KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 55 (1)
INDUSTRIŠKE SVOJINE
Izdan 1 novembra 1932.
PATENTNI SPIS BR. 9215
Ferretti Antonio, industrijalac, Milano, Italija.
Postupak za proizvodnju lateks hartije ili tjepenke odnosno hartije ili Ijepenke pomoću
drugih, lateksu sličnih substanaca.
Prijava od 14 marta 1931.	Važi od 1 decembra 1931.
Traženo pravo prvenstva od 31 marta 1930 (Italija).
„Lateks" hartija ili ijepenka označena je time, da njezina vlakanca nisu međusobno Ijepljena na običan način vegetabilnim ili životinjskim lijepkom, već kaučukom, gutta-perchom, balatom ili sličnim (u prirodnom, sintetičnom, regenerisanom ili koncentrisa-nom stanju), koje tvari se izlučuju — kao lateks — neposredno iz dotičnog bilinskog mlječnog soka.
Sada se izrađuje lateks hartija tako, da se celuloza raskaši sa vodom u poznatim ho-lenderima, a kada je postignuta željena finoća kaše, doda se holenderu potrebna količina kaučukovog mlijeka, te se promje-ša u svrhu jednolikog izmješanja kaučukovog mlijeka sa hartijinom kašom. Nakon što je smjesa celuloze i kaučukovog mlijeka gotova, doda se, u svrhu ko-agulisanja kaučukovog mlijeka sa vlaknom, rastopina aluminijevog sulfata. Ta vrsta koagulacije kaučukovog mlijeka prouzro-čuje sgrudjivanje celuloznih vlakanaca, te zahtjeva neko daljnje mrvljenje, da bi se grude raskidale.
Ovo mrvljenje, nakon što je kaučukove mlijeko sjedinjeno sa hartijinom kašom, od štetnih je posljedica za konačnu kvalitetu i čvrstoću gotovog proizvoda, jer se tje-piva sposobnost kaučukovog mlijeka nakon koagulacije smanji. Ta Ijepiva sposobnost smanjuje se još i dalje u vremenu između koagulacije i upotrebe kaše, koje je potrebno da se kaša procijedi i filtrira kroz rešetku, u svrhu, da bi se odstranila voda i tako proizveli arci hartije ili kartona.
Pa upravo iz tog razloga nastane nejednaka kvaliteta proizvoda i što se veći dio u stroju sadržane kaše može privesti proizvodnji hartije tek nakon nekog stanovitog vremena. Iz toga slijedi, da posjeduje kaučukovo mlijeko u prvom dijelu upotreb-Ijene kaše veće svojstvo adhezije od posije upolrebljenog. Od najveće važnosti je dakle, da se u svrhu postignuća bespri-kornog proizvoda, upotrebi hartijina kaša i lateks u najpodesnijem trenutku pa se ovo savršenstvo se može postići dosadašnjim načinom, jer mora da između početka i konca upotrebe u stroju pripravljene kaše proteče za to potrebno vrijeme.
Predležeći pronalazak otstranjuje potpuno gore opisane nedostatke te omogućuje ne samo neki u svakom pogledu savršen proizvod, nego je i mnogo ekonomičniji, jer se prištedi znatna količina kaučukovog mlijeka. Potonje je najskuplji sastavni dio, te nosi najveći dio troškova u proizvodnji lateks hartije.
Našlo se je, da dodavanjem aluminijevog sulfata ili nekog drugog ekvivalentnog sastavnog dijela ka hartijinoj kaši, prije dodatka kaučukovog mlijeka, djeluje na taj sulfat kao kvas (bajca) tako, da se tada kaučukovo mlijeko, koje koaguliše tako vezano (bajeovano) vlakno, može dodati, a da ne prouzročuje otaloženje ili koagu-lisanje vlakanaca.
Faktično će pomješanje kaučukovog mlijeka sa hartijinom kašom, koja je prethodno vezana pomoću aluminijevog sulfata,
Din. 10.
pokrili u mlijeku nalazeći se kaučuk vlakna jednoliko i ostati na njima mekano pričvršćen. Ali ako se uvede aluninijev sulfat nakon primješanja kaučukovog mlijeka kaši, nastane gruba koagulacija i stvaraju se nadalje grude u kaši.
Našlo se je, da je moguće koagulisanje kaučukovog mlijeka na vlaknima hartijine kaše i da se može ujedno upotrebom nekog osobitog koagulacionog sretsva, kao što je natrijev klorid, amonijakov klorid i slično, spriječiti stvaranje taloga i gruda u vlaknastim tvarima. S takovim koagulaci-onim sretstvima nije potrebno vezanje kvasa sa aluminijevim kloridom u vlaknima, pa makar i postoji mogućnost, da se ova oba postupka sjedine t. j., da se ponajprije veže bajca (kvas) u vlakancima sa aluminijevim sulfatom ili njemu sličnim, zatim uvađa kaučukovo mlijeko u vezanu vlaknastu tvar, a konačno da se lagano dovrši koagulacija sa kloridima natriuma, a-monijaka ili sličnim.
Magnezijeve soli, kao sulfati, kloridi ili slično, sačinjavaju izvrstno koagolaciono sredstvo za kaučukovo mlijeko.
Gore opisana karakteristična svojstva pronalaska su, kako će se to viditi, vrlo važna za proizvodnju lateksove hartije u toliko, što čine suvišnim inače potrebno usitnjenje gruda, koje se stvaraju za vrijeme koagulacije nakon pomiješanja sa kau-čukovim mlijekom i koagulacionim sret-stvom. Od velike važnosti je potreba, da se kaša filtrira kroz rešetku i to u konstantnom razmaku vremena od trenutka pomiješanja kaučukovog ml'jeka sa kašom, do trenutka, u kojem se ta mješavina filtrira.
U slijedećem opisan je jedan primjer u-potrebe postupka prema ovom pronalasku.
Čim je postignuta željena finoća hartijine kaše u stroju za ukašenje ili u nekom drugom prikladnom stroju, pridoda se kaši jedan koagulacioni agens kaučukovog mlijeka, kao što je aluminijev sulfat ili slično, dovrši se usitnjavanje kaše i zatim se smješa ulije u jednu, posudu nazvanu rasturač, a da se ne dodaje više kaučukove g mlijeka.
Kaša se žalim ispusli iz posude lačno i jednoliko regulisanom brzinom, koja odgovara željenoj debljini hartije ili kartona i vodi se u dovod stroja za hartiju.
U nekoj drugoj posudi pripravi se rasto-pina kaučukovog mlijeka pa se vodi ta ras-topina tačno i jednoliko određenom brzinom u dovod hartije kaše s kojim se za vrijeme doticanja ka stroju za hartiju po-
moću prikladnih sretstva najdužje pomiješa.
Naravno da se može pomoću prikladnih sretstava tačno regulisati vrijeme od trenutka pomješanja kaučukovog mlijeka sa kašom, do filtriranja smjese kroz rešetku stroja za hartiju.
Ako se upotrebi kao sretstvo za koagulisanje natrijev klorid, amonijev klorid ili slično, pripravi se potonji u jednoj posebnoj posudi za mješanje a rastopina se u-vađa tačno odmjerenom brzinom u dovodni kanal za hartijinu kašu, koja je već po-mješana sa kaučukovim mlijekom, gdje se za vrijeme gibanja hartijine kaše ka stroju za hartiju vrši koagulisanje. To gibanje se može regulisati tako, da mješavina kaše, kaučukovog mlijeka i sretstva za koagulisanje dospije u prikladno vrijeme ka stroju za hartiju u svrhu da bi se postigla potpuna adhezija kaučukovog mlijeka sa vlakancima celuloze.
Sumarno izražene, vode se različiti sastavni djelovi u ispravnom odnošaju neprekidno iz njihovih posebnih posuda za mješanje na željeno mjesto, gdje se sjedine i tako usko pomješaju, da teče mješavina neprekidno u stroj za hartiju i da dospije do njega vazda u najprikladnijem trenutku, gdje se zatim filtrira i izrađuje na hartiju ili karton.
Umjesto celuloznih vlakanaca mogu se upotrebiti i tako zvane tekstilne, vegetabil-ne tvari, kao pamučno konoplje i slično. U tom slučaju podvrgnu se vlaknaste tvari postupku sa prikladnim alkaličkim rastopi-nama, poglavito se kuvaju sa jedkim kalijem sodom ili sličnim. To se poduzme u svrhu olakšanja mrvljenja a osobito, da bi se stavila vlakanca u jednaki pravac, čime se spriječi stvaranje gruda i gomila, te da se uzdrži duljina vlakanca tako, da se proizvede vanredno otporni produkat. Nakon ovog postupka otstrani se alkalij pomoću prikladnih sretstva i nastavi proizvodnja lateks hartije kako je to gore opisano.
Gore opisana proizvodnja daje, ako je svježa, najbolji produkat. Ali se isti sa vremenom mjenja, u koliko se u vlaknaslim tvarima nalazeća guma ne vulkanizira. Ta promjena doseže kadkad toliku mjeru, da se ne samo znatno smanji otpornost hartije, već da se ista i sasma rastavlja. S druge strane nemoguće je u proizvodnji hartije (osobito u proizvodnji debelog kartona), notpuno vulkanizovanje.
Stavljali su se predloži, da bi se kaučukovo mlijeko samo vulkanizovalo prije u-potrebe, ali u kaučukovom mlijeku nalazeća se guma gubi, ako je vulkanizovana, malo ne potpuno svoju lijepivost tako, da
posjeduje gotova hartija vrlo slabu črsfoću. Bilo je nadalje predloženo, da se sretstvo sa vulkanizovanje doda kaši, kada je već pomješana sa kaučukovim mlijekom u stroju za ukašenje za vreme zadnjeg zdrobijenja, ali i ovde nastupljuje početkom vulkanizo-vanja smanjivanje Ijepive sposobnosti, koje smanjivanje, kako je to prethodno opisano, postepeno raste, te se zbiva za vrijeme u-sitnjavanja, kao i za vrijeme od početka upotrebe pripravljene kaše pa do njezine potrošnje.
Postupkom za proizvodnju lateks hartije prema pronalasku vulkanizuje se hartija potpuno, a da se ne pojavljuje nikoja od prethodno napomenutih mana.
Prema pronalasku se za vulkanizovanje i čvršćenje lateks hartije antioksidirajuće sretstvo, kao aldol ili druga sredstva za vulkanizovanje iste vrednosti na pr. koloi-dalni sumporni antimon ili antimon penta-sulfid (Sb S5) ili slična organska pospje-šujuća sretstva.kao vulkacit ili pipsol i neor-ganska sretstva, kao cinkov oksid, bilo poje-dincebilo usko pomješana sa takovim tvarima, koje omogućuju najfiniju vodenu disperziju. Ovaj pripravni postupak vrlo je važan, jer se inače vulkanizirajuće agencije ne mogu jednoliko u kaši razrediti. Kao agencije za suspenziranje osobito su prikladne Ijepive ivari, želatina ili sapuni.
Vrlo dobri uspjesi postigli su se dodatkom svih gore opisanih sastavnih dijelova kaši, za vrijeme usitnjenja u stroju za ukašenje, pošto prema novom postupku ovde nema kaučukovog mlijeka, koje se dodaje kaši tek u onom trenutku, kada ona izlazi iz posude za mješanje, te se nalaai na putu ka stroju za hartiju. Dobri uspjesi postigli su se također pripravljanjem ras-topine ili vodene, koloidalne suspenzije za vulkanizovanje u posebnoj posudi za mješanje i uvađanjem te smjese neposredno prije ulaza kaučukovog mlijeka ili neposredno nakon toga u dovod kaše pa i sjedinjenjem mješavine sa kaučukovim mlijekom neposredno prije nego potonje ulazi iz svojeg vlastitog voda u kašu, koja opet ističe iz svog voda.
Ali najbolji usijesi postigli su se uvađanjem polovice prethodno određenog sretstva za vulkanizovanje u kašu za vrijeme njezinog usitnjenja u stroju za ukašenje, doćim se druga polovica vodi u posudu za mješanje sa srefstvom za koagulisanje kaukčuovog mlijeka (natrijev klorid, amonijev klorid i slično), uslijed čega dolazi guma kaučukovog mlijeka, prilikom njegovog ulaza u kašu u doticaj sa sretstvom za vulkanizovanje, koje se je već otaložilo na vlakancima a zatim se opet, bilo samo, bilo u vezi sa koagulacionom raztopinom.
uvađa zajedno sa sretstvom za vulkanizovanje. Po potonjem načinu postupka vrši se vulkanizovanje vlakanaca iznutra napram vani ili obratno, tako, da se u svrhu vul-kanizovanja ovakovom postupku podvrgnuta hartija prema upetrebljenom sretstvu za pospješenje vrlo brzo i savršeno vulkanizuje a malo ne, da i nije potrebno, da se uloži u napravu za sušenje sa regulisovanom temperaturom.
Po prethodno opisanim postupcima izvedena i vuikanizovana lateks hartija u pogledu kakvoće i čvrstoće najbolja je, što se uopće može proizvesti. Ali se je još pokazalo, da se može izgled i otpornost još znatno poboljšati, ako se hartija ili karton protisne kroz ugrijane valjke uz primjerni pritisak.
Ali ako se želi mekana i gipka lateks hartija, napaja se vlaknasta tvar sa nekom mješavinom supstanca, koja se neposredno veže sa vlakancima ili prikladnim sret-stvima za fiksiranje, koja podupiru postupak sušenja pomoću topline, ako to za-htevaju upotrebljena sretstva.
llpotrebljena sretstva, prema željenom učinku, različite su vrste. Tako se mogu upotrebiti, ako se želi postići izrazita gipkost, ulja ili sa drugim supstancama pomješana ulja, dočim se za ispunjena vlakna ista fiksiraju samo pomoću organskih ili neorganskih sastavina, koje nisu masne.
U tu se svrhu mogu upotrebiti bojadisa-ni kvasovi ili bajce, kao na pr. vegetabilne ili mineralne tvari za kvašenje (strojilne tvari).
Hartijina kaša može se podvrći postupku prema pronalasku u svako vrijeme, ali najzgodnije se to učini, prije nego što se pomješa kaša sa spojni-m kvasom ili baj-com kaučukovog mlijeka sa potonjim samim a zatim sa koagulacionim sretstvima.
Patentni zahtjevi:
1.	Postupak za proizvodnju lateks hartije ili Ijepenke odnosno hartije ili Ijepenke sa drugim, lateksu jednakovrijednim supstancama, naznačen time, što se postepeno dodava lateks ili jednakovrijedna supstanca kaši od sameljenih vlakanaca ili kaši od vlakanaca, koja su prerađena takovim agencijama, koja djeluju na način kvasa u svrhu, da bi se postiglo priljepljenje lateksa na vlakanca, nakon što je izišla kaša iz mlina (holendera).
2.	Postupak za proizvodnju lateks hartije ili kartona naznačen time, što se mlijeko otaloži na vegetabilnim vlakancima hartijine kaše pomoću natrijevog klorida amoniievog hlorida ili njima ekvivalentnih sretstava.
5.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona, naznačen time, što se mlijeko otalo-ži na vegeiabilnim vlakancima hartijine kaše nomoću magnezijevog sulfata, magnezi-jevog klorida ili njima ekvivalentnih sret-stava.
4.	Postupak po zahtjevu 1, 2 ili 3 naznačen time, što se dovađa mlijeko neprestano doticajućoj hartijinoj kaši postepeno i neprekidno u odmjerenoj količini.
5.	Postupak po jednom od prethodnih zahtjeva naznačen time, što se raztopine, što koagulišu mlijeko, dovađaju vegetabil-nim vlakancima hartijine kaše neprekidno odmjerenoj količini.
6.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balale ili sličnog naznačen time, što se spajaju kvasovi vegetabilnih vlakanaca hartijine kaše prema zahtjevu 1 sa koagulaci-onim sretstvima prema zahtjevu 2 ili 3.
7.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se upotrebe antioksidacijona sretstva, sret-stva za vulkanizovanje i sretstva za pospješivanje bilo organske bilo anorganske vrste
8.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, sto se zdrobe sretstva za vulkanizovanje zajedno sa Ijepivim sretsvima želatinom ili sapunom u svrhu, da bi se dobile najfinije vodene koloidalne suspenzije.
9.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se doda hartijinoj kaši jedna koloidalno rastopljena, vulkanizaciona i antioksidaciona suspenzija, za vrijeme usitnjenja u holen-deru ili nakon toga, a prije nego što se je uvelo mlijeko u kašu.
10.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se vrši razređenje koloidalno vulkanizacione i antioksidacione suspenzije u kaši nepre-
kidno i u određenoj količini neposredno prije ili nakon pomješanja mlijeka sa kašom, a u dovodu ka stroju za hartiju.
11.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se doda hartijinoj kaši, prije ili nakon usitnjenja, ali prije pomješanja mlijeka sa kašom prema zahtjevu 9, polovica prethodno određenog sretstva za vulkanizovanje, dočim se druga polovica doda kaši u neprekidnom i kvantitativno određenom postepenom toku neposredno nakon napomenutog mješanja u dovodu ka stroju za hartiju.
12.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se u-potrebe vegetabilno vlaknaste tvari i kaučukove mlijeko, gutaperke, balata i slično.
13.	Postupak za proizvodnju hartije ili kartona iz kaučukovog mlijeka, gutaperke, balate ili sličnog naznačen time, što se iz kaučukovog mlijeka napravljena harlija ili karton najzgodnije valja vrućim valjcima ili presuje.
14.	Postupak po zahtjevu 1 eventualno u kombinaciji sa jednim ili više prethodnih zahtjeva naznačen time, što se u slučaju upotrebe tekstilnih vlakanaca (kao pamuka, konoplja, ramija i t. d.) ista prerade nekom prikladnom, najbolje kipućom alkaličkom rastopinom u svrhu, da bi se zadao vlakancima neki stanoviti pravac i usprkos tome ipak pridržala neka zgodna duljina istih, nakon čega se otstrane alka-ličke substance.
15.	Postupak po zahljevu 1, eventualno u kombinaciji sa jednim ili više prethodnih zahtjeva, naznačen time, što se u svrhu dobivanja meke, gibke hartije doda vlakancima, poglavito prije pomješanja kaše i u njoj fiksiranog kvasila za lateks,-sa lateksom samim i koagulacionim sretstvima, neka dopunjujuća tvar napravljena iz prikladnih supstanca (masti ili ulja ili organskih ili anergansiđh spojeva koji nisu mastni, kao vegetabilnih ili mineralnih tanina ili sličnog).