KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 59 (5) INDUSTRIJSKE SVOJINE VAŽI OD 1. APRILA 1923. PATENTNI SPIS BR. 1802. Thomas CSaskell Ullert, direktor, London. Poboljšanja u aparatu za uzdizanje tečnosti. Prijava od 21. decembra 1921. IZDAN 1. APRILA 1924. Pravo prvenstva od 25. januara 1921. (Engleska). Ovaj pronalazak tiče se sistema za uzdizanja tečnosti a glavni mu je zadatak da vas-postavi sredstva pomoću kojih bi se, mehaničkih pumpi ili hidrauličnih sprava, voda delatno mogla podići iz neke reke, kanala ili iz kakve druge vodene mase, čiji je jedan deo ili prirodno situiran ili veslački održavan, no neku nivo viši od ostale mase a u nekakav rezervoar koji je namešten na ma kojoj podesnoj visini, a iz koga bi se voda mogla odvoditi po potrebi u ma kakvom cilju kao na pr snabdevanjem neke varoši domaćom (pija-čom) vodom ili proivođjzonje električne struje za pokretnu snagu (za fabrike) ili osvetlenje. Prema pronalasku ja spremim neki tank ili kakvu drugu zatvorenu komoru (u daljem o-pisu nazvanu delatnu komoru) koja se naiz-menifno puni vodom i prazni uticajem statičkog pritiska koji je proizveden od izvora vode, uslad razlike u vodenim nivoima, koji jc jednom cevi, koja sadrži jedan stub vaz-duha ili drugog gasovitog sredstva, spojen sa komorom za vazduh smeštenom poviše nivoa tečnosti koja se ima uzdići, pomenuta komora za vasđuh ima jednu cev koja se pruža na niže i spaja je sa pomenutom tečnošću (koja će tečnost docnije ovde biti opisana kao voda visokog nivoa, ali koja može biti i ma koja druga tečnost) a isto tako ima i jednu cev koja se pruža na više, koja može direktno ili indirektno spajati sa rezervoarom. Raspored je takav da kad se delatna komora prazni (njen dovodni otvor je u ovo vreme zatvoren) u cevi za vazduh stvara se sisanje da bi se prouzrokovalo izvlačenje jednog dela vode visokog nivoa u komoru za vazduh, a kad se delatna komora puni (njen odvodni otvor u ovo vreme zatvoren je) stvara se pritisak u cevi za vazduh da bi istisnuo vodu bilo direktno ili indirektno iz komore u rezervoar; komora za vazduh ima vodene poklopce ili ma kakve druge ventile koji ne dadu povratak a koji dopuštaju da se ovakvi procesi izvrše. Maksimalna količina vode (proporcionalno srazmerna prema veličini delatne kornere kao i komora za vazduh), pomoću samo jedne komore za vazduh može pri svakom ponovljenom procesu biti uzdignuta do relativno male visine prema efektnom izvoru vode, ali da bi se pri svakom procesu uzdigla manja količina vode na veću visinu, to ja pripremam izvestan broj komora za vazduh rasporedjenih na postepeno povećanim visinama iznad visokog nivoa vode, sa pojedinim otvorenim sudom umetnutim izmedju svake đve komore za vazduh a spojeni pomoću cevi. Vertikalna odstojanja koja postoje izmedju svake đv^ od ovih komora, bolje je da su ista i bolje je da su srednji otvoreni sudovi postavljeni na sredini izmedju komora za vazduh. Da bi se pomenuti pronalazak mogao jasno razumeti a po gotovu i primeniti isti će sada biti opširnije opisan sa upustvom na priložene crteže u kojima: SL 1. jeste jedan izgled koji šematički pokazuje jedan oblik moga pronalaska i SI. la jeste izgled jednog sastavnog obli- 6 Bili. ka đelalne komore i njenih pridruženih dolova. SI. 2 jeste jedan izgled sličan si. 1. i izlaže nešto malo izmenjen oblik pronalaska. SI. 3...jeste nacrtni izgled koji pokazuje prepravljen raspored u kome su upetrebljene dve dehtne komore. Prvo pozivajući se pažljivije na si. 1. linija predstavlja nivo (površinu) vode visokog nivoa, koja se ima uzdići, a linija 2 predstavlja površinu vode niskog nivoa -a- predstavlja napred pomenutu delatnu komoru koja je postavljena na jednoj podesnoj tačci izme-dju površina visokog i niskog nivoa vode koja je pomoću cevi -a1- koja je u obliku U, u vezi sa vodom visokog nivoa a koja je snab-devena sa jednom odvodnom silon cevi -a--, koja je oblika duplo U, a -b- predstavlja napred pomenutu cev za vazđuh koja vedi iz gornjeg dela komore-a-, -c-Cx- predstavljaju dve napred pomenute komore za vazđuh koje su spojene sa cevi za vazđuh -b-; -d- predstavlja napred pomenutisrednjiotvorni sud i-e-predstavlja napred pomenuti rezervoar u koji ima da ce uzdigne voda visokog nivoa. U primerku pokazanom u si. 1. niža komora za vazđuh u vezi jc sa -a- kroz -g- (kada se snabdeva iz vode niskog nivoa) i sa srednjim sudom-d-pomoću cevi-c’-c2-, koje su oblika U, a gornja komora za vazđuh u vezi je sa srednjim sudom -d- imprezervoarom -b- pomoću cevi -c1x- i -c2x , koji su oblika U. Gornji kraj cevi -c^c2 c)x i -c2x- u vezi je sa komorom za vazđuh -c-, sudom -d-, komorom za vazđuh -cx- i rezervoarom -e- retaktivno u tačkama iznad nivoa koga zauzima voda u njima za vreme pumpanja i ove cevi zajedno sa cevima a1 i a2, konstruisane su tako da prave vodene čepove ili poklopce dubine koja prevazilazi izvor vode, koja izvodi (vrši) proces prodiranja i sisanja, tako da je izbegnuta potreba za upotrebu ventila protiv povratka. U izloženom rasporedu ovaj izvor vode je isti i kod prodiranja kao i kod sisanja, usled toga što je vertikalno odstojanje od površine visokog nivoa vode 1. do gornje površine delatne komore -a-, isto kao što je u izlaza cevi -a2- do niže površine ove komore. Me-đjutim u slučajevima u kojima ova odstojanja nisu podjednaka, čepovi ili poklopci moraju imati dubinu podesnim raznim vodenim stu-bovima koje vrše različne procese prodiranja i crpljenja; na primer pošto je sila crpljenja uvek ograničena pritiskom atmosfera, koja je od prilike predstavljena jednim stubom vode visokim 33 stopa (10,065 m), to ćo proces crpljenja uvek piti održan na ovoj visini, dok je proces prodiranja neograničen. U takvom slučaju vodeni čepovi ili poklopci na strani crpljenja, u komori za vazđuh, moraju biti načinjeni tako da dadu otpor i kontra pritisak pod procesom prodiranja, dok oni na strani komora za vazđuh, pritiska i prodiranja trebaju samo biti dovoljno dugački da bi dali otpor manjoj sili crpljenja. U izloženom primeru cev -a1- ima jedan ventil ili obarač -a:!- podesno učvršćen za jednu polugu -f- čiji jedan krak ima jedan teg, a drugi krak ima jednu ploču -f2- na koju teže voda iz cevi -a2 i tako pokreće polugu -f- u izloženu poziciju za zatvor ventila -a:i-. Kad voda prestane da teče iz cevi -a2- težina -f- pokreće polugu -f- u poziciju da otvori ventil -a:i-. Ovim načinom pražnjenje i punjenje komora -a- vrši se automatski. U mesto ploče može se upotrebiti i jedna izbušena kota. Najpovoljniji način da se pronalazak pri-meni za automatski rad jeste da se vodom ispune sve zatvorene komoro i vazđuh i srednji otvoreni sudovi izmedju. automatskih komora i rezervoar zajed uo sa svima zakloplje-nim zpsijajućim cevima. Ow> se može učiniti kroz otvorene cevi -c2- i -c2x- kojim načinom se vazdth kroz cev -b- i kroz (još do sada) ne zatvoren izlaz -a2- delatne komore. Kad se zatim dopusti proces prodiranja, suvišna voda, naterana već napunjeni otvoreni sud prevršiće i isteći će. Po svršetku ovog procesa prodiranja pozicila če biti kao što je pokazano u si. 1., t, j. srednji sud -d°- pun je vode; u cevima -c'-c2-e1x-e2x • voda je u izloženoj poziciji i proces sisanja baš počinje. Izvor vode u odvodnom odeljku cevi -a2-ispod komore -a-, stvara crpljenje u vazđu-šnj cevi -b- (ventil -a3- zatvoren je u ovo vreme) i dok voda ističe iz komore -a-, voda so crpi u komoru vazduha -c- iz visokog nivoa vode a tako isto i u komoru vazđušnu -tx ■ iz srednjeg suda -d-. Kad je pražnjenje komoro -a0- prestalo tečenje iz cevi -a2-, teg -fl- pomern polugu -t di otvori ventil -a:!-i voda tada ulazi u komoru kroz cev -a1 i na taj način se upotrebljuje (manitestuje) pritisak na vodu u komorama za vazđuh -c- i -cx- kroz vazđuh u vazdošnoj cevi -b-. Na taj način voda se protera iz komore za vaz-duh -c u srednji sud -đ- i iz komore za vaz-duh -cx- u rezervoar -e-. Za vreme sledečih pražnjenja i punjenja delatne komore, gore pomenuti procesi su ponovljeni s toga ćc se videti da je na taj način masa vodena podignuta (uzdignuta) u rezervoar u nekoliko stađijuma. Za vreme procesa prodiranja i crpljenja voda stvara vodene čepove ili breme (poklopce) u cevima -a'-a2-cl-c2-c1x-c2 . U rasporedu ilustrovanom u si. la, delatna komora -a- i vodena cev -1- i -a2- snabde-vene su sa dva dela koji su sagradjeni ili činjeni u izloženom obliku i spojeni ujedno na kakav podesan način. Vazdtišna ccv -b-spojena je sa jednim od ova dva dela, kao što je izloženo. U ovom slučaju ventil -a:!-bio bi zamdnjen jednim vratima od ustave kao što je opisano s pogledom na sl. 2. Prostota i sposobnost ovog rasporeda može se uvečati time ako se načini komora -a- potpuno iste dubine kao što je vertikalna razdaljina izmedju površine visokog nivoa vode i površine niskog nivoa vode; ovo se postiže nameštanjem horizontalnih parčiča delova za koje je pričvršćena eev -h- na i! i blizu vrha ovog dela i nameštanjem ugovarajućih par-čića drugog dela na dnu ili blizu dna drugog dela. •llaspored izložen u sl. 2 skoro je sličan rasporedu sl. 1. izuzev to što je oblik vodenih čepova ili poklopaca različit u tome što ovi u si. 2 snabdevaju cevaste komore -a'-a2-c1-c2-clx c'2x- u kojima cevi -A1-A2-C1-C2-C1x-C2x nameštene sa njihovim nižim krajevima blizu dna oviti cevastih komora kao čto se po sebi razume. U ovom rasporedu takodje je ventil -A3-u cevi -Al- zamenjen jednim vratima od u-stave koje se vide nacrtno izložena pod -A8x.- Zapremina napred pomenute delatne komoro treba da bude jednaka celokupnoj za-premini koliko komora za vazduh a zapremi-na svakog srednjeg otvorenog suda treba da bude jednaka zapremini svake komore za vaz-dub. Pomenuta delatna komora kao što je izloženo tako je udešena da sud izvora vode koji prouzrokuje procese prodiranja i crplje-nja podjednaki ali gde bi sila crpljenja imala da prevazidje atmosferski pritisak da bi izjednačila snagu pritiska dejstvom komora je podesno udešena u jednu poziciju bliže niskom nivou vode tako da je sila crpljenja umanjena a snaga pritiska toliko uvećana. Vertikalna razdaljina izinođju svake komore za vazduh i svakog otvorenog suda iznad i prvoga ispod, odlučena (odredjena) je radom izvora vode i iznad i ispod delatne komore, pa ma šta se desilo. Na primer čista razdaljina ma koje komore za vazduh i idućeg srednjeg otvorenog suda poviše nje ne bi trebalo da bude više nego vertikalna visina u dovodnoj cevi -Al- koja ide od visokog nivoa vode pa do vrha delatne komore manje (umanjena) udružene dubine komore za vaz-duli i srednjeg otvorenog suda koji treba da se napuni. Isto tako čista vertikalna razdaljina izmedju ma koje komore za vazduh i nižeg srednjeg otvorenog suda ne bi trebala da bude veća nego neto vertikalna visina vode u odvodnaj cevi -A2-, od dna delatne komore, manje udružene dubine srednjeg otvorenog suda i komore za vazduh u kojoj se mora crpeti voda. IM'ok je taj što se može iskori- stiti samo minimalno delujući vodeni izvor kad se delatna komora napuni vođom po svršetku procesa prodiranja, baš kad se od nje zahteva da održi maksimalni vodeni izvor koji meri od dna komore za vazduh do vrha srednjeg otvorenog suda, koji je isnad komore. Na sličan način samo se minimalni vodeni vodeni stud može iskoristiti, kad je delatna komora prazna po svršetku precesa crpljenja, baš kad se od nje traži da drži maksimalni vodeni stub koji meri od vrha komore za vazduh do dna srednjeg otvorenog suda, koji je ispod gornjeg. Mora biti jasno da se mogu upotrebifci đve delatne komore koje su uzajamno spojene sa pomenutom vazđušnom ceri, jedna komora je situirana blizu površine visokog nivoa vodo a druga blizu površine niskog nivoa vode. Jedan raspored ove vrste izložen je u si. 3., u kojoj -ax- predstavlja gornju đejatnu komoru, koja ima jednu vazdušnu cev-Bx-, jednu vodenu dovpdnu cev -Ax- koja je u obliku V i jednu oblika duplo V, odvodnu silim cev -Ax--, koja sačinjava vodene čepove; i -A°-predstavlja donju đclatnu komoru koja ima slične cevi -B°-, -A111- i -A02-. Cevi za vazduh -Bx- i -B°- u vezi su sa vazdu-nom cevi -B°- slike 1 ili slike 2 i snabdeveni su ventilima -6\- i 6°- tako uzajamno spojenim da je jedan zatvoren dok je, drugi otvoren tako, da se može postaviti ili cev -Bx- ili cev-B!)-u vezu sa cevi -B- prema potrebi. Pomenuti ventili su povoljnije operisani aulomatično, pomoću poluge -F-, izložene u slici 1 i 2, koja poluga pperiše vratima od ustave. -Ax!!-i -A113-. Komora -Ax- i -A°- potpebuju ne-povretne ventile -ax- i -a0- za izlazak vazdu-ha iz predjftšnje komore za vreme punjenja ove komore vodom i ulazak vazduha u drugu komoru, za vreme pražnjenja ove komore i to time što se ventil -ax- otvara s polja a ventil -a°- otvara se iznutra. U ovom slučaju komora -Ax- upotrebljena je samo za proces crpljenja i iskorišćuje za ovaj cilj maksimalni izvor vode koji se može izlučiti a druga komora -A°- upotrebljena je samo za proces prodiranja i na isti način iskorišćuje za ovaj cilj maksimalni izvor vode. Ovaj raspored dopušta da se serije komora za vazduh postave od prilike dvaput dalje jedna od druge i voda je stoga uzdignuta na visinu od prilike dva put veću kad se uporedi sa rasporedom ranije opisanim ali naravno uz odgovarajući dupli gubitak vode. Slika 3 kao i slika 1 i 2 pokazuje stanje stvari po izvršenju procesa prodiranja, a baš kad nastupa proces crp-Ijenja. Treba razumeti da, ma da sam ja izložio i opisao, tečnost koja se uzdigne u rezervoar -EO- kao deo vode koja proizvodi statički pritisak za operisanje sistema, ipak pomenu ta tečnost moče biti sasvim nezavisna od pome-nute vode a isto tako može biti na nekom drugom nivo-u od visokog nivo-a vode; na pr. pomenuta tečnost može biti na dnu nekog bunara ili jame i s toga ispod nivo-a vode koja pokreće sistem. PATENTNI ZAHTEVI: 1. — Sistem za podizanje tečnosti pomoću statičkog pritiska, dobivenog iz neke reke, kanala ili druge kakve vodene mase, čiji jc jedan deo ili prirodno situiran ili veštački održavan, na neki nivo viži od ostale mase, a koji je aparat naznačen snabdevanjem jednog tanka ili kakve druge zatvorene radne komore -A- koja se neprestano puni vodom i prazni sudelovanjem statičkog pritiska koji je proizveden od izvora vode, usleđ razlike u vodenim nivoima (I i 2), koja je u vezi jednom cevi -B-, koja sadrži jedan stub vazdu-ha ili drugog gasovitog sredstva, sa jednom komorom za vazđuh -0-, postavljene iznad nivoa tečnosti koja se ima uzdići; pomenuta komova za vazđuh ima jednu cev -C1-, koja se pruža na niže a koja je u vezi sa pome-nutom tečnošću i kroz koju je tečnost crpljena u komoru za vazđuh za vreme pražnjenja jedne komore -A- a pomenuta komora takodje ima jednu eev -C-- koja se pruža na više a kroz koju je tečnost isterana iz komore za vazđuh za vreme punjenja pomenu-te radne komore. 2. —- Sistem za uzdizanje tečnosti kao po zahtevu 1, naznačen time što se vrši indi- rektna veza izmeđju komora za vazđuh -C- i jednog rezervoara kroz jednu dalju komoru za vazđuh -Cx- ili nekoliko takvih' komora, a u vesi sa vazdušnom cevi -B- koja vodi u radnu komoru -A- i kroz jedan ili više srednjih otvorenih sudova -D-. 3- Sistem za uzdizanje tečnosti, kao u prvom ili u drugom zahtevu, naznačen time što su razne cevi koje sprovode točnost u rezervoar -E- konstruisane da čine zatvarače za tečnost ili brane. 4. — Sistem za uzdizanje tečnosti ho u zahtevu 1, u kome je eev -A1-, naznačen time što voda ulazi u radnu komoru, sagra-đjena da stvara zatvarače za tečnost ili brane (ventile, poklopce). 5. — Sistem za uzdizanje tečnosti, kao u zahtevu 1, naznačen time 'što eev -A2- kroz koju voda napušta jednu komoru -A-. sagrađena da čini branu za vodu ili poklopac. 6. Sistem za uzdizanje tečnosti kao u zahtevu 1, naznačen time što je ulazak vode u jednu komoru -A- kontrolisan pomoću jednog ventila -A:!- ili nečega tome slično, 'koji se zatvara automatski isticanjem vođe iz po-menute komore i automatski se otvori kad ovo isticanje prestane. 7. — Sistem za usđizanje tečnosti kao u zahtevu 1, naznačen time što su pripremljene đve_ radne komore -Ax- i -A0-, međjusobno spojene vazdušnom cevi -B , jedna od ovih komora postavljena je blizu površine -1- visokog nivoa vođe a druga blizu površine -2-niskog nivoa vode. /}c/ patent broj 7802. . * %