KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 47 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 avgusta 1933. PATENTNI SPIS BR. 10206 Zeiss Carl, Jena, Nemačka. Naprava za upravljanje izvesnog pokretnog mašinskog dela. Prijava od 23 juta 1932. Vazi od 1 decembra 1932. Traženo pravo prvenstva od 25 jula 1931 (Nemačka). Ovaj se pronalazak odnosi na napravu za upravljanje izvesnog pokretnog mašinskog delti, čiji smer kretanja podleži i-zves-noj promeni. Po pronalasku takva naprava, da bi se za teške mašinske deifove omogučio brzi početak kretanja, biva izvedena prema sledečem. Izvesna pogonska mašina (kakav elektromotor, parna mašina, ili t. sl!.) koja se trajno obrče, dodeljuje uzajamno cdgo-varajučim točkovima dvaju diferenoijaijiih zupčanih mehanizama jednake brojeve o-brtanja. Dve csovirae od ko j ih je svaka po-gonjena jedninr od ova dva diferencijalna mehanizma tako dejstvu ju na treči diferencialni mehanizam, k o ji je vezan sa mašin-skim delom, da se mašinski deo pri jedna-kim brojevima obrtaja obeju osovina na-lazi u miru. Upravljajuči mehanizam je sa oba prvo pomenuta diferencija-ina mehanizma električno ili mehanički tako spojen, da broj obrtaja jedne ili druge od po-' menutih dveju osovina može biti menjan, usled čega mašinski deo biva pcbuden da se ckreče u jednom iii u drugom snreru. Jedan oblik izvodenja naprave se debija, ako upravljajuči mehanizam biva snab-deven sa dva motora, ko.ji se, svaki, mo-gu obrtati samo u jednom i istom smem, i. svaki se može spajati sa jednim od oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma i naizmenično se mogu uključivati. U mesto oba motora može biti predviden i samo jedan preključni motor ko ji je u vezi sa oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma. Izmedu ovog preključnog motora i svakcg od oba diferencijalna mehanizma biva podesno ukijučen spojnik koji dejstvuje samo u jednom smem obrtanja, tako, da preključni; motor svagda može uticati samo na jedan od oba diferencijalna mehanizma, i to prema svome smeru obrtanja jedan ili drugi. Drugi oblik izvodenja naprave se dobi-ja, ako upravljajuči mehanizam u cilju uti-canja na oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma biva snabdeven i jednim kočničkim uredajiem. Podesno ovaj kočnič-ki uredaj biva snabdeven sa dve kočnice koje mogu biti upravljane i sa dve kočnice koje trajno dejstvuju, od kojih kočnica obe poslednje imaju slabi je kočničko dejstvo no obe prve i svaka od obeju prvih kočnica i obeju poslednjih kočnica dejstvuje na jedan od oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma. Pri torne obe kočnice koje se mogu upravljati, moraju biti tako upravljene, da naizmenično jedan ili drugi od oba diferencijaitia mehanizma može biti izuzet cd utica i a pripadajuče kočnice, dok obe trajno dejstvujuče kočnice služe torne, da svaka pri' popuštanju pripadajuče kočnice, koja se može upravljati, može čvrsto držati osovina, koja je po,gonjena pripadajučim diferencialnim mehanizmom. Za stavljanje u dejstvo obe kočnice koje se mogu upravljati, bivaju korisno upo-trebljerj elektromagneti, koji podesno mo- Dln. 25. gu biti upravljani zajedničkim članom za podešavanje. Da bi se sprečilo kretanje raznih predvidenih diferencialnih mehanizama, i da bi se moglo izvesti upravljanje pomoču majih sila, rnoraju na podesnim mestima biti postavljeni automatski zaprečujuči mehanizmi. Načrt pokazuje šematički tri primera iz-vc-denja naprave koja je izvedena po pro-natasku, i to sl'. 1 pokazuje jedan primer izvodenja, kod kojeg upravljajuči meham-zam sadrži dva motora sa nepromenljivim smeronr obrtanja. Sl. 2 pokazuje primer izvodenja, kod kojeg je upravljajuči me-hanizam snabdeven preključnim motorom, i si. 3 do 5 pokazuju jedan primer izvcde-nja, kod kojeg upravljajuči mehanizam sadrži kočnički uredaj. Pri torne je si. 4 de-limičan izgled, gledano u smeru strele IV—IV, a sj. 5 presek po liniji V—V iz slike 3. Kod primerai izvodenja po si. 1 na oso-vini se nalazi poluga 2, koja obrazuje član za podešavanje i biva pokretana rukom. Na istoj osovini 1 se nalazi član za doterivanje koji treba zamisliti da je spojen sa dotičnim teškim mašinskim delom koji treba da se pornera, i koji je u načrtu pret-stavljen samo konusnim zupčanikom 3. Na čeonoj površini konusnog zupčanika 3 se nalaze dve pclukružne kontaktne šine 4 i 5, od kojih je šina 4 pomoču sprevodnika 6 priključena na mali upravljajuči motor 7, a šina 5 pomoču odgovarajučeg sprevodnika 8 je priključena' na upravljajuči motor 9. Član 2 za podešavanje nosi klizni kontakt 10, koji može da klizi po šinama 4 i 5 i1 pomoču sprevodnika 11 je priključen na jedan pol izvora 12 struje. Od dru-gog pola izvora 12 struje vode sprovodm-ci 13 i 14 ka slobodnim priključcima elek-tromotorai 9 i 7. Mc-tori 7 i 9 sitiže za upravljanje mehanizama, dakle su male snage, približno is-pod 0.2 Ps. Za proizvodenje pogonske e-nergije služi teški elektromotor 15, koji biva napajan sa izvora 16 struje i trajno se obrče. Njegova osovina 17 pogoni, preko dva puževa mehanizma 18 i 19, dve osovi-ne 20 i 21, ko je se obrču istim brojem obr-taja. Osovine 20 i 21 pogone svaka po je-dam glavni točak 22 i 23 od diferencialnih mehanizama 24 i 25. Naspramno ležeči glavni zupčanici 26 i 27 diferencijalnih me-hanzama se nalaze na šupljim osovinama 28 i 29, koje mogu biti pogonjene uprav-ljajučim motorima 7 i 9. Kutije koje noše planetne zupčanike 32 i 33 diferencijalnih mehanizama, vezane su sa osovinama 34 i 35, koje preko puževog mehanizma 36 i 37 pogone oba medusobno naspramno naia- zeča se glavna zupčanika 38 i 39 trečeg di-ferencijalinog mehanizma 40. Kutija koja nosi planetne zupčanike 4l ovog mehanizma, čvrsto je vezana sa konusnim zupčanikom 42, koji preko konusnog zupčanika 43 pogoni član 3 za dote-rivanje. Uredaj radi prema sledečem: U uertanom položaju mira podešavajuči član 2 svojim kontaktom 10 ne dodiruje ni jednu od kontaktnih šina 4 i 5 i upravija-juči se rnotori 7 i 9 nalaze u miru, a time i glavni zupčanici 26 i 27 diferencijalnih mehanizama 24 i 25. Pogonski motor 15 trajno radi i1 pogoni osovine 20 i 21 i, pošto su glavni zupčanici 26 i 27 u miru, pogoni i osovine 34 i 35 sa polovinom bro-ja obrtajai. Ovo kretanje biva poništeno pomoču glavnih zupčanika 38 i 39 diferen-cijalnog mehanizma 40 i konusni zupčanik 42, a usled toga i član za doterivanje se nalaze u miru. Ako na primer član 2 za podešavanje bude iz uertanog položaja pomeren u levo, to biva zatvoreno kolo struje za elektromotor motor 7, preko kontakta 10 i šine 4. Usled toga se glavni zupčanik 26 mehanizma 24 stavlja u obrtanje i broj obrtaja osovine 34 biva promenjen u odnosu na broj obrtaja osovine 20, dakle i u odnosu na broj obrtaja osovine 35. Usled toga razlika izrnedu broja obrtaja glavnih zupčanika 38 i 39 nije više nula, i konusni zupčanik 42 se obrče odgovara-juči razlici. Time član 3 biva stavljen u obrtanje i kreče se dotle, dok kontaktna šina 4 ne napusti klizni kontakt 10. Time je član za doterivanje izveo kretanje koje odgovara izvedenem pomeranju člana za podešavanje. Kod pravilnog izbora smera obrtanja glavnih zupčanika 26 i 27 diferencijalnih mehanizama 24 i 25 nije potrebna nikako-va energija izuzev za savi.adivanje trenja. Smer obrtanja mora pri torne biti tako izabran, da se zupčanici 26 i 27 za vreme procesa podešavanja obrču u suprotnom smeru cd obrtanja osovina 34 i 35. Moto-ri 7 i 9 mogu dakle biti izabrani veoma mali, i prema torne za veoma kratko vre me dostižu svoj puni broj obrtaja, i daju se nenosredno uključiti, a da na kontakti-mai 4, 5 i 10 ne nastupi vatra od uključi-vania. Ukupna energija koja je potrebna za preključivanja člana 3 za doterivanje, biva davana glavnim motorom 15, koji, pošto se trajno obrče, može biti izabran proizvoljno velikim. Upravljajuči' rnotori 7 i 9, po sl. 1, mogu, kao što pokazuje sl. 2, biti zamenjeni preključnim motorom 7’, koji se prema podešenosti člana za podešavanje, na šini 4 ili 5 obrče na desno iti na levo. Izmedu svakog od oba puževa mehanizma 30 i 31 i motora; 7’ uključen je spojnik ko ji dej-stvuje samo u jednom smeru, na primer kandžasti spojnik 60 odnosno 61. Prema smeru obrtanja motora 7’ tada jedan kandžasti spojnik klizi, dok drugi prenosi obrtni momenat na odgovarajuči mehanizam 30 iti 31. U ovom slučaju preključni motor potrebuje uvek istu matu energiju, bez obzira da ti se preključivanje vrši u jednom ili u drugom smeru. Umesto kanddastog spojnika mogu biti upotrebljeni i spojnici poznate vrste sa slobodnim kretanjem. Kod primera izvodenja po sl. 3 do 5 kretanje motora 15 biva opet prenošeno na član 3 za doterivanje preko dve osovi-ne 20 i 21, dva diferencijalna mehanizma 24 i 25 i dve dalje osovine 34 i 35. Uredaj se od primera izvodenja po sl 1 razlikuje upravljanjem diferencialnih mehanizama. Glavni zupčanici 22 i 23 diferencijainih mehanizama 24 i 25 su preko šupljih oso-vina 28 j 29 priključeni na kočničke kotu-rove 44 i 45, naspram kojih su postavljeni konički defovi 46 i 47 (sl. 5). Ovi su po-moču zavrtanjskih opruga 48 i 49 pritvr-deni za p o lugu 50, koja se može obrtati oko čepa 51 i na svome gornjem kraju kod 52 ima oblik viljuške, koja obuhvata kuti-ju 53 koja je vezana sa članom 2 za pode-ša vanje i koja se može p cmerati po oso-vini 1. Član 3 za doterivanje nosi opet ko-nusni zupčanik, koji je preko drugog, ko-nusnog zupčanika 43 vezan sa kutijom di-ferencijalnog mehanizma 40. Na koturu 54 člana 3 za doterivanje se nalazi kružno sa-vijena šina 55 (sl. 4 i 5), po kojoj klizi po-dešavajuei član 2 koji je izveden u vidu poluge. On pomoču opruge 56, koja pri-tiskuje na po,lugu 50, biva u svakom položaju doveden do priljubljivanja uz sinu 55. Vodiijna šina 55 je sastavljena iz dva dela 55’ i 55” koji, svaki, obuhvataju skoro dva prava ugla ukupnog obirna, i imaju razti-čitu visinu, računate u smeru osovine. Oba dela su premeščena zakošenim odeljcima 57. Dve trajno dejstvujuče kočnice 58 i 59 klize po kutijama diferencialnih mehanizama 24 i 25 i tako su odmerene da mogu da koče kutiie, ako je pripadajuča kočnica 46, odnosno 47 oslobodena. Uredaj radi prema slfedečem: U položaju mira podešavajuči član 2 se nalazi približno nai sredini premoščujuče šine 57 tako, da se poluga 50 nalazi u položaju koji je uertan u sl’. 5. U ovom položaju su obe kočnice privučene i glavni zupčanici 22 i 23 se nalaze u miru. Usled toga su brojevi obrtaja osovina 34 i 36 medvs bno jednaki, i obrtno kretanje ko je je proizvedeno motorom 15 biva ponište-no u diferencijalnom mehanizmu 40. Član 3 za doterivanje se nalazi u miru. Ako podešavajuči član 2 bude iz pretstavljenog položaja na primer pokrenut u levo, to on dospeva na povišenu šinu 55’ i podiže polugu 50 toliko, da kočnica 47 biva oslo" bodena od kotura 45. Pošto je time pom-štena zapreka giavnog zupčanika 23 na di-ferencijalnonj mehanizmu 25, to opruga 59 može da koči kutiju tako, da pada bro) obrtaja osovine 35 i da razlika oba obrtna kretanja u diferencijalnom mehanizmu 40 ne može biti više poništena. Posledica je, da član 3 za doterivanje biva stavljen u obrtanje dotle, dok podeša-vajuči či'an 2 ne zauzme svoj središni položaj na premošču-jučoji šini 57. Umesto šine 55 može biti upotrebljen i vodiljni žljeb koji je na različitim mestima ketura 54 duboko usečen i prinudno vodi podešavajuči' član. Opruga 56 može tada izostati. Umesto pretstav-ijenih taručih koč' niča 44, 45 i 46 mogu biti upotrebljeni i izupčeni zaprečni točkovi sa zapiračima. Kočnice mogu, umesto neposredno meha-nički, uključnim članom biti uticane i posredno električno pomoču magneta ili t. sl. Podešavajuči član tada podesno biva izveden na način koji je pokazan u si. 1. Patentni zahtevi: 1. Naprava zai upravljanje izvesnog po-kretnog mašinskog d el g, čiji smer kretanja podleži izvesnoj promeni, naznačen time, što izvesna pogonska mašina (15), koja trajno radi, medusobno odgovarajučim točkovima (26, 27) dvaju diferencijainih mehanizamai dodeljuje jednake brojeve o-brtaja i' što dve osovine (34 i 35), od kojih svaka biva pogonjena jednim od ova dva diferencijalna mehanizma, tako utiču na treči diferencijlani mehanizam (40) koji je u vezi sa mašinskim delom (3) da se pri jednakom broju obrtajai obeju osovina (34, 35) mašinski deo (3) nalazi u miru, i dalje time, što ima upravlijajuči mehanizam, koji je tako vezan sa oba; prvo po-menuta diferencijalna mehanizma,^da može biti promenjen broj obrtaja jedne ih druge od obeju osovina (34, 35). 2. Naprava po zahtevu 1, naznačna time, što upravljajoči mehanizam sadrži dva motora (7, 9)., koji, svaki, mogu da se obr-ču samo u jednom i istom smeru i svaki je vezan sa jednim od oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma (24, 25) i mogu da se naizmenično ukijučuju. 3. Naprava po zahtevu 2, naznačena time, što je izmedu svakog od ova oba mo- tora (7, 9) i pripadajučeg diferencijalnog mehanizma uključen automatski zapiruči mehanizam. 4. Naprava po zahtevu 1, naznačena time, što upravljajuči mehanizam sadrži pre-ključni motor (7'), koji je spojen sa oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma (24, 25). 5. Naprava po zahtevu 4, naznačena time, što je izmedu preključnog motora (7’) i svakog od oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma uključen spojnik (60, 61) koji dejstvuje samo u jednom smeru obr-tanja tako, da preključni motor svagda može uticati samo na jedan od oba diferencijalna mehanizma, i to prema svom smeru obrtanja na jedan ili na- drugi način. 6. Naprava po zahtevu 1, naznačena time, što upravljajuči mehanizam u cilju uti-canja na oba prvo pomenuta diferencijalna mehanizma sadrži kočnički uredaj (44, 45, 46, 47). 7. Naprava po zahtevu 6, naznačena time, što je kočnički uredaj snabdeven sa dve kočnice (46, 47) koje se mogu upravljati j sa dve kočnice (58, 59) koje trajno dejstvuju, od kojih kočnica obe poslednje imaju slabije kočničko dejstvo no obe prve, pri čemu svaka od obeju kočnica koje se mcgu upravljati i obeju trajno dejstvu-jučih kočnica dejstvuje na jedan od prvo pomenutih diferencialnih mehanizama, pn čemu dalje obe kočnice, koje se mogu u-pravljati, bivaju tako upravljene, da naiz-menično jedan iii drugi od oba diferencijalna mehanizma može biti izuzet od utica-ja pripadajuče kočnice, i pri čemu obe trajno dejstvujuče kočnice služe torne, da,, svaka, pri oslobodenju pripadajuče kočnice, koja se može upravljati1, čvrsto drže odgovarajuču pogonjenu osovinu. 8. Naprava po zahtevu 7, naznačena time, što za stavljanje kočnice u dejstvo služe elektromagneti, koji podesno mogu biti upravljani zajedničkim podešavajučim članom. - c\* - U-U- -ITT' Fig. 1 cv~~ K) l i I i rr r v Lij i Fig. 9 ZZZZLJEZ