AN N ALES 10/'97
OCENE IN POROČILA/REVIEW S AND REPORTS, 351-370
Speleološko društvo (1895-1899), Leta uradnih raziskav 
(1900-1914), Leta sprememb (1915-1925), Čas Marce­
lovih naslednikov (1926-1938). Sledijo pisma, ki se 
tičejo Martela po njegovi smrti, zadnje, 1034., je pismo 
L. Balsana Martelovi vdovi iz I. 1949.
Delo zaključuje seznam pisem (prejetih in tistih, ki 
jih je sam pisal), seznam francoskih departmajev in tujih 
dežei, kjer je potoval, Martelov kronološki življenjepis 
ter prav na koncu nenavadni "postface" z naslovom 
"Marteloscopie infernale" izpod peresa pred nekaj leti 
umrlega B. Geza.
Knjiga predstavlja predvsem dejstva, gradivo za na­
daljnje delo tistih, ki se ukvarjajo z Martelovo biografijo, 
kot tudi tistih, ki se ukvarjajo z zgodovino speleologije. 
Za nas je morda najzanimivejše, kako so v tej kores­
pondenci zastopani naš kras in naše jame. Med kores­
pondenco za leto 1893 (takrat je bil na "misiji" po di­
narskem krasu) sta obširno pismo in poročilo ministru 
(na dobrih 3 straneh!), leto 1894 pa se začne s pismom 
postojnskemu okrajnemu glavarju - predsedniku Jamske 
komisije, v katerem priporoča, naj podpirajo postojnsko 
društvo Anthron. V preglednem življenjepisu je npr. po 
dnevih navedeno, kdaj je prišel na Kranjsko in kaj je 
kakšen dan počel. Tako piše za "23. september 1893 
(sobota): obiskal je Škocjanske jame; meri višine stropov 
s papirnatim balonom." Pregled vseh objavljenih pisem 
s ciljem ugotoviti, katera se še morda tičejo našega krasa 
oziroma so pomembna za zgodovino našega krasoslovja 
in speleologije, bi bila že prava raziskava.
Posebno poglavje so ilustracije. Vsega skupaj je 551 
črnobelih, med njimi največ fotografij (številne je posnel 
Martel), risb, faksimil pisem in jamskih načrtov, raz­
glednic in dopisnic, zemljevidov itd. Na 61 slikah je 
Martel, 11 pa jih predstavlja motive z našega krasa ozi­
roma dokumente, ki se tičejo naših krajev. Poleg tega, 
da je to pravi Martelov album, zbirka slik iz številnih 
jam, zgodovina pionirskega obdobja francoske speleo­
logije, je to tudi neke vrste ilustrirana zgodovina speleo- 
loške tehnike, kar je svetovnega in ne le francoskega 
pomena. Da ne omenjam portretov oziroma "akcijskih 
posnetkov" tako znanih jamarjev (Casteret, De Jolly, 
Geze) kot tudi naravoslovcev in sploh ljudi, pomembnih 
predvsem za znanost konec prejšnjega in v začetku tega 
stoletja.
La plume et les gouffres ni knjiga, ki bi jo človek 
prebral in odložil, sploh ne vem, če jo bo kdo prebral v 
celoti, saj je to delo, gradivo, ki mora biti nekje pri roki, 
saj človek nikoli ne ve, kdaj mu bo prišlo prav, kaj bo 
kaj potreboval od nje: podatek, datum, ilustracijo? Žal te 
knjige verjetno ne bo v številnih knjižnicah po Sloveniji, 
vseeno pa je nihče, ki se bo ukvarjal z zgodovino na­
šega krasoslovja in speleologije, z zgodovino jamarske 
tehnike, s krasoslovno in speleološko bibliografijo ali 
biografijo, ne sme prezreti.
Andrej Kranjc
ZBORNIK DRUŠTVA ZA POVJESNICU.
Sv. 3. Klana, 1997
God. 1992. priredena je proslava u povodu 150. go- 
dišnjice rodenja dr. Matka Laginje, hrvatskoga narodnog 
preporoditelja Istre, koja se tijekom nekoliko dana od­
vijala u Zagrebu, Kastavu, Klani in Ronjgima. God. 
1993. održan je prvi znanstveni skup, čiji su rezultati 
sljecleče godine - dopunjeni drugim tekstovima - objav­
ljeni u tada pokrenutome "Zborniku" (glavni urednik 
Ivan Šnajdar, članovi Uredništva Anton Starčic Šopeč i 
dr. Petar Strčič). U 1997. god. objavljen je na 275 
stranica treci zvezak "Zbornika".
"Zbornik" je sadržajno podijeljen u sedam rubrika, a 
na početku je tiskana uvodna riječ predsjedništva 
Društva. Najprije je dan integralni ili dopunjeni mate- 
rijal u cjelini pod naslovom "Treči kulturno-znanstveni 
skup 'Dani dr. Matka Laginje1, Klana, 16. i 17. ožujka 
1996:" Na prvome mjestu objavljen je filološki prilog 
mr. Silvane Vranič, "Mjesni govor Škalnice u jezičnom 
okruženju" (Škalnica je jedno od pet naselja u opčini 
Klana, pored Breze, Klane, Lisca i Studene); u članku su 
analizirane fonološke i morfološke značajke ovoga 
ekavskoga govora čakavskoga sustava. Mr. Stanislav 
G ilič , pak, govori o "Toponomiji katastarske opčine 
Klana"; autor je uspio prikupiti 612 toponimskih jedi- 
nica. Najprije ih je iznio inverzivnim abecednim redom, 
zatim je dao raščlambu prema sufiksima i toponimi- 
ziranim ¡menicama bez tvorbenih premika/ preoblika, 
zatim je ukazao na objekt koji nije toponimiziran u 
samostalnom obliku več u toponimijskoj sintagmi, te na 
dvočlane i tročiane toponime prema jednočianim i dvo- 
čianim; upozorio je na novonastale toponime prema 
toponimiziranom objektu te na toponime složene s 
prijedlogom "na" i "va" koji ne pretpostavljaju jedno- 
člane i onda kada postoje apelative plodne toponimi- 
zacije. Prof. dr. Mirjana Strčič donosi članak "O prvim 
pjesmama Matka Laginje", pa u okviru radnje objavljuje 
do sada nepoznatu Laginjinu pjesmu "Naša dvista- 
godišnjica" čime je Laginja obilježio nasilnu smrt bana 
Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 1671. godine 
u Bečkom Novom mjestu. Laginja je bio talentirani knji­
ževnik, ali svoj je dar zatomio i podredio ga aktualnoj, 
vrlo teškoj borbi hrvatskoga i slovenskoga naroda u 19. i 
20. st. za očuvanje samobitnosti. Mr. Željko Klaič pro- 
učio je materijal koji govori o Laginji kao političaru u 
zagrebačkom tisku dvadesetih godina. Naime, Laginja je 
nakon talijanske okupacije njegova zavičaja bio pri- 
moren emigrirati te je nastavio politički djelovati u 
Zagrebu, gotovo do smrti 1930. godine. Ranko Starac u 
članku "'Gradina' u Klani - rezultat istraživanja u 1996. 
godini" daje uvid u prvu etapu svojih arheoloških istra­
živanja i konzervatorskih radova na ostacima dijela 
srednjevekovnoga kaštela feudalnih gospodara klanjske 
gospoštije odnosno vojničke utvrde koja se nalazila po- 
nad samoga mjesta Klane. S kaštela se lako kontrolirao
355
AN N ALES 1 0 /9 7
OCENE IN PO RO ČILA/REVIEWS AND REPORTS, 351-370
živ promet, ali utvrda je bila i značajno vojno uporište u 
doba ratova. Uz članak je tiskano i više fotografija loka- 
liteta i crteža nadenih ulomaka. Albino Senčic svojim je 
tekstom upozorio na matične knjige Klane koje su u ri- 
ječkome Povijesnom arhivu sačuvane od 1821. god. da­
lje. Dao je i podrobniji uvid u ono što sve otkrivaju (npr., 
jezik na kojemu su pisane, prezimena, imena, zanimanje 
roditelja, primalje, svečenici itd.). Nenad Labus daje rad 
pod naslovom "Grada fonda 'Kotarsko poglavarstvo Pod­
grad' kao izvor za povijest Klane i okolice"; fond se na- 
lazi u Povijesnom arhivu u Rijeci, a sastoji se od grade 
kotarskih povjerenstava Lovrana, Kastava i Funfernberga 
te grade samoga poglavarstva Podgrada; postoji i fond 
Kotarski sud Podgrad. Cjelina ima više stotina kutija, a 
odnosi se na gradu iz 19. st. (od 1809. do 1868. godine). 
Autor je po prezimenima dao popis ostavinskih predme­
ta za mjesta Lisac, Klana, Studena, Škalnica, Veli i Mali 
Brgud od 1839. do 1850. te popis šumarskih prekršilica 
iz 1845. godine. Osobito je zanim ljiv sadržaj kratkoga 
teksta mr. Tatjane Paič-Vukič: "Tko je bio Malkoč-beg, 
turski vojskovoda poražen pod Klanom 1559. godine?" 
Naime, taj poznati ratnik u turskoj, bosansko-hercego- 
vačkoj i hrvatskoj povijesti, te je godine s uspjehom po- 
harao dio Hrvatske i Slovenije, a na povratku (2. veljače) 
doživio je poraz pod Klanom. Tome je znatno pridoni- 
jela dobra priprema obrambenoga sustava kapetana 
Ivana Lenkoviča na području Kostela, Klane i Grobnika. 
Potres u Klani 1870. god. predmetom je zanimanja Ivana 
Šnajdara. Naime ta je prirodna nepogoda uništila gotovo 
sve kuče u Klani, a srušeni su i ostaci Gradine ponad nje. 
Autor donosi i izvorni tekst popisa štete u iznosu od 
47.805 forinti; članak je popračen crtežima i fotogra­
fijama. Ta je katastrofalna elementarna nepogoda za du- 
že razdoblje unazadila život klanjskoga područja. Antun 
Giron u radu "Osnivanje upravne opčine Klana 1925. 
godine" govori o razdoblju talijanske okupacije,, kada je 
granica izmedu kraljevine Italije i SHS prolazila preko 
klanjskog područja tako da je manji dio (Studena) pri- 
padao Jugoslaviji, ali ne i njezino šumsko bogatstvo. Naj- 
prije je bila osnovana velika opčina Matulji, ali kad se 
prigodom izbora pokazala apsolutna hrvatska prevaga, 
formirana je opčina Klana kako bi se bolje kontroliralo 
ovo pogranično područje. (U Klani je bio smješten i ve­
liki vojni garnizon). Dr. Petar Strčič dao je "Povijest Kla­
ne. Načrt pregleda"; naročito ističe pohvalnu djelatnost 
Društva za povjesnicu / Katedre Čakavskoga sabora Kla­
na, koja je bitno pridonijela brzom stjecanju sve širega i 
boljega znanja o Klani (npr., u jugoslavenskim i hrvat- 
skim enciklopedijama nema natuknice o Klani).
U drugim su rubrikama objavljeni tekstovi posebno 
pribavljeni za ovaj "Zbornik". Tako u cjelini "Matko La- 
ginja" Ivan Šnajdar objavljuje "Podnesak Matka Laginje o 
potrebi uvodenja hrvatskoga jezika u istarske urede" 
(Volosko, 12. veljače 1916.) te članak "Matko Laginja i 
pokušaj formiranja opčine Klana 1899. godine". U rub- 
rici "Priloži i povijesno gradivo" Ivan Šnajdar daje četiri
svoja teksta: "Urbar gospoštinje Klana" (s nekoliko fak­
simila), točnije rečeno - prijevod onih nekoliko izvoda iz 
toga urbara koji su sačuvani kod riječkih augustinaca (su 
bili redovnici vlasnici Studene i dijela Klane); "Crkve 
klanjskoga kraja. Crkva Navještenja Blažene Djevice 
Marije i sv. Antona Padovanskoga" (Klana je imala šest 
crkava: Sv. Trojstvo u kaštelu, Sv. Mihovil na groblju, Sv. 
Jerolim, Sv. Magdalena na Mlaki, Sv. Anton Padovanski 
na Vasi i zavjetna crkva sv. Roka na Sv. Roku (danas su u 
funkciji crkve sv. jerolima, sv. Mihovila i sv. Roka); iz 
napisa "Rudnik željeza u Studenoj" otkriva se da su 
rudnik otvorili i vodili riječki redovnici augustinci u 
razdoblju od 1749. do 1752. godine; članak "Klana i 
njezine okolice na starim zemljopisnim kartama" sadrži 
opis i reprodukcije dijela karte iz 16., 17. i 18. stolječa 
(dvije su donesene u boji; na njima je Klana upisana kao 
Kunilon, Koniglon, Clanaz, Cianas, Clan, Cloan, Člana, 
Klon, Khlan, Kolon, Klan in Klanna, a Škalica kao 
Scalizza, Scalniza i Schalniza). Anton Starčič Sopeč u 
tekstu pod naslovom "Runda", u čakavskom klanjskom 
govoru, piše o nočnoj stražarskoj službi dvojice muška- 
raca, što se nazivalo "runda".
"Domača besida" obuhvača "Poslovice i izreke", 
"Kako su edan put zvali misece va Klani", tri pjesme A. 
Starčiča Šopeča te četi ri pjesme Marija Taučara. Svi su 
tekstovi na čakavskom govoru klanjskoga područja.
Rubrika "Obljetnice" sadrži oveči napis Ivana Šnaj­
dara "Jubileji" maestra Dušana Prašelja"; taj poznati skla­
datelj, muzikolog i dirigent iz Rijeke (Sušaka) dugo je 
godina vrlo plodno vodio klanjski mješoviti zbor "Matko 
Laginja".
Rubrika "Izvješča" sadrži prikaz izložbe slika mjesnih 
slikara i staroga oružja koja je održana 16. i 17. ožujka 
1996., tijekom III. Dana M. Laginje; napis je dala Anita 
Agrič.
Rubrika "Naš kraj u slici" ispunjena je s 24 slike 
starijega postanja te nekoliko panoramskih fotosnimaka 
iz 1996. godine.
Kako rekosmo, dio čianaka obogačen je nizom foto­
grafija, crteža itd., a cijeli je zbornik protkan crtežima 
čiji je autor Josip Baraka.
Večina čianaka je znanstvenoga i stručnog karaktera 
te osim uvodnoga nacrtka ¡maju i bilješke te sažetke na 
engleskom jeziku.
Ukratko: treči svezak Društva za povjesnicu/Katedre 
Čakavskoga sabora u Klani znatan je iskorak u inter- 
disciplinarnome proučavanju prošlosti i sadašnjosti ovo- 
ga područja nadomak Rijeke i Opatije, uvrh Riječkoga 
zaljeva ponešto udaljenoga od mora; to vrlo bogato 
šumsko i lovno područje bogato je sadržajima iz dalje i 
novije prošlosti, te ima i vrijedn i h umjetničkih, arhitek­
tonskih i drugih tekovina niza naraštaja.
Upravo je ovaj "Zbornik" lijep primjer kako se može 
tzv. mala sredina živo uklopiti u znanstveni život.
Snježana Hozjan
356