KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 20 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14805 National Pneumatic Company, New-York, U. S. A. Kontrolna naprava za vrata vozila. Prijava od 7 decembra 1936. Važi od 1 februara 1938. Naznačeno ipravo prvenstva od 7 jula 1936 (U. S. A.). Pronalazak se odnosi na napravu kojom se utiče na tok otvaranja i zatvaranja mehanički pogonjenih vrata vozila a naročito se odnosi na sigurnosne naprave, koje su predvidene na takvim vratima. Prema ovom pronalasku snabdevena je pogonska naprava koja služi za ponovo otvaranje vrata kad ona naiđu na neku zapreku, jednim prelkretnim uključivačam, koji je kontroMsan jednim uključnim rasporedom, zavisnim od poganskog stanja vozila, tako da se prekretmi uključivač stavlja vam dejstva tek poišto su vrata skoro potpuno zatvorena. Oključni raspored ve zan je sa pogonskim motorom vozila, pa prekretni uključivač stavlja van dejstva tek nakan polaska vozila. Uključni raispared, ima jedan uključivač, koji se stavlja u dejstvo pri jednoj unapred određenoj brzini pogonskog motora, a koji prekretnom u-kljuičivaču posle početka kretanja vozila prekida struju. Ako se vozilo pogoni elektromotorom, onda uključni raspored može imati jedan uključivač, koji se stavlja u dejstvo strujom ikojom se i motor stavlja u rad, a koji se uključivač stavlja u dejstvo tek pri većoj struji, kojom se motor pušta u rad, posle početnog kretanja vozila, a koji uključivač prekida struju prekretnom uključivaču. Pri pneumationoj napravi za pogon vrata, koja je električno krmanje-na, vezano je krmaneće kolo struje ove naprave sa pogonskim kolom struje vozila, pa je predviden uključivač koji dejstvu-je pri jednoj određenoj brzini motora. U-ključivač je izveden u vidu relejskog uklju-čivača, koji je za vreme vožnje otvoren strujom motora i ima, održavajuće kolo struje, pri čemu održavajuće kolo struje drži relejski uključivač otvoren, aili nije u stauju da otvori samo kolo struje. Uklju-čni raspored može imati i jedan uključi-vač, koji se stavlja u dejstvo kontrolmam napravom pogonskog motora, kad se ova nalazi u određenom poganskom položaju. Održavajuće kolo struje je sa krmanećim kolom struje za pogon vrata tako vezana, da se ono usled zatvaranja uključivača, radi otvaranja vrata, nakon zaustavljanja vozila, prekida, a otvaranjem ovog uključivača, u cilju zatvaranja vrata pre ponovnog polaska, vozila, uključuje. Kod ove naprave je u jednom kolu struje predviđen nagazui uključivač koji se stavlja u dejstvo kad na njega stane putnik, a kojim se pri zatvaranju uključivača od strane putnika završava krmaneće kolo struje radi stavljanja u dejstvo vrata. Naprava ima takođe jedan uključivač za pogonsku napravu za vrata i jedan pri zatvaranju u-ktjučivača zatvarajući se drugi uključivač, koji posle momentanog zatvaranja prvog uključivača drži u pogon napravu za pogan vrata radi njihovog potpunog otvaranja. Drugi uključivač raspoređen je u jednam kolu struje, ikoje biva napajano strujom uključnog raspareda zavisnog od pogonskog stanja vozila, za vreme dok se vozilo nalazi u pokretu. Kočiona naprava vozila ima napravu za fiksiranje, čija. je električna krma, u-ključena u kolo struje prekretnog uključivača, pa ju isti stavlja u dejstvo. Prekretni uključivač spojen je pri tome sa jednim držaćim kolom struje za napravu kojom se stavljaju u dejstvo vrata, koja pri mo- Din. 70.— mentainam zatvaranju prekiretnog uključi-vača drži u pogonu napravu za stavljanje u dejstvo vrata za svo vreme potrebno za potpuni tok otvaranja. Kočioma naprava vezama je sa pirelkretnim uključivačem jednim sprovodnikom, koji se piritezamjem kočnica zatvara, usled čega se tek završava kolo struje iprekretnog ulključivača. Kr-imaneće kolo struje kočione naprave i kolo struje iprekretnog uključivača spojeni su međusobno sprovodnicima tako, da kočnice ostaju pritegnute ako se prekretni u-ključivač zatvori. Ako vozilo ima dvoja vrata, onda je prekretni uključivač predviđen na jednim vratima, pa su raspoređeni, jedan od drugog nezavisno radeći motori za zatvaranje vrata, pri čemu je u kolu struje prekret-mog uključivača predviđen jedan uključivač, koji se zatvara stavljanjem u dejstvo drugih vrata, radi dopunjavanja kola struje. Ako isu predvidena jedna prednja i jedna zadnja vrata., onda je pored prednjih vrata predviđen jedan rukom stavljen u dejstvo uključivač, radi stavljanja u dejstvo prednjih vrata a maipraiva z,a stavljanje u dejstvo zadnjih vrata ima jedno kontrolno kolo struje, koje zatvara putnik, ia koje se otvaranjem prednjih vrata tek priprema. Prekretni uključivač je pri tome simešten na ivici zadnjih vrata. Električno krmamjena pneumatična naprava za stavljanje u dejstvo vrata ima jedno kolo struje sa uključivačem kog stavljaju u dejstvo vrata, kao i jedam drugi uključivač za stavljanje u dejstvo pneu-matične naprave u cilju otvaranja vrata, pri čemu je kolo struje spojeuo osim toga i sa jednim držećim kolom struje, koje pri imoimentamoim zatvaranju drugog Uključivača drži pneumatičku napravu u pogonu do potpunog otvaranja vrata. Knmaineće kolo struje pneumatičke naprave spojeno je sa kočionom napravom, da bi se kočnice držale pritegnute za vreme otvaranja pa sve do zatvaranja vrata. Za kolo struje pogonskog motora vozila predviđen je jedan uključivač, koji prekida kolo struje kad su zadnja i prednja vrata otvorena. Vreme, za koje se prekretni uključivač stavlja van dejstva uključnim rasporedom, usled stavljanja u dejstvo motora vozila, je promenljivo. Kontrolna naprava motora vozila snabdevena je napravom za fiksiranje, koja se stavlja u dejstvo otvaranjem vrata. Raspoređena je takođe i jedna, sa prednjim vratima spojena naprava, koja stavlja u dejstvo ili drži pritegnutom ko-čionu napravu, kad se vrata počinju otvarati. Postoji takode i jedan, zadnjim vratima stavljan u dejstvo uključivač, koji stavlja van dejstva jedno držeće kolo stru- je kontrolne naprave zadnjih vrata, kad su vrata potpuno otvorena. Naprava ima jednu signalna napravu, koja stupa u dejstvo, kad se vrata ponovo otvore, usled nailaženja na jednu zapreku. Naprava je snabdevena jednim dopunskim uključivačem, čijim se stavljanjem u dejstvo dovodi struja prekretnom uključivača, koji je inače kontiroilisan pogonskim stanjem motora vozila. Pri tome postoji vozačem posluživana kontrolna naprava, koja se mora staviti u dejstvo, ipre nego li što može stupiti ponovo u dejstvo prekretni uključivač vrata. Pronalazak Obuhvata još i pripremu okarakterisamih pojedinačnih naprava i bez prisustva iprekretnog uključivača, koji je na naročit način zavisan od pogona vožnje. Kao što se vidi, prema pronalasku dobiveno zadoonjemje, (usporenje) u vremenu, za koje prekretni uključivač ostaje bez struje, nije vezano za određeni vremenski period, pošto to nebi bilo praktično obzirom na različite uslove polaznog kretanja vozila. Šta više vremenski period usporenja je pTomemljiv. Kod primeričnog izvođenja postrojenja na tramvajima je vreme, za koje još prekretni uključivač posle zatvaranja vrata ostaje pod strujom, određeno vremenom, koje je potrebno za ubrzanje motora vozila na jednu prethodno utvrđenu brzinu. Usled toga prekretni uključivač za vrata, održava se posle njihovog zatvaranja još pod strujom, dok tramvaj ne postigne određenu brzinu, za šta mogu biti potrebne, kao što se vidi, znatno različite dužine vremena. Kod primane pronalaska na autobusu je vreme, za koje prekretni uključivač vrata, posle njihovog zatvaranja, ostaje još pod strujom, utvrđeno kretanjem uključne poluge iz prve ua drugu brzinu, za šta, kao što je poznato, nije ustanovljeno vreme. Isto tako prilikom primene pronalaska na dizalicama, slično kao kod tramvaja, o-staje prekretni uključivač vrata bez struje, kad motor dizalice postigne jednu u-stanovljenu brzinu. Pronlalazalk se ,inože priineniti kod svih vrsta vozila, kao što su na ipr. želez-mčka kola, kola podzemne železnice i tramvajska kola, autobusi i t. si. Na nacrtu je: Sl. I šemaitično predočavanje jednog oblika izvođenja pronalaska, kakav se može priimeniti kod električno pogonjenih vozila. SI. 2 sličan izgled jednog drugojači-jeg oblika izvođenja, SI. 3 šematioko predočavanje postrojenja pronalaska, u osnovnim linijama, u pri,meni na jednom vozilu, po,gonjenom matonoim, Sl. 4 je od ovoga nešto različit oblik izvođenja, Sl. 5 i 6 presek odn. pogled odozgo centrifugalnog uključivača, koji se može pr itn en iti u postrojenju prema Sl. 1—4, Sl. 7 šem at tok o predočavanje kontrolne naprave za vrata dizalica prema ovom pronalasku, Sl. 8 šematičko predočavanje postrojenja pire,m,a pronalasku za, tramvajska kola i t. sl., Sl. 9 šematičko predočavanje postrojenja prema pronalasku u primeni kod motornih vozila, kao što su na pr. autobusi. Do sada je kod osobnih dizalica (liftova) sa vratima, pogonjenim motorom, bilo uobičajeno, da se na vratima predvidi prekretni ulključivač, koji se zatvara, kad vrata koja se zatvaraju, naiđu na jednu osobu ili na drugu zapreku, pa izdejstvu-je ponovno otvaranje vrata. Da bi se spre-čilo slučajno otvaranje vrata, pošto su o-va bila potpuno zatvorena, bilo je dosada uobičajeno, da se naprava pirekretmog u-ključivača ostavi bez struje baš kad su vrata stigla u položaj zatvairanja, tako da ona nisu mogla biti otvorena od strane putnika ni slučajno mi namerno, za vreme dok se je vozilo nalazilo u kretanju. Ali kod takvog rasporeda je bilo moguće, da putnik primerice priklješti svoju ruku u vrata, kad je prekretna uključivačka naprava bila bez struje, tako da dizalica pri pollaisku povuče za sobom putnika i o-vog povredi, ako isti šta više ne izgubi pri tome koji organ ili čak i život. Glavni cilj pronalaska sastoji se dakle u tome, da se krmameća kola naprave za stavljanje u dejstvo vrata održe pod strujom, tako da se one mogu stupiti u pogon čak i onda ako je vozilo već počelo da se kreće i to za dovoljni period vremena, tako da se osoba ili neki drugi predmet, uklještem u vratima, može osloboditi. Vreme, za koje uključena kola, posle početnog kretanja vozila, ostaju pod strujom, utvrđeno je jednim uključ-nim rasipoiredom, koji se komtroliše kretanjem vozila, ili pogonskim stanjem kontrolne naprave, koje nastaje pri početnom kretanju. Radi boljeg objašnjenja pronalaska opisaće se isti naročito obzirom na nacrte. U sl. 1 pokaizano postrojenje naročito je pogodno za elektromotoirom pogonje-na vozila, kao što su na pr. tramvaji, podzemne železnice i železnička vozila. Glavni pogonski motor vozila označen je sa 1, čije je kolo struje, posredovanjem po- godnog otpora '2 spojeno sa magnetskim namotajem 3 jednog solenoida, koji obrazuje jedan deo relejskog uključivača 4. Ovaj uključivač snabdeven je jednim parom kontaktnih tačaka, od kojih je jedna pomoću žice 5 spojena sa sprevodnikom 6. Sprevodnik 6 služi za priključivanje na jedan pogodni izvor struje, čiji je drugi pol uzemljen. Druga kontaktna tačka relejskog uključivača spojena je, (pomoću sprovodnika 12, sa jednim polom prekret-nog uključivača 13 za vrata. Prekretni uključivač bio je do sada poznat u mnogo oblika izvođenja, pa se može primeniti jedan takav ipozniaiti uključivač. Takav uključivač je obično učvršćen na prednjoj ivici vrata, da bi se mogao kantrollisati, pa predstavlja, kao što je poznato, ivicu vrata osetljivu na kontakt. Kod do sada poznatih postrojenja ostaje obično baš ovaj u-ključivač bez struje, kad vrata stignu u zatvoreni položaj, tako da se nemože zatvoriti kolo struje potrebno za ponovno otvaranje vrata. Ali prema ovom pronalasku održava se ovaj ulključivač i njegova kola struje, još za pogodni period vremena, posle pfatpumog zatvairanja vrata, pod strujom, tako da se vrata za slučaj kad se njima priklješti neka o-soha, otvaraju, čak i onda, alko je vozilo počelo svoje kretanje. Druga kontaktna tačka uključivača 13 spojena je sprevodnikom 14 sa uzemljenim namotajem jednog magnetskog ventila 15. Ovaj magnet ski ventil može imati jedan poznat oblik izvođenja, a tako je izveden, da se prilikom nadraživanja namo-taja dovodi motoru, koji stavlja u dejstvo vrata, jedno pritisno sredstvo, u cilju otvaranja vrata:. Kad je namotaj bez struje onda ventil kontroiiše privođenje pritismog sredstva motora, tako da isti zatvara vrata. Pri daljem izlaganju jedne vrste pri-imene pronalaska treba da se pretpostavi, da je uključni raspored primenjen na pr. na tramvajskim kolima, koja poslužuje jedan jedini čovek, i da magnetski ventil 15 krmami motor za zadnja vrata voizila, koja su da-leko od meista osobe, ikoja u-pravlja vozilom. Ovako vozilo ima i pored vozačevog mesta vrata pogonjena motorom, na kojima je ismešten vratni u-ključivač sa jednim pokretnim polom 8, koji može doći u dodir sa tri čvrsto stojeća kontaktna kraka 18, 7 i 9. Kontaktni krak 7 spojen je žicom 6’ sa sprovodnikom 6, kontaktni krak 9 pomoću spro-vodnika 10 sia jedinim drugim namotajem 11, relejskog uključivača 4, a kontaktni krak 18 pomoću sprovodnika 17 sa jednim polom nagaznog uključivača 16, raspoređenog u prolazu koji vodi ka zad- njiim vratima. Naigaani iiključivač može biti takode jedinog od iminogObrojnih do sada poznatih oblika izvođenja, kakvi se uopšte iprimenjuju na zadnjim vratima takvih jednim jedinim čovekom upravljanih itiraimvajslkih kola. Drugi pol, uključi-vača 16 spojen je s.a magnetskim ventilom 15, a istovremeno i su signalnom napravom, priimarice lampom 18. Namotaj 11 relejskog uključivača nije dovoljno jak, da bi mogao otvoriti relejski uključivah, ali je dovoljno jak diabi ga održao u otvorenom položaju, kad je on već jedam-puit otvoran namotajem 3. Kad se tramvaj zaustavi, onda vozač otvori pređmjia vrata, koja kontakte 8 za-okrenu iz pokazanog položaja u položaj, u kome su pružni kraci 18 17 međusobno spojeni. Kao posledica toga dovodi se struja sprovodnikom 6 i žicom 6’, preko-pružnog kraka 7 i kontakta 8, pružnom kraku 18 i sprevodnikom 17 u nagazili u-ključivač 16. Ako neko lice namerava da izađe iz kola, na zadnja vrata, onda ono zatvori nagazni uključivač 16. Tada teče struja kroz namotaj magnetskog ventila 15 u zemlju, tako da se pritisno sredstvo dovodi motoru na zadnjim vratima radi njihovog otvaranja. Struja teče takode i u signainu napravu 18, koja se time stavlja u dejstvo. Pokretanjem kontakta 8 iz u ',sl. 1 pokazanog zatvorenog položaja vrata u napred opisani otvoreni položaj vrata, prekida se veza spnovodnika 6 sa namotajem 11, tako da se zatvara relejski uključivač 4. Na taj način teče struja iz sprevodnika. 6 kroz žicu 5 preko ukiljuči-vača 4 i sprovodnikom 12 ka uključivaču 13, ikoji je obično (u normalnom slučaju) otvoren. Ovaj uključivač je učvršćen na ivici zadnjih vrata, kao što je napred po-menuito. Kad putnik napusti kola, tada se otvori uključivač 16, prilikom silažemjasa nagazne ploče, a magnetski ventil 15 o-staje bez struje, tako da motor zadnjih vrata počinje ova da zatvara, a signalna naprava 18 stavlja se van dejstva. Ako se iz nekog razloga neka osoba nalazi u prolazu ka vratima, pa biva istim pogođena, tada se zatvara uključivač 13 i završava preko sprovodnika 14 kolo struje ka magnetskom ventilu 15 i ka sigual-noj napravi 18, tako dia se vrata počinju ponovo otvarati ili bar prestanu da se zatvaraju, pa počinje kretanje u suprotnom pravcu, dok se uključivač 13 ne otvori. Čim se uključivač 13 otvori magnetski ventil 15 ponovo ostane bez struje, a zadnja vrata počinju da se zatvaraju. Ako su svi putnici napustili kola kiroiz prednja vrata, ili ako su svi putnici kroz ista ušli u kola, tada vozač zatvara prednja vrata pomoću jedne ovde nepokazane naprave. Time se kontakt 8 sa prednjim vratima spojenog uključivača vrati u položaj pokazan u Sl. 1, a veza ka nagaanom uključivaču 16 se prekida. Pri tome se i ozemljeni namotaj 11 priključuje na izvor struje preko sprovodnika 10, pružnog kraka 9, kontakta 8, pružnog kiraa 7, žice 6’ sprovodnika 6. Ali madraživainje namotaja 11 ne otvara uključivač 4, tako da uključivač 13 još kontroliše kolo struje magnetskog ventila 15. Vozilo se sada može kretati; ali u vratima priklještena osoba može se osloboditi, jer se uključivač 13 zatvara radi otvaranja vrata. Ovo stanje se održava dokle god vozilo ne postigne brzinu, koja je zavisna od proračuna mag-'netskog fcamotaja 3, 'kad naime kroz ovaj namotaj teče motorska struja, koja je dovoljno jaka da otvori uključivač 4. U tom momentu uključivač 13 izgubi svaki utkaj na magnetski ventil, a zadnja vrata se više nemogu otvoriti, razume se tek onda kad je putniku dano dovoljno prilike da se oslobodi iz vrata. Kad je uključivač 4 otvoren tada je namatoj 11 dovoljno jak dia ga održi otvorenim, čak i onda ako bi namotaj 3 ostao potpuno bez struje, što je slučaj kad se vozilo ponovno zaustavi. Ali uključivač 4 nemože se zatvoriti, dok vozač ne otvori prednja vrata, usled čega se pokrene kontakt 8 i prekida veza struje ka namotaju 11. Ukljočni raspored je tada u stanju, da izvrši napred opisane radnje pri stavljanju u dejstvo vrata. U si. 2 pokazani, nešto drugojačije izvedeni oblik izvođenja, može se talko-đe iprimeniti kod jednog voziila pogonje-nog elektromotorom. Kod ovog postrojenja, isto kao i kod prethodnog, postoji kontrolisanje relejskog uključivača 4 glavnim pogonskim motorom i, ali uključivač ima u kolu stru' pogonskog motora jedino sam nam ij 3. Sprovodnik 6 je kao i u prethodh n spojen žicom 5 sa jednim polom ukl .ičivača 4 i sa kontaktom 7 uključivača na prednjim vratima, koji ima malo drugojačije izveden pokretni pol 8’. Drugi pol uključivaiča 4 spojen je žico'm 19 Sa kontakti ma jednog drugog reiejskog uključivača 20. Drugi pol ovog uključivača spojen je pomoću sprovodnika 24 sa sprovodnikom 22, koji je priključen na uzemljeni namotaj 21 tog uključivača i na sprovodnik 23. Sprovodnik 23 spojen je sa polom 25 vratnog uključivača i sa jednim polom prekret-nog uključivača 13, koji se nailazi na zadnjim vratima. Ovaj uključivač je, kao u prethodnom, učvršćen na ivici vrata. Drugi pol uključivača 13 spojen je sa užem- Jjenim namotajem magnetskog ventila 15, koji krmami motor za stavljanje u dejstvo zadnjih vrata. Kontakt 27 ulključfvača prednjih vrata spojen je sprevodnikom 26 preko na gazu og uključivača 16 nai zadnjim vratima sa namotajem magnetskog ventila 15 i napravom 28 kao u prethodnom islučaju. Elektromagnetski stavljana u dejstvo naprava 28 može biti signalna naprava, ili električnim putem stavljana u dejstvo brava ili uključivač za; stavljanje u dejstvo jednog dela vozila, na primer kočnica glavnog uključivača,. Pri stavljanju u dejstvo ovog postrojenja vezuju se polom 8’, usled otvaranja prednjih vrata vozačem, svi kontakti 7, 27 i 25. Zadnja vrata se otvaraju ako jedan putnik stoji na nagaznom uključivaču, pošto tada struja teče od uzemljemog izvora struje kroz sprovodnik 6, kontakt 7, pol 8’, kontakt 27, sprovodnik 26, uključi vač 16 i preko namotaja magnetskog ventila 15 te kroz napravu 28 ka zemlji. Ako se istovremeno zatvori uključivač na prednjim vratima, onda struja teče od pola 8’ preko kontakta 25 kroz sprovodnik 23 i žicu 22 ka uzemljenom namotaju 21, tako da se zatvara relejski uključivač 20. Relejski uključivač 4 je već zatvoren, kad se vozilo zaustavi, tako da sada struja takode teče iz sprevodnika 19, preko uključivaičai 20 i žice 24 u sprovodnik 22 pa se time obrazuje držeće kolo struje za namotaj 21. Zadnja vrata se zatvaraju čim se otvori uključivač 16, a vrata će Obrnuti smisao svog 'kretanja čim naiđu na neki predmet, tako da se zatvara uključivač 13. Kad vozač zatvori prednja vrata prekida se svaka veza kontaktnih tačaka 7, 27 i 25 (polom 8’. Ali relejski u-ključivač 20 ostaje usled držećeg kola struje priključen na namotaj 21, tako da prekretni uključivač 13 na zadnjim vratima ostaje pod s'Vujom preko relejskih uključivača 4 i 20, pk vozilo ne postigne određenu brzinu i o, 'pri namotaj 3 relej-skog uključivača 4. A( do toga momenta može uključivač 13 ižppjstvovati otvaranje zadnjih vrata, da bi se u njimai pri-klještena osoba mogla osloboditi. Kod o-vog postrojenja, kao i kod pjnog pokazanog na sl. 1, može se istaći, ,Ja se vrata, čak i kad se vozilo nalazi u pokretu, a posle oslobođenja oslabe -i time skopčanog otvaranja uključivača 13, zatvaraju i ako uključivač 13 joiš kratko vreme iza toga ostaje pod strujom. Čim namotaj 3 otvori uključivač 4, prekida se držeće kolo struje kai namotaju 21, tako da se uključivač 20 otvara, a uključivač 13 ostaje bez struje. Daljnji drugojačiji oblik izvođenja po- kazan je na si. 3, koji prestavlja primenu postrojenja na jednom eutobusu, koji se u normalnom slučaju pogoni gasolinskim motorom na mesto sa elektromotorom. Kod predočenog postrojenja je koto struje, koje uključivač 13 drži pod strujom još i posle početnog kretanja vozila, kon-trolisiano ukljuonom polugom, tako da se premeštanjeim ove poluge na drugu brzina uključivač otvara i ostavlja uključivač 13 bez struje. Kod ovog postrojenja je uključivač na prednjim vratima označen sa 31 pa je u kolu struje tako raspoređen, da se on mora zatvoriti radi otvaranja prednjih vrata. Dva pola ovog uključivača spojena su sprovodu ikom 30 sa odgovarajući uzemljenim izvorom struje, a o-. im toga jedan sprovodnik 32’ vodi ka jednom polu jednog uključivača 148, koji se stavlja u dejstvo uključniom polugom 39. Jedan od ostalih polova uključivača 31 spojen je sa magnetskim ventilom 15 na zadnjim vratima, pomoću sprevodnika 32 a preko nagaznog uključivača 16. Drugi pol uključivača 31 je sprovodnikom 33 spojen sa jednim potom prekretnog u-ključivača 13 zadnjih vrata. Drugi pol o-vog uključivača je spojen žicom 34 sa namotajem magneta 15 i napravom 28. Relejski uključivač ima jedan pol spojen sa drugom kontaktnom tačkam uključivača 38, a drugi poil sa sprovodnikom 33. Namotaj 36 za stavljanje u dejstvo relejskog uključivača 37 priključen je žicom 35 na sprovodnik 33. Ako se prilikom stavljanja u dejstvo ovog postrojenja vozilo zaustavi, a vozač želi da otvori prednja vrata, tada on zatvara uključivač 31, pa onda teče struja kroz gornji par kontaktnih tačaka, iz »provodnika 30 u sprovodnik 32 i odavde u nagazni uključivač 16 na zadnjim vratima. Putnik, koji želi da iz autobusa iziđe na zadnja vrata, zatvara nagazni uključivač 16, tako da se nadraži mgnetski namotaj 15, da bi se otvorila zadnja vrata. Zatvaranjem uključivača 31 zatvara se i preko donjeg para kontakta kolo struje, od sprovodnika 30 preko sprevodnika 33 ka uključivaču 13 i žicom 35 ka namataju 36, tako da se zatvara relejski uključivač 37. Uključivač 38 tako je spojen sa uključnom polugom premosnog mehanizma, da se on nalazi u zatvorenom položaju kad vozilo stoji, ili kad je poluga postavljena na prvu brzinu. Ako radi toga vozač zatvori prednja vrata tako da se uključivač 31 otvori, onda uključivač 13 ostaje pod strujom, preko oba uključi-vača 38 i 37 dok vozač ne prebaci uključim polugu ma drugu brzinu. Sve do tog momenta uključivač 13 može izdejstvova-ti nadraživalnje naroo+aja magnetskog ventila 15, talko dai se vrata mog’u otvoriti, da bi se osioibi, koja je u njima zadržana dala prilika da se oslobodi; i ako je vozilo več ipočelo da se kreće. Kao što se vidi, pri zatvorenim ukljuičivačima 38 i 37 održava se preko sprovdnifca 33 i 35 držeče kolo struje namotaja 36. Ali čim vozač prebaci polugu na drugu brzinu, otvara se uključivač 38 a namotaj 36 ostaje bez struje, tako da se otvara i uključivač 37 pa i uključivač 13 ostaje bez struje. SI. 4 pokazuje daljini oblik izvođenja pronalaska za primenu na autobusima i t. si. U tom slučaju magnetski namotaj 15 i signalna naprava 51 dobivaju struju iz sprevodnika 40 preko uključivača 41, koji se zatvara radi otvaranja prednjih vrata, preko sprevodnika 44, nagaznog uključivača 16, kog zatvara putnik koji i/lazi na zadnja vrata i preko sprevodnika 45. Kad se uključivač 41 zatvori, tada se nadiražuje namotaj 42 relejskog uklju-čivača 43, tako da se taj uključivač zatvara. Uključivač 13, koji se nalazi na ivici zadnjih vrata, stoji tada pod strujom, preko donjeg para komtakta, posredovanjem sprovodnika 49 i 50, tako da se zatvaranjem kontakta i iz tome sledujućeg naidraživanja naimotaija magnetskog ventila 15 obrće pravac kretanja vrata. Gornji par kontaktnih tačak relejskog uključivač 43 određen je za držeće kolo struje namotaja 42, koje debija struju preko sprovodnika 48, uključivača 38 uključne poluge, sprovodnika 47 i žice 46. Poišto ise, kao i u prethodnom slučaju, uključivač 38 samo onda otvara, kad je uključna poluga 39 prebačena na drugu brzinu, to čak i pri zatvorenim prednjim vratima pa prema tome i pri otvorenom uključivaču 41 ostaje uključivač 43 zatvoren, pa drži prekretni uključivač pod strujom, dok se poluga ne prebaci na drugu brzinu. Usled toga se tada otvori uključivač 38, tako da namotaj 42 ostaje bez struje, čime se prekida dovođenje struje uključivaču 13. Kao što se vidi mogu se, kako kod električno poigonjenili vozila tako i kod vozila ipogomjenih drugim motorima, u-potrebiti na mesto uključivača 38, stavlijai-nog u dejstvo motorom 1, ili uključoom polugom i drugi oblica izvođenja uključi-vača. Tako se na ipr. kod svih vozila da primeniti centrifugalni uključivač, koji se stavlja u dejstvo osovinom. Takav jedan uključivač pokazan je na si. 5 i 6, pa će se on moći uključiti, kod postrojenja prema si. 112, u kolo struje namotaja 3, ili kod postrojenja prema si. 3 i 4 u kolo struje namotaja 36 i 42. Ovaj uključivač sastoji se iz osovine 100, koja se primeri-ce stavlja u obrtanje osovinom vozila, a na kojoj je učvršćen prsten 101. Prsten nosi jedan par tegovima opterećenih kontaktnih krakova 102. Na osovini 100-je talkode učvršćena, obntljivo sa ovom, izolaciona poluga 103 sa na njoj smešte-mim kontaktnim oprugama 104 i 105. Ove kontaktne opruge su tako raspoređene, da ne poraste u dovoljnoj meri, pa se kraci ma 102, dok brzina obrtanja osovine 100 ne porast eu dovoljnoj meri, pa se kraci usled dejstva centrifugalne sile isklate i odmaknu sa kontaktnih površina. Centrifugalni regulator može biti snabdevein, kako je to uobičajeno, sa jednim parom krila, pomoću kojih se može odrediti brzina kontaktnih krakova 102, opterećenih tegovima, a kod koje oni napuštaju kontaktne površine 104 i 105. Kad se izolaciona podloga obrće sa osovinam 100, tada je za obe konitaktne površine 104 i 105 potreban raspored kliznih prstenova. I ako ovo izvođenje ima preimućstva, ipak nije uvek potrebno da se podloga 103 obrće zajedno sa osovinom. Sa ovakvim centrifugalnim regulatorom, a usled porasta brzine, određuje se vreme za koje uključivač 13, posle početnog' kretanja vozila, ostaje još pod strujom. Razume se da je moguće izabrati i druge rasporede, pomoću kojih se može postići ovaj opšti cilj pronalaska. SI. 7 pokazuje primenu pronalaska na đizalicainja. Kolo struje glavnog poganskog motora 52 dizalice vezano je serijski, preko podesnog otpornika 54, sa magnetskim namotajem 53 solenoida re-lejskag uključivača 55. Reiejski uključivač je osim toga snabdeven jednim drugim namotajem 59; jedan kraj ovog namotaja priključen je pomoću sprovodnika 54 na jedan pol na normalni način zatvorenog uključivača M$ motora vrata. Tome pripadajući kontakt vezan je pomoću sprovodnika 56 sa sprevodnikom 61 mreže za smabđevanje strujom i sal jednim polom relejskog uključivača 55. Drugi pol ovog uključivača 55 spojen je sa stezaljkom vratnog uključivača 13. Ovaj u-ključivač je, kaio kod prethodnih izvođenja, smešten u takvom položaju na prednjoj ivici vrata, da se uključivač zatvara, ako vrata za vreme zatvanajućeg kretanja udara o neki predmet, koji se nalazi na njihovoj putanji. Druga stezaljka ovog uključivača 13 spojena je sprevodnikom 62 sa jednim krajem namotaja 63 relejskog uključivača 65. Ovaj reiejski uključivač ima četiri para polova i četiri njima pripadajuća uključna ipremošćujuća člana 65a, 66a, 67a i 68a. Dva pola dvaju narova spojena su pomoću žice 64 sa sprevodnikom 60 i sa drugim krajem namotaja 63. Dva pola koji pripadaju parovima drugih dvaju uključiva'ča, a leže na jednoj te istoj strani, vezami su sprovodu ikom 66 za »provodnik 61 i za jedan pol polja električno pogonjenog motora za stavljanje u dejstvo vrata. Drugi pol polja 67 spojem je sa spro'Vodnikom 60. Najgornji i na.jdo-nj'i pol desne strane relejskog uključivača 65 spojeni su međusobno i priključeni su na kolo struje 68 motora za stavljanje u dejstvo vrata. Ostali polovi desne strane relejskog uključivača 65 spojeni su pomoću žica sa jednim polom od obih ograničavajućih uključivača 69 i 70. Tome pripadajući polovi ovog uključivača imaju zajedničku vezu sa drugim polom kola struje motora 68. Drugi par polova uključivača MS spojeni su međusobno vratnim uključivaeem 13, da bi 'kontrolisali namotaj 63 relejskog uključivača 65. Pri opisivanju načina dejslvovanja o-vog postrojenja napominje se na prvom mestu, da je naprava sa položajem pojedinačnih delova postrojenja pokazana u slučaju kad su vrata zatvorena. Kad se dizalica zaustavi na jednom spratu, tada, razume se, ostaje kolo struje, glavnog motora 52 bez struje, (ako da m namotaju 53 ne teče struja. Ali relejslki uključivač 55 je otvoren, jer se struja dovodi iz privođ-nog sprovodnika 61 preko žice 56, preko u mirnom položaju zatvorenog para polova uključivača MS i preko sprovodnika 54 u namotaj 59, a odavde u drugi spro-vodnik 60 mreže. Namotaj 59 je tako di-menzionisan, da je om u nadraženom stanju dovoljno jak da uključivač 55 drži otvorenim, pri čemu je uključivač, razume se, prethodno otvoren nadraživanjem namo-taja 53 us led obrćućeg se pogonskog motora dizalice. Namotaj 59 drži dakle u-ključivač 55 otvoren, kad se dizalica zaustavlja. Da bi se vrata otvorila stavlja se u dejstvo uključivač MS i to ili iz dizalice, ili iz hodnika sprala, ili sa oba ova mesta, tako da se u mirnom položaju premeščena pola otvaraju, a u mirnom položaju otvoreni par polova se zatvara, Otvaranjem u mirnom položaju premošćemog para polova prekida se kolo struje namo-taja 59, tako da se zatvara uključivač 55. Tada struja teče ka motoru za stavljanje u dejstvo vrata, u sledečem pravcu: iz žice 61, kroz uključivač 55, premošćemi par podova uključivača MS i žicu 62 u namotaj 63 i kroz sjprovodnik 64 natrag, u drugi spinovodnik 60 mreže. Nadraživanjem namotaja 63 prebaci se relejski u-ključivač 65 u svoj drugi položaj, u kom su oba gornja para polova zatvorena, a oba donja para prekinuta. Zaltvarnje dru- gog odozgo para polova završava jedno kolo struje motora 68 za stavljanje u dejstvo vrata, na sledeči način: struja teče iz žice 61 u sprovodu,ik 66, kroz kontaktni kotur 66a, zatvoreni ograničavajući u-ključivač 69 u kolo struje motora 68, a odavde u gornji par polova uključivača 65, pa žicom 64 natrag ka sprevodniku 60. Time se pogoni motor za stavljanje u dejstvo vrata, tako da se ona otvaraju. Ovde se napominje, da su ograničavajući uključivači 69 i 70, koji su poznati kod naprava za stavljanje u dejsto vrata, tako izvedeni, da se oni ma kraju kretanja vrata, u svakom pravcu, stavljaju naizmenično u dejstvo i da su oba ograničavajuća uključivača zatvorena, kad se vrata nalaze u položajima između njihovih krajnjih položaja. D'akle, uključivač 70 se otvori u momentu, kad su vrata zauzela zatvoreni položaj. Ali, ovaj uključivač zatvara se čim se vrata počinju otvarati i ostaje zatvoren do potpunog otvaranja vrata. Uključivač 69 otvara se baš u momentu, kad su vrata potpuno otvorena a zatvara se čim vrata počnu da vrše kretanje u cilju njihovog zatvaranja. Opšte je poznato da se vrata i ogramičavajući Uključivači tako spoje, da se dobiva ovaj način dejstvovanja. Ako, su dakle Vrata potpuno otvorena otvara se uključivač 69, ali uključivač 70 ostaje zatvoren. Uključivač MS održava se zatvoren do željenog zatvaranja vrata. Ako se uključivač MS radi zatvaranja vrata ispušta, tada se o-tvara gornji par polova a zatvara donji par polova. Time ostaje namotaj 63 bez struje, a relejski uključivač 65 vraća se u položaj pokazan na si. 7, u kome su gornji parovi poilova prekinuli, a donji parovi polova zatvoreni. Kao što se v.idi, vraćanjem uključivača MS u položaj pokazan na si. 7, nadraižuje se namotaj 59, ali u-ključivač 55 ne otvara se iz napred navedenih razloga. Vraćanjem uključivača 65 u položaj pokazan na si. 7, prekreću se veze kola struje motora 68 za stavljanje u dejstvo vrata, kao što se vidi iz nacrta, tako da motor vrata zatvara. Čim su vrata zauzela njihov zatvoreni položaj, otvara se uključivač 70, koji je za vreme zatvaraj ućeg kretanja bio zatvoren. Time se prekreće veza ka motoru za stavljanje u dejstvo vrata, tako da se on može staviti u dejstvo radi otvaranja vrata. Jasno se vidi jezgro ovog pronalaska u primeni na ovom postrojenju. Uključivač 55 ostaje zatvoren, a time ostaje pod strujam uključivač 13, koji leži u kolu struje namotaja 63, tako da se pri zatvaranju ovog uključivača može staviti u dejstvo relejski uključivač 65, radi otvaranja vrata. Kao što je napred rečeno, uključi-vač 13 se zatvara, ikad vrata za vreme zatvaranja naiđu na neku zapreku. Ukljuii-vač 13 ostaje tako dugo pod strujom dok se .ne otvori uključivač 55. Ovaj jak tiki jučivač 55 ne otvara se pre nego li što se namotaju 53 ne dovede dovoljno struje. To se dešava onda kad je glavni motor dizalice postigao brzinu, kod koje je vol-taža na držačima četkica armature, a time i u solenoidskonn namotaju 53, vezanom u seriji sa otpornikom 54, postala dovoljno velika. Kad se to dogodi tada se otvara uključivač 55, pa ako se posle toga zatvori uključivač 13 neimože te time izdejstvo-vati otvaranje vrata. Ako se dakle u vratima nalazi prikilještena neka osoba, a u-kijučivač 13 se zatvori pire nego li što se je otvorio uključivač 55, tada se vrata automatski otvaraju, da bi se u njima pri-klješteno lice oslobodilo. Time ;s£ tako reči dobiju jedan sigurnosni period, pa kad ovaj iste kn e onda praktično uzeto, ne postoji više mogućnost da se neka o-soba priklješti u vratima. SI. 8 pokazuje jednu potpuniju pri-menu osnove pronalaska na tramvajskim kolima, kod kojih je samo na jednom jedinom kraju predviđeno jedno kontrolno mesto. Kontura kola označena je sa C. Pošto kola imaju kontrolno mesto samo na jednom kraju, to su vrata raspoređena samo na jednoj strani. Prednja vrata, pored vozačevog mesta, označena su sa FD a zadnja vrata sa RH. Električna mreža je kao obično svojim negativnim polom uzemljena, a na pozitivni pol priključen je sprovodnik 71. Kod vrata tramvajskih kola je uobičajeno da se kola struje pogonskih motora vežu u lanac sa vratnim kolom struje. Na si. 8 počinje ovo kolo struje od pozitivne stezaljke izvora struje kod uključivača 73, pa teče ^provodnikom 79, preko kontakta SA uključivača prednjih vrata FS, spro-vodnikom 78, kontaktom S2 uključivača RS zadnjih vrata, sprovodnikoim 77 i mostom uključivača 73 ka sprovodn/iku 74 ovde ne (pokazanog kontrolnog postrojenja. Jedan od pogonskih motora je pokazan i označen sa 1. Preko držača četkica ovog motora uključeni su u seriji otpornik 2 i solenoidski namotaj 3 relejskog u-uključivačia 4. Solenoidski namotaj 11 u-ključivača 4 dejstvuje kao držeći namotaj, koji je dovoljno jak, da uključivač 4 drži otvorenim, pošto je on već bio otvoren namotajem 3. Solenoidski namotaj 11 dohiija struju iz sprovodmiika 74 preko žice 75 i otpornika 76; on će radi toga biti nadražen kad su sva vrata kota zatvorena. Radi toga, pošto su sva vrata kola zatvorena, vaspoistavlja uključivač 4 vezu sprovodnik a 87 i 88, dok elektromotorna sila, koja preko držača četkica motora I i Otpornika dođe do izražaja u namotaju 3, ne bude dovoljna da podigne kontaktni kotur uključivača 4. Uključivač 4 će tada ostati otvoren, dok privođenje struje namataju 11, iz sprovodnika 74, u-sled otvaranja jednih vrata, ne bude ponovno prekinuto. Kontakti Sl, S2 i S3 tvore jedan deo upljuičivača RS izvedenog u obliku bubnja, koji je spojen sa zadnjim vratima i od istih biva stavljan u dejstvo. Ovaj u-ključivač pokazan je u položaju kad su vrata zatvorena. Kao što se vidi, u tom položaju spaja kontakt S2 isprovodnike 77 i 78, kontakt S3 sprovodnike 87’ i 85’, dok kontakt SI ne stoji u dodiru ni sa jednim pripadajućim kontaktnim krakom. Kontakt SI je obzirom na njegov pravac kretanja toliko širok, da om, čim se vais-postavi dodir sa kontaktnim kracima, o-država taj dodir od početka otvaranja vrata, sve do njihovog' potpunog otvaranja i skoro čak i do njihovog potpunog zatvaranja. Kontakt S2 dospeva sa svojim kontaktnim ikracima u dodir samo na kraju zacvarajućeg pokreta vrata i za vreme dok su vrata zatvorena. Kontakt S3 dolazi u dodir sa svojim kontaktnim kracima kad su vrata zatvorena i ostaje sa njima u vezi dok se vrata potpuno ne otvore. Ovaj red se prekreće kad se vrata zatvore. Kontakt SA i SB tvore jedan deo uključivača FS izvedenog u vidu bubnja, koji je spojen sa prednjim vratima i koji je pokazan u položaju kad su vrata zatvorena. Čim se vrata počinju otvarati, prekida se veza kontakta SA sa njegovim kontaktnim kracima, dok kontakt SB naleže na svo-jim kontaktnim kracima i ostaje sa njima u vezi dok se prednja vrata skoro potpuno ne zatvore. Nagazili uključivač 16 smešten je u prolazu ka zadnjim vratima RD. Različiti ovakvi nagazni uključivači mogu biti raspoređeni na mestima koja vode vratima i/ili uključeni, sprovodnicima 93 i 86 dopunski uključivači na stepenici, koja vodi zadnjim vratima, tako da osoba koja stoji na stepenici ili u prolazu ka vratima, ili osobe koje stoje na oba mesta, zatvaraju jedan ili više takvih uključivača. Motor, koji stavlja u dejstvo prednja vrata označen je sa FM, a motor za zadnja vrata sa RM. Kod ovog postrojenja, ovi motori pretstavljaju diferencijalne motore pogonjene nekim komprimovanim sredstvom. Glavna privodua cev označena je sa MP. Ona je pomoću cevnog voda IIP spojena sa upuštam svakog motora pa privodi k om prim ovamo sredstvo manjem cilindru, tako da se vrata uvek zatvaraju kad su ispusti širih cili-ndairskih krajeva ovih motora otvoreni. Način đej-stvovanja ovakvih motora je opšte poznat. Oni iizdejstvuiju otvaranje vrata, kad se širem cilindairsikom kraju privodi kom-piimovani vazduh. Ali komprimovaini vaz-(luh ili neko drugo koimpr im ovamo sredstvo privodi se stalno užem cilindarskom kraju. Cevovod MiP vođi ka rukom stavlja-nom u dejstvo ventila V na vozačevom mestu, pa je cevovod FP spojen sa širim •krajem cilindra motora FM. E je ispusni cevovod za ventil i za motor. Cevovod BP spojen je sa širini krajem cilindra motora RM pomoću magnetskog ventila 15. Kad je ventil 15 bez struje, tada se prekida privođenje komprimovanog vazduha širem kraju cilindra, pa se taj kraj cilindra otvara u pravcu ispušnog voda, kao što je u-•običajeno kod stavljanja u dejstvo takvih motora. Kolska kočnica sa komprimova-niim vazduhoim stavlja se u dejstvo od strane vozača, posredovanjem cevovoda SAP i BC. Ovi cevovodi spojeni su dvostrukim zatvaračkim ventilom CV. Pošto je vozač pustio kompri mio vani vazduh u cevovod SAP, tada se zatvarajući organ SV dvostrukog zatva-račkog ventila CV pritisne o otvor cevovoda 89’, tako da komprimovaini vazduh iz cevovoda SAP nemože strujati u atmosferu kroz vod 89’ i ventil 89. Istovremeno dospeva komprimovaini vazduh iz cevovoda SAP, kroz zatvaraički ventil, u vod BC i u komore CC kočnica. Cevovod P, koji vodi ka oprugom u otvorenom stanju održavanom i kompriimovanim valz-duhiom zatvaranom uključivaču PS spojen je sa, cevovodom SAP, koji vodi ka kočnicama vozila, tako da se pri stavljanju u dejstvo kočnica stavlja u dejstvo i uključivač PS, da bi se kontakt S doveo u dodir sa njegovim pružnim kracima. Kontakt i pružni kraci spajaju sprevodnike 90 i 91, pa time stavljaju van dejstva sole-noidski namotaj ventila 89. Ali, alko se solenoidskorn namotaju ventila 89 da elektromotorna sila, kad kontakt S uključivača PS ne spaja sprevodnike 90 i 91, t. j. kad se u cevovodu SAP ne nalazi komprimovaini vazduh, tada namotaj stavlja u dejstvo ventila 89, da bi se pustio komprimovani vazduh iz do-vodnog voda BP, kroz vod 89’ i z at va rački ventil CV i vod BC j u komore CC kočnica. Time se opet zatvaraički organ SV u ventilu CV pritisne otvor voda SAP, tako da komprimovani vazduh iz cevovoda 89’ i BC nemože izići kroz cevovod SAP. Celokupno postrojenje prema, si. 8 pokazano je u slučaju kad su vrata zatvorena. Alli tenu prilikom se ovde odmah napominje, da je pri otvorenom uključivaču 73 celokupan raspored stavljen van dejstva iako se struja, kroz sprevodnik 74 kontrolnog postrojenja glavnog motora može privoditi u cilju polaska vozila, kad je uključivač 95’ zaokrenut u svoj drugi po )žaj. Pod takvim okolnostima nemogu se staviti u dejstvo zadnja vrata, dok prednja može vozač otvoriti i zatvoriti. Ali uključivač 95’ pokazan je u njegovom običnom položaju, tako da signalno svetio 99 debija struju, čime se daje na znanje, da je kontrolna naprava zadnjih vrata stavljena van dejstva. Kad vozač zaustavi vozilo, onda on ventil za vazduh V okrene iz njegovog neutralnog položaja u jedan položaj u kom su cevovodovi MP i FP međusobno spojeni. Komprimovaini vazduh se usled toga privodi širem kraju cilindra FM, a, prednja vrata FD se otvaraju. Otvaranjem vrata okreće se takođe i uključivač FS, tako da kontakt SA prekida svoju vezu, a kontakt SB spaja se ma kratko. Prekidom na kontaktu SA prekida se kolo struje ka glavnom motoru, t. j. ka sprevodniku 74. Usled veze vaispostavljene kontaktom SB teče takođe struja, od uključivača 73 kroz otpornik 80, sprevodnik 81, uključivač 82, sprevodnik 83, kontakt SB i sprevodnik 84 ka sprevodniku 93, a odavde ka nagazmiim uključivačima 16. Time se pripremaju kola struje za stavljanje u dejstvo zadnjih vrata. Stoji li neka osoba pred vratima i želi li onda da napusti vozilo, tada se zatvara jedan ili više uključivača 16. Napominje se da je uključivač 4 zatvoren. Ovaj uključivač je bio otvoren dok je vozilo bilo u pogonu. Kad se vozilo zaustavi, tada uključivač 4 ostaje otvoren, pošto je namotaj 11 bio nadlražen od strane sprevodnika 74; pri tome se pretpostavlja da su u to vreme prednja vrata bila zatvorena. Ali činr se veza na kontaktu SA prekine, kad se naime prednja vrata otvore, tada se kolo struje, kao što je napred opisano, prekine, a namotaj 11 ostane usled toga bez struje. Kad se uključivač 4 zatvori, tada se obrazuje kolo struje od privodmog sprevodnika 71 preko topljivog osigurača 72, uključivača 73, otpornika 80, sprevodnika 81, žice 90, so-lemoidskoig maimotaja ventila 89, ili preko kontakta S u danom slučaju zatvorenog uključivača PS, sprevodnika 88, dodirnog kotura relejskog uključivača 4, sprevodnika 87, sprevodnika 87’, preko kontakta S3 uključivača RS, spovednika 85’, otpornika 85, sprevodnika 86, pa preko soleno- idskog namotaja 15 Iva negativ,noj strani izvora struje. Ali ovo kolo struje ne stavlja u dejstvo soleinoide ventila 89 i 15, pošto struja usled otpornika 85 nije dovoljno jalka, da ove solemoiide oidn. ventile, stavi u dejstvo. Zatvaranjem uključivača 4 dolazi struja iz sprovoidnika 87 i u uključi vuč 13, tako da se zatvaranjem jednog od ovih uključivača završava kolo struje ka spirovodniku 86 solenoiiidskog naimota-ja ventila 15. Ako se stave u dejstvo kočnice, radi zaustavljanja vozila, tada se stavlja u dejstvo uključivaič PS, tako da kontakt S spoji odgovarajuće sprevodnike, čime se prekida dejstvo solemoidskog namotaja ventila 89. Kad kontakt SB uključivača FS prednjih vrata vaspostaivi vezu, a jedan ili više uključivača 16 su zatvoreni, tada teče struja namotajem magnetskog ventila 15 n pravcu ka zemlji, usiled čega se ventil stavlja u dejstvo i spaja se širi kraj cilindra motora RM sa cevavodom BF. Zadnja vrata počinju da se otvaraju a time se preko kontakta S2 prekida veza a vaspostav-Ija veza kontakta Sl. Prekid kola struje na kontaktu S2 izaziva samo prekid kola struje ka kontrolnoj napravi glavnog motora, koja, je spojena sa sprovodnikom 74 na zadnjim vratima. Pri tome valja istaknuti, da vozilo nemože krenuti čak ni onda ako su prednja vrata zatvorena, dokle god su zadnja vrata otvorena. Kad se zadnja vrata počinju otvarati, tada se vasp,ostavlja veza i na kontaktu SI, tak:) da struja teče kroz sprevodnik 81 i 90, uključivač S, sprevodnike 91 i 92, uključivač SI i preko sprevodnika 93 ka nagaiznim ukiljučivači-ma 16. Svrha ovog kola struje je ta, da o-drži nagazili uključivač 16 pod strujom za vreme dok je drugo kolo struje, preko sprevodnika 84 i uključivača SB prekinu-nuto usled zatvaram ja prednjih vrata. Kao što je to bilo ranije navedeno, kontakt SI zatvara kolo struje između sprevodnika 92 ,i 93, čim se vrata počinju oivarati, i drži ga zatvorenim dok vrata ibaš ne stignu u njihov krajnji položaj. Zadnja vrata nastavljaju svoje otvarajuće kretanje, čak i onda ako je kolo struje prekinuto uključivačem 16, jer solenoidskl namotaj ventila 15 stoji pod strujom preko kontakta S3 i otpornika 85. Kolo struje kontakta S3 otvara se baš onda kad su vrata potpuno otvorena, tako da magnetski ventil 15 ostaje bez struje, usled čega se opet širi kraj cilindra motora RM vezuje s;i ispušnim sprovodnikom, ako su uklju-čivači 16 otvoreni. Ali ako putnik još nije napustio zadnja vrata ili njima pripadajuću stepenicu, tako da je jedan ili više u-ključivača 16 zatvoreno, tada struja još može teći ka magnetskom ventilu 15 i to iz sprevodnika 81 kroz uključivač PS u pre toga ka kontaktu SI vodećem kolu struje, a odavde ka na gazu im uključiva-čima, te onda kroz namotaj ventila 15 u zemlju. Zadnja vrata se još ne zatvaraju; ali čim su nagazile površine slobodne i svi nagazili uključivači 16 otvoreni, tada se zadnja, vrata počinju zatvarati. Time se ponovno vas postavi ja veza kroz kontakt S3, ali magnetski ventil se ne stavlja u dejstvo, usled otpornika 85, koji se nalazi u lom kolu struje. Vrata dakle nastavljaju svoje zatvarajuće kretanje i to u normalnom slučaju sve do položaja potpunog zatvaranja, ako ona ne naiđu na neki predmet, tako da se zatvara jedan ili više uključivača 13. Kad je jedan ili više uključivača 13 na taj način zatvoren, tada struja opet teče kroz uključivač S, ali ovoga pinta ka spro-vodniku 88, kroz uključivač 4 ka sprovod-'iiiiku 87, kroz jedan od obih uključivača 13 pa sprovodnikom 86 preko magnetskog ventila 15 u zemlju. Time se oslobađa privodili vod vazduiha ka širem kraju cilindra motora RM, usled čega se vrata počinju o-tvarati. Ona nastavljaju svoje otvarajuće kretanje dok se potpuno ne otvore, pošto je struja, koja teče kroz otpornik 85 dovoljna, da magnetski ventil 15 održi u njegovom položaju, dok se konačno, pri potpunom otvaranju i zaustavljanju vrata prekida veza na kontaktu S3. Ali ako vrata ne naiđu na neki predmet, tada se ona vraćaju u potpuno zatvoreni položaj, ali uključivači 13 ostaju pod strujom, ipiošto ista pritrče iz sprovocl-nika 89 kroz sprevodnik 88, uključivač 4, ako je ovaj još zatvoren i sprevodnik 87 u uključivače 13. Tako dugo dok brzina vozila još nije dovoljna da preko držača četkica motora 1 nastala elektromotorna sila otvori relejski uključivač 4, to će, pri momentalnom zatvaranju uključivača 13 za momenat teči struja iz sprevodnika 71 u uzemljeni namotaj ventila 15, i to kroz topljivi osigurač 72, uključivač 73, otpornik. 80, sprevodnike 81 i 90, magnetski namotaj ventila 89, sprevodnik 88, kontaktni kotur uključivača 4, sprevodnik 87, uključivač 13 i kroz sprevodnik 86. Ova struja nije ograničena otpornikom 85, pa je do-voljno jaka da nadraži magnetske namo-taje obih ventila 89 i 15, te time stavi u dejstvo solenoide. Čim su solenoidi stavili u dejstvo svoje ventile, tada je struja, koja teče kroz otpornik 85 ka naimotajima, dovoljna da oba ventila održi u njihovom novom položaju; dok se kolo struje, koje 'de kroz otpornik 85 na kontakt S3 u-ključivač RS, ne prekine uključivačem posle postizanja otvorenog položaja vrata. Dovoljno je dal