” Vsebina UVODNIK POSEBNI DOGODKI Promocija dvojezicne knjige Slovenacka etnicka manjina u BiH ...............4 Predstavitev dvojezicne knjige Slovenska etnicna manjšina v BiH ..........5 Predavanja o doseljavanju u Sloveniju i iseljavanju iz Slovenije ................6 Predavanja o priseljevanju v Slovenijo in izseljevanju iz Slovenije ..6 Projekt »Evropa je kul« ..................................................................................... 7 Drugi dio projekta „Europe is cool“ ............................................................. 8 Drugi del projekta „Europe is cool“ ............................................................ 9 Posjeta novim prostorijama Udruženja Slovenaca RS Triglav ............10 Obisk in ogled novih prostorov Društva Slovencev RS Triglav ......10 UCIMO SE SLOVENŠCINO Kviz za djecu u Nišu .........................................................................................12 Kviz za otroke v Nišu ........................................................................................12 Ucenici iz Kranja u posjeti ucenicima iz Banjaluke i Slatine ..............13 Ucenci iz Kranja na obisku pri ucencih iz Banjaluke in Slatine .........13 Biblioteka – vasiona blaga ........................................................................... 14 Knjižnica – vesolje zakladov .........................................................................15 Lego radionica ................................................................................................... 16 Lego delavnica ..................................................................................................17 Cankarovi dani – završetak Cankarove godine ......................................17 Cankarjevi dnevi – zakljucek Cankarjevega leta ...................................18 Deda Mraz i Djed Božicnjak zajedno darivali djecu .............................19 Dedek Mraz in Božicek skupaj obdarovala otroke ...............................19 Nagrada i priznanje za mlade banjalucke Slovenke ............................20 Nagrada in priznanje za mladi banjaluški Slovenki .............................21 Sa Knjiškim moljcem smo upoznali strip .................................................22 S Knjižnim moljem smo spoznavali strip .................................................22 Posjeta izložbi – mogucnost za razmišljanje o kulturnom nasljedu Slovenije ..................................................................23 Ogled razstave – priložnost za razmislek o kulturni dedišcini Slovenije .......................................................................23 Bibliobus u Slatini ............................................................................................ 24 Bibliobus v Slatini ............................................................................................. 25 Kod koparskih osnovaca i srednjoškolaca ...............................................25 Pri koprskih osnovnošolcih in srednješolcih .........................................25 Na susretu ucenika u Rumi ...........................................................................26 Na srecanju ucencev v Rumi.........................................................................27 Susret ucenika dodatne nastave slovenackog jezika u Prijedoru ...28 Srecanje ucencev dopolnilnega pouka slovenšcine v Prijedoru .....28 Put knjige na dan ucenickih postignuca u Slatini ................................29 Pot knjige na dnevu dosežkov ucencev v Slatini ..................................29 U Narodnoj galeriji u Ljubljani na podjeli nagrada za likovni konkurs .30 V Narodni galeriji v Ljubljani na podelitvi nagrad za likovni natecaj .....30 Sa Ljobom Jence smo zakljucili školsku godinu ...................................31 Z Ljobo Jence smo zakljucili šolsko leto ...................................................32 Priznanja, nagrade za ucenike dodatne nastave slovenackog jezika ...33 Priznanja, nagrade za ucence dopolnilnega pouka slovenšcine ....33 Kako ljeti spojiti zabavno i korisno .............................................................34 Kako poleti združiti zabavno s koristnim .................................................35 Kamp Bocica 2019 ............................................................................................36 Sa Rovkom Crkolovkom u svijet knjige ....................................................36 Z Rovko Crkolovko v svet branja .................................................................37 Poletavci - ljetni citaoci ...................................................................................38 Poletavki - poletni bralki ................................................................................ 38 Knjiški moljac u Slatini .................................................................................... 39 Knjižni molj v Slatini ........................................................................................ 39 Obisk z obale ......................................................................................................40 7. Kviz za ucence dopolnilnega pouka slovenšcine .............................40 7. Kviz za ucenike dodatne nastave slovenackog jezika ...................41 KULTURA NAS ZDRUŽUJE Nema tu ništa hemingvejskog ....................................................................42 20. Martinovanje .............................................................................................. 43 20. Martinovanje ............................................................................................... 44 Otvorena izložba Put Knjige ........................................................................45 Odprtje razstave Pot Knjige .........................................................................45 Otvorena izložba „Nematerijalno kulturno nasljede Slovenije u svjetlu UNESCO-ve Konvencije“ .............................................................46 Odprtje razstave Nesnovna kulturna dedišcina Slovenije v luci UNESCO-ve Konvencije .......................................................................47 25. Godišnjica Slovenackog udruženja gradana Breza .......................48 25. Obletnica Slovenskega združenja mešcanov Breza ......................48 Putem naših predaka .....................................................................................49 Po poteh naših prednikov ............................................................................49 MePZ Davorin Jenko i djecija foklorna grupa DS Triglav na koncertu u GP Jazavac u Banjaluci ....................................................... 50 MePZ Davorin Jenko in otroška foklorna skupina DS Triglav na koncertu v MG Jazavac v Banjaluki ...................................................... 51 Koncert „Davorin Jenko okuplja i ujedinjuje“ u Banjaluci ..................51 Koncert „Davorin Jenko zbližuje in združuje“ v Banjaluki ..................52 50. Susret slovenackih horova u Šentvidu pri Sticni ...........................52 10. Slovenacki dan u Slatini ......................................................................... 53 Iznenadenje na 10. godišnjici Slovenackog dana u Slatini ...............55 Presenecenje na 10. obletnici Slovenskega dne v Slatini ..................55 „Dobrodošli kuci“ Radovljica ......................................................................56 Dobrodošli doma, Radovljica .......................................................................57 Predstavljanje knjige „Slovenacka etnicka manjina u BiH“ u Tuzli ..58 Knjižni molj na Evropskem dnevu jezikov v Banjaluki ........................59 Knjiški moljac na Evropskom danu jezika u Banjaluci .........................59 Promocija dvojezicne izdaje Pot knjige – Put knjige ...........................60 Promocija dvojezicnog izdanja knjige - Put knjige ..............................60 Na svecanosti - Ohranimo kulturo, jezik in obicaje ..............................61 Mednarodno srecanje slovenskih pevskih zborov...............................63 16. Smotra nacionalnih manjina ................................................................ 63 Predavanje Arhitektonsko naslijede 20. vijeka u Sloveniji ................64 Koncert Davorin Jenko zbližuje in združuje ...........................................65 Vecer z dvojezicno poezijo Jadranke Matic Zupancic .........................66 Vecer s Petrom Škerlom ................................................................................67 Odprtje razstave ilustratorja Petra Škerla Cankarjeva crtica Skodelica kave.......................................68 NISMO JIH POZABILI .....................................................................................69 KUHAJMO Z LJUBEZNIJO ...........................................................................70 ZLATE MISLI ......................................................................................................71 AKTIVNOSTI V NOVEMBRU IN DECEMBRU 2019 Delavnica kamišibaja – pripovedovanje zgodb ob slikah XXI. martinovanje v Banjaluki Obisk dedka Mraza Priprava: Marija Grbic, Nataša Kajmakovic / Besedila: Nataša Kajmakovic, mag. Barbara Hanuš, mag. Ana Marjanovic Jezikovni pregled: mag. Barbara Hanuš, mag. Ana Marjanovic Prevod: slovenski jezik Nataša Kajmakovic, srbski jezik mag. Ana Marjanovic Oblikovanje: Darko Domazet / Tisk: Grafid d.o.o. Banja Luka / Število izvodov: 300 Biltenu za popotnico V letu, ki se izteka, smo se s clani združenja Slo­vencev Triglav srecevali ob razlicnih priložnostih v Banja Luki, v Sarajevu in drugod po Bosni in Hercegovini, kjer je bilo slišati slovensko bese-do ali pesem. Slovenci v Bosni in Hercegovini, organizirani v društva, so mocno povezani, med seboj solidarni in privrženi ohranjanju slovenske kulture in slovenske besede, pa naj bo zapisa­na, govorjena ali zapeta. Iz te žlahtne skupnosti poganja kar nekaj društev, katerih dejavnost je obcudovanja vredna. Slovenci v Banja Luki so že eno takih. Že od prvih srecanj obcudujem zagnanost vodstva, prizadevnost clanov in polet mladih ljudi, ki delujejo v dru­štvu. Kdor pozorno prisluhne pogovorom in opazuje dogajanje, vidi nekaj, kar bi si želeli veckrat srecati tudi v do-movini. Clani društva in njihovi prijatelji, podporniki, ucitelji namenjajo društvu, predvsem pa drug drugemu najbolj dragoceno dobrino, ki je ni mogoce povrniti: prosti cas. Le z veliko ljubezni in privrženosti je mogoce izgraditi to, kar društvoTriglav danes je in, še pomembneje, kar si obeta za prihodnost. Hvaležna sem, da sem lahko bila del tega in vsakokratno srecanje s »Triglavci« me neznansko bogati in hkrati pomirja. Saj vidim, da vsem težavam navkljub, napor in delo štejeta in sta tudi nagrajena. Veseli me, da so programi društva Triglav podprti tudi s strani Urada Repu­blike Slovenije za Slovence v zamejstvu in v tujini. Veselim se vsakega uspeha pri pridobivanju sredstev iz natecajev in razpisov v lokalnem okolju. Hvaležna sem, da društvoTriglav deluje v naklonjenem okolju mesta Banja Luka in njegovih mešcanov, ki društvo ne le podpira, pac pa se z delovanjem društva ponaša in ga šteje za nepogrešljivi del družbenega življenja Banja Luke. V leto, ki se izteka, se mi je posebej lepo zapisala v spomin predstavitev dvojezicne knjige „Slovenska etnicna manjšina v Bosni in Hercegovini“ Dušana Tomažica, za katero je vrata odprl Banski dvor in ki ste jo z avtorjem pripravili v društvu Triglav 19. februarja. Veseli me, da smo kot uverturo tej prireditvi skupaj pred­stavili tudi razstavo »Nematerialna kulturna dedišcina Slovenije v luci UNCESCO konvencije« v salonu Bana Tise Mi­losavljevica v isti palaci. Ne dvomim pa, da za »Triglavce« letos najpomembnejši mejnik predstavlja selitev v njihovo lastno »palaco«, v nove prostore, letošnjega septembra. K slovesnosti same preselitve je prispeval tudi obisk ministra Vlade Republike Slovenije za Slovence po svetu Petra J. Cesnika z delegacijo in prisotnost predstavnikov mesta Banja Luka. Oba botra tega projekta in vaše predano delo sta najboljša popotnica za bogastvo programov in prireditev, ki se jih skupaj z vami veselimo tudi v prihodnje. Naneslo je, da smo se letos tudi mi preselili. Tudi naša konzularna pi-sarna v Banja Luki deluje na novem naslovu. A ne glede na to kje smo, vedno vam bomo stali ob strani, vas podpirali in bodrili, vabili v našo družbo in radi bomo prišli k vam na obisk. Ob iztekajocem se letu mi dovolite, da vsem clanom in prijateljem društva Triglav zaželim srecno in veselo novo leto 2020. S spoštovanjem in obcudovanjem, Zorica Bukinac veleposlanica Urad Vlade Republike Slovenije Ministarstvo prosvjete i kulture Grad Banja Luka za Slovence v zamejstvu in po svetu Republike Srpske Društvo Slovencev Republike Srbske “TRIGLAV”, 78000 Banja Luka, Adesa Omladinska 89; tel/fax +387 51 263 155; e- mail: drustvo.slovencev.triglav@gmail.com; www.udruzenjetriglav.com ” 3 PROMOCIJA DVOJEZICNE KNJIGE SLOVENACKA ETNICKA MANJINA U BiH Februar je mjesec kulture, ne samo u Sloveniji vec i kod slovenacke nacionalne manjine u BiH. Tako je 19.2.2019.godine, Udruženje Triglav je, u sara­dnji sa Banskim dvorom, organizovalo promociju dvojezicne knjige „Slovenacka etnicka manjina u Bosni i Hercegovini“ autora Dušana Tomažica. Autor je magistar geografije, profesor istorije, du­gogodišnji novinar na TV Maribor, RTV Slovenija, ali i prijatelj Udruženja. Saradnja na izdavanju dvojezicne knjige je pocela još 2017.godine kada je g.Tomažic odr­žao dva predavanja u našem Udruženju na temu slovenacke etnicke manjine. Tada je predstavio podatke koje je prikupio za svoj magistarski rad. Materiju je još proširio, dopunio novijim podaci-ma i tako je nastala ova knjiga. Podaci se odnose na razloge i nacine doseljavanja Slovenaca u BiH, njihov život u BiH, kao i nacin udruživanja u svrhu ocuvanja jezika i kulture Slovenaca. Predstavljene su zanimljive cinjenice o podršci koju slovenacka udruženja imaju iz Slovenije, o dodatnoj nastavi slovenackog jezika u udruženjima i kulturnim do- gadajima koje organizuju, podaci iz popisa odr­žanih u BiH i mnogi drugi, a sa publikom se povela i diskusija o nacinu na koji su Slovenci prihvaceni u BiH. Sigurni smo da je ova knjiga nacin da ostane pisani trag o istoriji migracija Slovenaca u BiH, ali i osnov za daljnja istraživanja ove teme ali iz drugog aspekta. Promociju knjige je otvorio nastup Mješovitog hora „Davorin Jenko“ Udruženja „Triglav“, a na promociji knjige su prisustvovali ambasadorica Republike Slovenije u BiH gda Zorica Bukinac, konzul u Konzularnoj kancelariji Amba­sade Republike Slovenije u Banjoj Luci Marjan Ristic, predstavnik Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu g. Zvone Žigon, predstavnici ostalih slovenackih udruženja iz BiH, te clanovi Udruženja „Triglav“ i drugi zainteresovani. Izdavanje i promociju knjige su podržali Kancelarija Vlade Republike Slovenije za Slovence po svije­tu, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Grad Banja Luka, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH. PREDSTAVITEV DVOJEZICNE KNJIGE SLOVENSKA ETNICNA MANJŠINA V BIH Februar je mesec kulture, ne le v Sloveniji, temvec tudi v slovenski narodni manjšini. 19. februarja je Društvo Slovencev Triglav v sodelovanju z Banskim dvorom organiziralo predstavitev dvojezicne knjige Dušana Tomažica Slovenska etnicna manjšina v Bosni in Hercegovi­ni. Avtor je magister geografije, profesor zgodo-vine, dolgoletni novinar na TV Maribor RTV Slo­venija in prijatelj Društva. Naše sodelovanje za izdajo dvojezicne knjige se je zacelo že leta 2017, ko je imel gospod To­mažic v našem Društvu dve predavanji na temo slovenske etnicne manjšine. Takrat je predstavil podatke, ki jih je zbral za svoje magistrsko delo, ki ga je kasneje razširil in dopolnil z novimi podatki, in tako je nastala ta knjiga. Podatki se nanašajo na razloge in nacine doseljevanja Slovencev v BiH, njihovo življenje v BiH in nacin zdru­ževanja z namenom ohranitve jezika in kulture Slovencev. Predstavljena so zanimiva dejstva o podatkih iz popisa v BiH, o podpori, ki jo imajo slovenska društva iz Slovenije, o dopolnilnem pouku slovenšcine v društvih in o kulturnih dogodkih, katere organizirajo. V pogovoru po predstavitvi je bilo izpostavljeno tudi to, kako so Slovenci sprejeti v BiH. Zagotovo lahko trdimo, da je ta knjiga pisana sled zgodovinskih selitev Slovencev v BiH, obenem pa je tudi osnova za nadaljnje raziskave te teme iz drugega vidika. Na zacetku predstavitve knjige je zapel MePZ Davorin Jenko Društva Slovencev Triglav. Uvodni govor je imela veleposlanica Republike Slovenije v BiH Zorica Bukinac. Na svecanosti so bili prisotni vodja Konzularne pisarne Am-basade Republike Slovenije v BiH Marjan Ristic, predstavnik Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamej­stvu in po svetu dr. Zvone Žigon, predstavniki ostalih slovenskih društev v BiH, clani Društva Triglav in drugi, ki jih je predstavitev knjige zanimala. Izdajo in predstavitev knjige so podprli Urad Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu, Ministarstvo prosvete i kulture Republike Srbske, Mesto Banjaluka, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH in Ministarstvo civilnih poslova BiH. ” 5 PREDAVANJA O DOSELJAVANJU U SLOVENIJU I ISELJAVANJU IZ SLOVENIJE Od 28. do 30. mar ta 2019. godine u Banjoj Luci je gostovala dr Marijanca Ajša Vižintin, naucni saradnik Slovenacke akademije nauka i umje­tnosti. Zaposlena je u Institutu za slovenacku emigraciju i migracije, bavi se interkultural­nim obrazovanjem i vaspitanjem. Pripremila je tri predavanja. Odrasli su slušali predavanje o doseljavanju u Sloveniju i iseljavanju iz Slo­venije. Opšte je mišljenje da se u Sloveniju do-seljavaju samo osobe sa nižim obrazovanjem, dok se one sa višim obrazovanjem iseljavaju, ali statisticki podaci (RZS) to ne potvrduju. Obra­zovanje doseljenika i iseljenika u 2017. godini bilo je slicno: više od polovine ljudi ima srednje obrazovanje, oko cetvrtina njih ima osnovno ili više od srednjeg obrazovanja. Iz Slovenije je odselilo 17.555 osoba, a 18.808 se je doselilo. Medu 15.500 doseljenika koji nisu imali slove­nacko državljanstvo bilo je 40% ljudi iz Bosne i Hercegovine. Naziv predavanja za ucenike srednjih škola bio je Integrisani identitet migranata i njihovih potomaka. Mnogi srednjoškolci vide nastavak svog života u Sloveniji, pa ih je zanimalo isku­stvo onih koji su se doselili u Sloveniju. Preva­zilaženje predrasuda i suocavanje sa kulturnim razlikama važan je dio vaspitanja i obrazovanja. Takode, na ovu temu gošca dr Marijanca Ajša Vižintin predaje pe­dagoškim kolektivima u Sloveniji u okviru nacionalnog projekta “Le z drugimi smo«. Sa srednjoškolcima je takode razgovarala o “godini plus” u koju se mogu ukljuciti studenti Univerziteta u Ljubljani koji dolaze u Sloveniju iz drugih zemalja. PREDAVANJA O PRISELJEVANJU V SLOVENIJO IN IZSELJEVANJU IZ SLOVENIJE Od 28. do 30. marca 2019 je v Banjaluki gosto­vala dr. Marijanca Ajša Vižintin, znanstvena so-delavka ZRC Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Zaposlena je na Inštitutu za slovensko iz­seljenstvo in migracije, ukvarja se z medkul­turno vzgojo in izobraževanjem. Pripravila je tri predavanja. O priseljevanju v Slovenijo in izseljevanju iz Slovenije je predavala odraslim. Splošno prepricanje je, da se v Slovenijo pri­seljujejo le ljudje z nižjo izobrazbo, izseljujejo pa se tisti z višjo, a statisticni podatki (SURS) ne potrjujejo tega. Izobrazba priseljenih in odse­ljenih v letu 2017 je bila podobna: vec kot po­lovica ljudi ima srednješolsko izobrazbo, okoli cetrtina pa osnovnošolsko ali vec kot srednješolsko. Iz Slovenije se je odselilo 17.555 ljudi, priselilo se jih je 18.808. Med 15.500 priseljenimi, ki niso imeli slovenskega državljanstva, je bilo 40 % ljudi iz Bosne in Hercegovine. Naslov predavanja za srednješolce je bil Sestavljena identiteta migrantov in njihovih potomcev. Mnogi srednje­šolci vidijo nadaljevanje svoje življenjske poti v Sloveniji, zato jih je zanimalo, kakšne so izkušnje tistih, ki so se priselili v Slovenijo. Premagovanje predsodkov in soocanje s kulturnimi razlik ami je pomemben del vzgoje in izobraževanja. Tudi o tem gostja dr. Marijanca Ajša Vižintin predava pedagoškim kolektivom po Sloveniji v okviru nacionalnega projekta Le z drugimi smo. S srednješolci se je pogovarjala tudi o “letu plus”, v katerega se lahko vkljucijo študentje Univerze v Ljubljani, ki pridejo v Slovenijo študirat iz drugih držav. Barbara Hanuš PROJEKT »EVROPA JE KUL« U Udruženju »Triglav« je 3.6.2019.godine organizo-van kviz o poznavanju EU u okviru projekta »Evropa je kul« /Europe is cool/ koji je poceo u februaru i traje do oktobra 2019. godine. Udruženje Slovenaca »Triglav« je partner na projektu koji se finansira iz sredstava EU programa »Evropa za gradane«. Nosilac projekta je Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada Novo Mesto a ostali partneri su Savjet za prevenciju maloljetnicke deli-kvencije Kavadarci - Sjeverna Makedonija, Comune di Canepina – Italija, Comune di Soriano nel Cimi-no – Italija, Opština Herceg Novi – Crna Gora, Udru­ga za promicanje aktivnog gradanstva – ECHO, ZAGREB – Hrvatska, Grad Bihac - BiH i »DANUBE 1245«, Sremski Karlovci – Srbija. Projekt ce okupiti preko 280 gradana iz 3 EU i 4 zemlje koje nisu clanice EU (Slovenija, Italija, Hrvat-ska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Ma-kedonija i Srbija), kako bi ucestvovali u dvije glavne projektne aktivnosti – prva je informativna kam­panja “Mi smo Evropljani” organizovanom s ciljem približavanja politika i institucija EU gradanima. Kampanja je oblikovana kao medunarodno takmicenje u obliku kviza o politikama i institucijama EU-a koje se od­vijaju istovremeno, u 7 zemalja. Druga aktivnost je 4-dnevna Medunarodna konferencija »Evropa je kul« u Sloveniji, usmjerena na podršku i unapredenje evropskih osnovnih vrijednosti, politika EU-a i oblikovanje partnerske saradnje. S obzirom da su nedavno organizovani izbori za Evropski parlament, ucenicima dodatne nastave slovenackog jezika i clanovima Udruženja smo približili osnove organizacije i ideje EU nakon cega su rješavali online kviz. ” 7 DRUGI DIO PROJEKTA „EUROPE IS COOL“ U Novom Mestu je u organizaciji Društva za razvijanje prostovolnega dela Novo mesto od 12. do 15. juna održana medunarodna konfe­rencija „Europe is cool“ koja je finansirana iz EU programa „Evropa za gradane“. Konferencija je organizovana s ciljem da podrži i promoviše osnovne evropske vrijedno­sti, politiku EU i stvaranje partnerstava. Na kon­ferenciji su ucestvovala dva clana Udruženja „Triglav“ kao predstavnici partnera na projektu. Prvog dana konferencije, nakon pozdrav­nih rijeci organizatora, prof. dr Marina Lukšic Hacin iz Slovenackog instituta za migracije pri Istraživackom centru Slovenacke akademi­je nauka i umjetnosti predstavila je fenomen multikulturalizma kao aktivnog državljanstva. Suceljavajuci prakticne primjere i teoriju, uce­snicima konferencije je približila odnos države i društva prema drugim kulturama. Nakon pre­davanja je organizovana posjeta interkultural­nom festivalu u sklopu Sedmice kulture gdje su ucesnici konferencije prisustvovali izvodenju africkih tradicionalnih mjesama od strane mje­šovitog hora „Sankofa“. Drugog dana konferencije je organizovana studijska posjeta Ljubljani. Ucesnici konferen­cije su posjetili Asocijaciju za promociju volon­terskog rada „Slovenacka filantropija“ gdje im je Primož Jamšek, koordinator za terenski rad i ukljucivanje volontera, predstavio rad asocijacije i približio im fenomen volonterizma u savremenom svijetu. Nakon „interkulturalnog rucka“ koji su za ucesnike konferencije pripremili clanovi asocijacije i migranti, ucesnici konferencije su u Slovenackom in-stitutu za migracije pri Istraživackom centru Slovenacke akademije nauka i umjetnosti prisustvovali predavanju prof. dr Jure Gombaca koji je predstavio rezultate projekta „Migranti kao prilika za lokalni razvoj“. Nakon predavanja, prof. Gombac je ucesnicima konferencije bio vodic krozTrubarjevu ulicu koja je poslužila kao primjer simbioze lokalne zajednice i „migrantskog preduzetništva“. Od nekadašnje oronule ulice,Trubarjeva je postala „žila kucavica“ i sjajan primjer kako se uz malo truda i dobre volje, kako lokalne zajednice, tako i nevladinog sektora i aktivista, zapuštena lokacija može preobraziti u potencijalno isplativo mjesto za život. Sljedeceg dana u Novom Mestu organizovan je niz predavanja. Prvo je EU parlamentarac iz Slovenije dr Milan Brglez ucesnicima konferencije približio temu solidarnosti k ao fundamentalne vrijednosti EU i ulogu Parlamenta EU u podsticanju i razvijanju solidarnosti medu evropskim narodima. Nakon njega je arheološkinja i muzeološkinja dr Verena Vidrih Perko sa Fakulteta za umjetnost Univerziteta u Ljubljani ucesnicima konferencije održala predavanje o važnosti ocuvanja kulturnog naslijeda za buducnost EU. Naposlijetku, dr Tomaž Slak sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani izložio je prezentaciju o restauraciji glavnog trga u Novom Mestu, nakon cega je ucesnicima konferencije na licu mjesta predstavio rezultate obnove trga. Vodeci ih kroz ulice starog grada, preko trga do mjesta nekadašnjeg starog mosta, dr Slak je teoriju zamijenio prakticnim primjerom i ucesnicima konferencije in vivo pred­stavio kako se uz dobru organizaciju, strucno vodenje i vrijedan rad jedan grad može preporoditi i postati poželjno mjesto za život i privlacna destinacija za turiste. Na kraju konferencije na glavnom trgu u Novom Mestu organizovan je Medunarodni sajam kultura i kulinarstva na kojem su izloženi nacionalni specijaliteti, predstavljena kulturno-istorijska baština i turisticki potencijali svih uce­snika manifestacije „Sedmica kulture“. Uz pozdrave i želje za uspješan rad, domacini i ucesnici konferencije su se posljednjeg dana konferencije razišli uz nadu za ponovnim susretom i daljom bliskom saradnjom. DRUGI DEL PROJEKTA „EUROPE IS COOL“ V Novem mestu je bila v organizaciji Dru-štva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto mednarodna konferenca Europe is cool, katero je financirala EU v programu Evropa za državljane. Konferenca je bila organizirana s ci­ljem, da podpre in predstavi osnovne evropske vrednote, politiko EU in ustvar­janje partnerstva. Na konferenci sta kot predstavnika partnerja v projektu sode­lovala dva clana Društva Slovencev Tri­glav Banjaluka. Prvi dan konference je po pozdrav­nem govoru organizatorja prof. dr. Mari­na Lukšic Hacin iz Slovenskega inštituta za migracije pri Raziskovalnem centru Slovenske akademije znanosti in ume­tnosti predstavila fenomen multikultu­ralizma kot aktivnega državljanstva. Ob prakticnih primerih in teoriji je sodelujo-cim na konferenci približala odnos države in družbe do drugih kultur. Po predava­nju je v sklopu Tedna kulture sledil orga­niziran obisk medkulturnega festivala, na katerem so udeleženci konference prisostvovali izvedbi afriških tradicional­nih pesmi v izvedbi mešanega pevskega zbora Sankofa. Drugi dan konference je bil organi­ziran študijski obisk Ljubljane. Udeleženci so obiskali organizacijo za predstavitev prostovoljnega dela, Slovensko filantropijo. Primož Jamšek, koordinator za terensko delo in vkljucevanje prostovoljcev, je predstavil delo Združeva­nja za promocijo prostovljstva in fenomen prostovoljstva v sodobnem svetu. Po medkulturnem kosilu, katerega so pripravili clani Združenja in migranti, so sodelujoci na konferenci na Slovenskem inštitutu za migracije pri Razisko­valnem centru Slovenske akademije znanosti in umetnosti prisostvovali na predavanju prof. dr. Jureta Gombaca, ki je predstavil rezultate projekta Migranti kot priložnost za lokalni razvoj. Po predavanju je prof. Gombac udeležence konference vodil po Trubarjevi ulici, ki je primer simbioze lokalne skupnosti in „migrantskega podjetništva“, iz nek­danje „slabe“ ulice je Trubarjeva ulica postala sijajen primer, kako se z malo truda in dobre volje lokalne skupnosti ter nevladnega sektorja in aktivistov zapušcena lokacija lahko preobrazi v potencialno odlicno mesto za življenje. Naslednji dan je bilo v Novem mestu vec predavanj. Prvo predavanje je imel slovenski clan Evropskega parla­menta dr. Milan Brglez, ki je udeležencem kongresa predstavil solidarnost kot temeljno vrednoto EU in vlogo Parla­menta EU pri spodbujanju in raz vijanju solidarnosti med evropskimi narodi. Arheologinja in muzeologinja dr. Verena Vidrih Perko iz Gorenjskega muzeja je govorila o pomenu ohranitve kulturne dedišcine za prihodnost EU. Na koncu je dr. Tomaž Slak s Fakultete za arhitekturo Univerze v Ljubljani predstavil obnovo glavnega trga v Novem mestu, udeležencem konference je na TRGU prikazal rezultate obnove. Vodil jih je skozi ulice starega mesta in cez trg do mesta nekdanjega starega mosta. Dr. Slak je in vivo predstavil, kako z dobro organizacijo, strokovnim vodenjem in pridnim delom mesto doživi preporod in postane prijetno mesto za življenje in privlacna destinacija za turiste. Na koncu konference je bil na glavnem trgu v Novem mestu organiziran mednarodni sejem kultur in kulinarike, na katerem so bile predstavljene narodne gastronomske specialitete, kulturno zgodovinska dedišcina in turisticna moc vseh udeležencev festivala Teden kultur. Zadnji dan konference se je koncal s pozdravi in željami v upanju na ponovno srecanje in bodoce uspešno delo. ” 9 POSJETA NOVIM PROSTORIJAMA UDRUŽENJA SLOVENACA RS TRIGLAV U subotu, 07.09.2019. godine u posjetu Udru­ženju „Triglav“, koje se sada nalazi na novoj lo-kaciji u Omladinskoj 89, došli su predstavnici Ministarstva Vlade Republike Slovenije za Slo­vence po svijetu – ministar Peter J. Cesnik, Olga Belec, državni sekretar, Emil Karajic, šef kabine­ta, dr Zvone Žigon, šef Sektora, kao i Zorica Bu-kinac, ambasadorica Republike Slovenije u BiH i Marjan Ristic, konzul Konzularne kancelarije Republike Slovenije u BiH, te zamjenik grado­nacelnika Grada Banja Luka Srdan Amidžic. U prijatnom i opuštenom jednocasovnom druženju, gosti su obišli obnovljene prostorije, razgovarali o projektima koji jacaju saradnju iz­medu Republike Srpske i Slovenije, aktivnosti-ma Udruženja „Triglav“, dodatnoj nastavi slove­nackog jezika koju Udruženje organizuje, kao i nekim novim idejama i projektima. Udruženje „Triglav“ djeluje od jeseni na novoj lokaciji, gdje se održava i dodatna nastava koja je ovu školsku godinu i zapocela tog dana. Ministar Peter Cesnik zahvalio je Gradu na podršci koju pruža slovenackoj zajednici u Banjoj Luci uz nadu da ce saradnja potrajati dugo. OBISK IN OGLED NOVIH PROSTOROV DRUŠTVA SLOVENCEV RS TRIGLAV V soboto, 7. septembra 2019, so naše DruštvoTriglav obiskali gosti iz Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu – minister Peter Jožef Cesnik, Olga Belec, državni sekretar Emil Karajic, šef kabineta dr. Zvo­ne Žigon, veleposlanica Republike Slovenije v BiH Zorica Bukinac, konzul Konzularne pisarne Republike Slovenije v BiH Marjan Ristic ter cenjeni gost namestnik župana mesta Banjaluke Srdan Amidžic. Goste smo sprejeli v našem novem prostoru na novi lokaciji v Omladinski ulici 89. V prijetnem enournem druženju so si gosti ogledali obnovljene prostore. Pogovarjali smo se o projektih, ki bi še bolj utrdili sodelovanje med Republiko Srbsko in Republiko Slovenijo, o dopolnilnem pouku slovenšcine, katerega organizator je Društvo Slovencev Triglav, ter o novih idejah in novih projektih. Od 7. septembra 2019 deluje Društvo na novi lokaciji. Minister Peter Jožef Cesnik se je zahvalil mestu Banjaluki za podporo, ki jo daje Društvu Slovencev Triglav, v upanju, da se bo sodelova­nje tudi v bodoce uspešno nadaljevalo. ” 11 KVIZ ZA DJECU U NIŠU Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika iz Banjaluke su ucestvovali na 10. jubilarnom kvi­zu za djecu u Nišu. Na putu su obišli znamenita mjesta u Re-publici Srpskoj i Srbiji. U petak su se zaustavili u Andricgradu (Višegrad), u Drvengradu (Mokra Gora), na Zlatiboru i u Vrnjackoj banji, a navece su došli u Niš. U subotu, 10. 11. 2018. godine, Elena Lu­nic, Nikša Perušic i Mirjana Makivic su u Niškom kulturnom centru ucestvovali na kvizu za djecu Idemo u Sloveniju. Naši ucenici su pobijedili, dobili su plaketu i kip za osvojeno prvo mje­sto, zahvalu za ucestvovanje na kvizu i poklone Slovenacke kulturne zajednice France Prešern iz Niša. U nedjelju su posjetili zoološki park u Beogradu i veseli došli kuci. KVIZ ZA OTROKE V NIŠU Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine iz Ba-njaluke so se odpravili na 10. jubilejni kviz za otroke v Nišu. Na poti so obiskali znamenita mesta v Re-publiki Srbski in Srbiji. V petek so se ustavili v Andricgradu (Višegrad), v Drvengradu (Mokra Gora), na Zlatiboru in v Vrnjacki banji, zvecer so prišli v Niš. V soboto, 10. 11. 2018, so Elena Lunic, Ni-kša Perušic in Mirjana Makivic v Niškem kultur­nem centru sodelovali na kvizu za otroke Gremo v Slovenijo. Naši otroci so zmagali, dobili so plaketo in kip za osvo­jeno prvo mesto, zahvalo za sodelovanje na kvizu in darila Slovenske kulturne skupnosti France Prešeren iz Niša. V nedeljo so obiskali živalski vrt v Beogradu in veseli prišli domov. UCENICI IZ KRANJA U POSJETI UCENICIMA IZ BANJALUKE I SLATINE Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika iz Banjaluke i Slatine su u maju bili gosti uceni­ka kranjskih osnovnih škola, a 16. novembra su kranjski osnovci zajedno sa profesoricama došli u Banjaluku. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika iz Banjaluke i Slatine su u maju bili gosti uceni­ka kranjskih osnovnih škola, a 16. novembra su kranjski osnovci zajedno sa profesoricama došli u Banjaluku. Nakon ukusnog rucka u studentskom naselju obišli su grad, a zatim otišli kod vršnjaka. Vršnjaci su im u petek navece i u subotu pokazali one dijelove grada, gdje najradije idu. U subotu, 17. novembra, su zajedno došli na nastavu slovenackog jezika, a i profesorice je zanimalo kako tece nastava. U Klubu nacionalnih manjina smo vrijeme proveli u društvenim igrama. U nedjelju, 18. novembra, su se gosti oprostili od domacina, a Udruženje Slovenaca Triglav je za njih još organizovalo obilazak Slatine. Svaka razmjena ucenika dokazuje da prijateljstvo ne poznaje granice. Prijateljstva, koja se uspostave na razmje­nama, se ocuvaju preko društvenih mreža. Za ucenike dodatne nastave slovenackog jezika je veza sa vršnjacima iz Slovenije dragocjena mogucnost da govore slovenacki jezik. Svake godine za posjetu odaberemo drugu regiju i tako upoznajemo raznolikost države i razlicite navike ljudi. Svuda smo prijatno primljeni, a Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka te porodice naših ucenika se pobrinu da je drugi dio razmjene isto tako prijatan. Ove godine su u razmjeni ucestvovali ucenici i profesorice osnovnih škola France Prešerna, Matija Cop, Jakob Aljaž i Osnovne škole Predoslje. UCENCI IZ KRANJA NA OBISKU PRI UCENCIH IZ BANJALUKE IN SLATINE Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine iz Ba-njaluke in Slatine so bili maja gosti ucencev kranjskih osnovnih šol, 16. novembra pa so se kranjski osnovnošolci skupaj s profesoricami pripeljali v Banjaluko. Po okusnem kosilu v študentskem naselju so si ogledali mesto, potem pa so odšli k vrstni­kom. Vrstniki so jim v petek zvecer in v soboto pokazali tiste dele mesta, ki jih najraje obisku­jejo. V soboto, 17. novembra, so skupaj prišli k pouku slovenšcine, kako poteka pouk, je zani­malo tudi profesorice. V Klubu narodnih manjšin smo cas preživeli ob igranju družabnih iger. V nedeljo, 18. novem-bra, so se šolarji od gostov poslovili, Društvo Slovencev Triglav pa je za njih pripravilo še ogled Slatine. Vsaka izmenjava ucencev dokazuje, da prijateljstvo ne pozna meja. Prijateljstva, ki se spletejo na izmenjavah, se ohranjajo prek družabnih omrežij. Za ucence dopolnilnega pouka slovenšcine je stik z vrstniki iz Slovenije drago­cena priložnost, da govorijo slovensko. Vsako leto za obisk izberemo drugo pokrajino, tako spoznavamo raznolikost dežele in razlicne navade ljudi. Povsod smo prijazno sprejeti, Društvo Slovencev Triglav Banjaluka ter družine naših ucencev pa poskrbijo, da je tudi drugi del izmenjave, ko gostitelji postanejo gosti, prijeten. V letošnji izmenjavi so so-delovali ucenci in profesorice osnovnih šol Franceta Prešerna, Matije Copa, Jakoba Aljaža in Osnovne šole Predoslje. Barbara Hanuš ” 13 BIBLIOTEKA – VASIONA BLAGA Sa bibliotekom Antona Tomaža Linharta iz Rado­vljice saradujemo vec više godina. Posjetili smo ih u Radovljici, a naši ucenici su ucestvovali na njiho­voj priredbi Noc s Andersenom, te smo ukljuceni i u program podsticanja citanja Biblioteka – vasiona blaga. Dana 23. i 24. novembra je u Banjaluci održan uvodni susret ovogodišnje akcije Biblioteka – vasi­ona blaga. Direktorica biblioteke Božena Kolman Finžgar i bibliotekarka Katja Bevk su u obe grupe u petak i u tri grupe u subotu ucenicima dodatne na-stave slovenackog jezika govorile o znacaju citanja. Najmladima su predstavile bajkovitu škrinju. U škri­ nji se skrivaju knjige, revije i lutke, sa kojima može-mo odigrati bajku Crvenkapica. Prvo ju je odigrala Katja, a zatim i djeca. Jezickih granica nije bilo, svi su sa veseljem ucestvovali. Starijim ucenicima su po­dijelili revije, jer kratki publicisticki tekstovi mogu privuci citanju manje vješte govornike slovenackog jezika. Citanje je povezano sa posjetom biblioteka-ma. Od 19. do 23. novembra je u Sloveniji održana sedmica opštih biblioteka, jer baš u bibliotekama možemo naci sve što nas zanima. Na razglednica-ma, koje su izašle povodom sedmice opštih bibli­oteka, ucenici su tražili lik Ivana Cankara, razgova­rali smo o rijecima, koje su zapisane na razglednici: stvaralaštvo, mašta, saosjecajnost, veselost … Pro­gram Biblioteka – vasiona blaga je bio dio projekta Cankarovi dani. Ova godine je Cankareva godina, jer se sjecamo stogodišnjice smrti Ivana Cankara. Katja Bevk je uz slikovnicu Ivan i šoljica crne kafe pricala o njegovom životu, a nakon toga su ucenici izradili knjižne pokazivace. A pošto je Ivan Cankar imao brkove, i pokazivaci su bili u obliku brkova. KNJIŽNICA – VESOLJE ZAKLADOV S knjižnico Antona Tomaža Linharta iz Radovljice sodelujemo že vec let. Obiskali smo jih v Rado­vljici, naši ucenci so se udeležili njihove prireditve Noc z Andersenom, vkljuceni smo tudi v program spodbujanja branja Knjižnica – vesolje zakladov. 23. in 24. novembra je bilo v Banjaluki uvo­dno srecanje letošnje akcije Knjižnica – vesolje zakladov. Direktorica knjižnice Božena Kolman Finžgar in knjižnicarka Katja Bevk sta v obeh petkovih skupinah in v treh sobotnih skupinah ucencem dopolnilnega pouka slovenšcine spre­govorili o pomenu branja. Najmlajšim sta pred­stavili pravljicni kovcek. V kovcku se skrivajo knjige, revije in lutke, s katerimi lahko odigramo pravljico Rdeca kapica. Najprej jo je odigrala Ka­tja, potem pa še otroci. Jezikovnih ovir ni bilo, vsi so z veseljem sodelovali. Starejšim ucencem sta razdelili revije, saj kratka publicisticna besedila lahko pritegnejo k branju tudi manj vešce govorce slovenšcine. Branje je povezano z obiskovanjem knjižnic. Med 19. in 23. novembrom je v Sloveniji potekal teden splošnih knjižnic, prav v knjižnicah lahko najdemo vse, kar nas zanima. Na razglednicah, ki so izšle ob tednu splošnih knjižnic, so ucenci iskali lik Ivana Cankarja, pogovarjali smo se o besedah, ki so zapisane na razglednici: ustvarjalnost, domišljija, socutje, prešernost … Program Knjižnica – vesolje zakladov je bil del projekta Cankarjevi dnevi. Letos je Cankarjevo leto, saj se spominjamo stoletnice smrti Ivana Cankarja. Katja Bevk je ob slikanici Ivan in skodelica crne kave pripovedovala o nje­govem življenju, potem pa so ucenci izdelovali knjižne kazalke. Ker je imel Ivan Cankar brke, so tudi kazalke v obliki brk. Barbara Hanuš ” 15 LEGO RADIONICA U subotu, 15. decembra, u Klubu nacionalnih ma-njina u Banjaluci je cijelo prijepodne bilo živahno i kreativno. Luana Malec i Urška Bonin, bibliotekar­ke iz Biblioteke Srecka Vilharja Koper, pripremile su lego radionicu. Izvele su je uz pomoc didakticnog pomagala LegoStoryStarter, proizvoda programa LEGO Edu­cation, koji je oblikovan na nacin da kod djece raz­vija vještine govora, slušanja, citanja, pisanja i neka informaticka podrucja. Didakticki komplet sadrži aplikaciju za unos teksta i oblikovanje prica. Kreiranje prica uz pomoc lego kocaka je privu­klo kako najmlade tako i starije. Pripremili smo tri izvodenja: za osnovce, srednjoškolce i odrasle. Svi su imali isti zadatak: Urška im je rekla pocetak le­gende o Zlatorogu, a ucesnici su morali uz pomoc lego kocaka sastaviti prizore koji slijede. Prizore su fotografisali i oblikovali u pricu. Svaka grupa je predstavila svoj rad, uživali smo u zanimljivim predstavljanjima i originalnim zamislima. Stvaranje prica uz pomoc lego kocaka je provjerena metoda koja kod djece povecava motivaciju za pisanje i ci-tanje te poboljšava njihovu pismenost. U Sloveniji je izvode brojne biblioteke i škole. Lego radionica u Banjaluci je bila dobrodošlo bogacenje nastave, ucenici su imali mogucnost pokazati svoje znanje jezika i bogatu maštu. LEGO DELAVNICA V soboto, 15. decembra, je bilo v Klubu narodnih manjšin v Banjaluki vse dopoldne živahno in ustvarjalno. Luana Malec in Urška Bonin, knjižnicarki iz Knjižnice Srecka Vilharja Koper, sta pripravili lego delavnico. Izvedli sta jo s pomocjo didakticnega pripomocka LegoStoryStarter, izdelka programa LEGO Education, ki je oblikovan tako, da pri otrocih razvija vešcine govora, poslušanja, branja, pisanja in nekatera podrocja racunalništva. Didakticni komplet vsebuje aplikacijo za vnašanje teksta in oblikovanje zgodb. Ustvarjanje zgodb s pomocjo lego kock je pri­tegnilo tako najmlajše kot tudi starejše. Pripravili smo tri izvedbe: za osnovnošolce, srednješolce in odrasle. Vsi so imeli isto nalogo: Urška jim je pove­dala zacetek legende o Zlatorogu, udeleženci pa so morali s pomocjo lego kock sestaviti prizore, ki sle­dijo. Prizore so fotografirali in oblikovali v zgodbo. Vsaka skupina je predstavila svoje delo, uživali smo ob zanimivih predstavitvah in izvirnih zamislih. Ustvarjanje zgodb s pomocjo lego kock je prever­jena metoda, ki pri otrocih povecuje motivacijo za pisanje in branje ter izboljšuje njihovo pismenost. V Sloveniji jo izvajajo številne knjižnice in šole. Lego delavnica v Banjaluki je bila dobrodošla popestri­tev pouka, ucenci so imeli priložnost pokazati svoje znanje jezika in bogato domišljijo. Barbara Hanuš CANKAROVI DANI – ZAVRŠETAK CANKAROVE GODINE Dana 11. decembra 1918.godine je umro slovenac­ki pisac Ivan Cankar, a 2018.godina je bila proglaše­na za Cankarovu godinu. Po cijeloj Sloveniji i izvan granica su održane brojne manifestacije. Na dodatnoj nastavi slove­nackog jezika smo se velikog stvaraoca i mislioca sjetili još u aprilu, jer smo Noc knjige posvetili nje­govim djelima. Krajem novembra i decembra smo nastavili sa razgovorom, pogledali smo se u Canka­rovom ogledalu i provjerili svoje poznavanje nje­govog života i djela. Informacije smo tražili u knji­gama, a medu njima je bila i knjiga Blaža Vurnika i Zorana Smiljanica Ivan Cankar: Prizori iz života, koja je na slovenackom sajmu knjiga bila proglašena za knjigu 2018. godine. Cankarove dane u Banjaluci smo poceli mani­ festacijom Biblioteka – vasiona blaga. Posjetile su nas direktorica Biblioteke Antona Tomaža Linharta Božena Kolman Finžgar i bibliotekarka Katja Bevk. Osnovce su vodile pri izradi knjižnih pokazala u obliku brkova – baš onakvih brkova kakve je imao Ivan Cankar. Na nastavi smo upoznali njegove najpoznatije pripovjetke te društvenu igru Klanec, a srednjoškolci su ilustrovali njegove pjesme iz zbirke Erotika. Cankarove dane smo zakljucili projekcijom fi lma Idealist. Na inicijativu Centra za slovenacki kao drugi/strani jezik su lektori slovenackog jezika, koji rade na univerziteti-ma po cijelom svijetu, pripremili Svjetske dane Ivana Cankara. Dani Ivana Cankara u Banjaluci su bili sitan doprinos poznavanju umjetnika, cije misli su aktuelne i danas. ” 17 CANKARJEVI DNEVI – ZAKLJUCEK CANKARJEVEGA LETA 11. decembra 1918 je umrl slovenski pisatelj Ivan Can-kar, leto 2018 je bilo razglašeno za Cankarjevo leto. Po vsej Sloveniji in tudi izven meja so potekale številne prireditve. Pri dopolnilnem pouk slovenšci­ne smo se velikega ustvarjalca in misleca spomnili že aprila, saj smo Noc knjige posvetili njegovim delom. Razmišljali smo o tem, katere misli nam danes najvec povedo. Konec novembra in decembra smo s pogovo­rom nadaljevali, pogledali smo se v Cankarjevem ogle-dalu in preverili svoje poznavanje njegovega življenja in dela. Informacije smo iskali v knjigah, med njimi je bila tudi knjiga Blaža Vurnika in Zorana Smiljanica Ivan Cankar: Podobe iz življenja, ki je bila na slovenskem knjižnem sejmu razglašena za knjigo leta 2018. Cankarjeve dneve v Banjaluki smo zaceli s pri­reditvijo Knjižnica – vesolje zakladov. Obiskali sta nas direktorica Knjižnice Antona Tomaža Linharta Božena Kolman Finžgar in knjižnicarka Katja Bevk. Osnovnošolce sta vodili pri izdelavi knjižnih kazalk v obliki brk – prav takih brk, kot jih je imel Ivan Can-kar. Pri pouku smo spoznali njegove najbolj znane crtice ter družabno igro Klanec, srednješolci so ilu­strirali njegove pesmi iz zbirke Erotika. Cankarjeve dneve smo zakljucili z ogledom fi lma Idealist. Na pobudo Centra za slovenšcino kot drugi/ tuji jezik so lektorji slovenšcine, ki delujejo na uni-verzah po vsem svetu, pripravili Svetovne dneve Ivana Cankarja. Dnevi Ivana Cankarja v Banjaluki so bili droben prispevek k poznavanju umetnika, kate­rega misli so aktualne še danes. Barbara Hanuš DEDA MRAZ I DJED BOŽICNJAK ZAJEDNO DARIVALI DJECU Decembar je vrijeme za razmišljanje o tome šta smo ove godine doživjeli, ali i vrijeme za pogled na­prijed i za dobre želje za godinu koja dolazi. Djeca se najviše vesele posjeti tri dobra covjeka. Da, u Sloveniji zajedno idu trojica: sv. Nikola, Djed Božicnjak i Deda Mraz. Djed Božicnjak je obu-cen u crvenu odjecu, Deda Mraz ima sivu jaknu i sivu kapu. Djecu u Republici Srpskoj 19. decembra posjecuje sveti Nikola, a i Deda Mraz dode, dok Dje­da Božicnjaka ne poznaju. Djed Božicnjak u crve­nom i Deda Mraz u sivom, oba sa dugom bijelom bradom, koji zajedno daruju djecu iz Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka su nešto posebno. Po-kloni koje donose nisu samo puni slatkiša vec je u svakom od njih i slikovnica. U petak, 14. decembra, cijeli dan je padao snijeg. Možda zato da bi sanke Djeda Božicnjaka i Deda Mraza lakše dovezle do Banjaluke. U Jevrej­skom kulturnom centru su ih cekala djeca. Melodija saksofona, koji je svirao Jovan Dimitrijevic, oznacila je pocetak priredbe. Program je vodila Elena Lu­nic. Prve su se predstavile tri ucenice iz Slatine. Sa lutkama su odigrale dramski prizor Zec se izgubio. Nakon toga su nastupili naši najmladi ucenici. Iako su slovenacki jezik poceli uciti ove školske godine, hrabro su stupili na pozornicu. Leptire, cvijece, sun-ce i oblak smo upoznali u igri Cetiri leptira. Ucenici, koji na nastavu idu subotom, odigrali su bajku Kako su Ana i Bojan putovali u grad ili Nikada ne možeš svim ljudima udovoljiti. Na pozornicu su stupili još Đorde i Kosta Baroš. Ne pohadaju nastavu, ali su na-ucili dvije pjesme o Deda Mrazu. Nakon programa smo pozvali Deda Mraza. Nije došao sam, sa njim je bio Djed Božicnjak i donijeli su punu korpu poklo­na. To su trenuci, koji djeci ostaju u sjecanju i uvijek ih podsjecaju na carobno vrijeme djetinjstva. DEDEK MRAZ IN BOŽICEK SKUPAJ OBDAROVALA OTROKE Decembra je cas za razmislek, kaj smo to leto doži­veli, pa tudi cas za pogled naprej in za dobre želje za leto, ki prihaja. Otroci se najbolj veselijo obiska treh dobrih mož. Ja, v Sloveniji hodijo okoli kar trije: Miklavž, Božicek in dedek Mraz. Božicek je oblecen v rdece oblacilo, dedek Mraz pa ima siv kožuh in sivo ku-cmo. Otroke v Republiki Srbski 19. decembra obišce sveti Nikolaj, tudi dedek Mraz pride, Božicka pa ne ” 19 poznajo. Božicek v rdecem in dedek Mraz v sivem, oba z dolgo belo brado, ki skupaj obdarita otroke, vkljucene v Društvo Slovencev Triglav Banjaluka, sta nekaj posebnega. Darila, ki jih prineseta, niso samo polna sladkarij, v vsakem je tudi slikanica. V petek, 14. decembra, je ves dan snežilo. Mor­da zato, da bi sani Božicka in dedka Mraza lažje popeljale do Banjaluke. V Židovskem kulturnem centru so ju cakali otroci. Melodija saksofona, ki ga je igral Jovan Dimitrijevic, je naznanila zacetek pri­reditve. Program je vodila Elena Lunic. Prve so se predstavile tri ucenke iz Slatine. Z lutkami so odi­grale dramski prizor Zajcek se je izgubil. Potem so nastopili naši najmlajši ucenci. Ceprav so se slovenšcino zaceli uciti to šolsko leto, so pogumno stopili na oder. Metu­lje, rože, sonce in oblak smo spoznali v igri Štirje metulji. Ucenci, ki obiskujejo pouk ob sobotah, so odigrali pravljico Kako sta Ana in Bojan potovala v mesto ali Vsem ljudem nikoli ne ustrežeš. Na oder sta stopila še Đorde in Kosta Baroš. Ne hodita k pouku, a sta se naucila dve pesmi o dedku Mrazu. Po programu smo poklicali dedka Mraza. Ni prišel sam, z njim je bil Božicek in prinesla sta poln koš daril. To so trenutki, ki se otrokom vtisnejo v spomin, vedno jih spominjajo na carobni cas otroštva. Barbara Hanuš NAGRADA I PRIZNANJE ZA MLADE BANJALUCKE SLOVENKE Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika iz Sla-tine i Banjaluke su se odazvali na literarno-stvara­lacki konkurs, koji je izdavacka kuca Miš raspisala u okviru festivala »Bralnice pod slamnikom«. Festival je bio prvi put organizovan 2011. go-dine. Bogatim programom svake godine podstice mlade na citanje i aktivnosti uz citanje. Konkurs, cija tema ove godine je bila poezija, je bio za ucenike slovenackog jezika motivacija za detaljno citanje djela slovenackih pjesnika, za crtanje, slikanje i pi-sanje. Na konkurs je prijavljeno 145 radova, od cega 30 likovnih radova i 115 literarnih radova. Radovi su došli iz 21 škole. Ocjenjivala ih je komisija, u sasta­vu: mag. Tilka Jamnik, Ivan Mitrevski i Stanka Zano­škar. Medu likovnim radovima je komisija odlucila nagraditi samo jedan – to je slika Naseljavanje zvi­jezde, koju je uz citanje pjesama Toneta Pavceka naslikala ucenica devetog razreda iz Slatine Elena Lunic. Komisija je posebno priznanje za literarni rad podijelila Aleksandri Špehar, ucenici 2. Razreda Gi­mnazije Banjaluka, za Pjesmu Ivanu Cankaru. Nagrade su urucili 29. januara na svecanom otvaranju omladinskog literarnog festivala »Bral-nice pod slamnikom« u Kulturnom domu Franca Bernika u Domžalama. Priredbu je vodio Boštjan Gorenc Pižama, a svoju poeziju su citali Saša Pav-cek, Peter Svetina i Feri Lainšcek. Udaljenost od Slovenije nagradenim ucenicama nije sprijecila put u Domžale. Elena Lunic i Aleksandra Špehar su zajedno sa Aleksandrinim ocem, predsjednicom Udruženja Slovenaca Triglav Marijom Grbic i mentoricom Barbarom Hanuš prisustvovali priredbi. Primili su brojne cestitke. Bravo, mladi stvaraoci! NAGRADA IN PRIZNANJE ZA MLADI BANJALUŠKI SLOVENKI Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine iz Slatine in Banjaluke so se odzvali na literarno-ustvarjalni natecaj, ki ga je založba Miš razpisala v okviru festi­vala Bralnice pod slamnikom. Festival je bil prvic organiziran leta 2011. Z bogatim programom vsako leto mlade spodbuja k branju in k dejavnostim ob branju. Natecaj, ka­terega tema je bila letos poezija, je bil za ucence slovenšcine motivacija za poglobljeno branje del slovenskih pesnikov, za risanje, slikanje in pisanje. Na natecaj je prispelo 145 prispevkov, od tega 30 likovnih izdelkov in 115 literarnih izdelkov. Dela so prišla iz 21 šol. Ocenjevala jih je komisija, ki so jo sestavljali mag. Tilka Jamnik, Ivan Mitrevski in Stan-ka Zanoškar. Med likovnimi prispevki se je komisija odlocila nagraditi le en prispevek – to je slika Na-seljevanje zvezde, ki jo je ob branju pesmi Toneta Pavcka naslikala devetošolka iz Slatine Elena Lunic. Komisija je posebno priznanje za literarni prispevek podelila Aleksandri Špehar, dijakinji 2. letnika Gimnazije Banjaluka, za Pesem Ivanu Cankarju. Nagrade so podelili 29. januarja na slovesnem odprtje mladinskega literarnega festivala Bralnice pod slamnikom v Kulturnem domu Franca Bernika v Domžalah. Prireditev je povezoval Boštjan Gorenc Pižama, svojo poezijo so brali Saša Pavcek, Peter Svetina in Feri Lainšcek. Oddaljenost od Slovenije nagrajenkama ni preprecila poti v Domžale. Elena Lunic in Aleksandra Špehar sta se skupaj z Aleksandrinim ocetom, predsednico Društva Slovencev Triglav Marijo Grbic ter mentorico Barbaro Hanuš udeležili prireditve. Prejeli sta številne cestitke. Bravo, mladi ustvarjalki! Barbara Hanuš ” 21 SA KNJIŠKIM MOLJCEM SMO UPOZNALI STRIP Knjiški moljac je glavni junak brošure i plakata Put knjige, a projekt je u saradnji sa Društvom citalaca Slovenije osmislila Javna agencija za knjigu Repu­blike Slovenije. Izložba Put knjige putuje po školama i bibliote­kama, a 8. februara je došla u Banjaluku, a sa njom i autori Žiga X Gombac i David Krancan te voditelj projekta Tjaša Urankar. Gosti iz Slovenije su u subo­tu, 9. februara, u Klubu nacionalnih manjina u Ba-njaluci pripremili dvije literarno-likovne radionice. Upoznali smo put knjige od autora do citaoca, a na-rocito strip - od ideje do zapisa teksta i crtanja ilu­stracija. Prva radionica je bila namijenjena osnovci-ma, a druga srednjoškolcima. Prica Put knjige je odštampana u detaljnoj knjižici i na plakatima. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika su knjižicu procitali još prije dolaska autora. Knjiga je samo predmet na polici, ako je niko ne cita. Kako knjige približiti mladima? Pisac Žiga X. Gombac i ilustrator David Krancan su nas zanimljivim literarnim i likovnim zagonetkama proveli kroz price, zapisane u obliku stripa, a to je bila odlicna motivacija za stvaranje. Djeca i mladi su uživali u crtanju stripova, autori su im pomagali kod ideja, a sa veseljem su primijetili kako predano su se mladi latili rada. Drago nam je da smo dio pro-jekta Put knjige, a u Banjaluci smo 8. i 9. februara imali vesele Prešernove dane. S KNJIŽNIM MOLJEM SMO SPOZNAVALI STRIP Knjižni molj je glavni junak brošure in plakatov Pot knjige, projekt je v sodelovanju z Bralnim društvom Slovenije zasnovala Javna agencija za knjigo Repu­blike Slovenije. Razstava Pot knjige potuje po šolah in knjižni­cah, 8. februarja je prišla v Banjaluko, z njo pa avtor­ja Žiga X. Gombac in David Krancan ter vodja pro-jekta Tjaša Urankar. Gostje iz Slovenije so v soboto, 9. februarja, v Klubu narodnih manjšin v Banjaluki pripravili dve literarno-likovni delavnici. Spoznavali smo pot knjige od avtorja do bralca, še posebej pa strip - od ideje do zapisa besedila in risanja ilustra­cij. Prva delavnica je bila namenjena osnovnošol­cem, druga srednješolcem. Zgodba Pot knjige je natisnjena v drobni knji­žici in na plakatih. Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine so knjižico prebrali že pred prihodom avtorjev. Knjiga je le predmet na polici, ce je nihce ne prebere. Kako knjige približati mladim? Pisatelj Žiga X Gombac in ilustrator David Krancan sta nas z zanimivimi literarnimi in likovnimi ugankami po­peljala med zgodbe, zapisane v obliki stripa, to je bila odlicna motivacija za ustvarjanje. Otroci in mla­dostniki so uživali ob risanju stripov, avtorja sta jim pomagala pri idejah, z veseljem sta opazovala, kako predano so se mladi lotili dela. Veseli smo, da smo del projekta Pot knjige, v Banjaluki smo imeli 8. in 9. februarja prešerna Prešernova dneva. Barbara Hanuš POSJETA IZLOŽBI – MOGUCNOST ZA RAZMIŠLJANJE O KULTURNOM NASLJEĐU SLOVENIJE U karnevalsku subotu, 2. marta, tri grupe ucenika slovenackog jezika u Banjoj Luci posjetile su izložbu o kulturnom nasljedu Slovenije u Banskom dvoru. Na izložbi Nematerijalno kulturno nasljede Slovenije u svjetlu Uneskove Konvencije, slovenac­ki nacionalni obicaji, rucni radovi i druge tradicije prikazani su na 24 panoa. Dodan je iano o 20. maju - Svjetskom danu pcela, koji je na inicijativu Slove­nije proglasila Organizacija ujedinjenih nacija. Karnevalska subota je bila pravi dan za razgle­danje panoa, jer se na izložbi upoznajemo sa mno­gim starim obicajima karnevala, a prikazuju se i posjeti kurenta. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika detaljno su pogledali izložbu i rješavali radni list. Gdje se organizuje »šelmarija«, zašto su nam potrebne šindre, gdje se prave cipke, kako nazivaju tradicionalno obojena jaja u Beloj Krajini a kako u Prekmurju, kada djeca puštaju »gregorcke« u vodu, što je »mohant« - samo su neka od pitanja na koja nalazimo odgovor na izložbi. Ucenici su se složili da Slovenija skriva mnogo zanimljivih stvari i da su o mnogim nacionalnim obicajima vec culi mnogo tokom dodatne nastave slovenackog jezika. Kao što i kod slovenackog jezika važi da svako selo ima svoj glas, tako je i slovenacko kulturno nasljede veoma raznoliko. Prenošenje ovog bogatstva na mlade je jedna od misija slovenackih udruženja koji poku­šavaju sacuvati slovenacki jezik i kulturu svugdje u svijetu. OGLED RAZSTAVE – PRILOŽNOST ZA RAZMISLEK O KULTURNI DEDIŠCINI SLOVENIJE Na pustno soboto, 2. marca, so si tri skupine ucencev, ki se slovenšcino ucijo v Banjaluki, v Banskem dvoru ogledale razstavo o kulturni dedišcini Slovenije. Na razstavi Nesnovna kulturna dedišcina Slo­venije v luci Unescove konvencije so na štiriin­dvajsetih panojih predstavljeni slovenski narodni ” 23 obicaji, rokodelstva in ostale tradicije. Dodan je še pano o 20. maju – svetovnem dnevu cebel, ki ga je na pobudo Slovenije razglasila Organizacija Zdru­ženih narodov. Pustna sobota je bila pravi dan za ogled pano­jev, saj na razstavi spoznamo veliko starih pustnih obicajev, predstavljeni so tudi obhodi kurentov. Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine so si po­zorno ogledali razstavo, ob panojih so reševali de­lovni list. Kje poteka šelmarija, zakaj potrebujemo skodle, kje izdelujejo cipke, kako recejo tradicional-no pobarvanim jajcem v Beli krajini in kako v Prek­murju, kdaj spušcajo otroci v vodo gregorcke, kaj je mohant – to so le nekatera od vprašanj, na katera najdemo odgovor na razstavi. Ucenci so se strinjali, da Slovenija skriva veliko zanimivosti in da so o mnogih narodnih obicajih pri dopolnilnem pouku slovenšcine že veliko slišali. Tako kot za slovenšcino velja, da ima vsaka vas svoj glas, tako je tudi kulturna dedišcina Slovenije zelo raznolika. Prenašanje tega bogastva na mlade je eno izmed poslanstev društev Slovencev, ki se povsod po svetu trudijo ohranjati slovenski jezik in kulturo. Barbara Hanuš BIBLIOBUS U SLATINI Šta je bibliobus? Autobus, pun knjiga. U Bosni i Her-cegovini ne znaju za putujuce biblioteke, a u Slove­niji su bibliobusi veoma omiljeni. Centralna biblioteka Srecka Vilharja Koper je prošle jeseni dobila nov bibliobus, a starog su po­klonili Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Banja­luka. Svecano su ga predali u petak, 8. februara. Nije došao prazan, u njemu je puno knjiga a medu njima i knjige na slovenackom jeziku. Svrha biblio­busa je širiti pisanu rijec i pripadnicima slovenacke narodne zajednice omoguciti lakši pristup knjiga-ma. Stajališta su zato planirana misleci na ucenike dodatne nastave slovenackog jezika. Pogledajte, kako su se tome razveselili ucenici u Slatini, kada je prvi put došao pred Osnovnu školu Holandija! BIBLIOBUS V SLATINI Kaj je bibliobus? Avtobus, poln knjig. V Bosni in Hercegovini potujocih knjižnic ne poznajo, v Sloveniji pa so biblio­busi zelo priljubljeni. Osrednja knjižnica Srecka Vilharja Koper je jeseni prejela nov bibliobus, starega pa so podarili Narodni in univer­zitetni knjižnici Banjaluka. Slavnostno so ji ga predali v petek, 8. februarja. Ni prišel prazen, v njem je polno knjig in med njimi so tudi knjige v slovenšcini. Namen bibliobusa je širiti pisano besedo in pripadnikom slovenske narodne skupnosti omogociti lažji dostop do knjig. Postajališca so zato nacrtovana tudi z mislijo na ucence dopolnilnega po­uka slovenšcine. Poglejte, kako so se ga razveselili ucenci v Slatini, ko je prvic pripeljal pred Osnovno šolo Holandija! Barbara Hanuš KOD KOPARSKIH OSNOVACA I SREDNJOŠKOLACA Ucenici koji pohadaju dodatnu nastavu slovenac­kog jezika svake godine ucestvuju na razmjeni sa ucenicima slovenackih škola. Ove godine su otišli u Kopar, a vratili se oduševljeni prijatnim prijemom i zanimljivim programom gostovanja. U utorak, 23. aprila, se autobus, pun djece, mla­dih i odraslih, zaustavio ispred Osnovne škole Ko-par. Tamo je zaposlena Mojca Jelen Madruša, vodi­telj projekta Izazovi medukulturnog suživota, koja je zajedno sa kolegicama iz Srednje tehnicke škole i Srednje ekonomsko-poslovne škole pripremila program posjete naših ucenika. U dvorani škole su nas pozdravili direktor OŠ Kopar Anton Baloh i direktor Srednje tehnicke škole Iz­tok Drožina. Ucenici OŠ Kopar su se predstavili kratkim kulturnim programom, a nakon toga su naši ucenici saznali ono što ih je najviše zanimalo – kod koga ce boraviti. Ucenici su sa vršnjacima otišli kuci i proveli popodne i vece uz aktivnosti, kojima se mladi bave u slobodno vrijeme. Naredni dan su bili zajedno na nastavi, a uz more onda prošetali prema Izoli. Navece su u Srednjoj tehnickoj školi Kopar imali društveno vece. Zadnji dan posjete, u cetvrtak, 25. aprila, su osnovci u školi imali literarni kviz, a nakon toga su posjetili Pretor­sku palatu. U Biblioteci Srecka Vilharja Kopar, na odjelu za mlade citaoce su ucestvovali na radionici Od klinopisa do slovnog pisma. Svako je dobio komad gline i u plocicu urezao svoje ime klinopisom – najstarijim slogovnim pismom. Srednjoškolci su posjetili sjedište Univerziteta na Primorskoj, gdje su im predstavili mogucnosti studija i Pokrajinski muzej. Poucno i prijatno druženje se bližilo kraju. Još samo završni dogadaj u dvorani OŠ Kopar i put kuci. Lijepe stvari uvijek brzo produ. A veze ostaju i vec najesen ce osnovci i srednjoškolci iz Kopra biti naši gosti u Banjaluci. PRI KOPRSKIH OSNOVNOŠOLCIH IN SREDNJEŠOLCIH Ucenci in dijaki, ki obiskujejo dopolnilni pouk slo­venšcine, se vsako leto udeležijo izmenjave z ucen­ci in dijaki slovenskih šol. Letos so odšli v Koper, vrnili so se navdušeni nad prijaznim sprejemom in zanimivim programom gostovanja. V torek, 23. aprila, se je avtobus, poln otrok, mladostnikov in odraslih, ustavil pred Osnovno šolo Koper. Tam je zaposlena Mojca Jelen Madru- ” 25 ša, vodja projekta Izzivi medkulturnega sobivanja, ki je skupaj s kolegicami s Srednje tehniške šole in Srednje eko­nomsko-poslovne šole pripravila program obiska naših ucencev. V dvorani šole sta nas pozdravila ravnatelj OŠ Koper Anton Baloh in ravnatelj Srednje tehniške šole Iztok Drožina. Ucenci OŠ Koper so se predstavili s kratkim kulturnim programom, potem pa so naši ucenci izvedeli to, kar jih je najbolj zanimalo – pri kom bodo gostovali. Ucenci so z vr­stniki odšli domov in preživeli popoldne in vecer ob dejavnostih, ki jih mladi obiskujejo v prostem casu. Naslednji dan so bili skupaj pri pouku, ob morju so se sprehodili proti Izoli. Zvecer je bil na Srednji tehniški šoli Koper družabni vecer. Zadnji dan obiska, v cetrtek, 25. aprila, so imeli osnovnošolci v šoli literarni kviz, potem so si ogledali Pretorsko palaco. V Knjižnici Srecka Vilharja Koper, oddelku za mlade bralce, so sodelovali na delavnici Od klinopisa do crkovne pisave. Vsak je dobil kos gline in v plošcico je vrezal svoje ime v klinopisu – najstarejši zlogovni pisavi. Srednješolci so obiskali sedež Univerze na Primorskem, kjer so jim predstavili možnosti študija, in Pokrajinski muzej. Poucno in prijetno druženje se je bližalo koncu. Le še zakljucek v dvorani OŠ Koper in pot domov. Lepe stvari vedno prehitro minejo. A stiki ostajajo in že jeseni bodo koprski osnovnošolci in srednješolci gostje banjaluških. Barbara Hanuš NA SUSRETU UCENIKA U RUMI Baš kao što svi mi koji ucimo slovenacki jezik u Bo-sni i Hercegovini imamo susret ucenika, tako ga imaju i ucenici koji uce slovenacki jezik u Srbiji. Ucenici iz Banje Luke su pozvani da prisustvuju susretu 11. i 12. maja u Rumi. Bili smo zajedno sa vršnjacima iz Novog Sada, Smedereva, Kruševca, Gudurice, Niša, Beograda i Rume. Njihove ucitelji­ce Rut Zlobec i Tatjana Bukvic i ucitelj Zoran Jovi-cic pripremili su odlican program. Prvo popodne ucenici su ucestvovali na književnoj, umjetnickoj, sportskoj, plesnoj i kuharskoj radionici. Navece je bila književna vecer, a potom druženje i nocno citanje. Susreti u Srbiji održavaju se pod motom Citamo sa Slovenijom, zbog cega je naglasak na upoznavanju slovenackih književnih dela. U nedje­lju ujutro skupili smo dojmove i predstavili ono što smo stvorili na radionicama. Uslijedila je radionica o prirodi „Priroda oko nas“. Otišli smo u šetnju do Borkovca, koji je veliki izletnicki park od 42 hektara. U parku smo sakupili biljke, a na jezeru Borkovac svako je napravio svoj herbarijum. Naši domacini su uložili velike napore da se os-jecamo dobro kod njih. Susret je održan u prosto­rijama Udruženja Slovenaca Emona a predsjednik Udruženja, Zoran Jovicic, i njegova supruga Vukica, zajedno sa kolegama, brinuli su se za sve što nam je trebalo. Pedesetdvoje ucenika provelo je prekrasan vikend, ovo nije bilo samo vrijeme za zabavu, vec i za upoznavanje slovenacke književnosti. Kada smo išli kroz Rumu, zaustavili smo se kod spomenika Troje djece sa knjigom. Kako simbolicno! Ucesnici susreta Citamo sa Slovenijom su se uslikali kod spo­menika djece koja su se udubila u citanje knjige. NA SRECANJU UCENCEV V RUMI Tako kot imamo srecanje ucencev vsi, ki se v Bosni in Hercegovini ucimo slovenšcino, ga imajo tudi ucenci, ki se slo­venšcino ucijo v Srbiji. Na srecanje, ki je bilo 11. in 12. maja v Rumi, smo bili povabljeni tudi ucenci iz Banjaluke. Družili smo se z vrstni­ki iz Novega Sada, Smedereva, Kruševca, Gudurice, Niša, Beograda in Rume. Njihovi uciteljici Rut Zlobec in Tatjana Bukvic ter ucitelj Zoran Jovicic so pripravili odlicen program. Prvo popoldne so se ucenci udeležili literarne, likovne, športne, plesne in kuharske delavnice. Zvecer je bil literarni vecer, sledilo pa je druženje in nocno branje. Srecanja v Srbiji potekajo pod geslom Beremo s Slovenijo, zato je poudarek na spoznavanju slovenskih literarnih del. V nedeljo zjutraj smo strnili vtise in predstavili, kaj smo na delavnicah ustvarili. Sledila je še naravoslovna delavnica Narava okoli nas. Odšli smo na sprehod do Borkovca, to je kar 42 hektarjev velik izletniški park. V parku smo nabrali rastline in ob jezeru Borkovac je vsak ustvaril svoj herbarij. Naši gostitelji so se zelo potrudili, da smo se med njimi dobro pocutili. Srecanje je bilo v prostorih Društva Sloven-cev Emona in predsednik Društva Zoran Jovicic ter njegova žena Vukica sta skupaj s sodelavkami poskrbela za vse, kar smo potrebovali. Dvainpetdeset ucencev je preživelo lep konec tedna, to ni bil le cas za zabavo, ampak tudi za spozna­vanje slovenske književnosti. Ko smo hodili skozi Rumo, smo se ustavili ob spomeniku Trije otroci s knjigo. Kako simbo-licno! Udeleženci srecanja Beremo s Slovenijo smo se fotografirali ob spomeniku otrok, zatopljenih v knjigo. Barbara Hanuš ” 27 SUSRET UCENIKA DODATNE NASTAVE SLOVENACKOG JEZIKA U PRIJEDORU Prijedor je 25. i 26. maja okupio ucenike koji uce slove­nacki jezik u Bosni i Hercegovini. Došli su iz Sarajeva, Kaknja, Zenice,Tuzle, Teslica, Ba-nje Luke i Slatine. Ovogodišnji susret ucenika je bio jubi­larni, dvadeseti. Organizator je bilo Udruženje Slovenaca Lipa Prijedor. Tema susreta bila je planinarenje, a prvi dan Bojana Derkuca Bevandic pratila nas je zajedno sa isku­snim planinskim vodicima na zanimljiv marš kroz Kozar­ske šume. Uvece su se svi ucenici predstavili kratkim progra-mom. Culi smo za udruženja iz kojih dolaze, svaka grupa je pjevala po jednu slovenacku pjesmu. Djeca i mladi su uživali u druženju, a rastali smo se uz obecanje da cemo se ponovo sresti sljedece godine. SRECANJE UCENCEV DOPOLNILNEGA POUKA SLOVENŠCINE V PRIJEDORU V Prijedoru so se 25. in 26. maja zbrali ucenci, ki se v Bosni in Hercegovini ucijo slovenšcino. Prišli so iz Sarajeva, Kaknja, Zenice,Tuzle, Teslica, Ba-njaluke in Slatine. Letošnje srecanje ucencev je bilo jubi­lejno, dvajseto. Organizator je bilo Društvo Slovencev Lipa Prijedor. Tema srecanja je bilo pohodništvo in prvi dan nas je Bojana Derkuca Bevandic skupaj z izkušenimi planinskimi vodniki popeljala na zanimiv pohod po gozdovih Kozare. Zvecer so se vsi ucenci predstavili s kratkim programom. Slišali smo nekaj o društvih, iz katerih prihajajo, vsaka skupina je zapela tudi eno slovensko pesem. Otroci in mladostnik i so uživali v druženju, razšli smo se z obljubo, da se prihodnje leto spet srecamo. Barbara Hanuš PUT KNJIGE NA DAN UCENICKIH POSTIGNUCA U SLATINI U Osnovnoj školi Holandija u Slatini svake godine 31. maja pripremaju program na kraju školske go-dine. Ucenici pokazuju šta su naucili, medu izvodaci-ma su ucenici dodatne nastave slovenackog jezika. Ove godine su svojim vršnjacima predstavili proje­kat Put knjige. Domacin projekta, kojeg je pripre­mila Javna agencija za knjigu Republike Slovenije, je bilo Udruženje Slovenaca Triglav u Banjaluci još u februaru. Toliko nam se svidio knjiški moljac, koji nas uci kako da napravimo knjigu, da smo ponovo pozajmili plakate. Ucenici su predstavili proces izra­de knjige, razgovarali su o ulozi autora, izdavackoj kuci, štampariji, kao i o svim onima, koji osiguravaju da knjiga dode do citaoca. Ako je niko ne cita, knjiga je samo predmet, i zato je uloga biblioteka i knjižara velika. Nastavnici žele da se ucenici zaljube u knjige. Simpaticna prica o knjiškom moljcu koju je napisao pisac Žiga X Gombac i ilustrovao David Krancan, nam pomaže u promovisanju citanja. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika su pozvali svoje vršnjake da posjete bibliobus, koji je prvi u Bosni i Hercegovini. Stajalište ima ispred Osnovne škole Holandija. Moljac kaže: »Oni koji citaju, jacaju svoj rjecnik, a sa svakom procitanom stranicom naucimo nešto novo i nikada nam nije dosadno“. Ucenici su završili svoje predstavljanje na slovenackom jeziku rijecima: »Moljac ce biti sretan ako ga posjetite«. Bili smo srecni i svi mi koji smo prisustvovali dogadaju i slušali ucenike Osnovne škole Holandija, jer je program bio odlican. POT KNJIGE NA DNEVU DOSEŽKOV UCENCEV V SLATINI Na Osnovni šoli Holandija v Slatini vsako leto 31. maja pripravijo program ob zakljucku šolskega leta. Ucenci pokažejo, kaj so se naucili, med nastopa-jocimi so tudi ucenci dopolnilnega pouka slovenšci­ne. Letos so vrstnikom predstavili projekt Pot knjige. Projekt, ki ga je pripravila Javna agencija za knjigo Republike Slovenije, je Društvo Slovencev Triglav v Banjaluki gostilo že februarja. Knjižni molj, ki nas uci, kako nastane knjiga, se nam je tako priljubil, da smo si ponovno sposodili plakate. Ucenci so predstavili postopek izdelave knjige, spregovorili so o vlogi av-torja, založbe, tiskarne in tudi vseh tistih, ki poskrbijo, da pride knjiga do bralcev. Ce knjige nihce ne prebe-re, je le predmet, zato je vloga knjižnic in knjigarn ve­lika. Ucitelji si želimo, da bi se ucenci zaljubili v knjige. Simpaticna zgodba knjižnega molja, ki sta ga ustvarila pisatelj Žiga X Gombac in ilustrator David Krancan, nam lahko pomaga pri spodbujanju branja. Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine so vrstnike povabili, naj obišcejo bibliobus, to je prvi bibliobus v Bosni in Hercegovini. Postajališce ima tudi pred Osnovno šolo Holandija. Knjižni molj pravi: »Tisti, ki beremo, bogatimo svoj besedni zaklad, z vsako prebrano stranjo izvemo kaj novega in nikoli, cisto nikoli nam ni dolg-cas.« Ucenci so svojo predstavitev v slovenšcini sklenili z besedami: »Knjižni molj bo vesel, ce ga boste obiskali.« Veseli smo bili tudi vsi, ki smo se udeležili prireditve in prisluhnili ucencem OŠ Holandija, saj je bil program odlicen. Barbara Hanuš ” 29 U NARODNOJ GALERIJI U LJUBLJANI NA PODJELI NAGRADA ZA LIKOVNI KONKURS Završen je ovogodišnji slovenacki bibliotecko-muzejski MEGA kviz, posvecen stogodišnjici rada Narodne galerije i upoznavanju slovenacke likovne umjetnosti. Kviz su rješavali i ucenici dodatne nastave slovenac­kog jezika i naucili mnogo novih stvari. Tražili su infor­macije u knjigama istorije umjetnosti, gledali umjetnicke radove i zapisivali zašto su nas se dojmili i podsjetili na nešto. Ucestvovali smo i na likovnom konkursu koji je bio dio kviza. Za izložbu su odabrani radovi naša dva uceni­ka, tako da smo 5. juna prisustvovali završnim dogadaji- ma u Narodnoj galeriji u Ljubljani. Sa zanimanjem smo slušali govornike, a Bojan Ceran i Nikolina Miloševic dobili su nagrade za svoje crteže. Po-dijelio ih je ilustrator Ivan Mitrevski, koji je bio predsje­dnik žirija. Neki od pobjednika su se s ponosom slikali na izložbi. Zajedno sa studentima iz Ajdovšcine smo otišli na obilazak stalne zbirke Narodne galerije. Kristina Prei­ninger nam je otkrila niz atrakcija o stvaranju umjetnic­kih djela. Mogli smo vidjeti uživo sve što smo naucili u knjigama. Za naše ucenike odlazak u Sloveniju je uvijek pra­znik, a neki od njih su danas pr vi put u Ljubljani. Obišli smo centar grada, u staroj Ljubljani smo se zasladili sla­doledom, a na Zmajskom mostu smo se slikali sa zmajem. Posjeta Ljubljani ce svakome ostati u lijepom sjecanju. V NARODNI GALERIJI V LJUBLJANI NA PODELITVI NAGRAD ZA LIKOVNI NATECAJ Letošnji slovenski knjižnicno-muzejski MEGA kviz se je zakljucil, posvecen je bil stoletnici Narodne galerije in spoznavanju slovenske likovne umetnosti. Kviz smo reševali tudi ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine, ob tem smo se naucili veliko novega. Infor­macije smo iskali v umetnostnozgodovinskih knjigah, opazovali smo umetnine in zapisovali, zakaj so se nas dotaknile in na kaj nas spominjajo. Sodelovali smo tudi na likovnem natecaju, ki je bil del kviza. Deli dveh naših ucencev sta bili izbrani za razstavo, zato smo se 5. junija udeležili zakljucne prireditve v Narodni galeriji v Ljubljani. Z zanimanjem smo prisluhnili govornikom, Bojan Ceran in Nikolina Miloševic sta prejela nagradi za svoji risbi. Podelil ju je ilustrator Ivan Mitrevski, ki je bil pred­sednik žirije. Ponosno sta se slikala na razstavi del nagra­jencev. Skupaj z ucenci iz Ajdovšcine smo odšli na voden ogled stalne zbirke Narodne galerije. Kristina Preininger nam je razkrila številne zanimivosti o nastanku umetnin. V živo smo lahko videli vse to, o cemer smo se ucili ob knjigah. Za naše ucence je odhod v Slovenijo vedno praznik, nekateri so bili danes prvic v Ljubljani. Ogledali smo si središce mesta, v stari Ljubljani smo se posladk ali s sladoledom, na Zmajskem mostu smo se slikali ob zmaju. Obisk Ljubljane bo vsem ostal v lepem spominu. Barbara Hanuš SA LJOBOM JENCE SMO ZAKLJUCILI ŠKOLSKU GODINU Ljoba Jence, pjevac narodnih balada i drugih pjesama, pripovjedac bajki i sakupljac narodne tradicije, bila je naš gost na kraju školske godine 7. i 8. juna. Predstavila nam je dio bogatog slovenackog kultur­nog naslijeda, ocarala nas svojim glasom i oduševila svira­njem na neobicnim instrumentima. Da li ste culi kako zvu-ci kamenje iz najlepše rijeke na svijetu? Melodije kamenja iz Soce, citre i bas lonac, zajedno sa Ljobinim glasom, stvorili su svecanu atmosferu. To je praznik, kada ucenici dobijaju potvrde za redovno pohadanje dodatne nastave slovenackog jezika. Na nastavi ucimo o slovenackoj umje­tnosti i kulturnoj baštini, a posjeta umjetnika i izvodaca je posebno iskustvo. Bez podrške Udruženja Slovenaca Tri­glav Banjaluka dogadaji nisu mogli biti realizovani. ” 31 U petak, 7. juna, u ime Udruženja, gošcu i sve ucenike pozdra­vila je Marija Petkovic u sali Jevrejskog kulturnog centra. Bilo je to vece za odrasle i ucenike srednjih škola. Nakon kulturnog progra-ma, oni su dobili potvrde za pohadanje nastave, a neki su dobili i posebne nagrade, jer nikada nisu izostali sa nastave. Svima onima koji su ove godine vrijedno citali podijelili smo citalacke znacke, kao i potvrde za ucešce u projektu Biblioteka – vasiona blaga. Di-rektorica biblioteke Antona Tomaža Linharta, Božena Kolman Fin-žgar, sa kojom saradujemo vec šest godina, bila je s nama. Svake godine dodjeljuje citalacka priznanja i donosi mnogo knjiga, tako da tokom ljeta ne zaboravimo slovenacki. Gošci je bilo lijepo medu nama. Ljoba Jence je oduševljeno na­pisala. „Ja zaista imam Balkan u svom srcu, ali biti medu Slovencima i domacim stanovništvom koji uce slovenski jezik je nešto posebno. Radost i nada, radoznalost i poštovanje, divljenje! Sve sam to osje­tila. I takode dušu; dok sam pjevala ljubavne pesme, svi su bili sa mnom, jer je to univerzalna tema!« Z LJOBO JENCE SMO ZAKLJUCILI ŠOLSKO LETO Ljoba Jence, pevka ljudskih balad in drugih pesmi, pripovedovalka pravljic in zbirateljica ljudskega izrocila, je bila 7. in 8. junija naša gostja ob zakljucku šolskega leta. Predstavila nam je del bogate slovenske kulturne dedišcine, ocarala nas je s svojim glasom in navdušila z igranjem na nenava­dna glasbila. Ste že slišali, kako zvenijo kamni iz najlepše reke na svetu? Melodije kamnov iz Soce, citer in loncenega basa so skupaj z Ljobinim glasom ustvarile praznicno vzdušje. Praznik je, ko sto ucencev dobi potrdila za redno obiskovanje dopolnilnega pouka slovenšcine. Pri pouku se ucimo o slovenski umetnosti in kulturni dedišcini, obisk ustvarjalcev in poustvarjalcev pa je posebno doži­vetje. Brez podpore Bralne znacke Slovenija in Društva Slovencev Triglav Banjaluka prireditev ne bi mogli izpeljati. V imenu Društva je v petek, 7. junija, v dvorani Židovskega kul­turnega centra gostjo in vse ucence pozdravila Marija Petkovic. To je bil vecer za odrasle in srednješolce. Po kulturnem programu so preje­li potrdila za obiskovanje pouka, nekateri pa tudi posebne nagrade, saj pri pouku nikoli niso manjkali. Vsem, ki so to šolsko leto pridno brali, smo podelili priznanja bralne znacke in tudi potrdila za sodelovanje v projektu Knjižnica – vesolje zakladov. Z nami je bila direktorica knjižnice Antona Tomaža Linharta Božena Kolman Finžgar, s katero sodelujemo že šest let. Vsako leto podeli bralna priznanja, prinese pa tudi veliko knjig, da poleti ne bomo pozabili na slovenšcino. Gostjama je bilo med nami lepo. Ljoba Jence je nav­dušena napisala. »Resda imam Balkan v svojem srcu, a biti pri Slovencih in domacinih, ki se ucijo slovenski je­zik, je cisto nekaj posebnega. Veselje in upanje, radove­dnost in spoštovanje, obcudovanje! Vse to sem obcutila. Pa tudi dušo; ko sem pela ljubezenske pesmi, so bili vsi z menoj, saj je to univerzalna tema!« Barbara Hanuš PRIZNANJA, NAGRADE ZA UCENIKE DODATNE NASTAVE SLOVENACKOG JEZIKA U petak, 7. juna, u Jevrejskom kulturnom centru u Banja­luci, odrasli i srednjoškolci su završili školsku godinu. Naša gošca je bila pjevac i pripovjedac Ljoba Jence. Sa starim narodnim pjesmama i bajkama, koje prikuplja­njem i izvodenjem štiti od zaborava, ona je ocarala sve slušaoce. U subotu, 8. juna, pojavila se iu Klubu nacional­nih manjina, a pozvani su osnovci i njihovi roditelji. Mla-den Bubonjic je pozdravio gošcu u ime Udruženja Slo­venaca Triglav, dok je uciteljica Barbara Hanuš zahvalila roditeljima, koji su ohrabrili djecu da nauce jezik, i Udru­ženju koje uvijek ima otvorena vrata za goste iz Slovenije. Ljoba Jence je pripremila program u kojem smo svi aktivno ucestvovali. Najhrabriji u pjevanju su bili naj­mladi koji su tek poceli uciti slovenacki jezik. Upravo u ovoj grupi je mnogo onih koji nikada ne propuštaju na­stavu, a pored potvrda za pohadanje nastave, dobijaju i nagrade. Medu njima su i marljivi citaoci. Dobili su nagra­de od udruženja Citalacka znacka Slovenije i nagrade za ucešce u projektu Biblioteka – vasiona blaga. Predstavila ga je direktorica biblioteke Antona Tomaža Linharta iz Radovljice, Božena Kolman Finžgar, koja uvijek osigurava da našim ucenicima ne ponestane materijala za citanje. Ucenici ucestvuju u brojnim umjetnickim i književ­nim takmicenjima. Vece prije završetka nastave, Sla­visticko udruženje Dolenjske i Bele Krajine objavilo je pobjednike književnog takmicenja Uhvaceni trenuci. Jelena Sibinovic osvojila je drugo mjesto medu ucenici-ma osnovnih škola, dok su Elena i Mihaela Lunic objavile tekstove u zbirci koje izdaje to udruženje. Ucenice nisu mogle da ucestvuju u ceremoniji dodjele nagrada u No-vom Mestu, a sada su primili zbirku, dok je Jelena takode dobila priznanje i knjigu. Svaki ucenik je dobio bilten. To smo mi. Citajuci te­kstove i gledajuci fotografije, možemo da proživimo sve ono što se dešavalo u ovoj školskoj godini. Puno dogada­ja, puno uspomena! Ne samo za nastavu, vec i za sve što se dešava u školi. Kraj školske godine je takode jedan od važnih dogadaja. PRIZNANJA, NAGRADE ZA UCENCE DOPOLNILNEGA POUKA SLOVENŠCINE V petek, 7. junija, so v Židovskem kulturnem centru v Banja­luki odrasli in srednješolci praznicno zakljucili šolsko leto. Naša gostja je bila pevka in pripovedovalka Ljoba Jence. S starimi ljudskimi pesmimi in pravljicami, ki jih s svojim zbiranjem in poustvarjanjem varuje pred pozabo, ” je ocarala vse poslušalce. V soboto, 8. junija, je nastopila še v Klubu narodnih manjšin, povabljeni so bili osnovnošolci in njihovi stra­ši. Mladen Bubonjic je gostjo pozdravil v imenu Društva Slovencev Triglav, uciteljica Barbara Hanuš pa se je zahvalila staršem, ki otroke spodbujajo pri ucenju jezika, in Društvu, ki ima vedno odprta vrata za goste iz Slovenije. Ljoba Jence je pripravila program, pri katerem smo vsi aktivno sodelovali. Najbolj pogumno so pri petju pesmi pomagali najmlaj­ši, ki so se slovenšcino komaj zaceli uciti. Prav v tej skupini je veli­ko takih, ki pouka nikoli ne zamudijo, zato so poleg potrdil za obi-skovanje pouka prejeli še nagrade. Med njimi so tudi pridni bralci. Prejeli so priznanja Društva Bralna znacke Slovenije in priznanja za sodelovanje pri projektu Knjižnica – vesolje zakladov. Podelila jih je direktorica Knjižnice Antona Tomaža Linharta iz Radovljice Božena Kolman Finžgar, ki vedno poskrbi, da našim ucencem ne zmanjka gradiva za branje. Ucenci sodelujejo na številnih likovnih in literarnih natecajih. Vecer pred našim zakljuckom pouka je Slavisticno društvo Dolenj­ske in Bele krajine razglasilo nagrajence literarnega natecaja Ujeti trenutki. Drugo mesto med osnovnošolci je osvojila Jelena Sibino­vic, v zborniku, ki ga je Društvo izdalo, pa sta objavljeni še besedili Elene in Mihaele Lunic. Ucenke se niso mogle udeležiti podelitve v Novem mestu, zato so zdaj prejele zbornike, Jelena pa tudi prizna­nje in knjigo. Vsak ucenec je dobil bilten To smo mi. Ob branju besedil in opazovanju fotografij lahko podoživimo vse, kar se je to šolsko leto dogajalo. Veliko dogodkov, veliko spominov! Ne le na pouk, ampak tudi na vse, kar se dogaja ob pouku. Tudi zakljucek šolskega leta je eden izmed pomembnih dogodkov. Barbara Hanuš KAKO LJETI SPOJITI ZABAVNO I KORISNO Ako želite kombinovati zabavu s necim korisnim, uce-stvujte u nekoj od ljetnih slovenackih škola koje se ovih dana odvijaju u Sloveniji. Za vrijeme školskih praznika na razlicitim mjestima razni organizatori organizuju ljetne škole i kampove na kojima možete upoznati vršnjake i nauciti slovenacki. U nekim je programima naglasak na ucenju gramatickih struktura, u drugim na komunikaciji i ucenju o slovenac­koj kulturi, dok je vecina programa osmišljena ujutro za ucenje jezika, a popodne i vikendom za zabavu, sportske i kreativne aktivnosti i izlete. Dana 12. jula sa zanimljivim dogadajem završena je 14. Omladinska ljetna škola slovenackog jezika, u or-ganizaciji Centra za slovenski jezik kao drugog/stranog jezika, koja djeluje pod pokroviteljstvom Filozofskog fa-kulteta Univerziteta u Ljubljani. U cetvrtoj grupi koju su predvodile Anja Corel i Irina Lešnik bile su Elena Lunic iz Slatine i Leonora Štefanac iz Teslica. Troje naših studenata ovih je dana u Kopru. Ljetnu školu „Halo, ovdje slove­nacki Mediteran“ organizuje Humanisticki fakultet Univerziteta na Primorskom. Vecina naših ucenika okupice se u ljetnoj školi „Slovenacki na malo drugaciji nacin“, koju ce u Murskoj Soboti pripremiti Slovenacka iseljenicka matica. U Murskoj Soboti održace se kamp Iskusimo Sloveniju, u organizaciji Zavoda za obrazovanje RS i Centra za školske i vannastavne aktivnosti. Oni su i organizatori Ljetne škole slovenackog jezika u Tolminu. Od 1991. godine više od 1600 djece i adolescenata slovenackog porijekla iz inostranstva pohadalo je škole u organizaciji Zavoda za školstvo RS. Sve ove škole i kampove sufinansira Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta. Djeca i mladi su tako u stanju upoznati domovinu svojih predaka. Neki u Sloveniji govore prve slovenacke rijeci, drugi ucvršcuju svoje jezicke vještine, a svi sklapaju nova prijateljstva s vršnjacima iz cijelog svijeta i vracaju se kuci još više motivisani za ucenje jezika. KAKO POLETI ZDRUŽITI ZABAVNO S KORISTNIM Ce želite združiti zabavno s koristnim, se udeležite ene iz-med poletnih šol slovenšcine, ki te dni potekajo v Sloveniji. Med šolskimi pocitnicami v razlicnih krajih razlicni or-ganizatorji pripravijo poletne šole in tabore, na katerih lah­ko spoznate vrstnike in se ucite slovenšcino. Pri nekaterih programih je poudarek na ucenju slovnicnih struktur, pri drugih na komunikaciji in na spoznavanju slovenske kultu-re, vecina programov pa je pripravljenih tako, da so dopol­dnevi namenjeni ucenju jezika, popoldnevi in vikendi pa za­bavnim, športnim in ustvarjalnim dejavnostim ter izletom. 12. julija se je v Ljubljani z zanimivo prireditvijo za­kljucila 14. Mladinska poletna šola slovenskega jezika, ki jo organizira Center za slovenšcino kot drugi/tuji jezik, ki deluje pod okriljem Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. V cetrti skupini, ki sta jo vodili Anja Corel in Irina Lešnik, sta bili tudi Elena Lunic iz Slatine in Leonora Štefanac iz Teslica. Trije naši ucenci so te dni v Kopru. Poletno šolo Halo, tukaj slovenski Mediteran organizira Fakulteta za humanisticne študije Univerze na Primorskem. Najvec naših ucencev se bo zbralo na poletni šoli Slovenšcina malo drugace, ki jo bo v Murski Soboti pripravila Slovenska izseljenska matica. V Murski Soboti bo še tabor Doživimo Slovenijo, ki ga organi­zirata Zavod RS za šolstvo in Center šolskih in obšolskih dejavnosti. To sta tudi organizatorja poletne šole slovenšcine v Tolminu. Od leta 1991 se je šol v organizaciji Zavoda RS za šolstvo udeležilo vec kot 1600 otrok in mladostnikov slo­venskega porekla iz tujine. Vse te šole in tabore sofinancira Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport. Otroci in mladostniki imajo tako možnost spoznavati domovino svojih prednikov. Nekateri v Sloveniji spregovo­rijo prve slovenske besede, drugi utrdijo znanje jezika, vsi pa spletejo nova prijateljstva z vrstniki z vsega sveta in se vrnejo domov še bolj motivirani za ucenje jezika. Barbara Hanuš ” 35 KAMP BOCICA 2019 U periodu od 29. do 31. avgusta 2019. godine na planinarskom izletištu Boci-ca kod Kaknja održan je peti kamp za potomke Slovenaca iz Bosne i Hercego-vine. U trodnevnom druženju djeca iz Banjaluke, Kaknja, Tuzle i Zenice imali su niz aktivnosti koje su upotpunile ionako prekrasnu atmosferu na ovom izletištu iznad Kaknja. Prvog dana, po dolasku gostiju, domacini su organizovali kratak obila­zak najznacajnijih znamenitosti Kaknja, kao što su muzej, galerija, spomenici u gradu i uža gradska jezgra. Nakon toga smo se zaputili na Bocicu gdje su nas domacini docekali picem dobrodošlice i ruckom. Za djecu je organizovan turnir u igri „Covjece, ne ljuti se“. Inace, prvo mjesto je osvojila Katja Lunic iz Udru­ženja Slovenaca RS „Triglav“ Banja Luka. Nakon turnira, djeca su igrala odbojke i košarke, dok su se nakon vecere uz pje­smu i igru malo bolje upoznali i zbližili. Sljedeci dan domacini su nas odveli na vidikovac Gradina iznad Kaknja. Usput su nam pokazali istorijsku lokaciju Nekropole na kojoj se nalazi veliki broj stecaka. Nakon dvosatne šetnje vratili smo se u planinarski dom gdje je nakon rucka organizovano takmicenje u odbojci. Pobjedu je odnijela kombinovana ekipa domacina i djece iz Tuzle. Nakon sportskih aktivnosti, domacini su za goste priredili raskošnu veceru. Veceri su, pored djece iz slovenackih udruženja iz BiH, prisustvovali i clanovi UO udruženja iz Kaknja. Nakon vecere, djeca su se do dugo u noc družila uz logorsku vatru. Posljednjeg dana druženja na taboru na Bocici dodijeljena su priznanja za ucesnike nakon cega smo se rastali uz nadu i želje za skorašnjim videnjem. SA ROVKOM CRKOLOVKOM U SVIJET KNJIGE Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka ove godine se pri­družuje Nacionalnom mjesecu zajednickog citanja. Prvi dogadaj bio je organizovan u saradnji s Central-nom bibliotekom Srecka Vilhara Kopar. Bibliotekarke Ur-ška Bonin i Tjaša Jazbec zajedno sa direktorom biblioteke Davidom Runkom posjetile su ucenike dodatne nastave slovenackog jezika u Slatini i Banjoj Luci. Predstavili su projekat Rovka Crkolovka. To je takmicenje u citanju, u Sloveniji je namijenjeno ucenicima 5. i 6. razreda, uce-stvuju i ucenici iz Italije i Austrije, a ove godine po prvi put ucenici iz Bosne i Hercegovine. Na takmicenju ce se ukljuciti dvije grupe: ucenici iz Slatine i ucenici iz Banjalu­ke. Kako njihovo znanje jezika nije isto kao znanje slove­nackog jezika vršnjaka u Sloveniji, mi cemo izabrati krace knjige dopunjene ilustracijama. Naši ucenici ce takode ocijeniti knjige koje su procitali i upisati svoje komenta- re. Tokom nastave cemo razgovarati o sadržaju procitanih knjiga, a ilustriracemo i tekstove. Prezentaciji projekta prisustvovali su roditelji ucenika koji su ispunili pristupnicu. Podrška roditelja neophodna je da dijete posegne za knjigom u slobodno vrijeme. Gosti iz Kopra donijeli su nam mnogo zanimljivih knjiga, a sada imamo novu policu s knjigama za citanje u Banjaluci. U Slatini nas je cekao bibliobus, jer dostupnost knjiga zna- cajno utice na motivaciju za citanje. Naši ucenici postali su clanovi biblioteke u Kopru, što im omogucava da posudu­ ju e-knjige dostupne putem web portala Biblos.si. Biblio­ tekari su nam pokazali snimke prošlogodišnjeg završnog dogadaja, naglašavajuci važnost bilježenja komentara o knjigama i citanja zanimljivih podataka vezanih za knjige ukljucene u takmicenje. Sve to možete pronaci na web stranici Citajmo sa Rovkom Crkolovkom. Dok citaju, ucenici ce poboljšati svoje jezicke vještine, svi ce dobiti prizna­ nje od Rovke, a oni koji procitaju najviše knjiga, napišu najbolji komentar ili naslikaju najoriginalnije ilustracije knjiga, dobice lijepu nagradu - prisustvovace zatvaranju dogadanja u Kopru u aprilu. Z ROVKO CRKOLOVKO V SVET BRANJA Društvo Slovencev Triglav Banjaluka se tudi letos pridru­žuje Nacionalnemu mesecu skupnega branja. Prvi dogodek smo izvedli v sodelovanju z Osre­dnjo knjižnico Srecka Vilharja Koper. Knjižnicarki Urška Bonin in Tjaša Jazbec sta skupaj z direktorjem knjižnice Davidom Runkom obiskali ucence dopolnilnega pouka slovenšcine v Slatini in Banjaluki. Predstavili sta projekt Rovka Crkolovka. To je bralno tekmovanje, v Sloveniji je namenjeno ucencem 5. in 6. razreda, sodelujejo tudi ucenci iz Italije in Avstrije, letos pa prvic še ucenci iz Bo-sne in Hercegovine. Tekmovanju se bosta pridružili dve skupini: ucenci iz Slatine in ucenci iz Banjaluke. Ker nji­hovo znanje jezika ni enako znanju slovenšcine vrstnikov v Sloveniji, bomo izbirali med krajšimi knjigami, ki jih dopolnjujejo ilustracije. Tudi naši ucenci bodo prebrane ” 37 knjige ocenili in vpisali svoje komentarje. Pri pouku se bomo pogovarjali o vsebini prebra­nih knjig, besedila bomo tudi ilustrirali. Predstavitve projekta so se udeležili starši ucencev, ki so izpolnili prijavni obrazec. Spod­buda staršev je nujna, da otrok v prostem casu poseže po knjigi. Gostje iz Kopra so nam prinesli veliko zanimivih knjig, v Banjaluki imamo zdaj novo policko s knjigami za bralno tekmovanje. V Slatini nas je pricakal bibliobus, saj dostopnost knjig pomembno vpliva na motivacijo za bra-nje. Naši ucenci so postali clani koprske knjižni­ce, to pa jim omogoca, da si izposojajo e-knji­ge, dostopne preko spletnega portala Biblos.si. Knjižnicarki sta nam pokazali posnetke lanske zakljucne prireditve, poudarili sta pomen bele­ženja komentarjev o knjigah in branja zanimivih informacij, povezanih s knjigami, ki so vkljucene v tekmovanje. Vse to najdemo na spletni strani Berimo z Rovko Crkolovko. Ob branju bodo ucenci izpopolnili svoje zna­nje jezika, vsak bo prejel Rovkino priznanje, tiste, ki bodo prebrali najvec knjig, napisali najboljši komentar ali naslikali najbolj izvirne ilustracije knjig, pa caka lepa nagrada – aprila se bodo v Kopru udeležili zakljucne prireditve. Barbara Hanuš POLETAVCI - LJETNI CITAOCI Prošle godine, više od 200 izvodaca pridružilo se u Sloveniji Nacionalnom mjesecu citanja, prijavivši više od 700 dogadaja. Medu izvodacima bilo je i Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka. Ne samo da se promocija citanja odvijala na jesen, vec smo se tokom cijele godine naporno trudili da bismo procitali što više. Pozvali smo ucenike da tokom pra­znika citaju knjige. Kompletnu listu predale su Milica Marjanovic i Sofija Mihajlovic. Ovako su postali poletavie - ljetni citaoci. Dobile su priznanje, znacku i majicu. Dodjela nagrada bila je jedan od dogadaja ovogodišnjeg Nacionalnog mjeseca citanja. Cestitamo mladim citaocima! POLETAVKI - POLETNI BRALKI Nacionalnemu mesecu skupnega branja se je lani v Sloveniji pridružilo vec kot 200 izvajal­cev, prijavili so vec kot 700 dogodkov. Med izvajalci je bilo tudi Društvo Sloven-cev Triglav Banjaluka. Spodbujanje branja ni potekalo le jeseni, ampak smo se vse leto tru­dili, da bi cim vec brali. Šolarje smo povabili, naj med pocitnicami prebrane knjige vpisuje­jo v bralne sezname. Poln seznam sta oddali Milica Marjanovic in Sofija Mihajlovic. Tako sta postali poletavki – poletni bralki. Prejeli sta priznanje, znacko in majico. Podelitev priznanj je bil eden izmed dogodkov letošnjega Nacio­nalnega meseca skupnega branja. Cestitamo mladima bralkama! Barbara Hanuš KNJIŠKI MOLJAC U SLATINI Ucenike Osnovne škole „Holandija“ u Slatini je u sedmici djeteta posjetio knjiški moljac. Maskota, koja nam govori kako knjiga nastaje, došla je iz Ljubljane - iz Javne agencije za knjigu RS, pa je zato govorio slovenacki. Ucenici dodatne nastave slovenack­og jezika Katja, Gabrijela, Lucija i Stefan preveli su nje­govu pricu na srpski jezik. Prica je napisana u stripu Put knjige, koji je napisao Žiga X Gombac, a ilustrovao David Krancan. Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka pobri­nulo se da ucenici koji ne razumiju slovenacki sada imaju dvojezicno izdanje ove knjižice. Ucenici treceg razreda su sa zanimanjem slušali pri-cu o knjiškom moljcu, saznali su o knjigama koje citaju slijepa i slabovidna lica i kako se pomocu gestikulacije približiti gluhima i gluhonijemima. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika pomagali su mladim vršnjacima u rješavanju radnog lista. Podsticanje citanja važan je zadatak škole, pa je knjiški moljac, uz pozdrav, poželio svima mnogo radosti uz dobre knjige. KNJIŽNI MOLJ V SLATINI Ucence Osnovne šole Holandija v Slatini je v tednu otro­ka obiskal knjižni molj. Maskota, ki nam predstavi, kako nastane knjiga, je prišla iz Ljubljane – iz Javne agencije za knjigo Republi­ke Slovenije, zato je molj govoril slovensko. Ucenci do-polnilnega pouka slovenšcine Katja, Gabrijela, Lucija in Stefan so njegovo zgodbo prevajali v srbšcino. Zgodba je zapisana v stripu Pot knjige, napisal jo je Žiga X Gombac, ilustriral pa David Krancan. Društvo Slovencev Triglav Ba- njaluka je poskrbelo, da imajo ucenci, ki ne razumejo slovenšcine, zdaj dvojezicno izdajo te knjižice. Tretješolci so z zanimanjem prisluhnili zgodbi knjižnega molja, spoznali so, kakšne so knjige, ki jih berejo slepi in slabovidni, ter kako s kretnjami zgodbe približati gluhim in gluhonemim. Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine so mlajšim vrstnikom pomagali pri reševanju delovnega lista. Spodbujanje branja je pomembna naloga šole, zato je knjižni molj ob slovesu vsem zaželel še veliko veselja ob dobrih knjigah. Barbara Hanuš ” 39 OBISK Z OBALE Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine iz Slatine in Ba-njaluke so bili aprila gostje koprskih ucencev, 25. okto-bra so jim vrstniki z Osnovne šole Koper obisk vrnili. Bil je prelep jesenski dan, ko je avtobus s Primorske pripeljal osnovnošolce in njihovi spremljevalki. Kosilo smo imeli v študentskem naselju, do srecanja z vrstniki je bil cas še za kratek sprehod po mestu, vecer pa so Koprcani preživeli pri družinah. V soboto, 26. oktobra, smo se vsi zbrali v ho-telu Cetojevic, kjer je bil kviz za ucence iz Niša, Zenice,Tu­zle, Teslica, Slatine in Banjaluke. Gostje so z zanimanjem spremljali tekmovanje in pravilne odgovore nagradili s ploskanjem. Po kvizu so imeli prosto popoldne in vecer.Vse goste seveda zanima, kaj se skriva v banjaluških trgo­vinah in na tržnici. Tudi okušanje cevapcicev je pomemben del obiska. Cas za prijetno druženje in za spoznavanje Banjaluke in okolice je bil tudi v nedeljo dopoldan, sredi dneva pa so se gostje poslovili od gostiteljev. Odpeljali so se še v Slatino in si ogledali ta zdraviliški kraj. Po kosilu so morali na pot. Ostajajo nova prijateljstva in lepi spomini na bivanje naših ucencev v Kopru in koprskih pri nas. Barbara Hanuš 7. KVIZ ZA UCENCE DOPOLNILNEGA POUKA SLOVENŠCINE Pri dopolnilnem pouku slovenšcine v Banjaluki in Slatini zacetek šolskega leta posvetimo pri­pravam na kviz. Letošnji kviz, ki je bil v soboto, 26. oktobra, v hotelu Cetojevic, je bil že sedmi. Kviz pripravlja in vodi Darko Hederih. On sestavlja vprašanja za priljubljena kviza Vem in Joker, ki ju gledalci prvega programa slovenske televizije dobro po­znajo. Dolga leta je za šolarje pripravljal oddajo Male sive celice in izdal tudi vec knjig s tem na­slovom. Darko Hederih je magister psihologije, v Mariboru je zaposlen kot šolski psiholog. Vsa­ko leto skrbno izbere temo kviza, naloga ucite­ljic dopolnilnega pouka slovenšcine pa je, da otroke motivirajo za ucenje in izberejo zanimiva ucna gradiva. Letos smo se pogovarjali o sadju,  zelenjavi, ži­tih, strocnicah in zacimbah. Vemo, kako pomembna je v casu odrašcanja zdrava prehrana. Ob pripravah na kviz smo izvedeli marsikaj novega o živilih, naucili smo se slovenske besede in razmišljali, zakaj moramo v svojo prehrano vkljuciti sadje in  zelenjavo. Kviza so se udeležili ucenci iz  Niša, Zenice,Tuzle, Teslica, Slati­ne in Banjaluke. Vsi so hitro in pravilno odgovarjali na vprašanja, nobeno vprašanje ni ostalo brez odgovo­ra. Zmagala je ekipa Slatine, ki so jo sestavljali Marko Budiša, Stefan Kuprešak in Katja Lunic. Kviz pa ni le priložnost, da ucenci pokažejo svoje znanje, ampak predvsem priložnost za druženje otrok slovenskega porekla iz razlicnih društev Slovencev v Bosni in Her-cegovini. Vsako leto smo veseli tudi gostov iz Srbije – letos sta bila z nami ucenca iz Slovenske kulturne skupnosti France Prešeren Niš. 7. KVIZ ZA UCENIKE DODATNE NASTAVE SLOVENACKOG JEZIKA U dodatnoj nastavi slovenackog jezika u Banjaluci i Slati­ni pocetak školske godine posvecen je pripremi za kviz. Ovogodišnji kviz, koji je u subotu, 26. oktobra, održan u hotelu Cetojevic, bio je sedmi po redu. Kviz priprema i vodi Darko Hederih. Sastavlja pitanja za popularni kviz Znam i Joker koji su dobro pozna-ti gledaocima prvog programa Televizije Slovenija. Dugi niz godina pripremao je emisiju Male sive celije za školarce, a objavio je i nekoliko knjiga s ovim na­slovom. Darko Hederih je magistar psihologije i zapo­slen je kao školski psiholog u Mariboru. Svake godine pažljivo odabire temu kviza, a zadatak ucitelja doda­tne nastave slovenackog jezika je motivisati djecu za ucenje i odabrati zanimljiv nastavni materijal. Ove godine razgovarali smo o vocu, povrcu, ži­taricama, mahunarkama i zacinima. Znamo važnost zdrave prehrane tokom odrastanja. Pripremajuci se za kviz, naucili smo puno o hrani, naucili slovenacke rijeci i razmišljali zašto bismo trebali ukljuciti voce i povrce u našu prehranu. Kvizu su prisustvovali uceni­ci iz Niša, Zenice,Tuzle, Teslica, Slatine i Banjaluke. Svi su odgovarali na pitanja brzo i tacno, nijedno pitanje nije ostalo bez odgovora. Ekipa Slatine pobedila je i to u sastavu Marko Budiša, Stefan Kuprešak i Katja Lu­nic. Kviz nije samo prilika ucenicima da pokažu svoje znanje, nego prije svega prilika za druženje djece slo­venackog porijekla iz razlicitih udruženja Slovenaca u Bosni i Hercegovini. Svake godine docekamo i goste iz Srbije - ove godine su s nama bili ucenici Slovenac­ke kulturne zajednice France Prešern Niš. Barbara Hanuš ” 41 NEMA TU NIŠTA HEMINGVEJSKOG U gotovo punoj sali Banskog dvora Kulturnog centra u cetvrtak uvece (22. novembra) održana je promo-cija najnovijeg dvotomnog romana književnika Zdravka Kecmana „Trubac fronta na Soci“. O romanu su govorili Miljko Šindic i Aleksandra Cvorovic, a ucestvovali su i prisutni svojim disku­sijama. Ovo je najznacajnije i sigurno naj­vrednije književno djelo kojeg je Ke­cman do sada napisao, i da ne ostavlja citaocu ni trenutka vremena, vec ga goni da cita. Roman je obuhvatio vri­jeme od oko stotinu godina u kom se izmijenilo nekoliko država, na ovom nemirnom balkanskom prostoru. On pocinje od raspada turske imperije dolaska Austrougarske monarhije, Prvi svjetski rat u cjelini, ali posebno zapadni na Soci i Pjavi. Motiv je gra­dnja i razgradnja, država i državnih zajednica, ali i drugog. Velika prica od lokalnog do univerzalnog. Posebno znacajna je gradnja pruge, dobro poznate, Dobrljin-Novi Grad-Prijedor –Usorci--Sanski Most-Drvar. Uz nju, sve se odvijalo na svojstven nacin, ljudski život, dogadaji, razvoj i propadanje. To je naš krajiški „Rat i mir“, rekao je Miljko Šindic. Aleksandra Cvorovic je istakla da se roman cita gotovo „filmskom brzinom“, pa iako je dug, slike su tako živopi­sne, da ne daju vremena, vec vuku citaoca da cita do samog kraja. Autor je u svojoj prici posvetio pažnju nastanku romana, istakavši vec na samom pocetku: Ništa tu nema he-mingvejskog. Pa iako sam se fi ktivno susretao ne samo sa Hemingvejem, i ne samo sa carevima, kraljevima, gene-ralima, raznim vojskovodama, oficirima i najviše sa soldatima, te ruskim zarobljenicima, mislim da je za razliku od ranijih knjiga ovo nužno realisticna prica koja ima svoje vrijeme, prostor, aktere, koja se odvija u sklopu istorijskih, društvenih procesa, ali gdje se u vrtlogu nalaze svi. Ne samo obicni ljudi, porodice, soldati i njihovi nadredeni vec skoro citav svijet. Bio je to najbeskorpoluzniji rat kojeg je covjecanstvo ikada prije zapamtilo. Roman sam poceo „upoznavati“ u svojim mladim godinama, ne samo spisateljskim vec i životnim dok sam živio na tome podrucju Soce, Pjave, Julijskih alpa. Ali prica je mnogo složenija i opširnija, mnogo slojevitija, u nju su utkani mnogi likovi i njihovi životi. Imao sam gradu kakvu niko možda nije imao, ona je godinama taložena, fermentirala tako da se se stvorila potrebna distanca od svake arhivske „zaparaloženosti i dosade“, pa se tok romana odvijao u skladu sa klasicnim konceptom: pocetka – i kraja. Posebno su zanimljivi razni likovi, od onih domacih, usoracki, podgrmeckih i potkozarskih do sasvim drugih i drugacijih iz raznih zemalja, a koje sam licno ili posredno upoznao. Naime, gore gdje sam bio, susretao sam mnoge aktere tih ratnih dogadaja, bili su to oficiri i soldati koji su svake go-dine dolazili da obidu mjesta na kojima su ratovali i nekim cudom ostali živi. Medu njima mnogi iz naših krajeva, sela i gradova. Ti junaci su mi se uselili u život da sam sa njima, svakodnevno se družio, vodio razgovore, oni su me budili nocu, nisu dali da spavam, cesto su mi predlagali razne stvari i ideje u romanu pa sam imao više rješenja za koja sam morao da se odlucim. Veoma sam im zahvalan za te besane noci, skoro desetogodišnjeg pisanja romana. Bilo je tu i nevjerovatnih scena, da, kroz proces pisanja romana. Roman jednostavno nije htio da se završi. I kad je bilo logicno da se završetkom Prvog svjetskog rata roman završi on je kao onaj voz „Ciro“ išao dalje. Tako je neminovno bilo baviti se „španskom groznicom“, pa Kraljevina Ju­goslavija i njene turbulencije, i ubrzo stiže Drugi svjetski rat. I na kraju, veliko pitanje, kako završiti roman. A onda, dogodio se i taj „prasak“. Roman se sam završio. To ce citalac pronaci u njemu. Zdravko Kecman 20. MARTINOVANJE „Poštovani dame i gospodo, cijenjeni gosti, dragi clanovi Udruženja Triglav Banjaluka, lijepo vas poz­dravljamo na ovogodišnjem 20. Martinovanju,“ tako je 24. novembra 2018. godine u salonu Valentin sve prisutne pozdravio voditelj, novinar, idejni voda i naš prijatelj mag. Dušan Tomažic iz Maribora. Kao i svake godine, banjalucki Slovenci su i ove proslavili stari slovenacki obicaj, krštenje vina. Sa nama su se družili predstavnik Konzularne kance­larije Ambasade Republike Slovenije Marjan Ristic, predstavnici Grada Banjaluka, predstavnici Ministar­stva prosvjete i kulture Republike Srpske, ugledni gosti iz Banjaluke, predstavnici biblioteke Antona Tomaža Linharta iz Radovljice, predstavnici Društva Primorci i Istrani u Prekmurju, brojni sponzori, clano-vi slovenackih udruženja u BiH, predstavnici nacio­nalnih manjina i ucitelji razlicitih osnovnih i srednjih škola iz Slovenije, Banjaluke i Slatine. Poceli smo u 19.30, onako kako je bilo predvide-no. Prvi je nastupio hor Udruženja Slovenaca Triglav Davorin Jenko. Hor koji pjeva pod dirigentskom pali-com mag. Vanje Topic je odlicno obogatio raspolože­nje veceri. Clanica našeg Izvršnog odbora Ana Marja­novic je u lijepom i konciznom pozdravnom govoru podsjetila na naše clanove, koji su otišli u vjecnost, te podsjetila na ocuvanje jezika, kulture i obicaja, medu koje spada i obilježavanje krštenja vina. Zatim su nastupili mladi clanovi folklorne grupe Udruženja Slovenaca Tri­glav. Odlicno su izveli koreografiju, koju je pripremio njihov voda Predrag Savic. Krštenje vina je ovaj put bilo jedinstveno, inovativno i za sve veseo dogadaj. Za nas su ga pripremili naši gosti iz Prlekije. Plodnost prleške vinske loze i sposobnost vinara iz tog podrucja su odavno poznati. Vrijedi napomenuti da je Udruženje Slovenaca Triglav imalo srecu i mogucnost da na Martinovanju predstavi dobro i plemenito vino mla-dog vinara i preduzetnika Mirana Tropa. Krštenje vina je proteklo uz baršunasti glas sv. Martina, kojeg je odglumio direktor Radija Prlek gospodin Peter Kiric uz pomoc vinogradara Mirana Tropa. Lijepo je bilo ucestvovati i uživati uz stari slovenacki obicaj, koji su našim gostima i nama, Slovencima, koji ži­vimo izvan maticne domovine, predstavili Dušan Tomažic, Peter Kiric, Miran Trop te muzicka grupa Efekt iz Novog Mesta, koju nam je pozvala predsjednica Udruženja za razvijanje dobrovoljnog rada Novo Mesto Branka Bukovec. Na Martinovanju je Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka predstavilo Bilten u kojem su zapisane sve aktivnosti koje Udruženje tokom cijele godine uspješno realizuje. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” 20. MARTINOVANJE „Spoštovane dame in gospodje, cenjeni gostje, dragi clani Društva Triglav Banjaluka, lepo pozdravljeni na letošnjem 20. martinovanju,“ tako je 24. novembra 2018 v salonu Valentin vse prisotne pozdravil napo­vedovalec, novinar, idejni vodja in naš prijatelj mag. Dušan Tomažic iz Maribora. Kot vsako leto smo tudi letos banjaluški Slovenci proslavili star slovenski obicaj, krst vina. Z nami so se družili predstavnik konzularne pisarne Veleposlani­štva Republike Slovenije Marjan Ristic, predstavniki Uprave mesta Banjaluka, predstavniki Ministrstva za izobraževanje in kulturo Republike Srbske, ugledni gosti iz Ba-njaluke, predstavnici knjižnice Antona Tomaža Linharta iz Radovljice, predstavniki Društva Primorci in Istrani v Prek­murju, številni sponzorji, clani slovenskih društev v BiH, clani narodnostnih skupnosti in ucitelji razlicnih osnovnih in srednjih šol iz Slovenije, Banjaluke in Slatine. Zaceli smo ob 19.30, tako kot je bilo predvideno. Prvi so nastopili clani pevskega zbora Društva Slovencev Triglav Davorin Jenko. Zbor, ki poje pod taktirko mag. Vanje Topic, je odlicno popestril razpoloženje vecera. Mladi plesalci fol-klorne skupine Društva Slovencev Triglav so odlicno izvedli koreografijo, ki jo je pripravil njihov vodja Predrag Savic. Tudi Clanica našega Izvršnega odbora Ana Marjanovic je v lepem jedrnatem pozdravnem govoru obudila spomin na naše clane, ki so odšli v vecnost, na ohranitev jezika, kulture in obicajev, med katere sodi tudi proslavitev krsta vina. Krst vina je bil tokrat enkraten, inovativen in za vse vesel dogodek. Za nas so ga pripravili naši gosti iz Prlekije. Rodovitnost prleških trt in sposobnost vinarjev iz tega podrocja sta znani od nekdaj. Vredno je omeniti, da je bila Društvu Slovencev Triglav dana sreca in možnost, da na martinovanju predstavijo dobro in žlahtno vino mladega vinarja in podjetnika Mirana Tropa. Krst vina je potekal ob žametnem glasu sv. Martina, ki ga je upodobil direktor Radia Prlek gospod Peter Kiric s pomocjo vinogradnika Mirana Tropa. Lepo je bilo sodelovati in uživati ob starem slovenskem obicaju, ki so ga našim gostom in nam, Slovencem, ki ži­vimo zunaj maticne domovine, predstavili Dušan Tomažic, Peter Kiric, Miran Trop ter glasbena skupina Efekt iz Nove­ga mesta, ki jo je k nam povabila predsednica Društva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto Branka Bukovec. Na martinovanju je Društvo Slovencev Triglav Banjaluka predstavilo Bilten, v katerem so zapisane vse aktivnosti, ki jih Društvo skozi vse leto uspešno uresnicuje. OTVORENA IZLOŽBA PUT KNJIGE 8. februar je slovenacki kulturni praznik, dan kada se sjecamo smrti slovenackog pjesnika Franca Prešer­na. Od njegove smrti je preteklo tacno 170 godina, a njegove rijeci su i danas žive. Slovenacka književnost je u periodu romantike dosegla jedan od svojih vrhunaca. France Prešern je pokazao da je i na slovenackom jeziku moguce izra­ziti najdublje misli i osjecaje. Kulturni praznik smo u Banjaluci obilježili otva­ranjem izložbe Put knjige – od autora do citaoca. Putujuca izložba nam prikazuje proces nastajanja knjige, a brošure i plakate je u saradnji sa Društvom citalaca Slovenije izradila i izdala Javna agencija za knjigu Republike Slovenije. Otvaranje izložbe je odr­žano u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republi­ke Srpske. U ime biblioteke nas je pozdravio Berislav Blagojevic, a u ime Udruženja Slovenaca Triglav Mla-den Bubonjic. Ucenici dodatne nastave slovenackog jezika su pripremili kratak program, culi smo pjesme Kajetana Kovica, Anje Štefan i Tone Pavceka. Srednjoškolci i od­rasli su nastup zakljucili sedmom strofom Prešerno­ve pjesme Zdravljica – odnosno tekstom slovenacke himne. France Prešern je u pjesmi izrazio svoju želju za slobodom, jednakošcu, bratstvom i medusobnim poštovanjem svih ljudi i tu poruku vrijedi uvijek po­navljati. Culi smo kako pjesma glasi na slovenackom, srpskom, engleskom, njemackom i ruskom jeziku. Izložbu su otvorili naši gosti iz Slovenije: autori stripa Put knjige, od autora do citaoca, pisac Žiga X. Gombac i ilustrator David Krancan teTjaša Urankar, strucni savjetnik za podrucje citalacke kulture u Javnoj agenciji za knjigu Republike Slovenije i voditelj projekta Put knjige. Posjetioci, koji su ispunili dvoranu, sa zanimanjem su pogledali izložbu, a oduševljeni su bili knjiškim moljcem, koji u zabavnim stripovima mlade podstice na citanje, te su uživali i u opuštenom razgovoru sa gostima. ODPRTJE RAZSTAVE POT KNJIGE 8. februar je slovenski kulturni praznik, dan, ko se spominjamo smrti slovenskega pesnika Franceta Prešerna. Od njegove smrti je preteklo tocno 170 let, a njegove besede so žive še danes. Slovenska književnost je v obdobju romantike dosegla enega izmed svojih vrhov. France Prešeren je pokazal, da je tudi v slovenskem jeziku mogoce iz­ražati najgloblje misli in obcutke. Kulturni praznik smo v Banjaluki obeležili z od­prtjem razstave Pot knjige – od avtorja do bralca. Potujoca razstava nam prikaže proces nastajanja Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” knjige, brošure in plakate je v sodelovanju z Bralnim društvom Slovenije zasnovala in izdala Javna agen­cija za knjigo Republike Slovenije. Odprtje razstave je bilo v Narodni in univerzitetni knjižnici Republike Srbske, v imenu knjižnice nas je pozdravil Berislav Blagojevic, v imenu Društva Slovencev Triglav pa Mladen Bubonjic. Ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine so pri­pravili kratek program, slišali smo pesmi Kajetana Kovica, Anje Štefan in Toneta Pavcka. Srednješolci in odrasli so nastop zakljucili s sedmo kitico Prešernove pesmi Zdravljica - torej z besedilom slovenske himne. France Prešeren je v pesmi izrazil svojo željo po svo­bodi, enakosti, bratstvu in medsebojnem spoštova­nju vseh ljudi in to sporocilo je vedno znova vredno ponavljati. Slišali smo, kako pesem zveni v slovenšci­ni, srbšcini, anglešcini, nemšcini in rušcini. Razstavo so odprli naši gostje iz Slovenije: avtor­ja stripa Pot knjige, od avtorja do bralca, pisatelj Žiga X Gombac in ilustrator David Krancan ter Tjaša Uran­kar, strokovna svetovalka za podrocje bralne kultu-re na Javni agenciji za knjigo Republike Slovenije in vodja projekta Pot knjige. Obiskovalci, ki so povsem napolnili dvorano, so si z zanimanjem ogledali raz­stavo, navdušeni so bili nad knjižnim moljem, ki v za­bavnih stripih mlade spodbuja k branju, uživali pa so tudi v sprošcenem klepetu z gosti. Barbara Hanuš OTVORENA IZLOŽBA „NEMATERIJALNO KULTURNO NASLJEĐE SLOVENIJE U SVJETLU UNESCO-ve KONVENCIJE“ U utorak, 19. februara, u 18 casova, u Banskom dvoru u Banjaluci, otvore­na je izložba pod nazivom „Nemate­rijalno kulturno nasljede Slovenije u svjetlu UNESCO-ve konvencije“. Autori putujuce izložbe plakata su dr. Nena Židov i mag. Anja Jerin, kustoskinje Slovenskog etnograf­skog muzeja, koji je koordinator ocuvanja nematerijalnog kulturnog dobra u Republici Sloveniji. Na 24 panoa, pomocu fotografija i kratkog opisa predstavljeni su narodni obi­caji, vještine, zanati i druge tradicije koje su proglašene za nematerijalno kulturno nasljede Slovenije od kojih su cetiri uvrštene na Uneskovu Reprezenta­tivnu listu. Radi se o heklanju cipke u Sloveniji, umjetnosti suhozidne gradnje, Škofjeloškoj pajsiji i obilasku kurenta. Dodan je još jedan pano o 20. maju – Svjetskom danu pcela, koji je kao takav na inicijativu Slovenije proglašen od strane Ujedinjenih nacija. Izložbu je otvorila ambasadorica Republike Slovenije u BiH, NJ.E. Zorica Bukinac, koja je u svom govoru pored predstavljanja izložbe naglasila znacaj ocuvanja nematerijalnog kulturnog nasljeda. Na pocetku otvaranja izložbe hor „Davorin Jenko“ otpjevao je pjesmu „Tam sem jaz doma“. Otva­ranju su pored clanova Udruženja Slovenaca „Triglav“ Banja Luke, koji je organizator dogadaja, prisustvo­vali predstavnik Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu g. Zvone Žigon, konzul Kon­zularne kancelarije Ambasade Slo­venije u Banjoj Luci g. Marjan Ristic, te predstavnici drugih udruženja Slovenaca iz BiH. ODPRTJE RAZSTAVE NESNOVNA KULTURNA DEDIŠCINA SLOVENIJE V LUCI UNESCO-ve KONVENCIJE V torek, 19. februarja, ob 18.00 je bilo v Banskem dvoru v Banjaluki odprtje razstave Nesnovna kulturna dedišcina Slovenije v luci Unescove konvencije. Avtorici potujoce razstave pla­katov sta dr. Nena Židov in mag. Anja Jerin, kustosinji Slovenskega etnografskega muzeja, ki je koordi­nator ohranitve nesnovne kulturne dedišcine v Republiki Sloveniji. Na 24 panojih so s pomocjo fo­tografij in s kratkimi opisi predsta­vljeni narodni obicaji, umetelnosti, rokodelstva in ostale tradicije, ki so proglašene za nesnovno kulturno dedišcino Slovenije, od tega so štiri uvršcene v Unescov Reprezentativni seznam nesnovne kulturne dedišci­ne cloveštva. To so klekljanje cipk v Sloveniji, umetnost suhozidne gra­dnje, Škofjeloški pasijon in obhodi kurentov. Dodan je še pano o 20. maju – svetovnem dnevu cebel, ki ga je na pobudo Slovenije razglasila Organizacija Združenih narodov. Razstavo je odprla veleposlani-ca Republike Slovenije v BiH Zorica Bukinac, ki je v svojem govoru po-leg predstavitve razstave poudarila pomembnost ohranitve nesnovne kulturne dedišcine. Na zacetku odprtja razstave je MePZ Davorin Jenko zapel pesem Tam sem jaz doma. Na odprtju so bili poleg clanov Društva Slovencev Triglav Banjaluka, ki je bilo organizator dogodka, prisotni predstavnik Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu dr. Zvone Žigon, vodja Konzularne pisarne v Banjaluki Marjan Ristic in predstavniki drugih slovenskih društev v BiH. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” 25. GODIŠNJICA SLOVENACKOG UDRUŽENJA GRAĐANA BREZA Nedjelja, 14. april 2019. godine je za Slovenacko udruže­nje gradana Breza bio dan koji ce zauvijek biti upisan u anale Slovenaca koji žive u BiH. Slovenacko udruženje djeluje vec 25 godina u Brezi. Brojcano malo udruženje se sve te godine trudi da ocu­va svoj identitet, što je bilo vidljivo i na svecanoj priredbi u Brezi. Sve prisutne, medu kojima su bili ambasadorica Republike Slovenije NJ.E. Zorica Bukinac, kao i dr Zvone Žigon i Suzana Martinez iz Kancelarije Republike Slove­nije za Slovence po svijetu, uciteljica slovenackog jezika Mateja Kregar, predstavnici grada Breza, clanovi slove­nackih udruženja iz Kaknja, Zenice, Sarajeva i Udruženja Slovenaca RS Triglav Banjaluka, pozdravila je predsje­dnica Slovenackog udruženja gradana Breza gda Ina Bartula. U kratkom programskom dijelu su nastupili sta­riji clanovi udruženja domacina koji pohadaju dodatnu nastavu slovenackog jezika, te Mješoviti hor Camerata Slovenica iz Sarajeva. Predstavnik Kancelarije Vlade Re-publike Slovenije za Slovence po svijetu Zvone Žigon je cestitao predsjednici udruženja Breza za uspješno vode­nje udruženja i predao joj priznanje povodom jubileja udruženja. Cestitke su uslijedile i od predstavnika ostali slovenackih udruženja u BiH. Nakon zvanicne svecanosti je uslijedilo druženje. 25. OBLETNICA SLOVENSKEGA ZDRUŽENJA MEŠCANOV BREZA Nedelja, 14. april 2019, je bil za Slovensko združenje me-šcanov Breza dan, ki bo za vedno zapisan v analih Slo­vencev, ki živijo v Bosni in Hercegovini. 25 let deluje v Brezi Slovensko društvo. Številcno majhno društvo se vsa ta leta trudi, da ohrani svojo iden­titeto, kar je bilo vidno tudi na svecani prireditvi v Brezi. Vse prisotne, med katerimi so bili veleposlanica Republi­ke Slovenije Zorica Bukinac, dr. Zvone Žigon in Suzana Martinez z Urada Republike Slovenije za Slovence v za­mejstvu in po svetu, uciteljica slovenšcine Mateja Kre-gar, vodilni predstavniki mesta Breza, clani slovenskih društev iz Kaknja, Zenice, Sarajeva in Društva Slovencev RS Triglav Banjaluka, je pozdravila predsednica Sloven-skega združenja mešcanov Breza gospa Ina Bartula. V kratkem programu so nastopili starejši clani društva gostitelja, ki obiskujejo dopolnilni pouk slovenšcine in MePZ Camerata Slovenica iz Sarajeva. Predstavnik Ura­da Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu Zvone Žigon je cestital predsednici društva Breza za uspešno vodenje društva in ji predal priznanje ob jubilejni obletnici društva. Cestitke so sledile tudi od predstavnikov ostalih slovenskih društev v BiH. Po uradni svecanosti je sledilo druženje. PUTEM NAŠIH PREDAKA U Sloveniji je mnogo lijepih kutaka i Udruženje Slo­venaca Triglav svake godine odvede svoje clanove u neki slovenacki kraj. U pripremi izleta nam pmažu domacini, jer oni najbolje znaju cime ce oduševiti posjetioce. Na ek­skurzijama pod nazivom Putem naših predaka, upo­znajemo prirodne i kulturne znamenitosti, znacajna jela i još svašta nešto, što obicni turisti ne vide. Ove godine smo otišli u Kopar i okolinu. Osnov­ci i srednjoškolci su otišli kod vršnjaka, a program za odrasle je Nataši Kajmakovic pomogla pripremiti Luana Malec iz Centralne biblioteke Srecka Vilharja Kopar. Po dolasku nam je vodic zanimljivim pricama približio istoriju grada. U Kopar smo došli 23. aprila, kada obilježavamo Svjetski dan knjige, zato smo Noc knjige obilježili u biblioteci. Priredili su nam prijatan prijem, pozdravio nas je direktor David Runko, a in-terpretacijom svoje pjesme Rumi i kapetan nas je uz šarene ilustracije Ejti Štih ocarala dramska glumica i pisac Saša Pavcek. Vece, koje ce svima ostati u lije-pom sjecanju! U srijedu, 24. aprila, smo prvo obišli Krajinski park Secoveljske soline. Saznali smo kako se vadi so tradicionalnim postupkom. Put nas je vodio još do Pirana, posje­tili smo Tartinijev trg i Trg 1. maja, popeli smo se i do crkve sv. Jurija. Rucak smo imali u Hrastovlju – u gostionici Švab su skuhali bobice – tradicionalnu istarsku mineštru. Ponudili su je uz svježe peceni hljeb. Jedna od najznacajnijih kulturnih znamenitosti slovenske Istre je crkva sv. Trojice u Hrastovlju, uvrštena na spisak svjetske kulturne baštine. Pogledali smo znamenite freske i natpise ispisane glagoljicom. Zadnja tacka našeg cjelodnevnog izleta su bile Ma-rezige, selo koje se nalazi na 280 metara nadmorske visine i nudi divan pogled na Koparski zaliv. Zaustavili smo se kod spomenika žrtvama fašizma i kod vinske fontane – to je jedina fontana za degustaciju vina u Evropi. U cetvrtak, 25. aprila, smo prošetali po Kopru, a neki i do Izole. Popodne smo, puni lijepih utisaka, krenuli kuci. Svaka ekskurzija nam otkrije nešto novo, tako polako sastavljamo mozaik raznolikih slovenackih krajeva. PO POTEH NAŠIH PREDNIKOV V Sloveniji je veliko lepih kotickov in Društvo Sloven-cev Triglav vsako leto popelje svoje clane v eno iz-med slovenskih pokrajin. Pri pripravi izletov nam pomagajo domacini, saj oni najbolje vedo, s cim bodo navdušili obiskovalce. Na ekskurzijah, ki se imenujejo Po poteh naših pred­nikov, spoznamo naravne in kulturne znamenitosti, znacilne jedi in še marsikaj, cesar obicajni turisti ne vidijo. Letos smo se odpravili v Koper in okolico. Osnovnošolci in dijaki so odšli k vrstnikom, program za odrasle pa je Nataši Kajmakovic pomagala pripra­viti Luana Malec iz Osrednje knjižnice Srecka Vilharja Koper. Po prihodu nam je vodic z zanimivimi zgod­ Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” bami približal zgodovino mesta. V Koper smo prišli 23. aprila, ko praznujemo svetovni dan knjige, zato smo Noc knjige praznovali v knjižnici. Pripravili so nam prijazen sprejem, pozdravil nas je direktor Da­vid Runko, z interpretacijo svoje pesnitve Rumi in kapitan pa nas je ob bar vitih ilustracijah Ejti Štih oca­rala dramska igralka in pisateljica Saša Pavcek. Vecer, ki bo vsem ostal v lepem spominu! V sredo, 24. aprila, smo najprej obiskali Krajinski park Secoveljske soline. Spoznali smo, kako poteka pridelava soli po tradicionalnih postopkih. Pot nas je vodila še do Pirana, ogledali smo si Tartinijev trg in Trg 1. maja, povzpeli pa smo se tudi do cerkve sv. Ju­rija. Kosilo smo imeli v Hrastovljah – v gostišcu Švab so skuhali bobice – tradicionalno istrsko mineštro. Ponudili so jo s sveže pecenim kruhom. Ena najpo­membnejših kulturnih znamenitosti slovenske Istre je cerkev sv. Trojice v Hrastovljah, uvršcena je na se­znam svetovne kulturne dedišcine. Ogledali smo si znamenite freske in napise v glagolici. Zadnja tocka našega celodnevnega izleta so bile Marezige, vas, ki leži 280 metrov nad morjem in nudi cudovit raz­gled na Koprski zaliv. Ustavili smo se pri spomeniku žrtvam fašizma in pri vinski fontani – to je edina fon­tana za degustacijo vin v Evropi. V cetrtek, 25. aprila, smo se sprehodili po Kopru, nekateri pa tudi do Izole. Popoldan smo se polni le­pih vtisov vracali domov.Vsaka ekskurzija nam od­krije nekaj novega, tako pocasi sestavljamo mozaik raznolikih slovenskih pokrajin. Barbara Hanuš MePZ DAVORIN JENKO I DJECIJA FOKLORNA GRUPA DS TRIGLAV NA KONCERTU U GP JAZAVAC U BANJALUCI U subotu, 4. maja 2019. godine, hor Davorin Jenko i Djecija folklorna grupa Udruženja Slovenaca Triglav ucestvovali su kao gosti na koncertu u organizaciji Hrvatskog društva “Istra” Piran. Koncert je održan u Gradskom pzorištu Jazavac, a uz Hrvatsko društvo “Istra” Piran, ucestvovali su i hrvatska pjesnicka udruga “Nada” Banjaluka, hor Da­vorin Jenko i Djecija folklorna grupa Udruženja Slo­venaca Triglav Banjaluka. Koncert od sat i po za mnoge koji su bili prisutni bio je uspješan. Veci dio koncerta bio je posvecen or-ganizatoru. U Istri postoji nekoliko društava, kao što su Hkd Istra Piran, folklorna grupa koja se predstavila splitskim plesovima, Ženska klapa Hkd Piran i Lavov zbor, a koncert su obogatili i pomenuti gosti. Tvrdnja da je pjesma ona koja najlakše zbližava upravo je ovaj koncert. Želja svih je da ce se susreti nastaviti i u buducnosti. MePZ DAVORIN JENKO IN OTROŠKA FOKLORNA SKUPINA DS TRIGLAV NA KONCERTU V MG JAZAVAC V BANJALUKI V soboto 4. maja 2019, sta MePZ Davorin Jenko in Otroška folklorna skupina Društva Slovencev Triglav kot gosta sodelovala na koncertu, katerega organi­zator je bilo Hrvaško društvo Istra Piran. Koncert je bil v Mestnem gledališcu Jazavac in na njem so poleg Hrvaškega društva Istra Piran so- delovali tudi Hrvaško pevsko društvo Nada Banjalu­ka, MePZ Davorin Jenko in Otroška folklorna skupina Slovenskega društva Triglav Banjaluka. Uro in pol dolg koncert je bil uspešen. Vecji del koncerta je bil posvecen organizatorju. V Istri deluje vec Društev, kot so HKD Istra Piran, folklorna skupi­na, ki se je predstavila s splitskimi plesi, Ženska klapa Hkd Piran in Zbor lavanda. Nastop so popestrili gosti. Zatišje vecletnega druženja je na sinocnjem koncertu ponovno obudilo mnoge spomine. Ta koncert je bil potrditev, da je pesem tista, ki najlažje združuje. Želja vseh je, da se bodo srecanja tudi v bo­doce nadaljevala. KONCERT „DAVORIN JENKO OKUPLJA I UJEDINJUJE“ U BANJALUCI Kamerni hora Davorina Jenka Cerklje, koji djeluje pod istim nazivom, cuva tradiciju izabranog muškog pjevanja i donosi publici slovenacku pjesmu. Hor, predvoden dirigentom Jožefom Mocnikom, koji trenutno broji gotovo tridesetak pjevaca svih generacija, jedan je od c vrstih kulturnih stubova na opštinskoj, regionalnoj i cijeloj slovenackoj teritoriji. Željeli su sa nama podijeliti našu slovenacku pjesmu, te su nam dali poticaj za gostovanje i saradnju s na­šim horom i udruženjem. U subotu, 11. maja 2019. godine, koncert “Davo­rin Jenko okuplja i ujedinjuje” u dvorani Doma mla­dih u Banja Luci. Ovaj koncert nije bio vezan samo uz pjesmu, vec i ime slovenackog kompozitora - Davo­rina Jenka, koje nose oba hora. Na koncertu smo culi slovenacke narodne pesme i brojna druga muzicka djela, ukljucujuci pjesme na stihove poznatih slove­nackih pesnika. Naš hor Davorin Jenko, predvoden dirigentom mag. Vanjom Topic se predstavio slovenackim narodnim i umje­tnickim pjesmama i starogradskim pjesmama. Koncert dva slovenacka hora istog naziva “Davorin Jenko” bio je je­dinstven. Clanovi našeg udruženja pokušali su da prvi susret sa pjevacima iz Cerklja ucine najljepšim. Ponovo cemo se sastati i ove godine zajedno pjevati na koncertu koji ce se održati u oktobru u Cerklju na Gorenjskem. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” KONCERT „DAVORIN JENKO ZBLIŽUJE IN ZDRUŽUJE“ V BANJALUKI Komorni moški pevski zbor Davorina Jenka Cerklje, ki deluje v okviru istoimenskega kulturnega društva, ohranja tradicijo ubranega moškega petja ter poslu­šalcem prinaša slovensko pesem. Zbor pod vodstvom dirigenta Jožefa Mocnika, ki trenutno šteje skoraj trideset pevcev vseh gene-racij, je eden trdnih kulturnih stebrov v obcinskem, regijskem in celotnem slovenskem prostoru. Našo slovensko pesem so želeli deliti tudi z nami in zato so dali pobudo za gostovanje pri nas in sodelovanje z našim pevskim zborom in društvom. V soboto, 11. maja 2019, je bil v dvorani Mladin­skega doma v Banjaluki skupen koncert Davorin Jen-ko zbližuje in združuje. Tega koncerta ni povezovala le pesem, temvec tudi ime slovenskega skladatelja - Davorina Jenka, ki ga nosita oba zbora. Na koncertu smo slišali slovenske ljudske pesmi in številna druga glasbena dela, tudi sk ladbe na besedila znanih slo­venskih pesnikov. Naš MePZ Davorin Jenko, ki ga vodi dirigentka mag. Vanja Topic, se je predstavil s slovenskimi na­rodnimi in umetnimi pesmimi ter starogradskimi pe­smimi. Koncert dveh slovenskih zborov z istim ime­nom Davorin Jenko je bil enkraten. Clani našega društva so se trudili, da bi bilo prvo srecanje s pevci iz Cerkelj kar najlepše. Še se bomo srecevali in skupaj peli in to še v letošnjem letu na koncertu, ki bo oktobra v Cerkljah na Gorenjskem. 50. SUSRET SLOVENACKIH HOROVA U ŠENTVIDU PRI STICNI Horska pjesma vec 50 godina odjekuje Šentvidom pri Sticni. Za vikend, 15. i 16. juna Mješoviti hor „Davorin Jenko“ iz Banjaluke bio je, 17. godinu za redom, gost jubilarnih 50. horskih susreta u malom slovenackom mjestu Šentvid, opština Ivancna Gorica. Ovogodišnji zlatni susreti održani su pod geslom „Pa se sliš – naj se sliš“. Naš hor se predstavio sa tri pjesme „Pridi nazaj“, „Zottelmarsch“ i srpskom starogradskom pjesmom „Što se bore misli moje“. Svojom pjesmom slavlje su uvelicali horovi iz Beograda, Sarajeva, Tuzle, Zrenja­nina, Italije, Madarske i naravno zemlje domacina, Slovenije. „Davorin Jenko“ je oduševio publiku svo­jim nastupom, a poseban aplauz su dobili za simpa-ticno izvodenje koracnice „Zottelmarsch“. Proslava pod sjajem zvijezda i uz vatromet bila je nezaboravna. Drugog dana „Jubilarnog 50.susreta slovenackih horova“, koji se održavaju na stadionu Osnovne škole „Ferdo Ve­sel“ u Šentvidu pri Sticni, horsku pjesmu su uvelicali nastupi duvackog orkestra, mažuretkinje i posjeta predsjednika Slovenije, Boruta Pahora. 10. SLOVENACKI DAN U SLATINI Slovenacki dan u Slatini je docekao 10.godišnjicu. U Slatini je 22. juna bilo veselo i praznicno. I ove godine su se na štandovima predstavili Udruženje Triglav, udruženja Italijana, Crnogoraca i Ceha, Turisticka zajednica opštine Laktaši, kao i vina­rija iz Slatine „Babic“. Posebnost ove proslave je bio Bibliobus koji je izazvao veliki interes posjetilaca. Svi su mogli uci i pogledati ponudu knjiga koje biblio-bus ima, a narocito dio sa knjigama na slovenackom jeziku. Program je poceo nešto poslije 16 casova. Pos­jetioce je pozdravio voditelj manifestacije Dušan To­mažic iz Maribora koji je ovom prilikom Udruženju Triglav poklonio cokot najstarije vinske loze iz Mari-bora. U ime Udruženja Triglav, goste je pozdravio do-macin Mladen Lunic. Prisutne je pozdravio i konzul Konzularne kancelarije Ambasade Slovenije u Banjoj Luci Marjan Ristic, a nakon njega i zamjenik nacelni­ka opštine Laktaši Miroslav Kodžoman. Muzicki dio programa su otvorili gosti iz Sloveni­je - folklorna grupa Podkuca Naklo i mlade pjevacice FS Podkuca. Nakon njih su nastupili domacini Mje­šoviti hor „Davorin Jenko“ i Djecija folklorna grupa Udruženja „Triglav“. U tradicionalnu slovenacku „ve­selicu“ nas je uveo ansambl Gašpera Kavška. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” Kultura nas združuje IZNENAĐENJE NA 10. GODIŠNJICI SLOVENACKOG DANA U SLATINI Covjek se cesto iznenadi, ponekad u pozitivnom, po­nekad u negativnom smislu. Povodom 10. godišnjice “Slovenackog dana” u Slatini sve prisutne Slovence koji žive u Banjaoj Luci, Slatini i okolini je na nesvaki­dašnji nacin iznenadio Dušan Tomažic. Clanovi Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka susreli su se s Dušanom prije nekoliko godina. U to vrijeme je došao u Banju Luku kao novinar kako bi prikupio materijal o Slovencima koji žive u Repu­blici Srpskoj i drugim podrucjima BiH gdje djeluju slovenacka udruženja. Prošle godine u Banjaluci je predstavljena njegova dvojezicna knjiga Slovenacka etnicka manjina u Bosni i Hercegovini, koja je izdata uz podršku Udruženja Triglav Banjaluka. Od tada, do danas, veze izmedu Dušana i našeg udruženja posta­jale su cvršce i prijateljske. Ove godine Udruženje Slovenaca Triglav slavi 10. godišnjicu “Slovenackog dana” u Slatini. Da bi ovaj dan bio svecaniji od ostalih godina, zamolili smo Dušana Tomažica da nam se pridruži u vodenju programa. Nismo ga morali mnogo moliti, odmah je pristao, došao u Banju Luku, Slatinu i kao iskusan i provjeren voditelj vodio program na našem dogadaju. Program od sat i po, koji se sastojao od pjesme, plesa folklornih grupa, izrecenih prigodnih želja, konzula Konzularne kancelarije Republike Slovenije u BiH u Banjoj Luci, gostiju Gradske uprave Banja Luka, Laktaši, sunarodnicima iz Slovenije i drugih slovenackih društava u BiH, bio je svecan i veseo. Na kraju, uslijedilo je iznenadenje, koje je spomenuto na pocetku. Cestitke i dar, neocekivano, nesvakidašnje, dar Dušana Tomažica našem Udruženju - SADNICA svjetski poznateVINSKE LOZE. Teško je zamisliti, a kamoli dobiti, poklon koji više od 400 godina krasi STARU KUCU na Lentu u Mariboru. Vinska loza, registrovana od 2004. godine u Ginisovoj knjizi rekorda kao najstarija, još uvijek je bogata autohtona sorta vinove loze zasadena krajem srednjeg vijeka, kada su Turci opkolili Maribor i kada je Kuca stare loze, koja je nekada bila dio grada i odolijevala požarima, saveznickom bombardovanju, i kada je Kuca stare loze bila skoro srušena, bila je u stanju da preživi. Danas cokoti stare loze rastu ne samo u mnogim mjestima Slovenije, vec i na mnogim kontinentima. Poklon, cokot iz stare vinove loze, koji je dobilo Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka, bice zasaden u Slatini u domacinstvu Lunica. Uvjereni smo da ce u ovom slatinskom vinskom regionu “cudesna” loza znatno raširiti svoje korijene i postati dio istorije Slovenaca koji žive na ovom podrucju Republike Srpske. PRESENECENJE NA 10. OBLETNICI SLOVENSKEGA DNE V SLATINI Clovek je veckrat presenecen, vcasih v pozitivnem, vcasih v negativnem smislu. Na 10. obletnici Slo­venskega dne v Slatini je bilo za vse prisotne nevs­akdanje presenecenje, ki ga je pripravil mag. Dušan Tomažic. Clani Društva Slovencev Triglav Banjaluka smo se že pred leti srecali z Dušanom. Takrat je kot novi­nar prišel v Banjaluko z namenom, da zbere gradivo o Slovencih, ki žive na podrocju Republike Srbske in ostalih podrocjih BiH, kjer delujejo slovenska dru­štva. Iz zbranih podatkov je pripravil dvojezicno knji­ Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” go Slovenska etnicna manjšina v Bosni in Hercegovini, ki je lansko leto izšla ob podpori Društva Slovencev Triglav Banjaluka. Od takrat pa vse do danes so vezi med Dušanom in našim Društvom postajale bolj cvrste in prijateljske. Letošnje leto Društvo Slovencev Triglav beleži 10. jubilej Slovenskega dne v Slatini. Da bi ta dan potekal bolj svecano kot ostala leta, smo pro-sili Dušana Tomažica, da nam priskoci na pomoc pri vodenju programa. Nismo veliko moledovali, takoj je pristal, prišel v Banjaluko, Slatino in kot izkušen voditelj vodil program na naši prireditvi. V uro in pol dolgem pro-gramu s pesmijo in plesi folklorne skupine, z željami vodje Konzularne pisarne v Banjaluki, spoštovanih gostov mestne uprave Banjaluka, Lakta­šev, rojakov iz Slovenije in ostalih slovenskih društev v BiH je bilo svecano in veselo. Na koncu je sledilo presenecnje, ki je bilo omenjeno na zacetku. Ce-stitka in darilo, nepricakovano, nevsakdanje, dar Dušana Tomažica našem Društvu – Sadika svetovno znane VINSKE TRTE. Trta že vec kot 400 let krasi staro hišo na Lentu v Mariboru. Vinska trta, ki je od leta 2004 vpisan v Guinnessovo knjigo rekordov kot najstarejša, še vedno bogato rodna žlahtna sorta vinske trte, je bila posajena ob koncu srednjega veka, ko so Turki oblegali Maribor. Hiša Stare trte je bila nekoc del mestnega okolja in je kljubovala požarom ter zavezniškemu bombandiranju. Ko je bila Hiša Stare trte skoraj porušena, je tej vdržljivi rastlini uspelo preživeti. Danes podmladki stare trte rastejo ne le po številnih krajih Slovenije, temvec po mnogih kontinentih. Darilo, podmladek stare vinske trte, ki ga je dobilo naše Društvo Slovencev Triglav Banjaluka, bo posajeno v Slatini na Lu-nicevi domaciji. Prepricani smo, da bo tudi na tem slatinskem vinorodnem podrocju „cudežna“ trta mocno razširila korenine in postala del zgodovine Slovencev, ki živijo na tem podrocju Republike Srbske. „DOBRODOŠLI KUCI“ RADOVLJICA U Radovljici je u subotu, 6. jula, održan tradicionalni susret Slovenaca iz iseljeništva i pogranicnih podrucja. Manifestaciju su pod pokroviteljstvom Kancelarije Vlade Slovenije za Slovence po svijetu organizovali udruže­nja Slovenacka iseljenicke matica, Svjetski slovenacki kongresa, Slovenija u svijetu i Rafaelovo društvo. Pripremili su nastupe raznih muzickih, folklornih i pjevackih grupa, izložbe, susrete mladih istraživaca, prezentacije nagradenih diplomskih i magistarskih teza, fudbalske utakmice... Clanovi Udruženja Slovenaca Triglav uvijek posjecuju susret „Dobrodošli kuci“. Predstavili su svoje biltene i dvo­jezicne knjige na štandu u Gradskom parku i pozvali posjetitelje da riješe kviz Što znate o Sloveniji? Mnogi prolaznici su pokazali svoje znanje, zasladili se slatkišima od jabuka i razgovarali sa ucenicima dodatne nastave slovenackog jezika iz Slatine, koji su vodili kviz. Kulturni program zapoceo je obracanjem gradonacelnika Radovljice, Cirila Glo­bocnika i potpredsjednice Komisije Narodne skupštine za odnose sa Slovencima po svijetu Karle Urh. Ministar za Slovence po svijetu, Petar Jožef Cesnik, takode je poz­dravio skup i naglasio da je on bio iseljenik više od tri de­cenije. U ime predsjednika Republike Boruta Pahora go-vorio je i njegov savjetnik akademik Boštjan Žekš, koji je i sam bio ministar za Slovenace po svijetu. Prvi su nastupili mladi iz Argentine, a zatim Slovenci iz Švedske i drugih evropskih zemalja. Najmladi su bili izvodaci iz Banje Luke i Slatine. Clanovi folklorne grupe Udruženja Slovenaca Triglav su plesali, a ucenici dodatne nastave slovenackog jezika predstavili su rad Udruženja i njihove misli o do-movini. Pošto Udruženje nosi naziv Triglav i zbog toga što su nastupali medu planinama, nastup je završio pesmom Na planincah. Ovakvi dogadaji svakako doprinose ocuvanju slovenackog jezika i kulture medu Slovencima po svijetu i svijesti o njihovim korijenima, a iznad sve­ga, važno je da ima dovoljno vremena za druženje i razmjenu iskustava. Svake godine susreti su na dru­gom mjestu, zbog cega su i prilika da se upoznamo sa slovenackim mjestima i obicajima. Pošto smo ove godine bili u Gorenjskoj, posjetili smo Bled u nedje­lju - prva stanica je bila slasticarna, buduci da su kremšnite obavezni dio posjete Bleda. DOBRODOŠLI DOMA, RADOVLJICA V soboto, 6. julija, je bilo v Radovljici tradicionalno srecanje Slovencev iz izseljenstva in zamejstva. Dogodek so pod pokroviteljstvom Urada Vla­de RS za Slovence v zamejstvu in po svetu organi­zirala društva Združenje Slovenska izseljenska ma-tica, Svetovni slovenski kongres, Slovenija v svetu in Rafaelova družba. Pripravili so nastope razlicnih glasbenih, folklornih in pevskih skupin, razstave, srecanje mladih raziskovalcev, predstavitve nagra­jenih diplomskih in magistrskih nalog, nogometne tekme… Srecanje Dobrodošli doma vedno obišcejo tudi clani Društva Slovencev Triglav. Na stojnici v Grajskem parku so predstavili svoje biltene in dvo­jezicne knjige, obiskovalce pa so povabili k reševa­nju kviza Kaj veš o Sloveniji? Številni mimoidoci so pokazali svoje znanje, posladkali so se z jabolcnimi žepki in poklepetali z ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine iz Slatine, ki so vodili kviz. Kulturni pro­gram se je zacel z nagovorom župana Radovljice Ci-rila Globocnika in podpredsednice komisije držav­nega zbora za odnose s Slovenci v zamejstvu in po svetu Karle Urh. Zbrane je pozdravil še minister za Slovence v zamejstvu in po svetu Peter Jožef Cesnik, ki je poudaril, da je bil vec kot tri desetletja izselje­nec. V imenu predsednika republike Boruta Pahorja je spregovoril njegov svetovalec akademik Boštjan Žekš, ki je bil tudi sam nekoc minister za Slovence v zamejstvu in po svetu. Prvi so nastopali mladi iz Argentine, sledili so nastopi Slovencev iz Švedske in drugih evropskih držav. Najmlajši so bili nastopajoci iz Banjaluke in Slatine. Clani folklorne skupine Društva Slovencev Triglav so zaplesali, ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine pa so predstavili delo Društva in svoje misli o domovini. Ker se Društvo imenuje Triglav in ker so nastopali med gorami, so nastop zakljucili s pesmijo Na planincah. Take prireditve prav gotovo pripomorejo k ohranjanju slovenskega jezika in kulture med Slovenci v zamejstvu in po svetu in k zavedanju svojih korenin, predvsem pa je pomembno, da je dovolj casa za druženje in izmenjavo izkušenj. Vsako leto so srecanja v drugem mestu, zato so tudi priložnost za spoznavanje slovenskih krajev in obica­jev. Ker smo bili letos na Gorenjskem, smo si v nedeljo ogledali Bled – pr vi postanek je bil v slašcicarni, saj so blejske kremšnite obvezen del obiska Bleda. Barbara Hanuš Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” PREDSTAVLJANJE KNJIGE „SLOVENACKA ETNICKA MANJINA U BiH“ U TUZLI Predstavnici Udruženja „Triglav“ prisu­stvovali su predstavljanju knjige „Slo­venacka etnicka manjina u BiH“ autora Dušana Tomažica u Tuzli. Knjiga je predstavljena u petak, 23.8.2019. godine, u „Kuci plamena mira“, kao dio obilježavanja dana slo­venacke kulture u Tuzli u organizaciji Udruženja gradana slovenackog pori­jekla Tuzla. Nakon pozdravnog govora Dra­gice Tešic, predsjednice Udruženja gradana slovenackog porijekla Tuzla, nastupio je Ženski hor „Slovencice“ Udruženja gradana slovenackog pori­jekla Tuzla. Nakon toga je Dušan Toma­žic predstavio podatke koji se nalaze u knjizi, kao i neke koje knjiga ne sadrži, jer je do njih došao nakon izdavanja knjige. Osim toga, u fokus je stavio si­tuaciju u pogledu doseljavanja Slove­naca u Tuzlu i okolinu. Odgovarao je i na pitanja zainteresovane publike, a posebno se zahvalio na prisustvu svom mentoru sa fakulteta u Tuzli, koji mu je pomogao oko izrade magistarskog rada, na osnovu kojeg je ova knjiga i nastala, kao i ostalim profesorima koji su prisustvovali prezentaciji. Predstavljanju knjige su prisustvovali i clanovi Udruženja iz Tuzle, kao i slikari ucesnici 6. Regionalne likovne ko­lonije „Slovenci u Tuzli“ koja se održavala tokom te sedmice u Tuzli, a u okviru koje je sutradan, 24.8.2019.godine, bila organizovana izložba likovnih radova ucesnika Kolonije, medu kojima je i clanica Udruženja „Triglav“Tatjana Ratkovic Bosnic. KNJIŽNI MOLJ NA EVROPSKEM DNEVU JEZIKOV V BANJALUKI V cetrtek, 26. septembra, smo s promocijo dvojezicne knjižice Pot knjige – Put knjige obeležili evropski dan je­zikov. Pot knjige, od avtorja do bralca je kratka zgodba, zapisana v stripu, ki s pomocjo simpaticnega knjižnega molja prikazuje nastanek knjige. Avtorja sta pisatelj Žiga X Gombac in ilustrator David Krancan, brošuro in plaka­te je zasnovala Javna agencija za knjigo Republike Slo­venije. Dvojezicno knjižico je izdalo Društvo Slovencev Triglav Banjaluka, v srbšcino jo je prevedla Biljana Babic. Pot knjige – Put knjige smo dopoldan predstavili na sejmu jezikov v Narodni in univerzitetni knjižnici v Banjaluki. Prvi so nas obiskali ucenci 5. razreda Osnovne šole Branko Radicevic z uciteljico Vanjo Peric. Avtorja Žiga X Gombac in David Krancan sta jim predstavila pot knjige od avtorja do bralca, ucenci pa so reševali delovne liste.Ves dopoldan sta se avtorja srecevala z mladimi bralci, ki so z zanimanjem prisluhnili pripovedi o knjižnem molju. Ob 13.00 sta slovenska avtorja nastopila na prireditvi, ki je v Na-rodni in univerzitetni knjižnici združila govorce desetih evropskih jezikov: srbšcine, nemšcine, anglešcine, francošci­ne, rušcine, gršcine, španšcine, italijanšcine, cešcine in slovenšcine. Cilj evropskega dne jezikov je poudariti pomen vecjezicnosti in eden izmed jezikov, ki zazvenijo na prireditvah v Banjaluki, je tudi slovenšcina. Barbara Hanuš KNJIŠKI MOLJAC NA EVROPSKOM DANU JEZIKA U BANJALUCI U cetvrtak, 26. septembra, predstavili smo se na Evropskom danu jezika promocijom dvojezicne knjižice Put knjige. Put knjige, od autora do citaoca, kratka je prica na­pisana u stripu, a koja prikazuje stvaranje knjige uz po­moc simpaticnog knjiškog moljca. Autori su pisac Žiga X Gombac i ilustrator David Krancan, a brošuru i plakate dizajnirala je Slovenska agencija za knjigu. Dvojezicnu knjižicu izdalo je Udruženje Slovenaca Triglav Banjaluka, a na srpski prevela Biljana Babic. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” Put knjige - Pot knjige predstavljena je prije podne na sajmu jezika u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Ba-njaluci. Bili smo pr vi koje su posjetili ucenici 5. razreda Osnovne škole Branko Radicevic sa uciteljicom Vanjom Peric. Autori Žiga X Gombac i David Krancan predstavili su put knjige od autora do citaoca, a ucenici su rješavali radne listove.Tokom cijelog prijepodneva, dvojica autora susretala su se s mladim citaocima koji su s nestrpljenjem slušali price knjiškog moljca. Slovenacki autori nastupili su u 13.00 na dogadaju koji je u Narodnoj i univerzitetskoj bibliote­ci okupio govornike deset evropskih jezika: srpskog, njemackog, engleskog, francuskog, ruskog, grckog, španskog, italijanskog, ceškog i slovenackog. Cilj Evropskog dana jezika je naglasiti važnost višejezicnosti, a jedan od jezika koji se cuje na dogadajima u Banjaluci je slovenacki. PROMOCIJA DVOJEZICNE IZDAJE Pot knjige – Put knjige 26. decembra je bila promocija dvojezicne izdaje Pot knjige – Put knjige v prostorih Društva Slovencev Triglav. V Sloveniji od 8. septembra do 13. oktobra poteka akcija Nacionalni mesec skupnega branja, udeležujemo se je tudi ucenci dopolnilnega pouka slovenšcine. Promocija nove knjige je bil eden izmed dogodkov ob mesecu bra-nja. Izid knjige je vedno pomemben, ce nas obišcejo go-sti iz Slovenije, je pogovor o knjigi še toliko bolj zanimiv. Veseli smo, da so bili z nami Tjaša Urankar z Javne agenci­je za knjigo Republike Slovenije, pisatelj Žiga X Gombac in ilustrator David Krancan. Tjaša Urankar je predstavila naloge Javne agencije za knjigo in izpostavila projekta Rastem s knjigo in Pot knjige, Žiga X Gombac je opisal nastajanje zgodbe o knjižnem molju, David Krancan pa je spregovoril o stripu. Prijeten vecer je izzvenel v pogo-voru o pomenu branja. Saj veste, kaj je rekel slovenski pesnik Tone Pavcek: »Ce ne bomo brali, nas bo pobralo.« Barbara Hanuš PROMOCIJA DVOJEZICNOG IZDANJA KNJIGE - Put knjige 26. decembra održana je promocija dvojezicnog izdanja knjige “Put knjige” u prostorijama Udruženja Slovenaca Triglav. U Sloveniji se od 8. do 13. oktobra održava kam­panja Nacionalnog mjeseca citanja, a ucestvuju i uceni­ci dodatne nastave slovenackog jezika. Promocija nove knjige bio je jedan od dogadaja mjeseca citanja. Izdava­nje knjige je uvijek važno, a ako nas posjecuju gosti iz Slovenije, razgovor o knjizi je sve zanimljiviji. Drago nam je što su s nama bili Tjaša Urankar iz Slovenske agencije za knjigu, književnik Žiga X Gombac i ilustrator David Kran-can. Tjaša Urankar predstavila je zadatke Javne agencije za knjige i istakla projekat Rastem s knjigom i Put knjige, Žiga X Gombac opisao je pricu o moljcu iz knjige, a David Krancan govorio o stripovima. Ugodna vece prošla je u razgovoru o važnosti citanja. A kako je i slovenacki pje­snik Tone Pavcek rekao: “Ako ne citamo, nestacemo NA SVECANOSTI - Ohranimo kulturo, jezik in obicaje V petek, 6. septembra 2019, so se v Zeni­ci zbrali predstavniki slovenskih društev Evropa zdaj. Organizator srecanja je bilo Združenje mešcanov slovenskega po­rekla Encijan Zenica, BiH. Ob 17.00 je bil sestanek predsednikov vseh slovenskih društev v BiH z ministrom Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence iz zamej­stva in sveta Petrom Jožefom Cesnikom, s predstavniki Urada in veleposlaništva Republike Slovenije v BiH. Po sestanku je bilo v atriju Doma upokojencev Zenica odprtje razstave Pet let likovne kolonije v Tuzli, likovna dela je predstavila clani-ca Društva Slovencev Triglav Banjaluka mag. grafike Tatjana Ratkovic Bosnic. Predsednik Združenja mešcanov slo­venskega porekla Encijan Zenica Dragan Gacnik je po odprtju razstave vse priso­tne povabil v veliko dvorano doma upo­kojencev Zenica na svecano prireditev. Gosti so se zbirali ob glasbenem nastopu violoncelista Aleka Isakovica in pianistke Verice Đido iz društva Ivan Cankar Sara­jevo. Prisotne je pozdravil minister Pe­ter Jožef Cesnik. Po nagovoru je Dragan Gacnik napovedal predstavitev knjige mag. Dušana Tomažica. Pred predstavitvijo knjige Slovenska etnicna manjšina v Bosni in Hercegovini je o avtorju, o njegovi vztrajnosti pri iskanju podatkov, o migracijah, doseljevanju in obstanku Slovencev v BiH, govorila podpredsednica Društva Slovencev Triglav Banjaluka Nataša Kajmakovic. Poudarila je, da Društvo Slovencev Triglav Banjaluka z Dušanom Tomažicem dobro sodeluje, zato je sodelovalo pri natisu knjige. Sledila je Dušanova kratka predstavitev knjige, nato se je nadaljeval program z nastopi ostalih društev. Nastopili so Pevski zbor Slovencice društva Tuzla, folklorna skupina in pihalni orkester društva Kakanj in ansambel iz Novega mesta. Organizator Ohranimo kulturo jezika in obicaje Združenje mešcanov slovenskega porekla Encijan je pripravil prijetno druženje. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” Kultura nas združuje MEDNARODNO SRECANJE SLOVENSKIH PEVSKIH ZBOROV 28. in 29. septembra 2019. je bilo v Sarajevu Mednaro­dno srecanje slovenskih pevskih zborov. Na prireditvi so sodelovali pevski zbori in pevske skupine iz Slovenije, Hrvaške in Srbije. Organizator prireditve je bilo Sloven-sko kulturno društvo Ivan Cankar iz Sarajeva Prireditev je potekala v cudoviti dvorani Doma vojske BiH. Prvi so se predstavili pevci pevske skupine Fantje Društva Slovencev Kredarica Novi Sad. Sledil je nastop MoPZ Kapele iz Kapele, ki ga vodi Mihaela Komocar Gorše. Kraj Kapele se nahaja na meji med Slovenijo in Hr-vaško. Posebnost tega zbora je izvedba petja, v katerega je vtkan vaški duh in ohranjanje starih obicajev. Vredno je omeniti, da je zbor najstarejši zbor, ki ga je osnoval Anton Radonave in deluje brez prekinitve že od 1920. Iz Globokega se je predstavil MePZ Globoko. Sledili so uspešni nastopi ostalih pevskih zborov: ŽPZ Encijan iz Tuzle, MePZ Davorin Jenko Društva Slovencev Triglav Banjaluka in MePZ slovenskega društva Ivan Cankar Sa­rajevo - Camerata Slovenica. Številni poslušalci so uživali ob poslušanju slovenskih pesmi. Pevci in pevke MePZ našega društva Davorin Jenko so zapeli poleg dveh slo­venskih narodnih pesmi tudi starograjsko pesem. Slovenska pesem lepo zveni povsod tam, kjer delu­jejo slovenska društva. Tokrat se je pesem slišala tudi v Sarajevu. 16. SMOTRA NACIONALNIH MANJINA U subotu 12. oktobra 2019. godine održana je 16. Smotra nacionalnih manjina Republi­ke Srpske u organizaciji Saveza nacionalnih manjina RS. Na Smotri su se predstavile sve nacio­nalne manjine Republike Srpske ukljucu­juci i slovenacku nacionalnu manjinu. Sve ucesnike i prisutne je na pocetku programa pozdravio predsjednik Saveza nacional­nih manjina gospodin Franjo Rover, nakon cega se prisutnima obratio i gradonacelnik Grada Banja Luka gospodin Igor Radojicic.  Udruženje “Triglav” je otvorilo Smotru nastupom ucenika dodatne nastave slove­nackog jezika i djecije folklorne grupe. Naj­mladi ucenici dodatne nastave slovenack­og jezika su se predstavili pjesmama o žabama. Na teritoriji gdje leži Ljubljana, glavni grad Slovenije, nekada je bila mocvara, a u mocvari mnogo žaba. Ljubljancane danas zovu Žabari, pa zato nije cudno da je napisano toliko pjesama o žabama. Djecija folklorna grupa. se predstavila spletom Notranjskih i Dolenjskih plesova, umjetnickog rukovodio-ca Predraga Savica. Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” PREDAVANJE ARHITEKTONSKO NASLIJEĐE 20. VIJEKA U SLOVENIJI U petak, 18.10. 2019. godine je u Vijecnici Banskog dvora u Banjoj Luci održano predavanje sa temom ‘’Arhitekton­sko naslijede 20. vijeka u Sloveniji’’. Dvadeseti vijek je Sloveniju i bivšu Jugoslaviju obilje­žio periodima velikih razaranja,  ali i velikih gradevinskih dostignuca. U tom periodu, nastale  gradevine i urbani­sticki planovi postali su,  i ostali,  simboli novih gradova i država. Dvadesti vijek je prostore bivše države uvrstio na kartu vrhunskih svjetskih ostvarenja na polju arhitekture i urbanizma. Kako vrijeme prolazi, te trendovi novog vije­ka postaju sve defi nisaniji, zaostavština brojnih neimara iz perioda prije, izmedu i nakon svjetskih ratova polako prelazi  u domen  gradevinskog naslijeda. O razvoju i nosiocima slovenackog arhitektonskog stvaralaštva od pocetka 20. vijeka do kraja 80’ godina je govorila dr. Bre­da Mihelic sa Urbanistickog intituta Slovenije iz Ljublja­ne. Kroz pregled najvažnijih djela Maksa Fabianija, Ivana Vurnika, Jožeta Plecnika i Edvarda Ravnikara te njihovih ucenika i savremenika banjaluckoj publici je predsta­vljen dinamican period razvoja slovenackog gradenog prostora te stvaranje nacionalnog identiteta kroz arhitet­kuru i urbanizam. Prvi medu njima, koji se po stecenom obrazovanju vratio u domovinu bio je Maks Fabiani, kraški arhitekt i urbanist koji je za sobom ostavio bogat opus u Becu i Ljubljani, a i na rodnom Krasu te u Trstu. Slovenija sa povratkom Ivana Vurnika dobija i školu arhitekture te sa njom i formalni okvir buduceg stvaralaštva.  Dve decenije nakon Fabianijevog povratka u Sloveniju, i završenog školovanja u Becu te rada na projektima za predsjednika Ma-saryka u Pragu u domovinu se vraca i Jože Plecnik. Njegovim povratkom i širokopoteznim projektima glavni grad Slovenije dobija novo lice, a slovenacka arhitektura prepoznatljiv identitet koji ce biti nadograden kroz djela svih arhitekata koji su dolazili za njim.  Meduratnim periodom te nakon Drugog svjetskog rata dominira Edvard Ravnikar, Plecnikov i Le Corbusierov ucenik, koji je Sloveniju obilježio svojim djelima moderne arhitekture i urbanizma. Stvaralašto slovenackih arhitekata, koji su znanje dobijali na beckim školama i fakultetima te u radionici zna­menitog Otta Wagnera je usko vezano sa stvaranjem pojma o Sloveniji kao prostoru nacionalne slovenacke kulture. Svijest o zaštiti gradenog kulturnog naslijeda te usvajanje principa po kojima se ona sprovodi je zadatak svakakog arhitekta, urbaniste i neimara. Poštovanje do stvaralackog djela umjetnika koji je stvarao prije tebe je osnova dobrog i trajnog oblikovanja. Jana Petkovic KONCERT DAVORIN JENKO ZBLIŽUJE IN ZDRUŽUJE 19. oktobra 2019 je bil v Cerkljah na Gorenjskem skupen koncert dveh pevskih zborov, ki nosita isto ime DAVO­RINA JENKA. Koncert dveh zborov, Komornega moškega pevskega zbora Davorina Jenka in Mešanega pevskega zbora Društva Slovencev Triglav Banjaluka, je bil v kultur­nem hramu Ignacija Borštnika. Pevska zbora ne povezuje zgolj isto ime Davorina Jenka, veže ju povezava z Društvom Slovencev Triglav Banjaluka in skupen koncert, ki je bil maja 2019 v Banja­luki. Tokrat Mešani pevski zbor Društva Slovencev Triglav vraca obisk in kot gost sodeluje na koncertu v sklopu praznovanj ob šestdesetletnici delovanja pevskega zbora in društva Davorina Jenka Cerklje na Gorenjskem. V Kul­turnem hramu se je zbralo veliko obiskovalcev. V prvem delu koncerta je nastopil komorni pevski zbor Davorina Jenka Cerklje. Zapeli so šest pesmi. V drugem delu je Me-šani pevski zbor iz Banjaluke zapel devet pesmi. Koncert, vreden pohvale, je bil odlicno organiziran, doživeli smo prisrcen, prijateljski sprejem. Aplavz je nagrada pevcem in mladima dirigentkama Neži Križaj in mag. Vanji Topic. Po sobotnem koncertu je v cudovitem hotelu sledilo skupno druženje obeh društev. Nedeljo so gostitelji na­menili za ogled znamenitosti njihovega kraja in okolice. Gospa Mocnik nam je pripovedovala o Cerkljah, ki ležijo ob vnožju Krvavca. Kraj je majhen, a ga krasi obi-lo cvetja. Tu so se rojevali znani umetniki – glasbeniki, gledališcniki in pisci. Ob našem obisku smo spoznali kul­turno bogastvo tega dela Gorenjske. VECER Z DVOJEZICNO POEZIJO JADRANKE MATIC ZUPANCIC Lepo bi bilo ceprav nenavadno sredi vrta posaditi pesniško klop da bi v miru zbirala oblake V petek zvecer, 25. 10. 2019, je Društvo Slovencev RS Triglav v sodelovanju z DRPD iz Novega mesta pripravilo literarni vecer. Gostja vecera je bila Jadranka Matic Zu­pancic, pesnica iz Novega mesta, z njo pa se je pogovarjala Suzana Krvavica. Jadranka Matic Zupancic živi in ustvar­ja v Novem mestu, kamor je pred vec kot 40 leti prišla s trebuhom za kruhom iz ro­dne Hrvaške. Rodila se je v Konjšcini v Hr-vaškem Zagorju, nato pa so se preselili v Karlovac, kjer je obiskovala osnovno šolo in gimnazijo. Zelo lepe spomine ima na nekaj mesecev 3. letnika gimnazije, ki jih je pre­živela v Kaknju. Po diplomi iz kroatistike in primerjalne književnosti na zagrebški fi lo-zofski fakulteti se je preselila v Novo mesto in se kot bibliotekarka zaposlila v Knjižnici Mirana Jarca, kjer je pred nekaj leti docaka-la upokojitev. Slovenšcina je postala njen jezik sporazumevanja v službi, okolju in v družini ter tudi jezik literarnega ustvarja­nja, vendar pa materinšcine ni nikoli opu­stila. Delo v knjižnici ji je ponudilo številne strokovne izzive in možnosti za razlicne aktivnosti, povezane z besedo. Pripravljala je odmevne literarne vecere, sodelovala v številnih literarnih delavnicah kot ustvar­jalka in mentorica, bila aktivna v programu Sosed tvojega brega itn., predvsem pa je pisala poezijo in prevajala. Zaslužna je tudi za povezovanje Knjižnice Mirana Jarca in Mestne knjižnice Ivana Gorana Kovacica iz Karlovca, ki je osrednja biblioteka Sloven-cev na Hrvaškem. Za svoje delo je prejela vrsto nagrad in priznanj, med drugim Tr-dinovo nagrado, najvišjo nagrado Mestne obcine Novo mesto za delo v kulturi, in Co-povo diplomo, najvišje državno priznanje v bibliotekarstvu. Je tudi clanica Hrvaške­ga društva pisateljev. Tudi po upokojitvi ostaja zavezana literaturi in kulturi v najšir­šem pomenu. Obiskovalci literarnega vecera so spoznali vse omenjene življenjske postaje in delovanje Jadranke Matic Zupan-cic. Z zanimanjem so prisluhnili zlasti pesnicinim spominom na mladost v Karlovcu in prva leta v Sloveniji, ko je uce­nje slovenšcine predstavljalo pomemben del integracije, hkrati pa je vseskozi ohranjala svojo identiteto. V pogovoru z moderatorko sta se posebej dotaknili njenega prevajanja sodobne slovenske poezije v hrvašcino in pisanja poezije. V hrvašcino je prevedla dela pomembnih slovenskih pesnikov in pisateljev, kot so Dane Zajc, Boris A. Novak, Milan Dekleva, Evald Flisar in drugi. Jadranka Matic Zupancic je najprepoznavnejša kot pesnica; že vec kot 30 let piše poezijo tako v hr vašcini kot slo­venšcini, vendar pesmi v hrvaški materinšcini prevladujejo. Izdala je pet samostojnih pesniških zbirk. Svoje poezije niko­li ne prevaja sama, saj pravi, da pesem nastane v jeziku, ki ga takrat zacuti kot svojega. Piše predvsem bivanjsko poezijo, ki je vecpomenska in razkriva cuteco opazovalko in raziskovalko lastnih globin ter sveta okoli sebe. Upesnjuje obcutja in spoznanja, ki so obcecloveška, vendar pa univerzalna življenjska spoznanja izraža na edinstven in samosvoj nacin. Njen pesniški jezik je bogat in poln nenavadnih metafor, povezanih z mitologijo, literaturo, zgodovino, likovno umetnostjo, glasbo itn. V zadnjem casu se v poeziji odziva tudi na aktualno dogajanje, vendar kljub angažiranosti vseskozi ostaja v obmocju umetnosti. Njene pesmi so oblikovno in izrazno svobodne, modernisticne, tako na primer ne uporablja locil. Na literarnem veceru je bila natancneje predstavljena zadnja, peta pesniška zbirka z naslovom Zvocna tapiserija. Pesmi so napisane v hr vašcini, v drugem delu zbirke pa so prevodi Nataše Petrov v slovenšcino. Avtorica in modera­torka sta prebrali nekaj pesmi v obeh jezikih, vecer pa sta z dvema solisticnima skladbama za flavto popestrili Sofi ja Košcica in Kristina Kasagic, dijakinji Srednje glasbene šole iz Banja Luke. Po uradnem programu je sledilo prijetno druženje sodelujocih in obiskovalcev. Suzana Krvavica VECER S PETROM ŠKERLOM Slovenski ilustrator Peter Škerl se je v cetrtek, 14. no-vembra, predstavil ucencem dopolnilnega pouka slo­venšcine. Zanimivega pogovora z veckrat nagrajenim slovenskim umetnikom so se udeležili tudi clani Društva Slovencev Triglav, ki so avtorja povabili v Banjaluko. Šker­lov bogat in izviren opus je ponujal veliko tem za pogo-vor. Prisluhnili smo njegovim razmišljanjem o moci po-dob, ogledali smo si njegova dela, pokazal nam je, kako ustvarja. Zabavali smo se ob njegovih likovnih ugankah, slike v knjigah so vzbudile številne obcutke, obcudovali smo igro svetlobe in senc, porajalo se je veliko vprašanj, na katera je avtor z veseljem odgovarjal. Peter Škerl je na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje Univerze v Ljubljani koncal študij ilustracije in oblikovanja vizualnih komunikacij. V Banjaluki umetni­ka že poznamo, saj je leta 2017 v Klubu narodnih manjšin razstavljal crno-bele ilustracije, nastale po romanu Geor­ga Orwella Živalska farma. Takrat je vodil tudi delavnico za osnovnošolce in srednješolce.Tokrat so med poslušal­ci prevladovali starejši. Dobra dela, namenjena otrokom, so vecplastna in zato ponujajo veliko tudi odraslim. Peter Škerl je pripovedoval o zacetkih svoje ustvarjalne poti in o delih, ki so njega kot otroka najbolj zaznamovala. Po-govarjali smo se o pomenu ilustracij, o ilustriranju del, ki med bralci že živijo z drugo likovno govorico, o razisko­vanju teme pred zacetkom dela in o vsem tem, cesar pisatelj ne zapiše, ilustrator pa v besedilu poišce in nariše. Ilu­stracija ni le podpora besedilu, ampak je tudi samostojna pripoved. Prijeten cetrtkov vecer je bil lepo vabilo k ogledu razstave del Petra Škerla. V Staklencu razstavlja ilustracije Can-karjevega besedila Skodelica kave. Barbara Hanuš Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” ODPRTJE RAZSTAVE ILUSTRATORJA PETRA ŠKERLA CANKARJEVA CRTICA SKODELICA KAVE Na povabilo Društva Slovencev Triglav Banjaluka je bilo 15. novem-bra 2019 odprtje razstave ilustratorja Petra Škerla. Razstava ilustra­cij Cankarjeve crtice Skodelica kave je bila v Glasbenem paviljonu v parku Petra Kocica. Že samo mesto razstave, „steklena dvorana“ glasbenega paviljona, je vplivalo na prijetno pocutje številnih obi-skovalcev, med katerimi je bil tudi vodja konzularne pisarne v Ba-njaluki Marjan Ristic, ki je razstavo odprl. Razstave ilustracij so v Banjaluki redke, zato ni cudno, da je bilo zanimanje za to zvrst umetnosti za mnoge nekaj posebnega. Medi­ji so tokrat posvetili odprtju razstave posebno pozornost. Vredno je bilo slediti avtorjevi razlagi ilustracij, ki jih je ustvaril za slikanico Sko­delica kave. Videli smo, da je besedilo, ki ga številni bralci poznajo, za­živelo v izvirnih likovnih upodobitvah, a za to je potrebno posebno cutenje. Petru Škerlu je to cutenje dano. Njegove ilustracije so žive, polne fantazije, razumljive in priljubljene med otroki in odraslimi. Ilustrator in oblikovalec Peter Škerl je bil tokrat že tretjic v Ba-njaluki. Postal je prijatelj banjaluških Slovencev in znanec ostalih Banjalucanov. Še se bomo srecevali, sledili bomo njegovim uspehom, za katere je in bo prav gotovo dobil še veliko zasluženih na-grad v Sloveniji, zamejstvu in po svetu, povsod, kjer bodo zapisane besede pisateljev zaživele v drugacni likovni govorici. NISMO JIH POZABILI Prode i još jedna godina u Udruženju, puna dogadaja i novih iskustava. Ova godina je donijela puno posla oko uredenja novih prostorija ali to nije znacilo manjak zalaganja clanova humanitarne komisije Udruženja. Fokus u lje­tnom periodu bio je na prostoru, ali jesen je oznacila ponovno usmjeravanje na primarnu djelatnost. Obicemo neke naše clanove, i uz „cašicu razgovora“ pomoci im i pokazati da nisu zaboravljeni od Udruženja. Nadamo se veselom druženju i ponovnim susretima. Boris Katan Bilten, štavilka 19, Društvo Slovencev “Triglav” Letos se je naše Društvo preselilo v težko pricakovani novi prostor. Kakšna sreca, a hkrati s tem je prišla še vecja sreca, dobili smo še nekaj novo rojenih clanov. Naše clanice, babice so dobile vnuke, vnukinje, celo dvojcke in vprašale so se, kakšno hrano pripraviti tem rastocim „knofkom“, ko pridejo na obisk. Hrana za njih naj bi bila vabljiva, lahko prebavljiva, polna vitaminov, okusna, barvita in njim primamljiva. Tudi sladica, in to domaca, ne sme manjkati. Sklenila sem, da bom za naš letošnji bilten poiskala nekaj receptov, ki bodo primerni za vse generacije. Za glavni obrok naj bodo to malo gostejše, enostavne juhe in enoloncnice, katere obvezno spremlja kakšna okusna in hitro pripravljena sladica. Korenckova juha Manjšo glavico cebule in majhen cesen sesekljajte in malo prepražite na 1-2 žlicah olja, dodajte na manjše košcke narezan vecji korencek, posolite, lahko dodate malo vegete in pocasi kuhajte, da se sestavine zmehcajo. Ko so meh­ke, jih s palicnim mešalnikom zmešajte, dodate 2-3 žlice ( odvisno od kolici­ne) pšenicnega zdroba, nasekljanega peteršilja in bazilike ter zalijte z vodo. Pustite, da nekaj casa pocasi vre in se gosti. Na koncu kuhanja dodate nekaj žlic smetane, žvrkljane skupaj z enim jajckom, in pustite, da zavre. Enoloncnica Že samo ime pove, da se kuhajo vse sestavine v enem loncu. Na malo olja prepražim glavico sesekljane cebule, strok ali vec cesna, na kro­ge narezan korencek, nariban manjši gomolj zelene, peteršilja, malo graha, na manjše košcke narezan strocji fižol, malo kolerabico, po želji, malo krom­pirja, narezanega na kockice.Vse to pocasi dušim z malo vode. Ko se zelenja­va omehca, dodam žlico ali dve moke, malo riža ter zacinim po okusu ( koper, majaron, žafran), zalijem z vodo, lahko dodam tudi kocko zelenjavne juhe in pustim, da se pocasi kuha. Ob koncu kuhanja dodam še žlico ali dve smetane. Poobedek, tu pustite svoji domišljiji prosto pot. Danes v trgovinah lahko kupimo razlicno oblikovane modele za razne kreme, pudinge, itd. Jeseni so vedno dobrodošle kutine, slive, pa tudi zmznjeno sadje. Kutinove rezine: 3 kg kutin, 1/4 l vode, približno 750 g sladkorja, 5 žic li­moninega soka. Za posip sesekljani mandeljni, sesekljane pistacije (v kolikor niste alergicni nanje), kokosovi kosmici. Kutine operemo, jih narežemo na cetrtine in jim odstranimo pešcice. Nato jih stresemo v vodo in kuhamo približno 90 minut, da se zmehcajo. Kuhano sad-je pretlacimo skozi cedilo. Cežano stehtamo, dodamo enako kolicino slad­korja in limonin sok ter med nenehnim mešanjem kuhamo na slabem ognju, dokler se kaša ne zgosti in postane rdece rjava. Sadno zmes damo v kalupe in jo približno 2 uri sušimo v odprti pecici na 50 stopinj Celzija. Vzamemo jo iz kalupa ali kalupov in jo potresemo z orešcki in kokosovimi kosmici. To sladico lahko pripravimo in jo sušimo na suhem mestu še 3- 4 dni. Hranimo v neprodušni posodi. Palacinke Še vedno sem mnenja, da so najboljše palacinke namazane s cešpljevo mar-melado. Seveda, okusi so razlicni. Zelo dobre palacinke so skutne palacin­ke. Pecene palacinke namažemo z nadevom iz skute, štirih jajck, malo kisle smetane, sladkorja, vanilijevega sladkorja in naribane limonine lupinice. Na-mazane palacinke dajemo v namazan pekac, prelijemo s sladko smetano in pecemo, da dobijo lepo zlato barvo. Nataša Kajmakovic DENAR Mislim, da denar dejansko Ne sudi covjeka po njegovom zvanju, govoriti zna. vec po tvrdoj vjeri i ljudskom držanju. Jaz sem ga že zdavnaj slišal, Ako ti pa rijec drži, vrijednost mu rekel je: Pa pa. odrijedit ti nisi u stanju. Richard Armour O. Rubaji – psalm 147 prevedel Peter Svetina Življenje gledam z vec plati, od zgoraj, spodaj in še kje, je le privid, podaljšek sanj; vem, da življenja ne poznam. Joni Michell prevedel Andrej Šifrer