mM4 ^r Sliii BSM&ift « ■ r- «T^ • J «■& - Varaždinski učitelj digitalni stručni časopis za odgoj i obratovanje ISSN 2623-7237 Godina 5 / Broj 8/ 2022. M 1: ; Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Varaždinski učitelj digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje Varaždin, veljača 2022. ISSN 2623-7237 2 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Nakladnik Varaždinski učitelj-digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje Glavni i izvršni urednik Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Grafička priprema i dizajn Zoran Hercigonja Izdanje časopisa Godina 5 / Broj 8/ 2022. Kontakt e-mail: zoran.hercigonja@gmail.com ISSN 2623-7237 3 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sadržaj: 1 .ZARJA TRČEK - NASTAVA NA DALJINU [6] 2.ZARJA TRČEK -MALO DRUGAČIJI PRODUŽENI BORAVAK [15] 3.VALERIJA PEKUŠEK CVIKL-NA PUTU PREMA EUROPSKOM DIGITALNOM IDENTITETU [23] 4.VALERIJA PEKUŠEK CVIKL-VIDEO SNIMANJE I PRIPREMA S OBS PROGRAMOM [33] 5.VALERIJA PEKUŠEK CVIKL-MONTAŽA VIDEO SNIMAKA U PROGRAMU SHOTCUT [43] 6.NATALIJA ŠRAML-KNJIGA KAO SREDSTVO ZA RAZGOVOR O RAZLIČITIM PROBLEMIMA UČENJA [53] 7.ELLA SELAK BAGARIC, KREŠIMIR PRIJATELJ, GORDANA BULJAN FLANDER - KURIKULUM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE U FUNKCIJI TJELESNOG I PSIHIČKOG ZDRAVLJA UČENIKA [62] 8.LAURA MOHORKO KUMER - UČENJE U PRIRODI NA PRIMJERU UČENIKA IZ ODJELJENJA PRODUŽENOG BORAVKA U OSNOVNOJ ŠKOLI [75] 9. LAURA MOHORKO KUMER-UČENJE NA DALJINU:MOTIVACIJSKI ALATI ZA PROVJERU ZNANJA IZ POVIJESTI [82] 10. LAURA MOHORKO KUMER - PRAKTIČNI PRIMJER OBILJEŽAVANJA MEDUNARODNOG DANA SJECANJA NA HOLOKAUST U OSNOVNOJ ŠKOLI [90] 11.MOJCA KRAVCAR-ČITANJE I PROJEKT ZELENI ČITATELJ [99] 12.ANA ŠNOFL-SUPERČITAONICA [107] 13.ANA ŠNOFL-UKLJUČENOST DAROVITIH UČENIKA U TURISTIČKI PROJEKT [114] 14.LIDIJA KOCBEK - ČITAJU LI JOŠ UOPCE UČENICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA ? [120] 15.LIDIJA KOCBEK - AKCIJA ŠKOLSKE KNJIŽNICE-PROMOCIJA ČITANJA [126] 16.VERA GOGNJAVEC-UKLJUČIVANJE KOMPETENCIJA PODUZETNOSTI U PRIPREMU EKSKURZIJE [134] 17.VERA GOGJAVEC-ZNAČAJ TERENSKOG RADA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ GEOGRAFIJE [142] 18.TAMARA KURBOS-VOLONTIRANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA [149] 19.MOJCA KRAVCAR-DRUŠTVENE IGRE NA POČETKU ŠKOLOVANJA [157] 20.NATAŠA KUSELJ-ULOGA RAZREDNIKA U VODENJU ODJELNE ZAJEDNICE [164] 21.KATARINA VINŠEK-POTICANJE ČITANJA [170] 22.TATJANA EMERŠIČ-UČITELJ-PROMOTOR ŠKOLE [179] 23. TATJANA EMERŠIČ-KOMUNIKACIJSKO POUČAVANJE KNJIŽEVNOSTI-OTVARANJE DIJALOGA O PROBLEMIMA ADOLESCENATA [187] 24.TEA KUMP-METELKARJI O HELJDI [193] 25.MATEJA PUČKO ERHATIČ-ODRŽIVA MOBILNOST U ŠKOLI[202] 26.BOJAN KUKMAN-STVARANJE POZITIVNE KLIME [207] 27.JASMINA KRIŽAJ GRUŠOVNIK-DRAMATIZACIJOM DO ZNANJA STRANOG JEZIKA[214] 28. JASMINA KRIŽAJ GRUŠOVNIK-DJECI JE POTREBNA ŠUMA [220] 29.JASMINA KRIŽAJ GRUŠOVNIK-MOTIVACIJA UČENIKA[226] 30.JANA GRABLJEVEC-RAZREDNIK PRVAŠICIMA U VREMENU ODRŽAVANJA NASTAVE NA DALJINU[230] 31.ZLATKO MARČIČ-NASTAVA MALE KOŠARKE U ŠESTOM RAZREDU IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTRI [238] 32. NATALIJA VIDENŠEK-ČIŠCENJE ZUBA SA „ZOBNIM ALARMOM" [247] 33.JANJA SUNČIČ-ČIMBENICI USPJEŠNOG UČENJA [254] 34.ALENKA PLEVNIK-NAVIKE UČENJA PETOŠKOLACA [260] 35.ZLATKO MARČIČ-AEROBNE VJEŽBE TIJEKOM NASTAVE NA DALJINU ZA UČENIKE DRUGE I TRECE TRIJADE [272] 36.STANKA KAJBA-UČENJE STRANOG JEZIKA KROZ IGRU [279] 37.MARTINA KAJFEŽ-UVODENJE ROBOTIKE U 1. TRIJADU OSNOVNIH ŠKOLA [287] 38.POLONCA GREGORČIČ-LUTKA U NASTAVI-NEKA UČENJE POSTANE IGRA [296] 39.PETRA KRMELJ-UČENJE NA OTVORENOM [306] 40.PETRA KRMELJ-POZITIVNA KLIMA I POTICAJNO OKRUŽENJE ZA UČENJE [312] 41.NINA TALER-UČENJE SLOVA KROZ POKRET [319] 42.NINA TALER-BUDDYJI U OSNOVNOJ ŠKOLI [330] 43.MARINA GARIC-UZAJAMNA SURADNJA UČITELJA-RAZREDNIKA I ŠKOLSKE SAVJETODAVNE SLUŽBE [345] 44.MONIKA RAVNIKAR BOBNAR-KAKO POBOLJŠATI DRAMSKE VJEŠTINE [354] 4 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 45.JULIJA GRM-KREATIVNA INSPIRACIJA IZ AMBALAŽNOG OTPADA [360] 46.JULIJA GRM - SOCIJALNE VJEŠTINE U PRVOM RAZREDU [366] 47.JULIJA GRM-TEHNIČKA KREACIJA U ŠKOLI [371] 48.ERIK KURBOS-SLOBODNO VRIJEME UČENIKA U RAZDOBLJU TRAJANJA COVID-19 [378] 49.TANJA RADOVIC KANTARDŽIC-ČROBNI SVIJET PRIRODE I BESPLATNE IGRE ZA MALU DJECU [386] 50.NIVES GROS-NEDONOŠCE I NJEGOVE MOGUCE OBRAZOVNO-ODGOJNE POTEŠKOCE [391] 51.JULIJA GRM-SVIJET DIDAKTIČKIH IGRAČA JE MALO DRUGAČIJI [398] 52.MARJANCA DOLENC-ORIJENTACIJA - MREŽA [405] 53.MARJANCA DOLENC-DJECA S ADHD POREMECAJEM U OSNOVNOJ ŠKOLI [416] 54.NATAŠA KUSELJ-KOMPETENCIJA SURADNJE IZ IZBORNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK U OKVIRU PROJEKTA „POGUM" [427] 55.MARINA GARIC - VODENJE RAZREAD GLEDAJUCI OČIMA RAZREDNIKA [432] 56.ALENKA DOMANJKO ROŽANC-EMOCIONALNO OPISMENJAVANJE [440] 57.ALENKA DOMANJKO ROŽANC-USMENO VREDNOVANJE ZNANJA-DA ILI NE? [447] 58.MIRANDA MAJCAN RAJKOVIC - IZRADA DIGITALNE KNJIGE U NASTAVI TALIJANSKOG JEZIKA [455] 59.RENATA ŠTEFANČIČ-JAČANJE PSIHOFIZIČKOG ZDRAVLJA UČENIKA [462] 60.TJAŠA VRBEK-GOLF U OSNOVNOJ ŠKOLI [468] 61.TJAŠA VRBEK-INTERESNA AKTIVNOST LAKIH NOGU NAOKOLO [473] 62.IVANA NORAC-eTWINNING ZAJEDNICA I ŠKOLSKA KNJIŽNICA [478] 63.ALBINA FIFER-DAROVITI UČENICI I POTICAJNO OKRUŽENJE ZA UČENJE [483] 64.NEVEN IVETIC-NASTANAK I LIJEČENJE OZLJEDA POKRETAČA TIJELA KOD DJECE [491] 65.NEVEN IVETIC-SPORT I DRUŠTVO [499] 66.IVANA JAREBIC-GLOBALIZACIJA U OBRAZOVNOM SUSTAVU I OČUVANJE TROGIRSKE BAŠTINE [505] 67.MANCA FERK-ULOGA RAZREDNIKA NA PREDMETNOM STUPNJU OSNOVNE ŠKOLE [515] 68.VESNA PREGELJ-TEHNIKAMA OPUŠTANJA DO STANJA OPUŠTENOSTI U ŠKOLI [522] 69.VESNA PREGELJ-UPORABA LEŽECE OSMICE U RAZVOJU VJEŠTINA UČENJA [530] 70.MARTINA HOLEŠEK-RAZVOJ IDEJA U ŠKOLI [538] 71. DIJANA POŽGAJ-MEDUNAORDNI PROJEKT CHANGE SENZIBILIZIRA UČENIKE ZA LAKŠU INTEGRACIJU IZBJEGLICA [544] 72.VIDA HOČEVAR-ANTIČKA BAŠTINA I NJEZINI ODAZIVI U SADAŠNJICI [550] 73.ELKA MLAKAR-DRUŠTVENE IGRE [560] 74.MARJAN KRESNIK-DJELOVANJE PJEVAČKIH ZBOROVA U OSNOVNOJ ŠKOLI U DOBA COVIDA 19 [569] 75.MARTINA ČERNI-ŠKOLSKI KREATIVNI KUTAK NA OTVORENOM [577] 76.TANJA CEKOVSKI-IZVEDBA LUTKARSKE PREDSTAVE U IZVANNASTAVNOJ AKTIVNOSTI S MLADIM UČENICIMA [584] 77.ALJA BENKOČ SUŠNIK-UČENJE UČENJA I UVODENJE POBOLJŠANJA NA PODRUČJU UČENJA I POUČAVANJA [594] 78.ALEKSANDRA KLJUČEVŠEK - ZIMSKA ŠKOLA U PRIRODI [603] 79.ALEKSANDRA KLJUČEVŠEK-RADIONICE ZA POTICAJ NADARENOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI [612] 5 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad NASTAVA NA DALJINU Mag. Zarja Trček OŠ 8 talcev, Logatec, Slovenija 6 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ovom cu članku predstaviti pedagoška, didaktička i komunikacijska iskustva koja sam, kao učiteljica prva tri razreda devetogodišnje škole tj. prve trijade (slovenske se osnovne škole dijele na tri trijade, što ukupno čini devet razreda), stekla u izvodenju nastave na daljinu, kao i ona koja proizlaze iz specifičnosti ovakvog radnog procesa. Ključne riječi: iskustva, prva trijada, nastava na daljinu 7 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Ta se iskustva odnose kako na moj profesionalni rad i pedagoško zvanje, tako i na pomaganje vlastitoj djeci pri učenju. Imala sam priliku upoznati novu dimenziju svojeg posla i bolje se upoznati sa zadacima koje roditelji mojih učenika i učenica moraju ispunjavati. Prije svega, moram priznati kako je učenje na daljinu bilo izrazito iscrpljujuce, psihički i fizički. Morala sam obavljati dva posla istovremeno te sam upoznala njihov pozitivni i negativni aspekt. Bilo je teško uskladiti dvije aktivnosti istovremeno, biti učiteljica dvadeset šestero učenika na daljinu i mama četvoro učenika osnovne škole. U početku sam mislila kako ce ovaj oblik nastave potrajati samo koji tjedan i prethodno sam se, u školi, na to pripremila. Srecom, kuci sam sa sobom ponijela i sva potrebna pomagala kako bih nastavu na daljinu mogla provoditi i tijekom duljeg vremenskog perioda. 2. Moje iskustvo kao učiteljice školske djece i mame Svakog je dana bilo nešto novo, a znanje je trebalo nadopunjavati i u nastavu uvoditi novine. Moje znanje o radu na računalu dovoljno je za moj svakodnevni rad u učionici (puno mi pomaže i informatičar Miran Nagode), ali nije bilo dovoljno kada je riječ o radu na daljinu. Računalnu sam opremu imala kod kuce, medutim pitala sam se kako sve to izvesti, a da taj rad bude pedagoški i didaktički što kvalitetniji. Trebalo je pronaci odgovore na pitanja o tome koji program koristiti, kako se koristiti lozinkama, kako kontaktirati sve roditelje odnosno povezati se s njima i prenijeti im potrebne informacije o učenju na daljinu na odgovarajuci i razumljiv način. Jedan od vecih problema bio je pristup roditeljima, iz razloga što nisu svi na istoj razini računalnog obrazovanja, a imaju i različitu opremu. Sama sam na raspolaganju imala mobitel, prijenosno računalo i ostali računalni pribor. Pri tome su mi ravnateljica Karmen Cunder i informatičar Miran Nagode bili od velike pomoci. Potražili su računala i poslužitelje, ja sam ih obavještavala o možebitnim komplikacijama, a oni su sve brzo riješili i posložili. Neki roditelji nisu ni htjeli svu računalnu opremu, vec su bili zadovoljni samo sa prijenosnim pametnim telefonom. Morala sam im se prilagoditi i uz naputke pokušati objasniti i približiti predmet. Znala sam kako vecina obitelji nema pisač, pa stoga nikakvi duži radni listovi i zadaci nisu dolazili u obzir. Kraci su, iz tog razloga, bili primjereniji, jer su se lako mogli prepisati u bilježnice. 8 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Prvih dana uzimala sam u obzir sve ono što su roditelji poručivali, prilagodavala sam se njihovim idejama i mišljenjima te odgovarala na sve prijedloge koje su imali. Dnevno sam dobivala oko tridesetak e-mailova. Ti prvi dani izvodenja nastave na daljinu bili su pomalo kaotični. Još uvijek čujem riječi svoje kolegice: »Ako ovo bude potrajalo, nece mi biti dobro!«. Nasmijala sam se na te riječi, ali i ja sam se jednako osjecala. Znala sam što me još sve čeka, ali nisam baš znala kako započeti. Ukratko, dan za danom sam se hvatala u koštac sa svime i tempo rada prilagodavala roditeljima. Dnevni plan rada podijelila sam u dva dijela. U prvom dijelu odredila sam minimum kojeg učenici moraju obraditi i usvojiti. U drugom dijelu, kojeg sam nazvala Dodatne vježbe za znatiželjne, za svaki sam predmet pronašla zanimljive i korisne zadatke te sam na njih stavljala poseban naglasak. Uz zadatke, učenicima sam dala i rješenja kako bi sami mogli provjeriti svoj rad i dodatno ne opterecivati roditelje. Kod svoje sam djece odmah vidjela što im je bilo najteže. Bilo je zahtjevno pronalaziti upute date na nekoj od stranica, za svaki ih je predmet trebalo potražiti negdje drugdje, pronaci potreban link i slično. Mlada djeca, blizanci (djevojčica i dječak), u prvoj su trijadi imali napisane zadatke i rada na računalu je bilo nešto manje. Bilo je teško raditi s njima, u čitanju su još uvijek početnici i duže tekstove još uvijek ne mogu pročitati. Trebalo je sjediti pokraj njih, sve im pročitati, objasniti te predstaviti na razumljiv način i tek onda su se mogli uhvatiti u koštac sa zadacima, naravno, uz dodatne razgovore, popravke i dopune. Starije djevojke, učenice trece trijade, naprosto su se izgubile u poplavi linkova i svega onoga što donosi rad pomocu računala. Pristupanje zadacima za šesti i sedmi razred u početku je još i dobro išlo, jer je bilo navedeno gdje ih treba tražiti, ali to se uskoro počelo komplicirati. Svaka je učiteljica radila onako kako je najbolje znala i dolazilo je do toga da su informacije pružane različitim kanalima (prvo pročitaj, zatim na nekom drugom mjestu riješi kviz, vrati se u internetsku učionicu i odgovori na pitanja, u bilježnicu zapiši bitne podatke, fotografiraj ih i pošalji itd.). Moje su se kceri u toj poplavi informacija jednostavno izgubile. Pokušala sam im pomoci i slijediti upute, ali i meni se dogadalo da nisam bila dovoljno koncentrirana i da se nisam usredotočila na ono što je bitno. Dogadalo se i to da bi jedna od djevojaka nešto zaboravila i ne bi predala traženu zadacu. Učiteljice su se zaista trudile, neke čak i previše, slale su opsežno gradivo, što je, po mojem mišljenju, samo otežavalo stvari. Kceri su provele puno vremena tražeci informacije na internetu. Tinejdžeri, naravno, vole sjediti ispred računala i biti na pametnim telefonima, ali tijekom održavanja nastave na daljinu provodili su još i više vremena pred ekranom nego inače i buljili u njega po čitav dan. Moram spomenuti i iskustva sa video pozivima. Svakako su bili nužno potrebni, ali ponekad su djelovali kao prisilna i umjetno stvorena komunikacija. Mnoga djeca i tinejdžeri su ih isčekivali u strahu, u videopozivu s učiteljicom odgovarali su u svojevrsnom grču, bilo im je neprirodno i dogadalo im se da znanje, koje su samo minutu ranije imali, jednostavno iščezne kada pogledaju u ekran. Provjeravanje znanja i 9 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. ocjenjivanje provodili su se, stoga, pod stresom i pomalo prisilno, pa se valja zapitati je li takva evaluacija objektivna. Buduci da sam uvidjela kakve poteškoce video pozivi mogu prouzrokovati učenicima svih triju trijada, osobno ih nisam ocjenjivala na taj način. I moji učenici i ja željeli smo se što prije vratiti u školu i opet imati osobni kontakt, izravnu komunikaciju i poticajnu radnu atmosferu. Pored pedagoškog rada i pomoci svojoj djeci, na daljinu sam podučavala svoj treci razred u prvoj trijadi, komunicirala s roditeljima, domom za izgbjeglice, savjetodavnom službom i školskom upravom. Svatko je svoj posao radio najbolje što je mogao, ali buducnost tog našeg pothvata postajala je pomalo neizvjesna. S vremenom smo postali tjeskobni i umorni i brinuli smo se hocemo li uspjeti održati razinu kvalitete učenja. Kroz nekoliko tjedana uspjela sam si stvoriti neku rutinu s kojom sam bila zadovoljna, a i roditelji su se počeli prilagodavati. Neki od njih su se zadovoljili minimalnim ciljevima, a drugi su ispunjavali baš sve. Medu njima je bilo i onih koji su mi svakodnevno slali sve zadace, a neke mame i tate samo ono najnužnije. Imala sam razumijevanja za njihove potrebe, jer je i moja kucna situacija bila prilično zahtjevna i složena. Roditelji mojih učenika i učenica trudili su se, koliko god su mogli, da održavanje nastave tijekom epidemije koronavirusa čim manje pati. 3. Iskustva u domu za izbjeglice Najviše problema imala sam u suradnji s domom za izbjeglice. Ove godine učim prijaznog i znatiželjnog dječaka iz Irana, koji je za vrijeme krize neko vrijeme bio smješten u izbjegličkom domu u Ljubljani, a kasnije opet u Logatcu. Pokušala sam doci do njega i poslati mu nastavne materijale. Socijalna radnica koja mu je bila dodijeljena isprva se uopce nije odazivala. Nakon nekog vremena, dobila sam odgovor da je premješten i da ga je preuzeo drugi socijalni radnik. U toj situaciji najviše me pogadao njezin stav, jer na moje poruke odgovarala je šturo ili uopce nije odgovarala, tako da mi je bilo prilično teško nešto postici. Do informacija o mom učeniku najviše su mi pomogle doci naša školska psihologinja Bojana Breznikar i pomočnica ravnatelja Urša Špeh. Svakodnevno sam učenikovoj socijalnoj radnici slala sve upute, a zajedno s učiteljicom stručne pomoci, Matejom Mikluš, pokušavali smo ih čim bolje prilagoditi dječakovim potrebama, kako bi bar nešto s njim postigli i kako bi mogao napredovati u učenju. Njegov otac ne govori slovenski i takvom je djetetu naša pomoc najpotrebnija. Bila sam uzrujana jer nisam znala što proživljava i kako mu pomoci. Najviše me je pogodilo kad sam jednog dana socijalnu radnicu upitala kako je moj učenik... na što mi je ona napisala kako bi bilo najlakše da svakodnevno dolazim k njemu i direktno ga podučavam. Pretpostavljam da je ta socijalna radnica bila u nekoj stisci, ali me njezin ravnodušan i nepromišljen odgovor svejedno rastužio. Čemu takav odnos? Je li to 10 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. prouzrokovala kriza? Nisam joj odgovorila vec sam se potrudila olakšati joj posao, a svojega učenika, koji se je našao daleko od kuce i u teškoj životnoj situaciji, čim bolje podučavati. Treba imati na umu da je učenik sada unutar dva sustava, koji možda ne suraduju dovoljno dobro. Na jednoj strani su nastava i obrazovanje, a na drugoj socijalna skrb, odnosno zaštita. 4. Nova iskustva i spoznaje Shvatila sam kako moji učenici vole sve predmete i kako ne smijem stavljati poseban naglasak samo na neke od njih. Učenik koji ima poteškoce s čitanjem napisao mi je da je uživao u črtanju 3D stepenica; tiha učenica voljela je slijediti upute o tome kako nacrtati životinju; jedan je učenik čitao klasične slovenske pjesnike i recitirao pjesmu Ivana Minattija »Nekoga moraš imeti rad«; druga je učenica rado plesala narodne plesove... Ukratko, voljeli su stvarati i bili su svestrani. Osjecali su se, možda, čak i bolje nego na redovnoj nastavi, jer svatko je medu tim dodatnim vježbama mogao pronaci i stvarati ono što želi i u čemu uživa. Bilo je lijepo čitati poruke roditelja o tome kako njihova djeca s radošcu rješavaju križaljku ili rebus. Ponekad se njihova aktivnost nije u potpunosti podudarala s dnevnim planom rada, ali to mi nije bilo pretjerano važno. Bila bih zadovoljna kada bih vidjela kako rado rješavaju dodijeljene zadatke i pri tome upotrebljavaju vlastitu maštu. Pokušavala sam ih dovesti na razinu na kojoj se oni ne bi striktno držali mojih uputa, jer one su tu samo da ih navode, vec bi i pokušali razviti nešto novo, originalno i maštovito. Samo se na taj način može vidjeti što se skriva u učenicima i učenicama. Prečesto ih pokušavamo strpati u nekakav okvir, za kojeg mislimo da je ispravan i »siguran«, ali to ne bi trebalo raditi. Učenici sami nadu svoj okvir i treba im dopustiti da to ostvare. Tek tada mogu zapravo nešto stvoriti i pronaci kreativna rješenja. Tjedni su prolazili, a moj se je umor ili malo smanjio ili sam se pomalo vec navikla na sve svoje obveze. Svakog jutra sam znala da me čeka cjelodnevni posao, od jutra do mrklog mraka. Trčala sam od jednog do drugog računala, od stola sa mojim prvašicima do perilice rublja i posuda, od štednjaka do čiščenja i pospremanja doma... Srecom, uz mene je bio moj partner, moj muž Primož, koji je bio sudionik i suradnik u svim zadacima. Ne mogu ni zamisliti kako bih sve to uspjela kada bih bila samohrana majka. Sav bi teret bio samo na mojim ramenima i u svemu bih bila sama. Divim se ljudima koji to mogu. Došao je i dan kada sam morala odvojiti vrijeme samo za sebe. Osjecala sam kako se moram smiriti i kako mi je to stvarno potrebno. Sada, kad gledam unazad, žao mi je što si odmor i opuštanje nisam priuštila još pokoji put, ali tada mi se činilo da me čeka još 11 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. puno posla. Došli su i prvomajski praznici i prodisala sam punim plucima. Tada sam, po prvi puta, mirno spavala cijelu noc i probudila se odmorna. Uskoro se pročulo da ce se nastava vratiti u školu i taj zadnji tjedan je prošao vrlo brzo. Plan rada sam vec imala, roditelji su znali što i kako i nastava je ubrzo potekla mirno i bez vecih problema. Tijekom cijelog tog razdoblja bila sam izrazito zahvalna svojoj ravnateljici, Karmen Cunder, koja me podržavala i nije me dodatno opterecivala. Imala sam osjecaj da je shvacala u kakvoj smo se stisci našli. Imala je povjerenja u nas, jer je znala da ce svatko od nas svoj posao napraviti kako treba. I zaista jesmo. S vremena na vrijeme nas je usmjeravala, bez da nas je na išta prisiljavala, vec nas je svojim sugestijama vodila kroz ovo lijepo, ali naporno putovanje. Na tom sam putu puno toga naučila. Vjerojatno cu ta iskustva cijeli život nositi u sebi, iako toga možda necu biti svjesna. Sada, kad je to iza mene, mogu reci kako bih bez problema i na takav način mogla podučavati, ali naravno, nedostajao bi mi taj osobni kontakt s učenicima i učenicama. Nedostajale bi mi radoznale glavice sa znatiželjnim pitanjima i dosjetkama, ali zahvalna sam i na vremenu kojeg sam provela sa svojim ukucanima, jer ova mi je jedinstvena situacija omogucila da s njima provodim po cijele dane. 12 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. Opci, širi teorijski okvir i osnove Iz teorijske perspektive, svaka nastava ima svoju svrhu, a to je stjecanje i usvajanje znanja, razvijanje sposobnosti učenika te njihove osobnosti, a što se opcenito opisuje kao razvoj, odgoj i obrazovanje, u svojoj knjizi Pouk (2009.) navodi slovenski pedagog i didaktičar, prof. dr. Martin Kramar. Funkcije nastave se konkretiziraju i ostvaruju sa zadacima kao konkretnim aktivnostima i svrhom postizanja konkretnih ciljeva. Teoretičar smatra kako je proces opsežan i složen. Možemo dodati i kako je nastava na daljinu još složenija i zahtjevnija. Problematiku nastave na daljinu možemo pronaci u poglavlju pod naslovom Multimedijski didaktični sistem, u vec spomenutoj knjizi Pouk. Kako autor, prof. dr. Martin Kramar, navodi, ovaj didaktički sustav nastave karakterizira uporaba različitih didaktičkih medija i sredstava informacijsko-komunikacijske tehnologije u školama i javnim sustavima. Piše: »To su samo vanjska obilježja tog didaktičnog sustava. Ključno je, pak, tome prilagoditi osnovne sastavnice nastave, sadržaj i ciljeve, te načine didaktičnog rada učitelja i učenika. Oboje su strukturirani prema odredenim tematskim cjelinama (didaktički skupovi) koje su najprije podijeljene na didaktičke jedinice, a koje su oblikovane tako da ih učenik ili učenici mogu sami savladati i na taj način stjecati znanje. Sve je povezano s upotrebom različitih medija i medijskih sustava, koji omogucavaju interaktivnu komunikaciju s učenicima. Mediji podupiru nastavu kao izvori, kao nositelji nastavnog materijala, prijenosni sustavi, kao »pomagala, alat« pri savladavanju gradiva i provjeravanju postignuca. U uredenom sustavu, oni tvore svojevrsno »pametno okruženje«, koje omogucava učenje bez neposrednog učiteljevog podučavanja. Iz tog je razloga ovaj didaktički sustav nastave pogodan za obrazovanje na daljinu, koje je razvijano na izvanrednim studijima, u naprednom obrazovanju i obrazovanju starijih. Učenicima, naime, omogucava da vlastito obrazovanje prilagode svojim uvjetima.« Prof. dr. Kramar je mišljenja da se učenici vec upoznavaju s upotrebom različitih medija, a posebno računala, tijekom redovne nastave u osnovnom obrazovanju. Tijekom školske nastave učenici bi se, takoder, trebali koristiti tim alatima i u individualnom radu - pretraživanju, otkrivanju, oblikovanju i stjecanju znanja, a ne samo posredno kroz učiteljevu upotrebu radi prenošenja sadržaja. To se posebno odnosi na računalo, koje učenicima omogucuje pristup različitim bazama podataka, korištenje različitih sustava i stvaranje virtualne stvarnosti. Komunikacija putem elektroničkih medija važna je podrška nastavi i, istodobno, njena dopuna koja povečava mogucnosti individualizacije, razvoja samostalnog rada učenika, pojednostavljuje nastavu, poboljšava njenu učinkovitost i kvalitetu postignuca. Danas je dostupno nekoliko sustava e-obrazovanja koji su zamišljeni kao podrška u provedbi školske nastave, a posebice nastava na daljinu, gdje polaznici rade sami, bez izravnog kontakta 13 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. s učiteljima. Gradivo se može strukturirati prema didaktičkim skupovima, programirati ili samo djelomično programirati. Pri učenju na daljinu potrebna je i stručna pomoč kolega koji su stručnjaci za računalno programiranje. Ključno je precizno isplanirati nastavu na daljinu, i to u skupove koji predstavljaju problemske, sadržajne i operativno-metodološke te k cilju orijentirane cjeline. S planiranjem i pripremom učenja na daljinu trebat če se još puno i detaljno baviti, jer prognoze glede koronavirusa nisu previše optimistične. 6. Zaključak Osobni kontakt s djecom u prvoj je trijadi izuzetno važan, jer učiteljica (ili učitelj) podučava svom svojom osobnošču, a učenice i učenici doživljavaju povezanost i mogu se izravno odazvati. Djeca slušaju učiteljičin glas, gledaju njezine kretnje, prate njezinu dinamiku i percipiraju njezino raspoloženje. Pedagoška povezanost je neposredna. Tehnička pomagala, potrebna za izvodenje nastave na daljinu, oduzimaju puno dinamičnosti toj nastavi. Naravno, nije stvar u traženju nedostataka ovog oblika nastave, jer je u vrijeme proglašene epidemije koronavirusa to bio pravi i prikladan izbor te skoro jedina mogučnost koja je osiguravala neprekinuto poučavanje djece. Naši se napori mogu usmjeriti na pronalaženje novih rješenja, originalnih tehnoloških postupaka i poboljšanje postoječih. Možda bismo mogli razmišljati o mogučnosti da se i u budučnosti nastava ponekad odvija na daljinu, naravno, ne u vrijeme kada su roditelji na poslu, a djeca prve trijade premala da bi bila sama kod kuče, nego poneki dan tijekom praznika. Djeci bi diverzificirali slobodno vrijeme nekom bajkom, poučnim sadržajem ili ih potaknuli na promatranje i očuvanje prirode. Poseban problem, pred kojim ne smijemo zatvarati oči, je sve veči broj zaraženih i moglo bi se dogoditi da najesen ponovno krenemo sa nastavom na daljinu. Čeka nas još mnogo posla i traženja novih rješenja. 7. Literatura [1.] Kramar, M. (2009). Pouk. Nova Gorica: Educa, Melior. 14 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad MALO DRUGACIJI PRODUZENI BORAVAK Mag. Zarja Trček OŠ 8 talcev, Logatec, Slovenija 15 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U članku su predstavljena iskustva stečena tijekom rada u produženom boravku na selu. Prikazani su ostvareni ciljevi te na koji način medusobno povezati dogadanja u produženom boravku, suradnju s roditeljima i sudjelovanje škole u dogadajima na selu. U prvi se plan stavlja tijek nastave i kreativne mogucnosti produženog boravka u područnoj školi te aktivna provedba interakcije izmedu škole, roditelja i sela. Ključne riječi: produženi boravak, roditelji, djeca, selo, područna škola 16 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Brojne studije ukazuju na to da uključenost roditelja i škole može značajno poboljšati uspjeh u učenju kod učenika i učenica te utjecati na njihov stav i odnos prema školi. Suradnja izmedu roditelja i škole potrebna je i korisna. Roditelji imaju pravo biti uključeni u odgoj i obrazovanje djece u školi, a istodobno, rezultat i posljedica suradnje roditelja, učitelja i školske uprave jest donošenje odluka koje mogu pridonijeti smanjenju i prevenciji sukoba. Buduci da roditelji nisu vezani za školsku politiku, kao što kaže Henry M., E., oni mogu novim spoznajama i idejama pridonijeti radu u školi i postati njezini zagovornici. [8] Suradnja roditelja i škole ne znači da bi učitelji zahtijevali više od roditelja, vec samo to da roditelji mogu postati zahvalni sugovornici kada je riječ o učenicima i njihovim potrebama. Za ostvarenje dobre suradnje izmedu škole i roditelja treba izbjeci odnos u kojem se prebacuje krivnja za poteškoce u učenju, potencira neuspjeh jednih odnosno drugih te odnos koji se temelji na uglavnom jednosmjernim informacijama, iskustvima i savjetima i treba ga preoblikovati u odnos medusobne potpore i pomoci za dijete i zajedno s djetetom. [14] Istraživanja koja su proveli Christenson S.L. i Sheridan S.M. (2001.), Intihar D. i Kepec M. (2002.), Magajna et al. (2008.) te Digman C. I Soan S. (2008.) pokazala su da, kada roditelji i škola pronadu oblik suradnje u obrazovanju učenika i učenica, oni postaju uspješniji kako u školi, tako i u životu opcenito. Takav odnos sustvaranja u školi može pomoci i roditeljima i školskom osoblju u razvijanju vještina za dobro i učinkovito sudjelovanje. Prema tome, shvatili smo da glavna vodilja u suradnji škole i roditelja mora biti dobrobit djece. Roditelje cemo lakše potaknuti na takvu suradnju ako krenemo od toga da suradnja s nama donosi korist za njihovu djecu. 2. Škola na selu Škola je u selu, iz više razloga, i dalje najvažnija ustanova. Sve dok u selu postoji škola i u njoj ima djece, selo živi. Kad se zatvori ili ukloni, ono počinje umirati. Škola na se lu nalikuje na veliki dom, a djeca, učitelji, kuharica i ostalo osoblje, na obitelj unutar koje su svi usko povezani. Škola ima značajan utjecaj na kulturni život sela - svi očekuju da ce ona biti temeljni nositelj kulturnih dogadanja. Učenici su, uz pomoc učitelja (oba spola), oni zbog kojih se ljudi u školi srecu, druže, razgovaraju jedni s drugima i na školskim priredbama doživljavaju ugodne trenutke. U školskim se prostorijama odvijaju i brojna seoska dogadanja. 17 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Učiteljice i učitelji, naravno, imaju važnu ulogu u selu; vidljiv je njihov doprinos razvoju sela, kulturnom životu i drugim aktivnostima. Njihova je osobnost jednako važna, jer su neprestano izloženi očima javnosti. 2.1. Suradnja s roditeljima Kvaliteta rada u područnim školama ogleda se i u suradnji s roditeljima. Upravo se oni aktivno uključuju u odgojno-obrazovni proces, vode mnoge zanimljive aktivnosti te pomažu i sudjeluju u organizaciji i provedbi raznih aktivnosti, radionica i dogadaja. Uključeni su u roditeljska vijeca u matičnoj školi i povezuju je s okolinom. Gabi Čačinovic Vogrinčic i Nina Mešl ističu da su u središtu suradnje s roditeljima procesi potpore i pomoci tijekom zajedničkog stvaranja, u kojem su i koncept pomoci i formuliranje željenih ishoda dio ovog procesa. [5] Karel Geržan pridaje veliku važnost uzajamnom poštovanju, pravičnosti i postojanju suodgovornosti. [7] 2.2. Neizravni oblici nastave Projekta sam se prihvatila iz perspektive neizravnog oblika nastave. Martin Kramar o tome kaže sljedece: „Za oblike neizravne nastave karakteristično je da izmedu učitelja i učenika ne postoji stalan neposredni odnos u provedbi obrazovnog procesa, ili da on ne prevladava. Učenici su u izravnom kontaktu s nastavnim gradivom (izvorima, nosilci i prijenosnim računalima), znanje stječu vlastitom aktivnošcu, razvijaju svoje sposobnosti, odnosno, tom vlastitom aktivnošcu postižu odgojno-obrazovne ciljeve. To su ujedno i glavne prednosti ovih oblika u odnosu na frontalnu nastavu. Takoder, učitelj i ovdje ima važnu ulogu. On planira nastavu, priprema je, stvara potrebnu psihosocijalnu atmosferu i uvjete za održavanje nastave, brine se da se učenici pripremaju, prati njihovu aktivnost, pomaže im davanjem uputa, pruža pomoc kod raznih problema i prepreka, sudjeluje u verifikaciji, a posebice u ocjenjivanju postignuca." [12] Učenice i učenici su u kontaktu s prirodom, jačaju društvene odnose i veze s drugim ljudima, raduju se javnim nastupima i uživaju u naklonjenosti publike koju osjecaju na javnim dogadanjima. Uče se poštivati različite ljude, upoznavaju multikulturalnost, posebnosti različitih generacija te tradiciju i povijest. Humanost, demokratski odnosi, prisna komunikacija, solidarnost i tolerancija od velike su važnosti. Etičke vrijednosti nisu samorazumljive, vec ih je potrebno, kroz odgoj, prenijeti u dječji svijet. Odrasli odgajaju i svojim primjerom. Važan je odgoj kojim djeca oblikuju svoj odnos prema umjetnosti i estetskim vrijednostima. Karel Geržan o tome piše: „Estetska inteligencija je sposobnost opažanja i izražavanja ljepote. Estetska inteligencija je sposobnost da se pomocu „logike lijepog" pobude estetski, ugodni osjecaji, ljepota života."[7] Ne smijemo zaboraviti niti na kulturno izražavanje te brigu za materinji jezik. 18 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Razrada Produženi boravak važan je dio obrazovnog procesa. Kroz njega je moguče učvrstiti gradivo pisanjem domačih zadača i ponavljanjem, stvoriti dobre odnose medu vršnjacima, osigurati zaštitu i sigurnost djece te provoditi malo opuštenije oblike odgojno-obrazovnog rada. U okviru produženog boravka pripremila sam razne aktivnosti tijekom kojih su učenici naučili mnoštvo novih stvari. Na sudjelovanje sam pozvala predstavnice i predstavnike različitih generacija. Povezala sam učenice i učenike naše škole, njihove roditelje, učiteljice i učitelje, bake i djedove te lokalno stanovništvo. Ljude iz drugih regija nisam pozvala, jer sam ovim projektom željela povečati raznolikost neformalnog obrazovanja na lokalnoj razini, tj. za stanovnike Hotedršice, Logatca i okolice. CILJEVI: - Da škola kroz svoje aktivnosti povezuje stanovnike i obrazuje u smjeru poštivanja prirodnih ljepota tih mjesta/sela, ljudi i tradicije; - Suraduje s različitim društvima na selu Pripremila sam sljedeče dogadaje: 1.) Organizirala sam sportske igre s bakama i djedovima. Na početku smo se dogovorili kada mogu doči i kakve bi vježbe željeli izvoditi. Uzimala sam u obzir njihove motoričke sposobnosti i vremenski sam se prilagodavala. 2.) Roditelji su se uživjeli u uloge učiteljica i učitelja i našli su se u „novoj profesiji" a) Majka učenika s disleksijom upoznala nas je s problemima s kojima se dijete susreče na nastavi, koje vježbe izvodi i koje knjige koristi, koje su prilagodbe pomogle njezinom sinu te kako ostali učenici s njime suraduju i na koji mu način svakodnevno pomažu. b) Učiteljica plesa pripremila je sat narodnog plesa. Prikazane su neke narodne nošnje, narodni običaji, plesovi za posebne prigode te plesni stil iz prošlosti. c) Voditeljica lokalne knjižnice održala nam je predavanje o posebnostima i znamenitostima mjesta. Upoznali smo se sa poviješču sela. d) Predstavnica vatrogasaca predstavila nam je njihov rad, poput, primjerice, špricanja vodom i gašenja požara izazvanog zagorjelim uljem na štednjaku. Istaknula je važnost dobrovoljnog sudjelovanja, njihove misije i humanosti, što se ogleda u činjenici da su vatrogasci spremni priskočiti u pomoč i pomagati drugim ljudima unatoč opasnosti. e) Učili smo se postupcima za pružanje prve pomoči. Znanje o tome mnogima je več spasilo život. Djecu treba učiti da su dio zajednice i zato im ne bi smjelo biti svejedno za drugog čovjeka. f) Policajac, otac našeg učenika, upoznao nas je sa svojom profesijom, pokazao nam policijsku opremu (uključujuči lisice) i govorio o prekršajima s kojima se najčešče mora suočavati. 3.) Farmerica nas je pozvala u obilazak farme i mlina te je učenice i učenike upoznala s prenošenjem znanja s koljena na koljeno. Posjetili smo razne prostorije na farmi, proučavali seoske poslove, kušali domače delicije te mljeli brašno u vodenici. 19 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.) Majka jednog učenika odvela nas je u šumu i šetala s nama medu drvečem, šikarom i grmljem. Zajedno smo istraživali život u šumi i slušali pjev ptica. Zatim smo se divili livadnim biljkama, okopali vrt i razgledali crkvu. Radi globalnog zatopljenja i ljudskog nepromišljenog i bezobzirnog zadiranja u prirodu, ekološko je obrazovanje izuzetno važno. 5.) S roditeljima smo osmislili završnu priredbu za mještane, mještanke i ostale gledatelje. Majke i očevi pomogli su nam u pripremi kazališne predstave, kamišbaja, narodnih plesova te pri izvodenju starih pjesama i sviranju na glazbenim instrumentima. 6.) Tijekom produženog boravka takoder sam poticala interakciju izmedu razreda kroz posjete knjižnici, posjete tetama iz likovne i glazbene kulture te uz pomoč sporta. To je značilo zajedničko održavanje glazbene kulture za više razreda, sportske igre izmedu svih petih razreda i uvodenje tutorstva izmedu samih učenika. Učenici su čitali jedni drugima, posjetio nas je i vrtič, obišli smo pčelara te farmu. 7.) U produženi boravak uvela sam i elemente opuštanja, i to: - vježbe disanja - vježbe plesa (just dance) - jogu - zumbu 5. Zaključak Na kraju školske godine shvatila sam da su roditelji, bake i djedovi s veseljem sudjelovali, samo ih je trebalo pozvati i dati im priliku. Započeli smo s malim brojem ideja za takva sudjelovanja, a iz mjeseca u mjesec smo ih proširivali i nadogradivali. Roditelji, bake i djedovi su imali sve više ideja i zajedno smo realizirali večinu. Učenici i učenice su cijelo vrijeme bili aktivni i s oduševljenjem su se pridružili svim sudionicima. U početku su bili sramežljivi, pogotovo kada su radili sa starijim učenicima, ali su se s vremenom na njih navikli i sami ih, za vrijeme odmora, tražili na hodniku. Tijekom aktivnog odmora, stariji su se počeli družiti s mladima. Nastala je pozitivna interakcija medu svim sudionicima i stečeno je bogato iskustvo kroz povezivanje i suradnju izmedu škole, roditelja i mjesta/sela. 20 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. Literatura [1.] Barle Lakota, A. (2002), Šola in sistemski ukrepi za preprečevanje šolske neuspešnosti. V: Bergant, K., Musek Lešnik, K. (ur.). Šolska neuspešnost med otroki in mladostniki. Ljubljana: Inštitut za psihologijo osebnosti. [2.] Bečaj, J., Magajna, L., Tavčar, M. I., Tomic, A., Velikonja, M. (1995). Menedžment v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [3.] Christenson, S. L., Sheridan, S. M. (2001), Schools and families: Creating Essential Connections for Learning. New York, London: The Guilford Press. [4.] Čačinovič Vogrinčič, G. (2006). Socialno delo z družino. Ljubljana: Fakulteta za socialno delo. - (2008). Soustvarjanje v šoli: Učenje kot pogovor. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [5.] Čačinovič Vogrinčič, G., Mešl, N. (2019). Socialno delo z družino, Soustvarjanje želenih izidov in družinske razvidnosti. Ljubljana: Fakulteta za socialno delo. [6.] Digman, C., Soan, S. (2008). Working with parents: A Guide for Education Professionals. Los Angeles, London, New Delhi, Singapur, Washington DC: Sage. [7.] Geržan, K. (2019). 95 tez za izhod iz slepe ulice vzgoje in izobraževanja. Predgovor G. Čačinovič Vogrinčič. Ljubljana: Sanje (Zbirka Dokumenta / Sanje). [8.] Henry, M., E. (1996). Parent-School Collaboration: Feminist organizational Structures and School Leadership. Albany: State University of New York Press. [9.] Intihar, D., Kepec, M. (2002). Partnerstvo med šolo in domom. Priročnik za učitelje, svetovalne delavce in ravnatelje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [10.] Jelen, N. (1999). Modeli povezovanja podružnične šole z matično šolo in okoljem kot primer zagotavljanja kakovostnega izobraževanja. Inovacijski projekt Zavoda Republike Slovenije za šolstvo. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [11.] Jelen, N. (2002) Podružnične šole na Slovenskem. Diplomsko delo. Maribor: Pedagoška fakulteta Univerze v Mariboru. [12.] Kramar, M. (2009). Pouk. Nova Gorica: Educa, Melior. [13.] Liontos, L. B. (1992). At-risk families & schools: Becoming partners. Eugene: ERIC Clearinghouse on Educational Management. [14.] Magajna, L., Pečjak, S., Peklaj, C., Čačinovič Vogrinčič, G., Bregar Golobič. K., Kavkler, M., Tancig, S. (2008). Učne težave v osnovni šoli: Problemi, perspektive, priporočila. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [15.] Mesec, B. (1998), Uvod v kvalitativno raziskovanje v socialnem delu. Ljubljana: VŠSD. [16.] Nolimal, F. (1998). Primerjalna analiza malih osnovnih šol s kombiniranimi oddelki v Sloveniji in tujini. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. 21 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. [17.] Nolimal, F. (2007). Kazalci kakovosti sodobne podružnične šole in empirične ugotovitve na področju IKT. Predstavljeno na 7. srečanju podružničnih šol Slovenije. Mislinja. [18.] Peklaj, C. (2008). Učenci z učnimi težavami v razredu - priporočila za učitelje. V: Magajna, L. Pečjak, S., Peklaj, C., Čačinovič Vogrinčič, G., Bregar Golobič. K., Kavkler, M., Tancig, S. Učne težave v osnovni šoli: Problemi, perspektive, priporočila. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [19.] Resman, M., Bečaj, J., Bezic, T., Čačinovič Vogrinčič, G., Musek, J. (1999). Svetovalno delo v vrtcih, osnovnih in srednjih šolah. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [20.] Rosenfeld, I. (1993). Abstracts. Torino: EASSW Conference. [21.] Saleebey, D. (1997). The Strenth Perspective in Social Work Practise. New York: Longman. [22.] West, S., Pennell, H. (2003). Underachievment in Schools. London, New York: Routledge-Falmer. [23.] Zakon o organizaciji in financiranju vzgoje in izobraževanja (uradno prečiščeno besedilo, ZOFVI-UPB5). Uradni list Republike Slovenije, št. 16/2007. 22 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad Na putu prema europskom digitalnom identitetu Valerija Pekušek Cvikl Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor 23 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U digitalnom svijetu elektronička identifikacija postaje ključnim dijelom, što je potvrdeno i u vrijeme pandemije COVID-19. Trenutačno u EU-u ne postoji pouzdana i sigurna identifikacija korisnika koja štiti osobne podatke i koja se rasprostranjeno koristi, ali okvir za e-identifikaciju i usluge stvaranje povjerenja, dostupan je u cijeloj EU. Očekuje se da če europski osobni digitalni novčanik zaživjeti idučih godina, omogučujuči svakom stanovniku Europske unije da ga sigurno i učinkovito koristi u svim državama članicama. Ključne riječi: Digitalni identitet, autentifikacija, identifikacija, europski osobni digitalni novčanik, EIDAS. 24 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I.Uvod Ljudi ostvaruju svoje živote kroz mnoštvo različitih identiteta: mi smo djeca, unuci, braca i sestre, učenici, študenti, zaposlenici, roditelji... Obilježeni smo različitim ulogama te osobnim okolnostima i aktivnostima. U svakodnevnim društvenim interakcijama, naši identiteti stvaraju očekivanja i mi prilagodavamo svoje ponašanje tim očekivanjima. Sa susjedima razgovaramo drugačije nego s učiteljicom, s prijateljima dijelimo drugačije interese nego s članovima obitelji, informacije koje dijelimo s poznanicima drugačije su od onih koje dijelimo s obitelji ili prijateljima. Naš online identitet takoder je vrlo raznolik. Sudjelujemo na društvenim mrežama, kupujemo u online trgovinama, prijavljujemo se na školske i državne portale. Ali moramo se svugdje predstavljati, a više puta imamo hrpu korisničkih imena i lozinki i naši se podaci nakupljaju na internetu. 2.Digitalna identifikacija Identifikacija nam omogucuje da dokažemo tko smo. Zato u svakodnevnom životu sa sobom imamo osobne iskaznice i putovnice. Na webu, to je zbirka različitih podataka kao što su korisničko ime i zaporka, ime, prezime, adresa e-pošte, prebivalište ili kombinacija drugih podataka koji nas jedinstveno opisuju. Digitalni identitet je web ili mrežni identitet koji pojedinac, organizacija ili elektronički uredaj posjeduje za ulazak u kibernetički prostor. Pojedinac može imati nekoliko različitih digitalnih identiteta i omogucuje davateljima digitalnih usluga da nas sigurno identificiraju prije nego što nam daju pristup digitalnom sadržaju. Taj se proces nazivamo autentifikacija. Danas koristimo brojne metode provjere autentičnosti (npr. korisničko ime i lozinka, jednokratna SMS lozinka, otisak prsta, digitalni certifikat na pametnoj kartici itd.), no sigurnim se metodama smatraju samo one koje koriste najmanje dva medusobno neovisna elementa: - nešto što ima samo korisnik (npr. telefon ili pametna kartica), - nešto što samo korisnik zna (npr. PIN kod ili lozinka), - nešto što jedinstveno identificira korisnika (npr. otisak prsta ili šarenica oka). Integritet digitalnog sadržaja osigurava se elektroničkim potpisom ("e-potpis"). Elektronički potpis omogucuje primatelju provjeru da smo mi zaista pripremili primljeni sadržaj. Prema Zakonu (ZePeP), kvalificirani elektronički potpis dokumenata u Sloveniji je od 2000. godine jednakovrijedan vlastoručnom potpisu, a za njegovu pripremu moramo imati digitalni certifikat izdan od strane kvalificirane certifikacijske agencije. 25 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Ograničenja trenutnih metoda pružanja digitalnog identiteta: • veliki broj korisničkih imena i lozinki koje moramo pamtiti i često mijenjati, • kdo sebe moramo imati generatore jednokratnih lozinki i ponovno upisivati sadržaj sa zaslona, • digitalni certifikati na pametnim karticama, koji inače omogucuju sigurnu prijavu i siguran elektronički potpis, rade samo u odredenim preglednicima i obično zahtijevaju da ih instalira tehnički stručnjak. Sve više osobnih podataka dijelimo online kao korisnici, ali moramo biti svjesni da sve informacije čine naš osobni identitet na internetu, da ostavljamo digitalni otisak iza sebe te da se moramo pažljivo i odgovorno predstavljati te osigurati sigurnost naših podataka. 3.Digitalni certifikat u oblaku Europska EIDAS uredba koja je stupila na snagu u srpnju 2016. donosi veliku promjenu. Korisnik sada može čuvati digitalni certifikat kod kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja, kvalificirane agencije za certifikaciju, umjesto na pametnoj kartici ili USB ključicu. Prvo provjerava identitet korisnika sigurnom autentifikacijom, a zatim elektronički potpisuje digitalni sadržaj u ime korisnika. Rješenje omogucuje korisnicima korištenje pametnog telefona za prijavu u aplikacije ili elektroničko potpisivanje digitalnih dokumenata u nekoliko jednostavnih koraka. Digitalna identifikacija nam stoga pomaže uštedjeti vrijeme i pojednostaviti interakcije. Različiti privatni i javni pružatelji trenutno nude alate za digitalnu identifikaciju koji korisnicima omogucuju pristup raznim javnim uslugama kao što su korištenje internetskog bankarstva, pristup potvrdi o cijepljenju. Ponuda digitalnih identiteta ima različite razine sigurnosti i povjerenja. Velike platforme omogucuju svojim korisnicima da se prijave za razne online usluge, od kupovine do čitanja vijesti, ali te pretplate ne daju korisnicima potpunu kontrolu nad onim što se dogada s podacima koje dijele kako bi se identificirali za korištenje odredene online usluge. Osiguravanje sigurnosti i privatnosti je ključno. 26 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Europski osobni digitalni novčanik Mnogi gradani vec koriste digitalne novčanike na svojim pametnim telefonima za pohranu karata dok putuju ili za pohranu svojih virtualnih bankovnih kartica koje omogucuju povoljnije placanje. S novom uredbom europski osobni digitalni novčanici bit ce dostupni svim Europljanima. Europski novčanici s digitalnim identitetom osobni su digitalni novčanici koji gradanima omogucuju digitalnu identifikaciju, pohranu i upravljanje svojim identitetom, podacima i službenim dokumentima u elektroničkom obliku. To može uključivati npr. vozačku dozvolu, liječnički recept ili obrazovnu kvalifikaciju. S novčanikom gradani ce moci dokazati svoj identitet tamo gdje je to potrebno za pristup online ili stvarnim uslugama, za dijeljenje digitalnih dokumenata ili jednostavno za dokazivanje odredenog osobnog atributa, kao što je dob, bez otkrivanja svog identiteta ili drugih osobnih podataka. Gradani ce u svakom trenutku imati potpunu kontrolu nad podacima koje dijele. 4.1.Prednosti, koje europski osobni digitalni novčanik donosi Europljanima Glavni novi element koji nude nova pravila je da ce svatko imati pravo na europski osobni digitalni novčanik (novčanik s digitalnim identitetom), koji ce biti usvojen u svim državama članicama bez dodatnih obveza. Korisnici ce moci kontrolirati koje osobne podatke žele dijeliti online, dok ce javne usluge i neke privatne usluge morati prepoznati digitalni identitet Europe. Zbog svojih sigurnosnih značajki bit ce privlačno i svim privatnim pružateljima usluga da ga identificiraju i uvedu u upotrebu za sve usluge koje zahtijevaju jaku autentifikaciju, što ce im stvoriti nove poslovne prilike. 4.2.Mogucnosti korištenja europskog digitalnog identiteta Moci cemo ga koristiti za pristup javnim i privatnim online uslugama, posebno tamo gdje je potrebna jaka autentifikacija korisnika. Primjer za to može biti pristup bankovnom računu ili zahtjev za kredit, podnošenje porezne prijave, upis na sveučilište u zemlji ili inozemstvu i mnoge druge stvari koje radimo uobičajenim sredstvima identifikacije. Evo još nekoliko primjera kako cemo moci koristiti Europski osobni digitalni novčanik nakon instalacije: - Korištenje novčanika s digitalnim identitetom: Instalirat cemo osobni digitalni novčanik na naš mobilni telefon. Omogucit ce nam ga naša matična država, čime se osigurava osobno izdavanje novčanika. Digitalni novčanik omogucit ce nam prijenos, pohranu i korištenje naših osnovnih osobnih podataka i dokumenata, 27 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. kao što su osobna iskaznica, vozačka dozvola, diploma i bankovna kartica, koje smo do sada koristili kao fizičku karticu u našem fizičkom novčaniku. - Dokazat čemo svoje godine starosti: U redu za ulazak u nočni klub zaštitar na vratima traži od nas osobnu iskaznicu. Umjesto da pokažemo svoju fizičku iskaznicu, koristit čemo europski novčanik za digitalni identitet i dokazati svoju dob. Zaštitar če moči provjeriti imamo li dovoljno godina za ulazak u klub. Ako odlučimo koristiti svoj digitalni identitet i upotrijebiti ga za potvrdu da smo dosegli dobnu granicu, moči čemo koristiti Europski digitalni novčanik za potvrdu svoje dobi bez prikazivanja drugih osobnih podataka. - Najam automobila u zračnoj luci: Za najam automobila u zračnoj luci moramo čekati u redu na šalteru za iznajmljivanje automobila, jer je potrebno čekati da tvrtka za najam skenira kopiju naše putovnice ili osobne iskaznice, vozačku dozvolu, kreditnu karticu i potpiše sve dokumente. S digitalnim identitetom to če biti moguče učiniti bez čekanja u redu, čak i unaprijed. Moči čemo se uputiti do parkinga, uzeti auto i odvesti se. Tvrtka za najam automobila moči če ostaviti naš ključ na parkiralištu ili nam čak omogučiti pokretanje automobila putem mobilnog telefona. - Identificiranje putem internetske usluge kako biste dokazali tko ste: Ako se zbog posla preselimo u drugu zemlju, morat čemo se registrirati kao rezident te zemlje i moči čemo koristiti naš europski osobni digitalni novčanik u tu svrhu. Njime čemo takoder moči dokazati svoj identitet za razne online usluge u novoj zemlji prebivališta, primjerice, s namjerom otvaranja bankovnog računa, kupnje SIM kartice za naš mobitel ili naručivanje karte za javni prijevoz. 4.3. Dodana vrijednost europskog osobnog digitalnog novčanika u odnosu na trenutni sustav Europski novčanici s digitalnim identitetom bit če izgradeni na jamstvima pouzdanih digitalnih identiteta država članica, poboljšavajuči njihovu učinkovitost, proširujuči njihovu upotrebu na privatni sektor i nudeči osobne digitalne novčanike koji su sigurni, besplatni, prikladni za korištenje i štite osobne podatke. Komisija se nadovezuje na ovu inicijativu na postoječem prekograničnom pravnom okviru za pouzdane digitalne identitete, na europskoj inicijativi za elektroničku identifikaciju i pouzdane usluge. Ovo je UREDBA (EU) br. 910/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJECA od 23. srpnja 2014. - eIDAS. Uredba pruža osnovu za prekograničnu elektroničku identifikaciju, autentifikaciju i certifikaciju web stranice u EU. Uredba eIDAS stupila je na snagu u svih 28 zemalja EU 1. srpnja 2016. godine. Riječ je o jednoj od ključnih akcija Europske digitalne agende koja ima za cilj jačanje povjerenja u elektroničke transakcije izmedu poduzeča, gradana i javne uprave. Sadržaj Uredbe eIDAS podijeljen je u dva dijela, i to na: 28 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. ■ elektronička identifikacija, gdje uredba ne ometa sustave upravljanja elektroničkim identitetom i pripadajucu infrastrukturu država članica, vec samo utvrduje uvjete pod kojima države članice priznaju sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba uključenih u prijavljenu shemu druge zemlje, te ■ usluge povjerenja, gdje uredba u potpunosti regulira područje i utvrduje pravila za usluge povjerenja, posebno za elektroničke transakcije, te utvrduje pravni okvir za: 1. elektroničke potpise, 2. elektroničke pečate, 3. elektroničke vremenske pečate, 4. elektroničke dokumente, 5. usluge elektroničke preporučene dostave i 6. usluge certifikata za provjeru autentičnosti web-mjesta. Sve usluge povjerenja mogle bi se koristiti 1. srpnja 2016., a njihova praktična provedba ovisi o interesu javnih uprava država članica, odnosno o interesu gospodarskog i drugog nevladinog sektora. Medutim, ne sadrži obveze za države članice da osiguraju sustav digitalne identifikacije i siguran pristup javnim uslugama te da osiguraju njihovu upotrebu preko granica EU-a. Niti sadrži odredbe o korištenju takve identifikacije za privatne usluge ili usluge koje pružaju mobilni uredaji. To dovodi do nesuglasica medu zemljama. Danas samo 60% stanovništva EU-a u 14 država članica može koristiti svoju nacionalnu elektroničku identifikaciju u nekoliko zemalja. Samo 14% ključnih pružatelja javnih usluga u državama članicama dopušta prekograničnu autentifikaciju putem sustava e-identifikacije, na primjer za dokazivanje osobnog identiteta na internetu bez upotrebe lozinke. Broj uspješnih prekograničnih autentifikacija raste iz godine u godinu, ali je i dalje vrlo nizak. Takočer, prema istraživanju Eurobarometra, 72% korisnika želi znati kako se njihovi podaci obračuju na računima društvenih mreža. Prema ovom istraživanju, 63% gračana EU-a podržava siguran i jedinstven digitalni identitet za sve internetske usluge. Pandemija koronavirusa i prelazak na korištenje digitalnih usluga pokazali su da je potrebno hitno ukloniti ograničenja identifikacije u cijeloj EU. 29 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.4. Prijelaz na europski osobni digitalni novčanik Europski osobni digitalni novčanici temeljit ce se na nacionalnim sustavima koji vec postoje u državama članicama. Medutim, danas svi koji žive u EU-u nemaju pristup alatima za digitalnu identifikaciju. Države članice ponudit ce novčanik svojim gradanima i stanovnicima na nacionalnoj razini. Svatko ce moci preuzeti, instalirati i koristiti Europski osobni digitalni novčanik na svom pametnom telefonu ili drugom uredaju. 4.5.Sigurnost, privatnost i zaštita osobnih podataka korištenjem europskog osobnog digitalnog novčanika Prijedlog pruža visoku razinu sigurnosti. Komisija ce koordinirati prijedloge s državama članicama o standardima, tehničkim specifikacijama i operativnim aspektima kako bi se osigurala najviša razina sigurnosti za korisnike Europskog osobnog digitalnog novčanika. Države članice uskladit ce svoje digitalne certifikate s tim zahtjevima. Svi osobni podaci bit ce dostupni online samo ako korisnik to odluči. Uredba nema za cilj osigurati jedinstveni europski identitet koji bi zamijenio nacionalni digitalni identitet. Digitalni identitet i dalje ce pružati država članica. Europski okvir digitalnog identiteta temelji se na nacionalnim digitalnim certifikatima i proširuje funkcionalnost i upotrebljivost nacionalnih eID-ova putem europskog osobnog digitalnog novčanika. 30 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5.Zaključak Pandemija koronavirusa povečala je potrebu za učinkovitim i korisnim digitalnim uslugama diljem EU-a. Ključno je da države članice počnu suradivati s Komisijom i da se privatni sektor odmah pripremi za provedbu Europskog okvira za digitalni identitet. Dana 21. listopada 2021. na Brdu pri Kranju održana je 5. medunarodna konferencija o e-identifikaciji i uslugama e-povjerenja ZEIDES 2021 na kojoj su predstavljene inovacije na području e-identiteta u EU i Sloveniji. Buduči da trenutačno u EU-u ne postoji pouzdana i sigurna identifikacija korisnika koja štiti osobne podatke i koja se široko koristi, europska komisija objavila je 3. lipnja 2021. prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Viječa o izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. /2010. 910/2014 o uspostavi okvira za europski digitalni identitet na temelju Uredbe EU-a o e-identifikaciji i uslugama povjerenja na jedinstvenom unutarnjem tržištu (elDAS). Očekuje se da če uredba biti usvojena iduče godine. Cilj je da se države članice u rujnu 2022., u bliskoj suradnji s Komisijom, dogovore o Zborniku alata za provedbu Europskog okvira za digitalni identitet i da Komisija objavi Priručnik do listopada 2022. Nakon što se dogovori tehnički okvir, može se testirati u pilot projektima. Države članice trebale bi izdati nove europske novčanike digitalnog identiteta godinu dana nakon stupanja na snagu nove uredbe. 31 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6.Literatura [1.] Evropska digitalna identiteta . [online]. Dostopno na: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/european-digital-identity sl (22.10.2021) [2.] Commission proposes trusted and secure Digital Identity for all Europeans -Questions and Answers. [online]. Dostopno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/document/print/en/qanda_ 21 _2664/QANDA_21 _2664_E N.pdf (26.10.2021) [3.] B.V. Evropska komisija predlaga evropsko digitalno identiteto. [online]. Dostopno na: https://www.rtvslo.si/evropska-unija/evropska-komisija-predlaga-evropsko-digitalno-identiteto/582814 (26.10.2021) [4.] Digitalna identiteta. [online]. Dostopno na: https://skupnost.sio.si/mod/page/view.php?id=318889 (3.10.2021) [5.] 5. mednarodna konferenca o e-identifikaciji in e-storitvah zaupanja ZEIDES 2021. [online]. Dostopno na: https://www.si-trust.gov.si/sl/obvestila-in-novice/5-mednarodna-konferenca-o-e-identifikaciji-in-e-storitvah-zaupanja-zeides-2021/ (31.10.2021) [6.] Digitalna identiteta - današnja realnost. [online]. Dostopno na: https://www.uradni-list.si/e-bilten/novica/digitalna-identiteta—danasnja-realnost (31.10.2021) [7.] UREDBA (EU) št. 910/2014 EVROPSKEGA PARLAMENTA IN SVETA z dne 23. julija 2014 [online]. Dostop na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/SL/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0910&from=EN (31.10.2021) 32 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad VIDEO SNIMANJE I PRIPREMA S OBS PROGRAMOM Valerija Pekušek Cvikl Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor 33 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U današnjem digitalnom svijetu ne ide bez posla i učenja na daljinu. Zato su danas multimedijski sadržaji vrlo važni za stvaranje dobrog i zanimljivog digitalnog okruženja za učenje. Omogucuju digitalno učenje na daljinu, a učenici i studenti interaktivno stječu nova znanja. Uz pomoc odgovarajuceg programa možemo unaprijed pripremiti videosadržaj ili možemo izravno implementirati nastavni sadržaj emitirajuci ga uživo. Jedan prikladan program je OBS Studio otvorenog koda. Ključne riječi: Snimanje, OBS studio, streaming video, video materija!. 34 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Živimo u digitalnom društvu, korištenje računala postalo je nešto što se podrazumijeva u svim segmentima našeg života. Obrazovanje je takoder poletjelo na potpuno novu razinu poučavanja i učenja u posljednje dvije godine. Nastala je potreba za snimanjem i dostavom materijala uz pomoč video materijala. Na mreži postoji dosta opcija za pristup besplatnim programima za snimanje otvorenog koda. Zanimljiv i opčenito koristan OBS program privukao me i potaknuo da pripremim upute za njegovo korištenje. 2.OBS studio Open Broadcaster Software (OBS) besplatni je program otvorenog koda za snimanje i emitiranje dogadaja uživo. Može se vrlo jednostavno preuzeti s web stranice https://obsproject.com/. Dostupan je za Windows, Mac OS X i Linux. OBS je vrlo močan program za snimanje i miješanje video i audio zapisa u stvarnom vremenu. Omogučuje stvaranje "Scena" koje se sastoje od više izvora ("Izvori"), umetanje slika i teksta ("Slika, Tekst"), stream uživo putem web poslužitelja ("Stream") i stvaranje tipkovničkih prečaca ("Hotkeys") ). Programom možemo kreirati neograničen broj scena, izmedu kojih se možemo prebacivati po želji. 2.1. Instaliranje programa Program se može besplatno instalirati odabirom kartice "Preuzimanje" na web stranici OBS studia. Možemo odabrati instalaciju za različita okruženja: Windows, Mac OS ili Linux okruženje. / QperiBroKkMa Šotam* Download OBS Studio lastly Slika 1: Instaliranje programa Imamo nekoliko opcija za preuzimanje datoteka za instalaciju programa, ovisno o okruženju ili operativnog sustava u koji želimo instalirati program. Odabirom gumba "Preuzmi" instalacijske datoteke se preuzimaju na naše računalo. Preporuča se 35 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. instalaciju izvršiti u ponudenim instalacijskim mapama. Prikazuje se verzija programa i datum njegove aktivacije. Morate paziti da operativni sustav na našem računalu ispunjava tražene uvjete instalacije. Ako naš operativni sustav nije naveden medu danim opcijama, odgovarajuču verziju možete pronači na kartici "Prethodna izdanja". 2.2. Postavke Za pristup postavkama odaberite gumb "Postavke". Otvara se dijaloški okvir u kojem možete birati izmedu sljedečih postavki: - General (opčenito) -osnovne postavke grafičkog sučelja - Stream (prijenos) - postavke reprodukcije uživo - Output (izlaz) -postavke izlaznog izvora za snimanje i za prijenos uživo - Audio (zvuk) - postavke ulaznog izvora i način snimanja zvuka - Video (slika) -podešavanje ulaznog izvora i izlaznog signala Slika 2: Opadajuci izbornik postavki - Hotkeys (prečaci) -postavljanje tipkovničkih prečaca uz lakše i brže upravljanje programom - Advanced (napredno) - napredne postavke za obradu videa, zvuka, prijenosa uživo i imenovanje datoteka Na kartici "Opčenito" možete definirati opče postavke potvrdom pojedinačnog odabira. U okviru se pojavljuje kvačica. Potvrdite unos pritiskom na gumb "Primijeni". Program se mora ponovno pokrenuti da bi promjena stupila na snagu. 36 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. U kartici "Stream" uredujemo postavke live streaminga, gdje možemo koristiti prilagodene postavke za naš kanal ili u unaprijed pripremljenim kanalima kao što su YouTube, Facebook, Twitter,... kao najčešce korišteni kanali. Bitstream se postavlja preko kartice "Izlaz". Najjednostavnija postavka je odabrati "Jednostavno", a ujedno je i najpreporučljivija za početnike. Medutim, ako odaberete postavku "Napredno", možete detaljnije prilagoditi streaming, snimanje i zvuk. Za snimanje je preporučljivo postaviti kvalitetu snimanja odabirom visoke kvalitete sa srednjom veličinom datoteke i najčešceg mp4 ili mov formata (datoteke u ovom formatu mogu se reproducirati praktički bilo gdje), što vam nažalost ne dopušta da tamo nastavite kada ste zaustaviti snimanje (npr. isključiti računalo).gdje je došlo do prekida. Ova opcija vam omogucuje odabir flv formata. Takoder se preporučuje da odabe rete put snimanja, odnosno put do mjesta gdje ce se snimka pohraniti. Ako reproducirate "Stream" uživo, morate odabrati istu postavku kao i stream za kvalitetu snimanja. Na kartici "Audio" (zvuk) postavite parametre za snimanje zvuka. U "General" (opcenito) postavljamo frekvenciju uzorkovanja. Postoje dvije opcije za odabir, a to su frekvencija 44,1 kHz ili 48 kHz. Vecina uredaja radi na 44,1 kHz, dok bolji uredaji rade na 48 kHz ili čak i više. Prilikom odabira kanala, možete birati izmedu mono i stereo načina snimanja (za razliku izmedu lijevog i desnog zvučnika ili slušalica) ili u drugim formatima gdje biste imali izlaze na više zvučnika. U daljnjim postavkama možemo odrediti zvuk koji ce dolaziti s računala (sa desktopa ili bilo kakvih specijalnih efekata) te postavke uredaja za snimanje zvuka poput mikrofona ili ulaza za mikrofon na računalu. Ako je ovdje postavka "Default" (zadana), to znači da ce se uzeti u obzir postavka kakvu smo postavili na računalu. Medutim, možete promijeniti postavku ili je čak onemoguciti. U kartici "Video" postavljamo razlučivost slike i način na koji je snimamo. U kartici "Base (Canvas) Resolution" odredujemo razlučivost našeg ekrana, odnosno slike koju vidimo, a u izlaznoj rezoluciji odredujemo rezoluciju koju želimo na slici. Preporuka je da ove dvije rezolucije budu iste, jer cemo sliku na slici vidjeti u kvaliteti koju vidimo na ekranu. U odabiru "Common FPS Values" odredujemo koliko cemo slika snimiti u sekundi. Za digitalne uredaje, preporučena vrijednost je 30 sličica u sekundi. Medutim, ako snimamo slike drugim uredajem (kamere, kamere), preporuča se da se te dvije vrijednosti usklade, jer ti uredaji omogucuju različite postavke za snimanje uzoraka u sekundi. U kartici "Hotkeys" postavljamo tipkovničke prečace tako da možemo brzo uključiti ili isključiti odredene funkcije programa. Stvaramo ih držeci odgovarajucu kombinaciju tipki i ona se upisuje na odabranu opciju (npr. ctrl + alt + shift + j). Odabranu kombinaciju nije moguce izbrisati tipkama "Delete" ili "Backspace", jer se u ovom slučaju taj odabir se sprema u odabir tipki prečaca. Za brisanje morate upotrijebiti ikonu koša za smece kako biste omogucili brisanje. Prilikom odabira prečaca treba paziti da se ne izaberu takve kombinacije koje bi pokrenule bilo koju drugu radnju u programu koji koristimo (npr. ctrl 37 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. + c ili ctrl + v, i drugi poznati prečaci koji vec postoje). Stoga predlažem složenu upotrebu tipki ili njihove kombinacije (ctrl / alt / shift / (). Posljednja kartica je "Advanced" (napredno) i omogucuje napredne postavke. Preporučujem da ih ostavite kako su postavljeni prilikom instaliranja programa. Za potvrdu postavki ili za njihovo mijenjanje, kliknite u prozoru "OK" koji sprema postavke. 2.3.Prizori/scene Kada učitamo program, vec imamo unaprijed kreirane "Scene" (prizore). Po želji možete dodavati "Scene", preimenovati ih, brisati, duplicirati, mijenjati njihov redoslijed tako da upotrijebimo desni klik na scenu i odabirom željene radnje. Dodavanje, brisanje i premještanje takoder se može izvršiti putem znakova u donjem lijevom kutu (+/-). Prilikom uklanjanja scena uvijek mora ostati barem jedna scena. Scene služe kako bi pri izradi pojedinačnog objekta mogli koristiti vec postavljene i pripremljene scene s odredenim svojstvima, pa ne moramo uvijek redefinirati svojstva koja su nam potrebna u pojedinom objektu. To vam takoder omogucuje prebacivanje izmedu pojedinih scena tijekom snimanja i na taj način uključuje različite izvore. 2.4.Izvori Izvore uredujemo po pojedinim scenama. Stoga prvo odaberite odgovarajucu scenu/prizor s lijeve strane, a zatim pomocu gumba (+) dodajte izvor koji se nalazi u izborniku "Izvori". Ako smo za odredenu scenu vec izradili pojedinačni izvor, možemo ga koristiti i u drugim scenama. Možete birati izmedu različitih izvora: • »Colour Source« - boja pozadine snimke ili boja dijela objekta • »Text« - vrsta fonta za umetanje teksta • »Browser« - odabir preglednika (unesite url) • »Video Capture Device« - uredaj za snimanje videa (web kamera) • »Media Source« - izvor prezentacije (možete dodati lokalnu datoteku ili neki vanjski izvor, npr. s weba) • »Scene« - prizor/scena (možemo dodati prethodno kreiranu scenu ili prizor) • »Image« - slika (umetnite bilo koju sliku ili logotip) • »Window Capture« - snimanje prozora (odaberite bilo koji otvoreni prozor) • »Audio Input/Output Capture« - snimite ulazni i/ili izlazni zvuk • »Display Capture« - snimanje cijelog zaslona 38 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: Izvori Izvor koji dodamo objektu dobiva crveni okvir koji nam omogučuje pomicanje ili povečanje odnosno smanjenje. Ako se jedan od izvora preklapa s drugim, možete koristiti uredivač strelica za pomicanje pojedinačnih odabranih izvora više ili niže. Crni okvir zaslona označava rub slike koja se snima. Ako naš izvor seže preko ruba, taj dio neče biti vidljiv gledatelju. Kada je jedan izvor viši od drugog, to znači da če biti prikazan ispred njega. Ako želite privremeno sakriti jedan od izvora (na primjer, sliku na zaslonu), upotrijebite ikonu "oko" pored izvora. Ako je tamno, znači vidljivo, ako je svjetlo, znači skriveno. Takoder možemo promijeniti svojstva svakog korištenog izvora to jest mi ga uredujemo. To se radi desnim klikom miša na korišteni izvor, što vam omogučuje prikaz opadajučeg izbornika u kojem možete odabrati željeni odabir. T n Zajemanje ofcna 2 i DU"~- ~ —........ $ Audio Input Capture <0 Audio Output Capture _ Group Set / Colour Source O Display Capture □ Image 9 Image Slide Show Group Selected Items Copy Slika 4: Uredivanje izvora 39 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.5.Snimanje Prije nego počnemo snimati, moramo provjeriti imamo li snimljenu sliku koju želimo snimiti i radi li mikrofon kako treba. Slika ili ekran koji želimo snimiti mora biti obrubljen plavim (slika 5), a u liniji mikrofona mora treperiti plava/žuta/narančasta linija ovisno o našem govoru. Ako imamo stereo mikrofon, vidimo dvije trake, po jednu za svaki kanal. Preporuka je da zvuk uhvatimo negdje na žutom polju kako bi bio dovoljno slušan. Zatim potvrdite karticu "Pokreni snimanje" u kontrolnom izborniku. Snimanje možete pauzirati i klikom na znak pauze snimanja (II) i tako kombinirati pojedine dijelove koje želite snimiti. Za nastavak snimanja ponovno kliknite na znak pauze (II) "Poništi snimanje". Tijekom snimanja, u donjem retku se prikazuje linija snimanja - "REC" i obojena je crvenom bojom, a kada je pauza uključena, treperi žuto. Slika 5: Izgled zaslona snimanja Tijekom snimanja zapis "Start Recording" mijenja se u "Stop Recording" u kontrolnom izborniku. Kada želite završiti snimanje, samo kliknite na gumb "Zaustavi snimanje", snimka je napravljena i spremljena na mjesto navedeno u "Postavke / Izlaz / Snimanje". Ako želite reproducirati snimku uživo, morate kliknuti na karticu "Start Streaming" u kontrolnom izborniku. Prijenosni kanal se prvo mora postaviti u "Postavke / Stream". U ovom slučaju, vrijeme se bilježi u donjem redu u zapisu "Uživo". 40 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 6: Studio način rada Studio način rada omogučuje vam prelazak s jedne scene na drugu. Nakon aktiviranja studio načina rada, pojavljuje se novi pregled s naredbama za izvodenje prijelaza izmedu. Slika koja se šalje poslužitelju prikazuje se u desnom prozoru, a slika koja je spremna ili se ureduje za sljedeči okvir prikazuje se u lijevom prozoru. Kada želite napraviti prijelaz, pritisnite gumb "Cut" ili "Fade" (300ms) za meki prijelaz za 0,3 sekunde. 2.6.Profil Ukoliko želimo profil OBS programskih postavki u našem računalu prenijeti na drugo računalo, to možete učiniti odabirom kartice "Profil" u izborniku programa i odabirom opcije "Izvoz". Takoder ga navodimo na mjesto / mapu u koju treba spremiti izvezene postavke. Mapa se prenosi na drugo računalo i uvoz se vrši odabirom kartice "Import" (uvoz). Profilu se može dati ili promijenite naziv, ali ga takoder možete izbrisati ili duplicirati. OBS program se može ukloniti s našeg računala putem izbornika za dodavanje ili uklanjanje programa Windows. Pronadite OBS program, odaberite "Ukloni program" i slijedite upute za uklanjanje programa. Preporuka je da prethodno izvezemo profil, kako ga ne bismo morali resetirati ako ponovno instaliramo program, več ga samo uvozimo. 3.Zaključak Slika govori više od tisuču riječi. U digitalnom dobu u kojem živimo, a posebno u okolnostima posljednje dvije godine, korištenje odgovarajučih alata za snimanje i prijenos dogadaja online sve je važnije ako želimo moči pratiti predavanja, konferencije ili seminare tijekom učenja na daljinu. Jedna od opcija je korištenje programa otvorenog koda OBS Studio. Korištenje programa je prilično jednostavno, sve što trebate je web kamera ili prijenosna kamera, mobitel ili tablet, besplatni program OBS Studio i nekoliko tutorijala. 41 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Literatura [1.] Spletna stran OBS Studio. [online]. Dostopno na: https://obsproject.com/ (1.11.2021) [2.] CPI - Napredna orodja za pripravo izobraževalnih videov in kombiniranega pouka. [online]. Dostopno na: https://ucilnica.spletniucitelj.si/course/view.php?id=13 (21. 6. 2021) [3.] Open Broadcaster Software. [online]. Dostopno na: https://www.arnes.si/pomoc-uporabnikom/arnes-video/prenosi-v-zivo/open-broadcaster-software-2/ (30.10.2021) [4.] Prva uporaba OBS Studio. [online]. Dostopno na: https://www.youtube.com/watch?v=5VxvuhatEco (31.10.2021) [5.] How to Use OBS Studio (Beginners Guide). [online]. Dostopno na: https://www.youtube.com/watch?v=DTk99m HDX I&t=1s ( 1. 11. 2021) 42 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad MONTAŽA VIDEO SNIMAKA U PROGRAMU SHOTCUT Valerija Pekušek Cvikl Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor 43 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Uz odgovarajuci program i odgovarajuce znanje, postojeci vizualni, audio i video materijal možemo pretvoriti u atraktivne nove video zapise kojima možemo obogatiti nastavu ili stvoriti uspomene. Možemo ponovno upotrijebiti ili nadograditi postojece materijale i na taj način osigurati da mladima nikada nece biti dosadno uz naše lekcije. U tu svrhu možemo koristiti besplatni program otvorenog koda Shotcut. Ključne riječi: Uredivanje videa, program Shotcut, multimedija. 44 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Mnogi kvalitetni materijah mogu se pripremiti iz postojeceg slikovnog materijala, zvučnih zapisa i drugih materijala. Uz malo mašte i jednostavnim programom možemo udahnuti novi život postojecem multimedijskom materijalu, a uz odgovarajuci program znanja uvijek možemo „reciklirati" svoje proizvode - nadograditi i poboljšati. Jedan od jednostavnijih besplatnih programa otvorenog koda koje sam isprobala je Shotcut pa sam pripremila kraci pisani proces prijave. 2.Shotcut Shotcut je besplatni uredivač videa otvorenog koda koji radi na raznim platformama. Može se preuzeti s https://www.shotcut.org/. Dostupan je za vecinu operacijskih sustava: Windows, Mac OS i Linux i odličan je za uredivanje videa. Shotcut može raditi s velikim brojem audio i video formata i kodeka, kao što su AVI, M4A, MXF, VOB, FLV, MP4, M2T, MPG, MOV, OGG, WEBM, kao i videa s 4K rezolucijom. Podržava širok raspon slikovnih datoteka kao što su BMP, GIF, JPEG, PNG, SVG, TIFF i ima razne mogucnosti obrade zvuka (kontrola glasnoce, zvučni filtri, miješanje zvuka, generator tonova,...), širok raspon video efekata s video filterima i mnogim alatima za korekciju boja i slike i još mnogo toga. 2.1.Instalacija programa Program možete besplatno instalirati odabirom kartice "Preuzimanje" na web stranici Shotcuta. Odaberite odgovarajucu instalacijsku datoteku za okruženje koje koristite: Windows, Mac OS ili Linux. Omogucuje rad na više monitora i ima podršku za korištenje hardvera. Slika 2: Instalacija programa 45 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Prikazana instalacija ce raditi na Windows verziji 7 i novijim operacijskim sustavima. Preuzmite datoteku na vaše računalo i slijedite upute za instalaciju. Kada otvorite program, možete odabrati željeni jezik prikaza korisničkih alata u programu u kartici "Postavke / Jezik". Prije pokretanja novog projekta, moramo definirati gdje ce projektne mape biti pohranjene na našem računalu. Takoder je potrebno odabrati naziv za svaki projekt, a svaki projekt mora imati jedinstven naziv. file £ S U Mnfn /V«iJL«. (Z«- z r^^tr T^ /J^ '¿2CL AOc^fi, i /74* taM" 3/V*at hJL <7- /M^t podsječaju učenike da moramo dobro poznavati prošlost ako želimo oblikovati sadašnjost i budučnost. Pažliiva priprema nastavnog n „ , , .. „ . Slika 5: Rekonstrukcija: ucenica razmišlja o drugacijem sadržaja omogučuje nam uspješno ishodu. podučavanje i učenje o ovoj temi. Tijekom istraživanja učenici če svoja znanja i ponašanje povezati i s drugim područjima, npr. s područjem o ljudskim pravima ili o sprečavanju užasa genocida. 27. siječnja pruža pedagozima izvrsnu priliku da zahvaljujuči odgovornom i zrelom pristupu te uvažavanju povijesnih činjenica prezentiraju borbu sa suvremenim izazovima, kao što su antisemitizam, prijetnje demokratskim normama i ksenofobija. Dobar učitelj znat če kako probuditi emocije i empatiju kod učenika te im još više približiti ovo mračno razdoblje 20. stolječa. Zahvaljujuči istraživanju praktičnih, osobnih primjera i svjedočanstava, učenici če znati još bolje vrednovati cijeli dogadaj i postaviti sebi ključna pitanja za oblikovanje budučnosti [2]. 97 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. LITERATURA [1] Brodnik, V. (2010). Reviji na pot. Zgodovina v šoli, Pouk zgodovine o holokavstu, let. 19, št. 1-2. Ljubljana, Zavod republike Slovenije za šolstvo, str. 2. [2] International Holocaust Remember Alliance (IHRA), 2019. Priporočila za poučevanje in učenje o holokavstu, str. 5-11 in 32-38. [3] Učni načrt za zgodovino, str. 26-27. Dostupno na internetskoj adresi: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN zgodovina.pdf (pristupljeno 13. 9. 2021). 98 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ČITANJE I PROJEKT ZELENI ČITATELJ Mojca Kravcar, profesorica razredne nastave OŠ Ferda Vesela Šentvid pri Stični, Slovenija 99 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U školi smo svjesni važnosti čitalačkog odgoja i razvoja čitalačke pismenosti. Čitanje je jedna od ključnih sposobnosti koja je potrebna čovjeku za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Pozitivna iskustva s čitanjem u djetinjstvu najbolja su motivacija za daljnje čitanje. Čitanje učenicima omogucuju pristup znanju, samostalnom učenju, daljnjem školovanju, a kasnije i boljem radu, stoga moramo pronaci različite načine da im pomognemo u savladavanju početnog napora u učenju čitanja i omoguciti im da im čitanje postane zadovoljstvo. Čitanje je zahtjevan proces koji zahtijeva puno vremena i truda. Uz potporu Opcine Ivančna Gorica i njezinog gradonačelnika, zavičajna knjižnica vec nekoliko godina omogucuje sudjelovanje u prijatnom projektu Zeleni čitač. Projekt je namijenjen učenicima drugog razreda koji u okviru projekta nauče sve četiri abecede i postanu čitatelji do kraja školske godine. Na kraju su za svoj trud nagradeni zelenom majicom. Ključne riječi: čitanje, čitalačka pismenost, znanje, Zeleni čitatelj 100 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Čitanje je neophodna vještina sadašnjosti. Čitanjem dobivamo informacije o svijetu oko sebe, usavršavamo se u svakom pogledu, prevladavamo poteškoče i učimo o pravilima života. Čitanje nas uči razmišljati svojom glavom, pomaže nam shvatiti druge ljude, omogučuje nam razvijanje empatije i jačanje pamčenja. Učenici koji odrastaju u sredini za koju je uobičajeno čitanje i koja potiče čitanje uspješniji su u životu. Učenici koji su motiviraniji za čitanje i koji čitaju češče, uspješniji su na području čitanja i učenja od svojih vršnjaka. No, na početku učenja čitanja to može biti veliki napor. Učenici drugih razreda uče čitati tijekom cijele godine i postupno svladavaju tehniku čitanja. U školi ih nastojimo motivirati i potaknuti na čitanje raznim modelima čitalačkog odgoja. No, često se susrečemo s problemom da učenici ne vole čitati. Koristimo se raznim motivacijskim sredstvima kako bi ih zaintrigirali: listovima za čitanje, čitankama, razrednom torbicom za knjige, razrednom knjižnicom, čitalačkom značkom... Takoder pozivamo roditelje i knjižničarku da sudjeluju. Mjesna knjižnica Ivančna Gorica, uz potporu opčine, več šestu godinu provodi projekt Zeleni čitač u koji se rado uključujemo i u njemu sudjelujemo. Svrha projekta je da zajedno (knjižnice, učitelji, roditelji, gradonačelnik...) ohrabrujemo učenike koji uče čitati. 2. Projekt Zeleni čitatelj 2. 1. Kroz školsku godinu Tijekom cijele školske godine u drugom razredu puno radimo na poticanju učenja čitanja. Učenici slušaju puno bajki, redovito posječuju školsku knjižnicu i uglavnom svi polažu čitalačku značku. U nacionalnom mjesecu zajedničkog čitanja od sredine rujna do sredine listopada svaki dan čitamo bajke, naročito one koje su odabrali učenici, pošto im je time čitanje još zanimljivije. Učenici još više uživaju u slušanju, čitanju i kreativnom stvaranju uz knjige koje donose od kuče. Na čitanje kod kuče potiče ih i knjižica za čitanje koju pažljivo ispunjavaju. Školska knjižničarka učenike često poziva neka posječuju knjižnicu, za njih priprema zanimljive nastavne satove i čita im različite priče. Svaki mjesec priprema literarnu zagonetku, koju učenici s oduševljenjem rješavaju i bacaju u poštanski sandučič. Na kraju mjeseca sretne dobitnike čeka nagrada. Ispred škole imamo i dvije knjigotrčnice (slj. knjigobežnica), putem kojih učenici mogu sami posuditi i vratiti zanimljive knjige. U njih stavljaju i svoje knjige kako bi ih mogli podijeliti s drugima, kada im više nisu potrebne, čime usrečuje i druge učenike. 101 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1: Knjigotrčnica ispred škole Slika 2: Knjigotrčnica pored školskog igrališta Ako je lijepo vrijeme, čitamo u učionici na otvorenom ispred škole. U našoj učionici imamo kutak za čitanje, u koji svaki mjesec dodajemo knjige, časopise, zagonetke... Učenici ju uglavnom posječuju tijekom odmora, jutarnjega čuvanja, produženog boravka, a učenici koji su brži u rješavanju školskih zadataka i tijekom nastave. Prijašnjih godina napravili smo čitalački odgoj još zanimljiviji pomoču torbice za knjige. Torba je bila puna knjiga prikladnih za čitanje i razgovor o njima kod kuče u obitelji. Svaki je učenik bio njezin skrbnik tjedan dana. Svakog ponedjeljka torbica je promijenila svog skrbnika. Učenici su zajedno sa svojim roditeljima pregledali i pročitali ponudene knjige. Svoje mišljenje o knjigama i torbici zapisali su u priloženu svesku, a učenik je nacrtao crtež na temu priče koja mu se najviše svidjela. Jedva su čekali da dodu na red kako bi je ponosno odnijeli kuči. Zbog mjera sigurnosti povezanih sa korona virusom od prošle godine dalje više ne upotrebljavamo torbice za knjige. 102 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svake školske godine prvih dana nastave posjecuje nas i knjižničarka mjesne knjižnice Ivančna Gorica. Poziva nas na sudjelovanje u projektu Zeleni čitač. Pri tom predstavlja njihovu knjižnicu i poziva učenike da se učlane u nju. Svaki učenik dobiva knjišku oznaku i brošuru o važnosti čitanja. Na poledini knjiške oznake napisano je deset zapovijedi za čitanje za roditelje. Slika 3: Knjiška oznaka Učenici pomocu radnog lista Kako sam postao zeleni čitateljko prate priču Bineta i Tince, kako su puno vježbajuči naučili citati i upoznali sve četiri abecede. Postali su zeleni čitatelji. To svake godine žele postati i naši učenici, u čemu do kraja školske godine naravno i uspiju. U nastavku priča je napomenuto da ce uz ustrajnost moci postati i zlatni, pa čak i mudri čitatelji. Do prošle godine imali smo tijekom školske godine nekoliko susreta uživo. Na jednom od susreta upoznali smo kamišibaja (jap. kami: papir, šibaj: kazalište) i slušali bajku Brdašce želja. Oduševila nas je posebna forma pripovijedanja uz slike. Slike (ilustracije) su ugradene u drvenu pozornicu zvanu butaj. Pripovjedač (kamišibajkar) tijekom pripovijedanja mijenja slike koje pokazuju što se u priči dogada. Čuli smo bajku Obiteljska tajna ispričanu čitalačko-motivacijskom metodom pogrešnog čitanja. Dok su im čitali priču, učenici su morali pažljivo slušati i izgovoriti točne riječi umjesto pogrešnih. Radeci ovo jako smo se zabavili, a priča je dobila smisao. Slika 4: Radni list 103 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Upoznali smo zanimljivu bajku Žiga Špaget odlazi u široki svijet. Učenike je u knjizi privuklo Braillovo pismo za slijepe i slabovidne. Večina učenika do tog trenutka nije poznavala ove vrste pisma. Na jednom od sastanaka saznali smo koliko je dug i dugotrajan put od autora do knjige koju čitatelj ima u ruci te koliko različitih stvaratelja suraduje kako bi knjiga dospjela na policu knjižnice ili knjižare. Dobili smo i lutku patuljka Čitateljka koji nas prati u čitanju i ostalim školskim poslovima. Suzdržaniji i sramežljiviji učenici mu vole čitati jer ih ništa ne ispravlja, nego ih samo pažljivo sluša. Prati nas posvuda, s nama broji, pjeva, stvara i vježba. Čak ga nosimo sa sobom u šetnju i rekreacijski odmor. Prošle školske godine susreti su se uglavnom održavali na daljinu. Nažalost, tako če vjerojatno biti i ove godine. Slika 5: Patuljak Čitateljko Slika 6: Sastanak na daljinu 104 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. 2. Zaključak projekta Pred kraj školske godine svi smo nestrpljivi, u goste nam dolazi knjižničarka. Sa sobom dovodi prijateljicu Patuljčicu Čitateljičicu, koja takoder prije nije znala čitati. Jako se trudila, sada joj ide sasvim dobro, ali stvarno želi znati čitati još bolje. Zanima ih koliko smo dobro naučili čitati. Jako su zadovoljne i hvale baš sve učenike. Čestitaju im jer su marljivo radili cijelu godinu i postali čitatelji. Slijedi zaslužena nagrada, svi učenici dobivaju zelenu majicu. Cure dobivaju majicu s natpisom Vec čitam sama, a dečki s natpisom Vec čitam sam. To je za učenike posebno iskustvo, atmosfera je vrlo svečana.. Cijeli dan ponosno šecu školom u novim majčicama. U posjet dolazi i gradonačelnik koji čestita učenicima drugog razreda. Prošla godina je bila malo drugačija. Dodjelu priznanja održali smo na školskom igralištu. Slika 7: Dodjela zelenih majica Slika 8: Radosni zaključak Gradonačelnik je pripremio snimku čestitke koju smo pogledali u učionici. Uživali smo i gledajuci virtualnu predstavu s naslovom Po Sloveniji s putnikom Janom koju je pripremila Gradska knjižnica Grosuplje. Učenici su na duhovit način upoznali lokalne znamenitosti Slovenije. 105 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak U drugom razredu jedan od ključnih naglasaka je na učenju čitanja. Tijekom cijele školske godine učenici uporno rade na tehnici čitanja, a projekt Zeleni čitatelj dodatno pridonosi njihovoj motivaciji i pretvara učenje u nešto što je zabavno. To je dodatna karika koja učenike razigrano podsjeca na čitanje. Što više vježbaju čitanje, to ce bolje čitati i razumjeti ono što su pročitali. Želja i cilj nam je da naši učenici u buducnosti postanu dobri čitatelj i, da imaju bogat vokabular, automatiziranu tehniku čitanja, da razumiju pročitano i da kritički razmišljaju. Veseli nas takav način suradnje sa školskom i lokalnom knjižnicom. 4. Literatura: [1.] Furedi, F. (2017). Od Sokrata do Twitterja. Ljubljana. UMco. [2.] Isol (2015). Družinska skrivnost. Medvode. Malinc. [3.] Kermauner A. (2015). Žiga špaget gre v širni svet. Ljubljana. Zveza gluhih in naglušnih Slovenije. [4.] Kovač, M. (2020). Berem, da se poberem. Ljubljana. Mladinska knjiga. [5.]Newman, N.(2017). Vzgajanje strastnih bralcev. Pet preprostih korakov do uspeha v šoli in v življenju. Maribor. Hiša knjig. Založba KMŠ. [6.] Zeleni bralec: https://www.youtube.com/wateh?v=TdBAtP9qMuc (4.6.2020) 106 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SUPERČITAONICA Ana Šnofl OŠ Sveta Ana 107 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U članku je prikazan primjer dobre prakse kako privuci što veci broj učenika za čitanje. Uočavamo da u zadnjim razredima osnovne škole opada motivacija za čitanje i da je sve više čimbenika koji učenike odvracaju od čitanja. Stručnjaci za čitalačku pismenost otkrivaju da je čitanje i dalje temelj uspjeha u školi i kasnije u životu. Motivacija za čitanje je važna pa smo odlučili privuci učenike na čitanje projektom Superčitaonica. Cilj je bio privuci što veci broj učenika, osobito učenika posljednjih razreda osnovne škole s naglaskom na dječake. U projektu Superčitaonica učenici čitaju materijal po svom izboru. U tu svrhu izradena su pomagala kojima smo privukli učenike na sudjelovanje. Pročitane knjige zapisane su u kartice za čitanje i pohranjene u poseban poštanski sandučic, a njihova izvedba mjerena je na posebnom superčitaoničkom mjeraču. Svi koji su sudjelovali na kraju školske godine dobili su priznanja, a najbolji od njih knjižne nagrade. Rezultati projekta su pozitivni jer se povecao udio čitatelja u školi. Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, promocija čitanja, školska knjižnica 108 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Svaki školski knjižničar suočava se s pitanjem kako povečati interes za čitanje odnosno to je vječito pitanje koje si knjižničari postavljamo svake godine. To isto pitanje postavili smo si u našoj školskoj knjižnici. Jer što više razmišljamo, to se pojavljuje sve više zaključaka. Čitanje je konstanta toga pitanja. Stoga smo prisiljeni malo istražiti s kakvim čitateljima i čitateljskim interesima, iskustvima i sposobnostima imamo posla. Nažalost, rezultati istraživanja su kratkotrajni, jer se interes i vještina čitanja mijenjaju s promjenom generacija. Uz to, tu su i drugi „ometajuči" čimbenici u vidu poplave raznih aktivnosti u školi, izvannastavnih aktivnosti, interneta, medija itd. Večini učenika nedostaje sveživotno iskustvo, ne nalaze ili dugo traže radost, zanimanje za nešto vrti se u začaranom krugu i sve manje znaju što žele, a što ne. U traženju odgovora na to pitanje pomaže nam dobro poznavanje učenika, što u večim školama nije lako odnosno nije izvedljivo. U tome nam mogu pomoči ankete, dobra suradnja sa razrednicima, sa učiteljima dodatne stručne pomoči. Na našoj školi smo razborito pristupili tom pitanju. Pripremili smo ankete u kojima smo učenike pitali o čitalačkim navikama, pregledali posudbu i popise ostvarenih nagrada za čitanje po razredima. Utvrdili smo da u zadnjim razredima osnovne škole opada interes za čitanje, osobito medu dječacima. Stoga smo pripremili projekt Superčitaonica s kojim smo željeli pridobiti što veči broj čitatelja. 2.Motivacija za čitanje Motivacija za čitanje je ključna komponenta čitateljske pismenosti. Sa stajališta kognitivne psihologije motivacija je sastavni dio učinkovitosti čitanja i povezana je s ukupnom motivacijom učenja i razvojem pismenosti. Istodobno se javlja i koncept čitalačkog angažmana koji povezuje motivacijski i kognitivni aspekt čitanja. Čitatelj je strastven prema čitanju, čitatelji su interno motivirani, a svoje znanje grade kognitivnim strategijama u suradnji s drugima [2]. Motivacija se odnosi na procese koji potiču, usmjeravaju i održavaju odredeno ponašanje. Kada govorimo o motivaciji čitanja, stoga imamo na umu čimbenike koji tjeraju čitatelje da se angažiraju i ustraju u čitalačkim aktivnostima. Motivi čitanja i njihov intenzitet takoder odreduju dubinu i kvalitetu čitanja. Proučavanje i razumijevanje motivacije za čitanje važno je i samo po sebi i zbog meduodnosa izmedu motivacije čitanja i razumijevanja čitanja. Čitalačka motivacija je dakle višedimenzionalni konstrukt, a u literaturi možemo pronači podjelu na različite dimenzije [3]. Kada govorimo o motivaciji, često koristimo podjelu na vanjsku i unutarnju. Važno je znati da vanjska i unutarnja motivacija nisu dihotomne kategorije: to znači da se motivi ne mogu staviti samo u jednu ili samo u drugu kategoriju. To je motivacijski kontinuum u kojem su potpuno vanjska i potpuno unutarnja motivacija samo ekstremni polovi. Podjela na vanjsku i unutarnju motivaciju stoga je previše kruta i ne opisuje na odgovarajuči način sve oblike motivacije [1]. 109 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.SUPERCITAONICA 3.1 Metode rada Na našoj školi svake godine uočavamo drastičan pad, kako u stjecanju čitalačkih znački tako i u posjetu knjižnice, pogotovo kod učenika od 7. razreda nadalje. Učenici dolaze u knjižnicu samo po potrebne materijale, pa čak i onda kada jim je učitelj vec "zaprijetio". Medutim, u svakom razredu postoji učenik kojeg čitanje jako veseli. Kao šro smo več spomenuli u uvodu članka, u školi smo pripremili ankete u kojima smo učenike pitali o čitalačkim navikama, pregledali posudbu i popise ostvarenih nagrada za čitanje po razredima. U anketi smo učenike pitali kada čitaju, što vole čitati, kako se osjecaju kada čitaju, koliko sati u tjednu čitaju, čitaju li zbog svog interesa ili zato što moraju. Anketu su ispunjavali svi učenici na školi, oni iz viših razreda sami, a mladi us pomoc učiteljice. Anketom smo utvrdili da ključnu ulogu imaju izbor gradiva, količina slobodnog vrijemena, trenutna popularnost pojedinih knjiga i uzor učitelja. Pogledali smo i što kažu teoretičari (Pečjak, Grosman, ...). Otkrili smo da je unutarnja motivacija, koja je trajna, ključna. Medutim, kod učenika je teško pronaci unutarnju motivaciju odn. pripremite ih da ga pronadu. Učenici su previše navikli na vanjsku motivaciju kod kuce i u školi. 3.2 Razlozi za kreiranje projekta Superčitaonica U našoj školskoj knjižnici svake smo godine provodili eko-čitalačku značku za koju je interes iz godine u godinu opadao, posebice u višim razredima, unatoč tome što smo ga obogatili raznim aktivnostima. Stoga smo se složili da je potrebno nešto novo i zanimljivo te je tako nastala Superčitaonica. U rujnu smo se kolegica i ja odlučili upustiti u nešto novo, nešto kako bismo zadržali stare i pridobili nove čitatelje. Nešto što ce se svidjeti učenicima svih uzrasta. Postavili smo si sljedece ciljeve: • povecati broj čitatelja u 3. obrazovno razdobljem (od 7. do 9. razreda), • povecati broj muških čitatelja, • povecati unutarnju motivaciju za čitanje, • Uključiti učitelje koji su uzor učenicima i • povecati posjecenost školske knjižnice. U projektu sudjeluju učenici i školsko osoblje, a moguce je i samovrednovanje te vršnjačko ocjenjivanje. Prije svega, to je zabava, koja pomaže učenicima da (lakše) ulože još više potrebnog napora za čitanje, obogacuju svoj rječnik, razviju kreativnost i maštu. 3.3 Izvedba projekta Superčitaonica Ideja se rodila iz riječi super-čitač i tako smo došli na ideju Superčitaonica. Sustavno smo se pozabavili ovim pitanjem. Odredili smo kriterije za stjecanje titule superčitača. Odlučili smo da svatko tko pročita 5 knjiga dobije priznanje, knjige se mogu birati prema dobi uzrasta. Željeli smo da Superčitaonica bude natjecateljskog karaktera, pa je svaki učenik dobio startni broj, a napredak mjeren je na „supermetru", koji smo uz pomoc učenika napravili i objesili na oglasnu ploču ispred knjižnice. U tu svrhu izraden je logo koji je prepoznatljiv znak Superčitaonice. 110 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1: Mjerač super očitanja (Izvor: Ana Šnofl - osobni arhiv) Slika 2: Početni brojevi (Izvor: Arhiv knjižnice OŠ Sveta Ana) Slika 3: Logo (Izvor: Arhiv knjižnice OŠ Sveta Ana) Zabilježili smo ime učenika i njegov broj u bilježnicu kako bi učenici na brojilu bili anonimni. Mogli su usporediti svoj napredak samo s brojem knjiga koje su pročitali drugi učenici čija imena nisu znali. Kako bi napredovali na mjeraču čitanja, knjižničaru su morali dostaviti ispunjenu karticu Superčitaonice kojom su dokazali da su knjigu doista pročitali. Učenici od 1. do 3. razreda morali su zajedno s roditeljima crtanjem ispuniti karticu, jer smo željeli da ih pisanje ne odvrati od sudjelovanja u Superčitaonici. Kartica superčitanja odložena je u poštanski sandučic za superčitanje koji se nalazi ispred ulaza u knjižnicu. 111 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 4: Super kartica za čitanje (Izvor: Arhiv knjižnice OŠ Sveta Ana) Na sudjelovanje smo pozvali i stručne radnike škole, što je učenicima bila dodatna motivacija. Tako su se učenici natjecali sami sa sobom, s kolegama i učiteljima. Na kraju godine svi učenici koji su predali 5 ispunjenih čitalačkih iskaznica na kraju godine dobili su nagrade. Slika 5: Priznanje za sudjelovanje u Superčitaonici (Izvor: Arhiv knjižnice OŠ Sveta Ana) Svi dobitnici nagrada zapisani su u kroniku školske knjižnice, čime se pruža izvrsna prilika za analizu stanja čitanja u školi. 112 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Rezultati projekta Superčitaonica Nakon temeljite analize, došli smo do zaključka da je Superčitaonica ispunila sve začrtane ciljeve. Povečao se broj čitatelja u knjižnici, povečao se broj čitatelja dječaka, sudjelovalo je više učenika iz 3. obrazovnog razdobja nego prethodnih godina, privukli smo i značajan broj učitelja. Iz svih ovih podataka došli smo do zaključka da smo pomogli u povečanju interne motivacije za čitanje kod učenika, pridonijeli bogatijem rječniku i kreativnosti učenika. Tijekom godine učenici su imali priliku za samoocjenu i vršnjačku evaluaciju. 5. Zaključak Problem opadanja čitanja kod starijih učenika predstavljao nam je izazov kako ih ponovno uključiti u čitanje. Projektom Superčitaonica željeli smo u knjižnicu donijeti nešto novo, zanimljivo i nadasve nešto što če privuči učenike na čitanje. Superčitaonica je tako postala sredstvo za postizanje cilja. Učenici, posebice stariji, dolaze u knjižnicu, čitaju i sudjeluju u projektu. Učenicima je mnogo zanimljiviji jer omogučuje čitanje po vlastitom izboru. Takoder je važno da učeniku nije potrebno učitelju predstaviti sadržaj knjige. Time su pridobili i čitatelji koji su govorno siromašniji i zbog toga ne bi sudjelovali. Svoje mišljenje o knjizi bilježe na karticu za čitanje i tako dokazuju da su pročitali knjigu. Sretni smo što je projekt u školi uspješan, a prije svega što smo postigli veči posjet knjižnici, a time i više čitanja. 6.Popis literature [1] Haramija D. (2020). Gradniki bralne pismenosti, teoretična izhodišča URL: https://dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-DJZY95XH (20.10.2021) [2] Pečjak S., idr. (2006). Bralna motivacija v šoli: merjenje in razvijanje [3] Pečjak S. (1993). Kako do boljšega branja: tehnike in metode za izboljšanje bralne učinkovitosti 113 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad Uključenost darovitih učenika u turistički projekt Ana Šnofl OŠ Sveta Ana 114 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Rad s darovitim učenicima zahtijeva puno znanja i raznolikosti. Potrebno je kod učenika pronaci jaka područja i područja interesa te ih razvijati i omoguciti mu napredak u tim područjima. Važna je i motivacija učenika, jer su samo tako uspješni u radu. U školi smo sudjelovali u projektu „Turizmu pomaga lastna glava" (TPLG), koji je raspisan od strane Turističke zajednice Slovenije. Svake godine s učenicima izradujemo turistički zadatak s ponudom za goste koju učenici nude i prezentiraju na turističkom štandu. Prije toga uloženo je puno rada u istraživanje rodnog kraja, prirodne i kulturne baštine mjesta, prikupljanje ideja, osmišljavanje turističkog proizvoda, anketiranje, terensko istraživanje, analizu anketnih upitnika i statistički prikaz. Učenici sudjeluju u pripremi promotivnog filma i turističkog štanda. Na prezentaciji na štandu učenici javno nastupaju i nastupaju u ulozi prodavača, pripovjedača, glumaca, govornika, glazbenika i dr. Pritom otkrivaju nova zanimanja, a ujedno i svoja jaka područja. Oni su u mogucnosti brzo procijeniti koja ce od navedenih područja pokriti i stoga koristimo njihove vještine u natjecateljskom dijelu projekta. Samo takvim načinom rada uspješni smo u jako velikoj konkurenciji. Ključne riječi: daroviti učenici, turizam, istraživački rad, motivacij 115 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod U radu s mladima sve češče se susrečemo s generacijama koje žele drugačije pristupe, nove načine rada, izazove, natjecanje, a prije svega ne klasični školski rad. Osobno smatram da učenici ovakvim načinom rada mogu puno dobiti jer se nalaze u životnim situacijama koje zahtijevaju dosta domišljatosti i znanja iz različitih područja. Učitelji im pokušavaju približiti gradivo različitim i inovativnim pristupima, tražimo njihova jaka područja, a posebno područja koja ih zanimaju. Važno je da odgajatelji prepoznaju sposobnosti i talente pojedinih učenika, što naravno nije tako lako. Što više vremena provodimo s učenicima u neformalnim oblicima rada, lakše je identificirati učenikove sposobnosti i talente. Važno je da ne obračamo pažnju samo na darovite učenike, jer mnogi koji nisu identificirani kao daroviti pokazuju vještine i sposobnosti u pojedinim područjima, pa je važno da ih osnažimo različitim načinima i oblicima rada. Projekt TPLG omogučuje uključivanje darovitih učenika kao i onih koji nisu evidentirani kao daroviti i koji su takoder uspješni uz pomoč dobrih učenika. 2.Daroviti učenici i motivacija za rad Osnovni cilj svake škole je motivirati učenike da prošire svoje potrebe, promijene svijest, poboljšaju i obogate svoje ponašanje. Bez motiva nema učenja i samo motivirani učenici i samo motivirani učitelji mogu biti uspješni. Svjesni su da je motivacija ta koja nastavni proces pretvara u proces učenja. (B. Mauch, 2009.) Zadača je svakog učitelja motivirati učenike na rad i aktivno ih uključiti u sudjelovanje te ih privuči na rad na način da budu uspješni u svojim područjima u životu. Ujedno, njegova je zadača tražiti i razvijati jaka područja učenika te ih jačati kroz različite oblike rada. Motivacija učenja je poticanje, izazivanje i usmjeravanje aktivnosti prema cilju. Ako pojedinac želi postiči cilj, skuplja svoju energiju i koristi svoje sposobnosti u toj aktivnosti [2]. Poznajemo nekoliko vrsta motivacije. Dvije najvažnije su unutarnja i vanjska. Unutarnja motivacija je urodena i prirodna sklonost da razvijamo svoje unutarnje sposobnosti učenjem koje ne zahtijeva vanjski poticaj. To znači da se unutarnje motivirana osoba ne drži vanjskih ciljeva poput nagrade, dobre ocjene, priznanja i priznanja u javnosti, jer je karakteriziraju unutarnji motivacijski poticaji (znatiželja, interesi, uzbudenje, entuzijazam, pozitivna slika o sebi). Vanjsku motivaciju karakteriziraju vanjski motivacijski poticaji koji proizlaze iz okoline, oni su neizravni, koristi ih netko izvana (roditelji, učitelji, kolege iz razreda, vršnjaci) za pokretanje motivacijskog procesa. Vanjsko motivirana osoba djeluje zbog vanjskih posljedica (pohvala, kritika, nagrada, kazna, provjera i ocjenjivanje), ne zanima je sama aktivnost, rad je samo sredstvo za postizanje dobra i izbjegavanje lošeg [2]. Medutim, nastavnici se sve češče susreču s problemom nemotiviranosti učenika. U višim razredima osnovne škole motivacija za školski rad znatno opada, vjerojatno zbog poplave raznih izvannastavnih aktivnosti i ometajučih čimbenika. Učenici koji su evidentirani kao daroviti učenici rijetko se bave dodatnim radom ili drugim obavezama koje zahtijevaju dodatno vrijeme i rad. Učitelji stoga traže različite zadatke, projekte, oblike rada koji bi kod učenika potaknuli interes i motivaciju za rad. Nekako predvidamo da če dodatne zadatke preuzeti talentirani učenici, što nije 116 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. uvijek slučaj. Posljednjih godina u projektu TPLG primječujemo da je sve više uključenih učenika i večina njih nije evidentirana kao talentirana. lako u stručnoj literaturi ne nalazimo ujednačenu definiciju talenta, uglavnom smo koristili koncept Otkrivanje i rad s darovitim učenicima, gdje smo tražili odredena znanja kako bismo olakšali otkrivanje talenta i iskoristili individualne snage u samom radu. Sam koncept kaže da se talent manifestira u različitim oblicima i rasponima, te da talentirani učenici nisu homogena skupina s kojom bi radili prema odredenim metodama i oblicima u skupini [3]. U literaturi za rad s talentiranim osobama nalazimo važnost povezanosti kreativnosti i znanja, inteligencije i znanja, važnost osobnih kvaliteta kreativne osobnosti, povezanost izmedu kreativnosti i motivacije, te talenta i kreativnosti. Ako sve navedeno uzmemo u obzir u svom radu, možemo dati veliki doprinos razvoju mlade talentirane osobe. Zatim pronalazimo i razvijamo jaka područja pojedinca, a ujedno ga pokušavamo motivirati da razvije ne tako jaka područja [1]. 2.1.TPLG Sudjelovanje u TPLG projektu je aktivnost u kojoj učenici imaju priliku razviti i pokazati svoje snage. Projekt je postavljen vrlo široko i omogučuje različite pristupe. Cilj projekta je pripremiti turistički proizvod koji učenici nude na tržnici potencijalnim turistima odn. posjetiteljima. U istraživačkom projektu temeljito istražuju rodni kraj od prirodnih do društvenih obilježja te prirodne i kulturne baštine, lokalnu kuhinju, običaje i druge znamenitosti. Učenici znaju da u radu stojimo uz njih, podržavamo jih, te se mora uspostaviti odgovarajuča komunikacija i suradnja izmedu učenika i roditelja, izmedu učenika i nastavnika, kao i izmedu roditelja i nastavnika. Bez podrške i suradnje njihovih roditelja, ne bismo uspjeli realizirati projekt i osmisliti zadatak. Povezujemo se i s lokalnom zajednicom. Pomoč i savjete dobivamo od opčinskih struktura, a u rad su uključene sve lokalne udruge. Posao dijelimo po područjima i interesima te ga prilagodavamo pojedincu. Uglavnom se radi o timskom radu, ali ga svakako prilagodavamo učenicima. Polaznici čine grupu od 10 do 20 učenika, koji sudjeluju od prve faze planiranja, odabira ponude, dizajna i zadatka, pa sve do izrade štanda, filma, promotivnog materijala, suvenira i na kraju prezentacije na festivalu. Mentori i vanjski suradnici ih vodimo, ohrabrujemo i koordiniramo. Naravno, priskačemo u pomoč u osmišljavanju istraživačkog rada, u uspostavljanju kontakata s informatorima, udrugama, vanjskim suradnicima i roditeljima. Učenici su več vrlo dobro procijenjeni u kojim područjima imaju više znanja, gdje su uspješni i što če raditi. Učenici svoj proizvod prezentiraju javnosti na turističkom štandu koji mora privuči što više ljudi. Učenici koji su vrlo uspješni u istraživanju, dobivanju i analizi podataka nisu nužno uspješni u predstavljanju na štandu za koji su potrebni dobri govornici, igrači i prije svega učenici koji se brzo i dobro snadu u nepredvidivoj situaciji. Tako u projektu dolaze do izražaja svi učenici koji sudjeluju u projektu. Motivacija za sudjelovanje je velika jer učenici unaprijed znaju da če svoje zadatke uspješno obaviti. Projekt izražava unutarnju i vanjsku motivaciju. Kako smo svih ovih godina bili nagradivani zlatnim priznanjima i nagradnim putovanjima, vanjska motivacija je od velike važnosti, a ujedno je poseban doživljaj predstavljanje u jednom od največih trgovačkih centara u Sloveniji, a samo natjecanje se održava u poslijepodnevnim satima. 117 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1: Učenici na natjecanju (Izvor: Ana Šnofl - osobni arhiv) 118 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 4: Turistički istraživački rad (Izvor: Ana Šnofl - osobni arhiv) 3.Zaključak U školi nastojimo motivirati učenike za razne aktivnosti, kako talentirane tako i one koji nemaju ovu titulu. Ovakav način rada zahtijeva širok spektar znanja i vještina koordinacije, trebamo identificirati sposobnosti i snage pojedinca te ga navesti da ih maksimalno iskoristi. Istovremeno, želimo povečati interes za druge oblike rada, razviti uglavnom unutarnju motivaciju, a sretni smo ako ostvarimo suradnju barem s eksternom motivacijom. Smatramo da smo uspješni u svom radu, jer unatoč obilju ometajučih elemenata, učenici se svake godine odlučuju na sudjelovanje u projektu u sve večem broju. U višim razredima talentiranim učenicima, izmedu ostalih aktivnosti, možemo ponuditi i rad na području natjecanja i festivala, te osmišljavanje istraživačkih zadataka. Naši talentirani učenici ne samo da su uspješni i dobivaju mnoga visoka priznanja, več je to i putokaz za njihove odluke u karijeri, jer kroz rad uče o različitim djelatnostima i zanimanjima u kojima se mogu prepoznati. 4.Popis literature [1] Bezič, T., Rupnik - Vec, T., Juriševič, M., Rostohar, G., Lep, B., Nolimal, F., . . . Hanžič, A. (2012). Vzgojno izobraževalno delo z nadarjenimi učenci osnovne šole - priročnik. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [2] Mauch B. (2009) Šolski razgledi. URL: https://www.solski-razgledi.com/e-sr- prispevek.asp?ID=177 (25.10.2021) [3] Žagar, D., Artač, J., Bezič, T., Nagy, M., & Purgaj, S. (1999). Koncept: Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. Ljubljana. 119 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ČITAJU LI JOŠ UOPCE UČENICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA? Lidija Kocbek OŠ Sveta Ana 120 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Stručnjaci su primijetili pad interesa za čitanje kod učenika od 4. razreda pa nadalje, što potvrduju i brojna istraživanja. Buduci da su me zanimali uzroci ovog trenda, osmislila sam akcijsko istraživanje „Čajanka čitanja" (Bralna čajanka). Sa „Čajankom čitanja" utvrdili smo odnos, interes i osjecaje učenika prema čitanju. Rezultati su pokazali da su učenici opcenito svjesni pozitivne važnosti čitanja, te da se prilikom čitanja različito osjecaju. Naveli su ugodne i manje ugodne emocije. Takoder, razlozi zašto su čitali bili su sasvim različiti. U nižim razredima navodi se nekoliko različitih naslova zadnje pročitanih knjiga, dok se u višim razredima najčešce navodi obvezna domaca lektira. To potvrduje trend pada interesa za čitanje za zabavu. Sama aktivnost potaknula je znatiželju i razne rasprave medu uključenim učenicima. Cjelokupno akcijsko istraživanje pomoglo mi je da steknem dubinsko razumijevanje situacije čitanja u našoj školi i da strateški planiram daljnje aktivnosti za promicanje interesa za čitanje. Ključne riječi: čitalačka pismenost, osnovna škola, akcijsko istraživanje, interes za čitanje 121 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Najveca želja svakog školskog knjižničara, učitelja odn. svakog stručnog radnika u obrazovanju je da bi svi učenici trebali čitati tekuce, sa razumijevanjem i radošcu, kako za učenje tako i za opuštanje. Medutim, uočavamo konstantan pad interesa za čitanjem medu učenicima, posebice u višim razredima. Buduci da istraživanja potvrduju i opci trend pada interesa za čitanje kod učenika [4], počela sam razmišljati o konkretnim razlozima. Zanimalo me je kakvo je izravno mišljenje samih učenika. Pitanja koja sam sebi postavila bila su: • Zašto sve manje učenika sudjeluje u projektu „Bralna značka"? • Zašto opada broj posjeta školskoj knjižnici? • Zašto učenici sve rjede posuduju knjige koje bi čitali za svoju razonodu? • Jesu li učenici uopce svjesni koliko je čitanje važno za njih? • Čitaju li učenici uopce radi zabave? Na temelju zapažanja, kako mojih tako i drugih stručnjaka u obrazovanju, te na temelju rezultata istraživanja na tu temu, planirala sam i provela akcijsko istraživanje „Čajanka čitanja". Sudionici su bili učenici od 4. do 9. razreda. U pojedinim razredima sam to radila sama, u pojedinim razredima taj projekt su izveli razrednici. Jedna od svrha projekta bila je i podsjetiti na vrijednost školskih knjižnica, knjižničara, knjige, čitanja odn. o vrijednosti kulture čitanja, unatoč epidemiji COVID-19. Takoder smo željeli podsjetiti korisnike školske knjižnice da je čitanje ključno tako i za učenje kao što i za zabavu. 2.Čitanje Tema "čitanja" bila je i još uvijek je tema brojnih istraživanja. Rezultati različitih stručnih studija upucuju na potrebu promicanja čitanja kod mladih čitatelja kroz različite aktivnosti. Razni stručnjaci primjecuju da primjereno poticanje mladih čitatelja dovodi do veceg interesa za čitanje. U svemu tome važnu ulogu imaju i razni školski stručnjaci. Pri tome moramo biti strpljivi i svjesni da sav trud nece biti uzaludan, jer rezultati se ne primjecuju odmah, vec s godinama, kada mladi čitatelj postane punoljetan [4]. Od ključne je važnosti da u svom odgojno-obrazovnom radu, osim održavanja interesa za čitanje kod učenika, održavamo odn. utječemo i na njihov odnos prema čitanju. Interes za čitanje iskazuje se kroz osobnu želju za čitanjem, samoinicijativno čitanje, traženje knjiga za zabavu i sl. Odnos prema čitanju odraz je mišljenja pojedinca o čitanju i knjigama. Interes i odnos prema čitanju formiraju se na temelju društvenog utjecaja, npr. obitelj, vršnjaci, učitelji, poticaji iz okoline, pristup knjigama, zanimljiva čitalačka iskustva itd. Interes i stav prema čitanju od ključne su važnosti za unutrašnju motivaciju za čitanje [2]. Saksida nas poziva da svaki profesionalac u obrazovanju čitalačku pismenost smatra izazovom za svoje učenike, te da svaki stručnjak u obrazovanju treba biti svjestan svoje uloge kojom potiče čitanje [1]. Drugi didaktičari i/ili teoretičari takoder nas u svojim radovima podsjecaju na važnost činjenica: "što više čitamo, lakše je razumjeti ono što čitamo" i "duboko čitanje je vježba za razmišljanje", što je ključno u planiranju predčitanja i aktivnosti čitanja [3]. 122 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Wolf napominje da čitanje nije urodeno čovjeku, te da je za čitanje potrebno mnogo truda. To nam daje priliku planirati i provoditi različite kombinacije čitalačkih aktivnosti koje grade čitalačko iskustvo, interes i odnos prema čitanju, jer sve to ne nastaje "od nule" [6]. Istraživači, didaktičari i/ili teoretičari slažu se da su aktivni čitatelji uspješniji, imaju vece zadovoljstvo, empatiju i inovativnost. Stoga je naš posao dijeliti radost knjige, čitanja te „probuditi uspavane čitatelje" [5]. v 3. "Čajanka čitanja" 3.1 Planiranje U želji da probudim razmišljanje kod učenika, pogled u sebe odn. samovrednovanje vlastitog interesa za čitanje i odnosa prema njemu, osmislila sam „Čajanku čitanja" koja se sastoji od pet koraka. Željela sam podsjetiti učenike od 1. do 3. razreda kako i zašto su nekada gotovo svakodnevno posjecivali knjižnicu, neki i nekoliko puta dnevno. Htjela sam saznati čitaju li još uvijek iz zabave i koje bi knjige, sadržaje i tematike željeli čitati. Pet koraka "Čajanke čitanja" su: • Zašto je dobro čitati... • Kad čitam osjecam... • Čitati mogu za. • Zadnje što sam pročitao... • Želim pročitati... Slika 1: Koraci „Čajanke čitanja" na plakatu (Izvor: Lidija Kocbek -osobni arhiv) 123 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.2 Izvedba „Čajanka" se provodila grupno ili individualno, ovisno o broju učenika u razredu. Bilo je ključno da sam učenicima omogucila sigurno okruženje za učenje u kojem su mogli izraziti svoje mišljenje bez osude. Rezultati su bili vidljivi svima, tako da su i učenici imali priliku vidjeti odgovore ostalih učesnika u projektu. Svaka je tema bila na svom plakatu, a učenici su odgovore pisali na naljepnice koje su lijepili na odgovarajuci plakat. 3.3 Rezultati • Plakat "Zašto je dobro čitati" potvrduje da su učenici svjesni važnosti čitanja. Napisali su različite odgovore, npr. da to utječe na brzinu čitanja, da se čitanje brže i bolje razumije, da smo pametniji, da širimo maštu, da se opuštamo, da učimo više riječi itd. • Plakat "Kad čitam osjecam" prikazuje niz različitih osjecaja, npr. djelomično opušteno, super, dobro, ponekad odlično, mirno, zabavno ... Odgovori na plakatu učenicima daju osjecaj da nisu sami sa svojim osjecajima dok čitaju i da osjecaji mogu biti različiti, jedni više inspirativni, drugi manji. • Plakat „Čitati mogu za" prikazuje različite osjecaje i razmišljanja učenika o tome zašto čitaju. Odgovori su opet sasvim drugačiji, npr. jer je zanimljivo, za smirenje, za zabavu, za kaznu, jer moraju, i tako dalje. • Plakat "Zadnje što sam pročitao " sadrži mnogo različitih naslova knjiga, koji su bili zanimljivi posebno kao ideje za čitanje drugim učenicima. Neki učenici su otkrili da su pročitali istu knjigu i to je postala uobičajena tema razgovora. Neki učenici su preporučili drugima različite knjige za čitanje. • Plakat "Želim pročitati" su učenici donijeli u knjižnicu i poslužio je kao popis za mene, knjižničarku, za kupnju novih knjiga. Ako smo željene knjige več imali u knjižnici odmah se osjetio trend da ih je više učenika tražilo odnosno posudilo. Slika 2: Plakat sa odgovorima učenika (Izvor: Lidija Kocbek - osobni arhiv) 124 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Zaključak Izradeni plakati vise na oglasnoj ploči u pojedinim razredima ili u čitalačkom kutku pojedinih razreda, kao motivacija za čitanje i kao dokaz stručnjacima i ostalim posjetiteljima razreda da učenici poznaju odn. su svjesni važnosti čitanja za njih. Oni su takoder dokaz da učenici znaju da je za tehniku čitanja potrebno puno truda, te da ce poboljšati svoje rezultate učenja usavršavanjem tehnike čitanja. U temi posljednje pročitane knjige učenici nižih razreda navodili su različite naslove knjiga, dok su učenici viših razreda uglavnom navodili isti naslov - domaca lektira. Domaca lektira je obaveza za učenike, što sugerira da za učenike viših razreda čitanje za zabavu zamjenjuje čitanje za učenje. Rezultati su pokazali da je stav prema samom čitanju i dalje pozitivan, a interes za čitanje nije toliko velik. Kao razlog učenici su naveli da je čitanje teško, da dugo traje, da je iscrpljujuce, da nemaju vremena i sl. Zanimljivo je da su učenici vec tijekom aktivnosti i kasnije prilikom gledanja izradenih plakata pokazali znatiželju za odgovore ostalih učenika te su se medu njima razvile brojne debate na temu čitanja, knjiga itd. Takoder i zaposlenici škole počeli su razmjenjivati saznanja i zanimljivosti o rezultatima projekta vec tijekom a pogotovo nakon "Čajanke čitanja". Meni su rezultati dali važno povratnu informaciju o nivou čitanja i interesa za čitanje na našoj školi. Za sve stručne radnike škole rezultati predstavljaju uvid u razmišljanje učenika u odredenoj dobi odn. razredu o čitanju i da cemo u buducnosti više vremena/aktivnosti posvetiti čitanju i razgovoru o knjigama, pogotovo u višim razredima. 5.Popis literature [1] Bralna pismenost je kot izziv in odgovornost. URL: https://www.pef.uni-lj.si/fileadmin/Datoteke/Posvet/2016/Bralna-pismenost_Posvet-PeF-2016.pdf (8.11.2021) [2] Branje za znanje in branje za zabavo: priročnik za spodbujanje družinske pismenosti.URL:https://arhiv.acs.si/publikacije/Branje_za_znaje_in_branje_za_zabavo-prirocnik.pdf (8.11.2021) [3] Kovač, M. (2020). Berem, da se poberem. Ljubljana: Mladinska knjiga. [4] Pečjak, S. (2012). Bralne učne strategije. Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo. [5] Pennac, D. (1996). Čudežno potovanje : knjiga o branju. Ljubljana: J. Pergar. [6] Wolf, M. (2020). Bralec vrni se domov : beroči um v digitalnem svetu. Ljubljana: Cankarjeva založba. 125 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad AKCIJA SKOLSKE KNJIŽNICE -PROMOCIJA ČITANJA Lidija Kocbek OŠ Sveta Ana 126 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Intere— za čitanje razvija —e u različitim razdobljima, kroz različita i—ku—tva. U tome važnu ulogu imaju i škol—ki —tručnjaci. Prije —vega, škol—ki knjižničari —vje—ni —u te svoje misije. Stoga je aktivno—ti promicanja čitanja potrebno —trateški planirati. Važno je da kori—nici uživaju u aktivno—tima, dobiju pozitivno i—ku—tvo i tako povecaju intere— za čitanje. Proveli smo mnogo različitih aktivno—ti, neke kako bi potaknuli uživanje u čitanju, a druge kako bi odgajali učenike u aktivne čitatelje. Rezultati pokazuju da —u pravilno planirane aktivno—ti učinkovito didaktičko sredstvo za pozitivan utjecaj na motivaciju čitanja. Provodenjem različitih akcija povecao —e broj po—jeta škol—koj knjižnici, povecao —e broj po—udbi knjižnične grade a takoder smo detektirali sve —pontanije razgovore o pročitanim knjigama. Ključne riječi: —trategija motivacije čitanja, edukacija čitatelja, o—novna škola, promocija čitanja 127 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod U školskim knjižnicama školski knjižničari dobro su svjesni svoje misije promicanja cjeloživotnog čitanja medu učenicima. Želimo li da djeca cijene čitanje i da im ono bude sredstvo učenja, ali i uživanja, u naš bibliopedagoški i odgojno-obrazovni rad moramo uključiti što više različitih poticaja za čitanje. Uostalom, motivacija je „raznolika u čitanju i djeca opčenito nisu motivirana ili nemotivirana, več su motivirana na različite načine i za različite sadržaje" [1]. U svom članku "Motivacija za čitanje" Bucik piše da se "interes za čitanje razvija kao rezultat povoljnih čitalačkih iskustava", koja bi trebali iskusiti u prvim godinama djetinjstva, odnosno u obiteljskom okruženju, kasnije u vrtiču i dalje u školi [1]. Stoga kolegica i ja pomno planiramo i provodimo razne kampanje čitanja i promocije čitanja, kako unatoč globalnoj digitalizaciji ne bi zaboravili vrijednost školskih knjižnica, knjižničara, knjige, čitanja odn. voditi brigu o podizanju čitalačke kulture medu korisnicima (učenicima i djelatnicima škole) školske knjižnice. No, odgoj čitanja odvija se ne samo u školskoj knjižnici, več i u vrtiču, u učionici, u kučnom okruženju, medu prijateljima... 2.Strategije poticanja čitanja Za kampanje stimulacije čitanja inspirirale su me Sartove strategije stimulacije čitanja [3]. Shvatila sam ih kao izazov i neke od njih isprobala u praksi. Kasnije sam zajedno s kolegicom počela stvarati vlastite strategije primjerene odredenoj skupini djece i učenika. Maria Montserrat Sarto Canet (1919.-2009.) bila je pionir motivacije za čitanje u Španjolskoj. Njezine strategije poticanja čitanja su, prema mišljenju stručnjaka za obrazovanje/kulturu čitanja, inovativna metoda koja sustavno, osobito kroz igru, promiče uživanje u čitanju [3]. Dakle, „aktivnosti osmišljene za rad s književnim tekstovima koje dugoročno dovode do poboljšanja sposobnosti čitanja" kroz igru. Ali svi se vole igrati. Igrajuči se zabavljamo, veselimo, pa uživamo, a takva strategija stimuliranja čitanja ima velik utjecaj na povečanje interesa učenika za čitanje. Medutim, igri moramo dodati cilj i zadatak kako bi postala didaktička igra. Tijekom takve igre djeca "često nisu svjesna svojih ciljeva" [2]. Za uspjeh provedbe važna je podrška kolega, roditelja, ali i uprave škole. 2.1.Poticaji čitanja u školskoj knjižnici U gotovo desetogodišnjem radu u školskoj knjižnici i uz pomoč kolega, nastalo je nekoliko zanimljivih čitalačkih i promotivnih kampanja koje su proizašle iz dva cilja M. Sarta: • poticanje uživanja u čitanju književnih tekstova, • educiranje čitatelja stvaranjem okruženja koje omogučuje pozitivno iskustvo s književnim tekstom [3]. Akcije poticanja čitanja, kao samostalna cjelina, planiraju se zajedno s kolegicom uključuju u Godišnji plan rada školske knjižnice. U nastavku če biti predstavljene najuspješnije akcije poticaja čitanja koje su več bile provedene. 128 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2.Poticaji čitanja za promicanje užitka u čitanju Vremenska kapsula Naša čitalačka i kreativna inspiracija bila je knjiga Možda (Koby Yamada). Uz nju smo razmišljali o različitim mogucnostima moguceg. Takoder smo sastavili vremensku kapsulu i zakopali je u zemlju godinu dana. Razmišljali smo kakvo ce biti vrijeme, kakve ce nam biti želje, kakvi ce biti okusi na taj dan za godinu dana. Sljedecih dana knjiga je putovala po domovima učenika kako bi je mogli čitati zajedno sa svojim ukucanima. Slika 1: Zakopavanje vremenske kapsule (Vir: Osobni arhiv Lidija Kocbek) Čitanje u potkrovlju škole Uz slikovnicu Snovi o slobodi (Morpurga Michael) i kinesku poslovicu: „Bolje je zapaliti svijecu nego se žaliti na tamu", upaljenom smo svijecom osvijetlili put do potkrovlja škole, gdje smo pronašli "pticu" u kavezu koja nas je podsjetila na važnost slobode. Tamo smo čitali odabranu knjigu i na kraju simbolički pustili pticu na slobodu. 129 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 2: Čitanje u potkrovlju škole (Vir: Osobni arhiv Lidija Kocbek) Šetnja u Cankarovu godinu Prvo smo zavrtjeli vremeplov i počelo je odbrojavanje: "2018, 2008, 1998... 1918. Stani!" Ovo je godina Cankarove smrti, završetka Prvog svjetskog rata... i, izmedu svega ostalog i vrijeme bosih nogu. Tako smo bosi otišli na livadu. Podijelili smo se u grupe i pročitali Cankarovu crticu Čaša suhih krušaka. Zatim su djeca zaigrala igru „pokvareno jaje" i zasladila se suhim vočem iz pletene košare. Slika 3: Bosih nogu na livadu sa knjigom i vočem iz pletene košare (Vir: Osobni arhiv Lidija Kocbek) 130 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.3.Čitateljski poticaji za edukaciju čitatelja Učenik knjižničar Knjižnica se povezala s učenicima 8. razreda i ponudila im priliku da na jedan sat postanu knjižničari. Odazvalo se 7 učenika koji su bili vrlo oduševljeni radom u knjižnici. Pojavila se ideja da bi učenici mogli to ulogo izvoditi jednom tjedno u svoje slobodno vrijeme. Takoder su izrazili želju da čitaju djeci u vrticu prije spavanja i učenicima nižih razreda. Rado smo se dogovorili s vrticem i razrednicima te tako učenicima omogucili da realiziraju tu svoju želju. Slika 4: Učenica posuduje knjige učenicima ((Vir: Osobni arhiv Lidija Kocbek) "Mačak u vreči" U vrece smo sakrili knjige primjerene za učenike od 7. do 9. razreda. Učenici su jako brzo odnijeli te vrece. Izrazili su želju, da se kampanja proširi i na niže razrede, od 1. do 6. razreda. Zbog vece organizacijske opterecenosti, kampanju smo ponavljali u različitim razdobljima, odvojeno po razredima. Slika 5: Učenici gledaju koja knjiga jih čeka u vrecici (Vir: Osobni arhiv Lidija Kocbek) 131 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Knjiga koja govori „Knjiga koja govori" je učenik ili učitelj koji je voljan sudjelovati i čitati odabranu ili odredenu knjigu. U dogovorenom vrijeme ti se učenici i učitelji okupljaju u knjižnici i tada korisnici imaju priliku posuditi „knjigu koja govori" na 15 minuta, koja im govori o sadržaju odabrane knjige. Prvu „knjigu koja govori" proveli smo u 6. razredu, kao motivacijski alat za čitanje knjige s popisa lektire (Vitan Mal: Roki Rok). Namijenjena je bila učenicima viših razreda sa poteškocama u čitanju i razumijevanju pročitanog gradiva. 132 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.Zaključak Navedene kampanje koje stimuliraju čitanje pokazale su se kao vrlo mocno didaktičko sredstvo za pozitivan utjecaj na motivaciju čitanja, ne samo medu učenicima, vec i medu učiteljima. Neki nisu bili samo jednokratni dogadaj, vec se pokazalo da interes traje cijelu školsku godinu, npr.: Učenik knjižničar. Za neke su učenici izrazili želju, da se ponove npr.: Mačak u vreci. Nakon Čitanja u potkrovlju dali su inspiraciju i želje gdje i što bi još željeli čitati. Nakon nekoliko kampanja, kolegica i ja smo došle do zaključka da su stimulacije čitanja dobar motivacijski alat, gdje se vec zabavljamo pri planiranju a izazov nam je i priprema kvalitetnih čitalačkih iskustava za mlade čitatelje. Za stimulacije čitanja želimo da učenicima ostanu u trajnom sjecanju. Pozdravili smo i poziv naših kolega da i za njih pripremimo kampanju promocije čitanja. Provedbom kampanja stimulacije i promocije čitanja rezultati se očituju i u vecem broju posjeta školskoj knjižnici, posudivanju knjižnične grade i spontanim razgovorima o pročitanom, što je i cilj naših čitalačkih i promotivnih kampanja. 4.Popis literature [1] Beremo skupaj : priročnik za spodbujanje branja.(2003). Ljubljana: Mladinska knjiga. [2] Pečjak, S. (2009). Z igro razvijajmo komunikacijske sposobnosti učencev. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [3] Sarto., M. (2015). Strategije motiviranja za branje: z iskušnjami slovenskih motivatork in motivtorjev. Medvode: Malinc. 133 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UKLJUČIVANJE KOMPETENCIJA PODUZETNOSTI U PRIPREMU EKSKURZIJE Vera Gognjavec Osnovna škola Trebnje 134 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. ažetak Na nastavi geografije razvijamo sposobnosti učenika za korištenje jednostavnih metoda geografskog istraživanja. Na taj način dobivaju informacije o okolišu i u okolišu. Ekskurzija je važan didaktički oblik i metoda rada u osnovnoj školi. Učenicima nudi mogucnost da kroz neposrednu prostornu stvarnost sami dodu do geografskih uvida. Učenici na ekskurziji produbljuju stečena znanja, osposobljavaju se za korištenje kartografskih, orijentacijskih, anketnih, mjernih metoda... Dobra je prilika za interdisciplinarno povezivanje i rad na terenu. Savršeno omogucava razvoj proceduralnog i prenosivog cjeloživotnog znanja. Učenici stječu nova znanja, usavršavaju ih, šire i primjenjuju u svakodnevnom životu. Time učenicima omogucava učinkovitije učenje na iskustveni način (u prirodi, na terenu). Planiranje ekskurzije zahtijeva od učitelja puno rada - od pripreme plana provedbe ekskurzije (datum, vrijeme, prijevoz, troškovi, sadržaj...), pripreme programa, pripreme učenika i učitelja u pratnji do sigurne provedbe ekskurzije i njezine evaluacija. Ključne riječi: ekskurzija, regija, planiranje, priprema, kompetencija INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE: povijest, ekološki odgoj, turistički odgoj, matematika, tehnička kultura, gradanski i domovinski odgoj i etika, kemija, fizika, priroda, domacinski odgoj, istraživanje rodnog kraja i zaštita njegovog okoliša, likovna kultura, glazbena kultura, slovenski jezik. [1] 135 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD - ZASTO EKSKURZIJA Kratak izlet sa ciljem proučavanja ili razgledavanja prirodnih znamenitosti naziva se ekskurzija. Jednodnevne edukativne ekskurzije često organizira škola ili odredeni razred kao dodatne vježbe uz posjet prirodnog ili geografskog obilježja. [3] Riječ ekskurzija proizlazi iz latinskog jezika i znači izlet sa stručnim vodenjem. [2] Učenici stječu vrlo široka i korisna znanja (teoriju s praksom). Vježbaju samostalno bilježenje, traženje bitnih stvari, formuliranje pisanih uradaka... Razvija se opušten odnos izmedu učenika i učitelja. Učitelj priučava učenika na samostalnost i organizaciju rada. [4] Učenici na vodenoj ekskurziji upoznaju prirodne pojave (reljef, tlo, vode, flora, fauna, klima, stijene) i društveno-ekonomske pojave (poljoprivreda, naselje, gospodarstvo, energija, stanovništvo...). Učenici se u razredu upoznaju s planom ekskurzije. Nakon toga slijedi aktivno uključivanje učenika u pripremu ekskurzije. Ekskurzija je sastavni dio obrazovnog procesa. Njezina svrha je promatranja pojava u prirodnom stanju te mogucnost prikupljanja uzoraka. Ekskurzija je važan oblik stjecanja znanja na zanimljiviji način. Zahvaljujuci prisnom odnosu i upotrebi svih osjetila učenici se osposobljavaju i u socijalnim vještinama, što se odražava u boljem razumijevanju, trajnijem znanju, ohrabrivanju i motivaciji za daljnji rad. Ekskurzija je radni izlet za koji je učenike potrebno unaprijed pripremiti (na satu uz kartu, pomocu raznih video sadržaja, čitanjem članaka, traženjem literature, odredivanjem načina i metoda rada...) [2] Didaktički principi ekskurzije usmjeravaju učitelja u uspješnom planiranju i vodenju ekskurzije. Poznajemo tri principa: načelo jasnoce i apstraktnosti (osjetilna jasnoca, konceptualna jasnoca), načelo aktivnosti i razvoja i načelo primjerenosti. [2] Cilj ekskurzije je upoznavanje učenika sa interdisciplinarnom ekskurzijom u jednu od slovenskih regija. Učenik mora nastavom stečeno znanje upotrijebiti u konkretnoj regiji tako da samostalno prikupi tražene informacije. Prikupljene informacije mora nakon provedenog istraživanja upotrijebiti u pisanju priloga. Pritom razvija komunikacijske, društvene, mentalne i praktične vještine za istraživanje geografskih pojava i procesa. U pripremi povezuje različite aspekte obrazovanja (kognitivne, emocionalne, etičke, estetske i motoričke). [2] Ovisno o stupnju obrade nastavnih tema, ekskurzije mogu biti uvodne, popratne i naknadne. Njihovo izvodenje je povezano sa nastavnim predmetima. Razlikuju se po obimu i trajanju. Mjesto izvedbe može biti u prirodi, u kulturnim ustanovama, u gospodarskim ili tehnološkim zgradama. [2] 136 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Elementi planiranja moraju uključivati razred, vrijeme i broj učitelja pratitelja. Svaka ekskurzija ima sadržaj i planirane aktivnosti. Ciljevi i standardi odredeni su godišnjim planom rada koji pretpostavlja da učenik uči o različitim regijama. Učenici moraju aktivno učestvovati u pripremi ekskurzije. Voda ekskurzije mora pripremiti sigurnosni plan ekskurzije. Putem pismenog obavještenja upoznaje roditelje sa njezinim planiranim tijekom. Planiranje uključuje i procjenu troškova (ulaznice) i pripremu dokumentacije (putni nalozi, načini i rokovi plačanja). [1] U obzir je potrebno uzeti i specifične situacije kao što su velike grupe učenika te različite psihofizičke sposobnosti učenika (koncentracija, opseg sadržaja, udaljenosti, očekivanja, potrebe). Prilikom planiranja moramo predviditi kako čemo obezbjediti sigurnost (bilježenje mogučih opasnih točaka, unaprijed dogovorena pravila ponašanja, 1 pratitelj na 15 učenika, red sjedenja, neplanirane poteškoče na putu). Provjeriti moramo vremensku prognozu i stanje u prometu (radna zatvaranja) te od učenika prikupiti informacije o zdravstvenim problemima i telefonske brojeve roditelja. Spremni moramo biti i na druge posebnosti u specifičnim situacijama, stoga moramo pripremiti rezervni plan i provjeriti moguče paralelne rute i dodatne lokacije koje možemo uključiti u ekskurziju. [1] Školski pravilnik detaljnije odreduje prava i dužnosti učenika i učitelja te pratitelja na stručnim ekskurzijama. U njemu je zapisano kako postupati u slučaju kršenja pravila. Kada škola organizira stručnu ekskurziju, dužna je voditi računa o svemu što obezbjeduje sigurnost učenika. Za potrebe ekskurzije stvara se sigurnosni plan. Škola je dužna upoznati učenike i njihove roditelje s pravilima ponašanja u organiziranim aktivnostima. [6] Prava učenika su učestvovanje na stručnim ekskurzijama, osigurana sigurnost na ekskurziji, poštovanje njihove osobnosti i dostojanstva sa strane učitelja i suputnika, stjecanje kvalitetnih informacija koje šire njihovo znanje i konstruktivno sudjelovanje u oblikovanju sadržaja stručnih ekskurzija (akcijski plan). Prava učitelja i pratitelja su da učenicima na stručnim ekskurzijama obezbeduju sigurnost, da konstruktivno suraduju s ravnateljem, ostalim pratiteljima i vodom stručne ekskurzije u oblikovanju sadržaja, planiranju i pripremi pojedinačnih aktivnosti te u analizi uspješnosti izvedene ekskurzije nakon njezinog završetka. Ujedno imaju i pravo do naknade za vrijeme odsutnosti sukladno s kolektivnom ugovorom i školskim aktima. [6] Dužnost je učenika da poštuju sve ljude i ponašaju se u skladu s opčeprihvačenim civilizacijskim normama. Pritom moraju poštivati i prava ostalih učenika, učitelja i pratitelja te aktivno sudjeluju u pripremi individualnih sadržaja prije odlaska na ekskurziju. Važno je da se pridržavaju uputa učitelja i pratitelja te ne napuštaju grupu bez dopuštenja odgovornog pratitelja, da se brinu se o vlastitom zdravlju i sigurnosti te ne ugrožavaju druge na ekskurziji, da ne piju alkoholnih piča te da vode brigu o inventaru i čistoči prijevoznih sredstava. Dužnosti učitelja i pratitelja su da sukladno sa godišnjim planom rada pripreme 137 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. sve potrebno za provedbu stručne ekskurzije, organiziraju i provedu aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima te analiziraju učinak i izrade završno izvješče. U slučaju kršenja pravila moraju postupati sukladno sa odredbama Pravilnika. [6] U slučaju kada učenik ne poštuje pravila odnosno svojih dužnosti, škola je dužna postupiti sukladno s Školskim pravilnikom o kučnom redu i školskim pravilima o izricanju odgojnih mjera. Ako učitelj na ekskurziji smatra da učenik zbog nepoštivanja pravila i uputa onemogučuje sigurno izvodenje predvidenih aktivnosti, o tome obavještava roditelje koji su dužni doči po učenika. Škola kasnije postupa u skladu sa školskim pravilima. [6] Nakon protresanja sigurnosnih aspekta ekskurzije slijedi aktivnu uključivanje učenika u pripremu ekskurzije putem primjenjivanja kompetencija što ih razvija projekt POGUM. POGUM je akronim za PO - podjetnost, G-gradnik za Upanja Mladih (poduzetnost, sastavni blok za Nade mladih). Cilj projekta je jačanje kompetencije poduzetništva i promicanje fleksibilnog prelaženja izmedu obrazovanja i okoliša u osnovnim školama što znači da radimo na razvijanju, testiranju, pračenju, evaluaciji i implementaciji cjelovitog modela poduzetništva u osnovnoj školi, čime se učenicima omogučuje fleksibilan prijelaz izmedu obrazovanja i okoliša. Na taj način osnažujemo školarce (osnovnoškolce) i stručnjake (učitelje, savjetnike, druge stručnjake i rukovoditelje u osnovnim školama) kompetencijom poduzetništva. [5] Kompetencije koje razvijamo su: planiranje i upravljanje, uključivanje resursa, kreativnost, suradnja te motivacija i upornost. [5] Učenici ostavljaju svoje pisane priloge u online učionici za geografiju. Na ekskurziji pojedini učenici pročitaju pripremljene pisane priloge. Prilozi sadrže prirodne, društvene, kulturne, sportske, glazbene, kulinarske karakteristike odredene regije. Ekskurzija 9. razred - uključivanje kompetencija projekta POGUM u planiranje U sklopu ekskurzije učenici 9. razreda upoznaju predalpske regije. Na terenu upoznaju karakteristike kontinentalne klime (vruča, suha ljeta s popodnevnim olujama i hladne zime s temperaturama ispod 0°C), vegetaciju (hmelj - zeleno zlato), prirodne znamenitosti poput krških pojava, reljefa... Osim prirodnih fenomena, uče se i s gospodarstvenima (industrija: rudarstvo, željezara, ugljenokop...) i društvenima fenomenima (infrastruktura: cestovni križ...) i povijesnoj baštini (Celjski dvorac, stari grad Celje). Ekskurzija je zaokružena i upoznavanjem kuhinje regije (npr. trojanske krafne) i upoznavanjem etnoloških karakteristika (alpski tip kuče). Kompetenciju planiranja i upravljanja razvijamo time da učenicima omogučimo da samostalno odaberu zadatak koji če preuzeti u sklopu ekskurzije (okvirne prijedloge priprema učitelj, no učenici mogu predložiti i vlastite ideje). Za odabrani 138 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. zadatak moraju pripremiti plan rada (ciljevi, resursi, radni koraci, vremenski okvir...). Učenici razvijaju svoju kompetenciju integracije resursa tako što prave popis resursa koje mogu ili moraju koristiti za provedbu plana rada što su ga pripremili. Pronaci moraju resurse i uključiti ih u provedbu zadatka na smislen način. Tijekom izrade zadatka takoder mogu dodati i nove resurse. Medutim, kada završe s poslom, onda moraju zapisati analizu korištenih resursa te kratku refleksiju (smisleno korištenje prikupljenih resursa, poteškoce u prikupljanju i upotrebi resursa, nedostatak resursa...). Kompetencija kreativnosti omogucuje učenicima da u skladu sa svojim interesima i sposobnostima odaberu zadatak, kojega ce obaviti u sklopu ekskurzije, i da isplaniraju te oblikuju didaktički materijal za nastavu geografije u 9. razredu, pri čemu koriste svoje računalne vještine (uredivanje teksta). Provodenje svog zadatka cijelo vrijeme evaluiraju. U obzir moraju uzeti i povratne informacije vršnjaka i učiteljice jer ih moraju upotrijebiti za poboljšanje svoga zadatka odnosno teksta. Na kraju izraduju didaktički materijal koji je dostupan svim učenicima u online učionici geografije. Kompetenciju suradnje razvijaju preko aktivnosti planiranja i izvršavanja zadataka kroz medusobnu suradnju, kako s ostalim učenicima tako i s nastavnicima i terenskim vodičima. Kompetencija motivacije i ustrajnosti očituje se kroz pracenje zacrtanog cilja u skladu s zacrtanim planom rada. Učitelj prati tijek rada, utvrduje motivaciju pojedinca i bilježi refleksiju rada. Prije izvodenja ekskurzije učenici izraduju akcijski plan. To uključuje kratku prezentaciju prirodnih, društvenih fenomena i poznatih osoba na ekskurziji. Učenici mogu raditi i u parovima. U tom slučaju mogu se sami dogovoriti tko ce predstaviti koga ili što. Nakon ekskurzije učenici izraduju didaktički materijal koji se može koristiti u nastavi geografije. Imaju dvije mogucnosti: pripremiti mogu didaktički materijal za kolege iz razreda (radni list, križaljku, zagonetke, rebus...) ili promotivni materijal (film, PPT, brošura, razglednica, letci). Takoder moraju navesti resurse koje su koristili i zašto su ih koristili. Nakon ekskurzije po dva učenika u svakom razredu pripremaju upitnik, kojega rješavaju učenici u njihovom razredu. Na kraju analiziraju rezultate upitnika i prezentiraju ih razredu. [5] 139 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. ZAKLJUCAK Učenje je konstanta u našim životima. Učimo praktički od rodenja do kraja života. Škola ima svojstvenu ulogu na putu učenja. Naime, osigurava stjecanje osnovnog znanja i vještina ali i mnogim učenicima predstavlja problem i izazov. Teško pronalaze motivaciju za učenje, jer im je u poplavi tehnoloških naprava škola često nezanimljiva, nepotrebna, pa čak i nebitna. Planiranje i provedba ekskurzije odličan je način za dizanje motivacije učenika, jer kroz samu pripremu, upoznavanje prirodnih i društvenih pojava uživo odnosno na terenu i interakcijom na ekskurziji, učenici počinju shvačati nastavu geografije u drugačijem svjetlu. Ekskurzija im omogučava shvatiti primjenljivost geografskog znanja, a uz to i ponuditi mogučnost za druženje sa svojim vršnjacima. Dodatnu motivaciju im predstavlja korištenje interaktivnih alata. Ako im pri tom omogučimo i upoznavanje te razvijanje kompetencija projekta POGUM koje če moči uspješno primjenjivati kroz život u različitim situacijama, onda smo učinili najviše što kao učitelji možemo učiniti i opravdali neizostavnost škole za uspješnu budučnost naših učenika. Svojima učenicima nismo samo ponudili znanje u drugačijem obliku, več smo ih i naučili kako se suočiti sa problemima te tražiti i stvarati rješenja. 140 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. LITERATURA [1] Geografija. Učni načrti: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN geografija.pdf (4.11.2021) [2] Ekskurzije: https://ekskurzije.weebly.com/ (4.11.2021) [3] Turizem. https://sl.wikipedia.org/wiki/Izletni%C5%A1 ki turizem (5.11.2021) [4] Geografske ekskurzije v devetletni osnovni šoli: https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=14658&lang=slv (7.11.2021) [5] Spletna zbornica osnovne šole Trebnje: https://ucilnice.arnes.si/course/view.php?id=13019, 23. poglavlje (6.11.2021) [6] Pravilnik o šolskem redu: https://www.seps.si/wp-content/uploads/2016/09/2.9.-to%C4%8D.6-Varnost-strokovne-eksk..pdf (7.11.2021) 141 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ZNAČAJ TERENSKOG RADA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ GEOGRAFIJE Vera Gognjavec Osnovna škola Trebnje 142 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Osnovni cilj geografskog rada je opisati i objasniti čovjekov okoliš na Zemlji zbog čega je potrebno prikupiti i proučiti odnosno prezentirati geografske podatke što su bitni za odredenu studiju. Praktični dio zahvaca prikupljanje neobradenih, sirovih podataka i njihovo daljnje preoblikovanje u geografske studije u obliku grafikona, tabela, tekstova, a naročito zemljopisnih karata. Vrlo su važni i drugi izvori (statistika, karte, fotografije, ankete, intervjui), no temeljna metoda prikupljanja geografskih podataka je terenski rad.Terenski rad je temelj geografskog proučavanja, jer je za mnoge vrste podataka jedini izvor podataka iz prve ruke kod kojeg je vjerodostojnost najmanje ugrožena. Terenski rad uključuje promatranje različitih pojava, crtanje ili bilježenje pojedinih procesa, mjerenje različitih vrijednosti (npr. temperatura vode), fotografiranje, prikupljanje podataka mjerenjem ili prebrojavanjem. Za provedbu terenskog rada neizostavna je upotreba seta alata koji, ovisno o vrsti istraživanja, uključuje kompas, GPS, visinomjer, zalihe raznih mjernih tvari (solna kiselina za odredivanje vapnenačkog sastava stijene), čekic itd. Ključne riječi: seminarski rad, terenski rad, istraživanje, regija INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE: povijest, matematika, tehnička kultura, kemija, fizika, informatička pismenost, istraživanje rodnog kraja i zaštita njegovog okoliša, likovna kultura, slovenski jezik. CILJ SUVREMENOG OBRAZOVANJA je osposobljavanje učenika za samostalan rad i stvaranje te razvijanje geografskog mišljenja. [2] 143 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD Operativni ciljevi učenika 9. razreda su ponajprije upoznavanje zemljopisnih obilježja zavičajne regije te posljedično poticanje logičkog i zemljopisnog razmišljanja (promatranje, prikupljanje podataka i korištenje u nastavi te u svakodnevnom životu). Slijedi korištenje četiriju osnovnih matematičkih i nekih statističkih operacija odnosno metoda za prikupljanje, analizu i prikaz zemljopisnih informacija u nastavi geografije kao što su mjerilo, grafikoni/dijagrami, dobne piramide, klimatski dijagrami itd. Treči cilj je korištenje suvremene tehnologije i logičkog zaključivanja, pronalaženje zaključaka i objašnjenja za njih. Daljnji cilj je da učenici razumiju održivi razvoj i odgovornost za održavanje primjerenih životnih uvjeta za buduče generacije. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je da učenici ovladaju metodama učenja geografije s naglaskom na iskazivanju različitih sposobnosti i vještina. [2] Važan cilj nastave geografije je i da učenici postignu ciljeve kroz aktivnost koja može biti grupna ili individualna. Aktivnosti bi trebale biti takve da ih učenik može obaviti sam ili uz potporu i dogovor s učiteljem. Neke od preporučenih aktivnosti su crtanje opče ili tematske karte, terenski rad, orijentacija u prirodi pomoču karte i kompasa, fotografiranje ili snimanje, mjerenje temperature, padalina, naoblaka, vjetra, rijeke, prometa, naselja, razvrstavanje podataka u tabele, crtanje klimatskog dijagrama, korištenje jednostavne geografske metode istraživačkog rada, izrada terenskog istraživačkog zadatka ili izvješča. [2] 2. SEMINARSKI RAD Učenici devetog razreda moraju izraditi seminarski rad na temu upoznavanja rodnog grada odnosno sela. Za odabrani zadatak moraju najprije pripremiti akcijski plan odnosno okvirni prijedlog kako če sprovesti istraživanje. Plan mora sadržati ciljeve, izvore, korake izvodenja rada, okvirni vremenski okvir... [4] Pripremiti moraju popis izvora koje če koristiti za terenski, istraživačko-seminarski rad. Izvore moraju potražiti i upotrijebiti odnosno uključiti ih na smislen način u svoj rad (mogu potražiti i nove izvore). Na kraju moraju analizirati korištene izvore i napisati kratku refleksiju (smisleno upotreba prikupljenih sredstava, poteškoče u prikupljanju i upotrebi izvora, nedostatak izvora...). [5] Naravno, naglasak je cijelo vrijeme na radu na terenu. Učenici moraju materijal za izradu svog rada prikupiti isključivo na terenu pomoču metoda promatranja, mjerenja, prikupljanja podataka, anketiranja, intervjuiranja, fotografiranja, dedukcije i analize. Upotrijebiti smiju i karte svog kraja koje pronadu na internetu. Nakon što prikupe fotografije i podatke s terena, mogu početi s pisanjem seminarskog rada. Kroz kvalitetu njihovog seminarskog rada moguče je utvrditi koliko su pojedini učenici svladali gradivo i kako se snalaze u radu na terenu. 144 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Takoder, veliki naglasak stavljamo na i upute koje učenici dobivaju u pisanom obliku u online učionici geografije. Za učenike je učitelj informatičar pripremio videosnimku s uputama za izradu seminarskog rada. [4] Učenici pri tom upotrebljavaju i ujedno utvrduju znanje rada na računalu koje su stekli tijekom devetogodišnjeg školovanja. Učenici imaju u online učionici geografije i pismene upute te evaluacijski list. Seminarski rad najprije šalju elektroničkim putem na pregled. Ako rad sadrži sve dogovorene elemente (prirodne i društvene pojmove, kartu, fotografije, tabele, grafikone ...), onda ga mogu isprintati i predati. Za obranu moraju pripremiti PPT prezentaciju. Raspored obrana seminarskih radova izložen je je u učionici tjedan dana prije početka obrana. Učenici time osim stručnih geografskih znanja i vještina razvijaju i brojne opce vještine, kao što su komunikacija, aritmetika, promatranje, maštovitost, organizacija te prostorne, društvene i motoričke vještine. Istovremeno stječu i životne vještine, kao što su prepoznavanje i rješavanje problema. Sve to je moguce postici korelacijama izmedu različitih nastavnih predmeta i povezivanjem školskog znanja s iskustvom učenika. Tako možemo govoriti o učenju kreativnosti odnosno o kreativnom učenju. Učitelj podučava učenike procesima spoznaje, osigurava im prikladno okruženje za učenje te ih potiče, usmjerava i daje im povratnu informaciju. [2] Učenje na otvorenom omogucava različite oblike i metode učenja. Važno je da su i upute i zadaci točni i razumljivi učenicima. Praktični zadaci što su prikladni za osnovnu školu su mjerenje, orijentacija i rad sa zemljopisnom kartom, grafička ilustracija, jednostavni računski zadaci, ankete, crtanje zemljopisne karte, intervjui i zadaci neposrednog promatranja. Praktični terenski rad možemo i ocijeniti. Ocjenjuje se priprema za rad, terenski rad i pismeno izvješce (istraživački seminarski rad). 3. TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Naslovnica mora sadržavati adresu škole, naziv seminarskog rada, ime i prezime autora, razred, ime i prezime mentora, mjesto i godinu izrade. Seminarski rad mora sadržati kazalo. Mogu ga izraditi ručno ili ga umetnuti korištenjem za to odredene komande u Wordu. Uvod bi trebao biti kratak. U njemu moraju naznačiti temu seminarskog rada. Savjetuje se da ga oblikuju drugačije od preostatka teksta (vrsta, oblik, boja fonta itd.). Cilj je da pobudi zanimanje kod čitatelja. U glavnom dijelu moraju predstaviti 145 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. i opisati odabranu temu, stoga je to najopsežniji dio seminarskog rada i podijeljen je u odlomke. Svako poglavlje mora imati naslov, a ako je poglavlje opsežno, onda mora imati jedan ili više podnaslova. U zaključku je potrebno sažeti rezultate seminarskog rada ili glavne spoznaje o predstavljeni temi. Veličina fonta je 12. Za stil fonta mogu odabrati Tahomu, Calibri ili Arial. Tekst mora biti poravnat sa obije strane. Razmak izmedu redova mora biti 1,5. Stranice moraju biti numerirane. Numeracija stranica počinje s brojem 2. Iznimka je prva stranica koja nije numerirana. Numerirane moraju biti i slike odnosno fotografije s podnaslovom, tabele, grafikoni, karte ... Zapisati je potrebno i izvor upotrjebljenih citata kao i same izvore. Primjer navočenja izvora: 1. slika: Alpe (Internet) ili 1. karta: Alpe (Raziskujem Slovenijo 9, 48. stranica) Kada se nešto doslovno prepiše iz pisanog izvora, onda je potrebno poštivati pravila citiranja. Opcenito učenicima savjetujemo neka izbjegavaju upotrebu citata. Umjesto toga im savjetujemo da pišu svojim riječima ili da naprave sažetak, a na kraju rečenice ili odlomka dodaju svezu na literaturu u zagradi ili u fusnoti. Kada citiraju moraju navesti prezime autora, godinu izdanja i stranicu. Citirani tekst mora biti označen doslovnim navodnicima u tekstu, a u zagradi ili u fusnoti mora biti zapisan i autor citata. Primjer citiranja: »Obena dežela, ne mejsto ne gmajna ne mogo prez šul, prez šularjev inu prez vučenih ludi biti, ne deželskih ne duhovskih riči prov ravnati ne obdržati.« (Trubar, 1975, str. 74) Primjer sažimanja vlastitim rječima: Primož Trubar je 1550. godine napisao i objavio Katekizam, prvu slovensku knjigu. Za književni jezik odabrao je tadašnji ljubljanski gradski jezik koji je isprepleo s germanizmima i dolenjskim dijalektom.. (Grafenauer, Suhodolčan, 1983). U seminarskom radu mora upotrijebiti najmanje 4 različite izvore. Na kraj seminarskog rada moraju dodati popis svih izvora koje su koristili u seminarskom radu. Pravila navodenja izvora: - knjiga s jednim autorom: Prezime, početno slovo imena. Naslov djela. Mjesto izdanja: izdavačka kuca, godina izdanja. 146 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - knjiga sa dva ili tri autora: Prezime, početno slovo imena, Prezime, početno slovo imena. Naslov djela. Mjesto izdanja: izdavačka kuca, godina izdanja. - knjiga bez autora ili knjiga sa više od tri autora: Naslov djela. Mjesto izdanja: izdavačka kuca, godina izdanja. - web stranica: Prezime, početno slovo imena. Naslov dokumenta ili web stranice. Preuzeto dana. mjeseca. godine. sa web stranice: http: // ... (primjer citiranja izvora s web stranice: OŠ Trebnje. Preuzeto 16. 10. 2021. sa web stranice: http://www.ostrebnje.si [4]) 4. ZAKLJUCAK Terenski rad osposobljava učenike za promatranje, usporedivanje, logičko zaključivanje, generaliziranje i razvijanje sposobnosti samostalnog obrazovanja pomocu različitih izvora (beletristika, leksikoni, enciklopedije, atlasi, internet). Učenici razvijaju i sposobnost komuniciranja te sposobnost djelotvornog rada u grupi. Učenici pomocu orijentacije smještaju mjesto istraživanja te njegovu okolinu u širi prostor. Bez rada na terenu geografsko se znanje pretvara u mehaničko stjecanje znanja bez temeljne potpore, što znači da učenici razumiju procese, ali ih u krajoliku uglavnom ne znaju prepoznati. Učenici moraju stoga u svom seminarskom radu proučiti odnosno istražiti što više prirodnih (vode, klima, tla, stijene, vegetacija ...) i društvenih (stanovništvo, naselja, promet, industrija ...) pojava te ih takoder i fotografirati. Podatke prikupljene s terena moraju prikazati u obliku teksta, tabela, grafikona i klimatskih dijagrama. Izraditi mogu i skicu terena. Seminarski rad mora biti izraden u skladu s uputama te sadržavati dogovorene geografske elemente. Učenici moraju, nakon što su napisali svoj seminarski rad, pripremiti i kratku prezentaciju. 147 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. LITERATURA [1] Geografske metode: https://sl.wikipedia.Org/wiki/Geografija#Geografske metode (7.11.2021) [2] Nastavni planovi. Osnovna škola: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN geografija.pdf (4.11.2021) [3] Brinovec, S. (1992). Terensko delo. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport [4] Osnovna škola Trebnje: https://ucilnice.arnes.si/course/view.php?id=40380 (7.11.2021) [5] Projekt Pogum: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/ (6.11.2021) 148 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad VOLONTIRANJE UCENIKA S POSEBNIM POTREBAMA Tamara Kurbos, mag. prof. spec. in reh. ped. OŠ Gornja Radgona, Slovenija 149 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ljudskoj prirodi postoji potreba za pomaganjem drugima i djelovanjem u svrhu stvaranja dobrobiti za drugeprotivno materijalnim nagradama I motivatorima. Dakle, volontiranje u društvu ima dugu tradiciju i važnu ulogu u odgovaranju na društvene potrebe i pomaganja zajednici. Volontiranjem se može baviti svatko prema svojim sposobnostima pa tako volonteri mogu biti i učenici s posebnim potrebama. U ovom članku predstavit čemo važnost volontiranja i volonterskih aktivnosti koje obavljaju učenici s posebnim potrebama iz područne škole. Ključne riječi: volontiranje, posebne potrebe, aktivnosti 150 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD 1.1. Definicija volontiranja "Volontiranje je rad koji pojedinac obavlja svojom voljom i bez očekivanja naknade (placanja) ili izravne odnosno neizravne materijalne koristi za sebe, na dobrobit drugih ili za opce dobro." (Zakon o volontiranju, članak 5. 2015.). To je aktivnost pojedinaca koji svojim radom, znanjem i iskustvom pomaže poboljšanju kvalitete života pojedinaca ili grupa (Zakon o volontiranju, 2015.). Sami se odlučujemo na volontiranje, jer je to želja za dobrobit drugih i pritom ne primamo financijsku naknadu za svoj rad [3]. 1.2. Oblike prostovoljstva Volonterske aktivnosti mogu biti raznolike: kako formalne tako i neformalne, s punim ili skracenim radnim vremenom, kod kuce ili izvan kuce, i predstavljaju koristi za pojedine volontere, zajednicu i društvo u cjelini [1]. Formalno volontiranje je svaki dobrovoljni rad izmedu osobe koja traži i treba pomoc i volontera koji je ponudila ili uspostavila organizacija. Organizacija je u ovom slučaju odgovorna za odnos korisnika i volontera, medusobnu suradnju te dijelom i za zadovoljstvo obje strane. Odnos medu njima je tako formaliziran. Zbog odgovornosti organizacije za zadovoljstvo svih i odnosa izmedu njih (volonter, korisnik i sama organizacija) imaju svoje zahtjeve. Volontiranje je potrebno organizirati i nadzirati, ponuditi edukaciju volonterima i podržati ih u radu [2]. Formalno volontiranje je ono volontiranje koje nazivamo volontiranjem u praksi. U praksi se mnogo više koristi zbog vece vidljivosti u javnosti, ali i zbog pojavljivanja u medijima. Neformalno volontiranje, za razliku od formalnog, mnogo je manje javno prepoznato i hvaljeno u medijima. To je djelo u kojem postoji osobni dogovor izmedu nas i onih koji nas traže i trebaju našu pomoc. Sami se dogovaramo o volonterskom radu i cijeli dogovor se temelji na našem odnosu. Odnos izmedu nas i onih koji traže i trebaju našu pomoc može biti kratkotrajan ili dugotrajan. Sve je stvar dogovora u datom trenutku. Formalni dogadaj stoga može biti potpuno slučajan i jedinstven, bez veze koja se gradi u buducnosti [2]. Jedan takav primjer je pomoc slučajnoj osobi koja je doživjela prometnu nesrecu. U tom slučaju vodimo računa o svojoj sigurnosti i pažljivo pristupamo mjestu dogadaja, osiguravamo mjesto nesrece, osiguravamo sigurnost sudionika nesrece, procjenjujemo ozljede i odmah pozivamo nadležne službe na brojeve 112 i 113. Ostanite na mjestu dogadaja do dolaska hitne pomoci. Nakon što se nesreca odvija, uglavnom, prvi koji reagira i ošteceni ne održavaju kontakt. 151 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Primjer neformalnog volontiranja je, medutim, dugotrajan i uključuje pomoč onima s kojima smo uspostavili osobni odnos. To omogučuje ljudima da se obrate volonterima i zamole ih za pomoč kada im je potrebna. Vrstu i opseg pomoči osmišljavamo sami zajedno u komunikaciji. Završetkom volonterskog rada odnos izmedu nas i onih kojima je naša pomoč bila potrebna obično se vrača u stare okvire. [2] Ova kategorija tako uključuje pomoč medu susjedima, razrednicima, sportašima, učiteljima, suradnicima, medugeneracijsku pomoč, pomoč osobama s posebnim potrebama. Volontiranje djeluje u raznim područjima. Najpoznatija područja volontiranja su u društvenim, sportskim, rekreacijskim, obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim, ekološkim, turističkim, kriznim situacijama, poput vatrogasnih postrojbi, hitne pomoči i mnogim drugim područjima. Izvode ga i žene i muškarci svih dobnih skupina. U principu nema ograničenja, pa se u to mogu uključiti apsolutno svi ljudi, uzimajuči u obzir svoje mogučnosti (prostovoljstvo.org, 2016.). 2. INTERESNA AKTIVNOST VOLONTIRANJE Područnu školu dr. Janka Šlebingera iz Gornje Radgone pohadaju učenici s posebnim potrebama. Imamo prilagoden obrazovni program nižeg obrazovnog standarda, koji je namijenjen učenicima s lakšim intelektualnim teškočama, te poseban program za učenike s umjerenim, teškim i vrlo teškim intelektualnim teškočama. U sklopu brojnih zanimljivih aktivnosti učenicima smo ponudili i aktivnost volontiranja. Odluka o sudjelovanju bila je potpuno dobrovoljna. Interesne aktivnosti redovito pohadaju 4 učenika iz specijalnog programa, a brojni učenici iz specijalnog programa te učenici s prilagodenim programom takoder sudjeluju u brojnim volonterskim aktivnostima. Učenici s posebnim potrebama osim osnovnih problema, odnosno smanjenih intelektualnih sposobnosti, imaju i pridružene poremečaje (poremečaj kretanja, sljepoča, dugotrajna bolest, govorno-jezični problemi, emocionalni i bihevioralni problemi, poremečaji autističnog spektra i dr.), što nije prepreka nesebičnoj pomoči.drugima. Najvažniji cilj volonterskog rada naših učenika je razvijanje osječaja solidarnosti i društvene odgovornosti prema pojedincu i zajednici. Takoder omogučuje učenicima da bolje razumiju sebe, osobni rast i razvij empatije prema drugima. Kroz meduljudske kontakte učenici mogu osobno sazrijeti, postati samostalniji i odgovorniji te uspostaviti odnose s različitim skupinama ljudi. Kroz iskustvo u volontiranju učenici stječu važne vrijednosti kao što su prijateljstvo, razumijevanje sebe i drugih, podrška, poštovanje, tolerancija, odgovornost, volja, optimizam, ljubav, jednakost. 152 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1. Volonterske aktivnosti učenika Tijekom godine učenici su se uključili u različite volonterske aktivnosti: -posjetili su starije osobe u Domu za starije u Gornjoj Radgoni i zabavljali ih pjesmom, plesom i razgovorom, - očistiti su otpad po gradu i uz rijeku Muru, - sudjelovali su u akcijama dobrotvornog pokreta, - pomagali slabijima ili ostalim učenicima u školi, - suradivali s raznim ustanovama i udrugama (PGD Gornja Radgona, Crveni križ Gornja Radgona, Caritas, Sklonište za životinje - Mala kucica i dr.) i pomagali im najbolje što mogu, - sudjelovali su u humanitarnoj akciji Drobtinica, - obavili sat prve pomoci i osnovnih postupaka reanimacije, - pripremili zahvale osoblju Opce bolnice Murska Sobota i raznim domovima zdravlja za svu nesebičnu pomoc ljudima tijekom korona virusa, - radili na podizanju svijest o volontiranju izradom plakata za Medunarodni dan volontera, - povezali se i komunicirali s učenicima u matičnoj školi itd. Vrlo je teško usredotočiti se na samo nekoliko akcija, no u nastavku cemo detaljnije opisati 3 oblika volonterskog rada učenika s posebnim potrebama: 1. Tijekom epidemije često smo zaboravljali na optimizam i sretne trenutke. Kako bismo dobru volju prenijeli na druge, odlučili smo s učenicima područne škole počastiti zrelije generacije svojim nastupom u Domu za starije osobe u Gornjoj Radgoni. Pripremili smo im plesno-pjevački nastup i kratko druženje, naravno, vodeci računa o svim propisima epidemije. 153 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 15: Plesni nastup u domu za starije osobe 2. 4. listopada je Svjetski dan životinja, pa smo u područnoj školi odlučili prikupiti hranu za mačke i pse i donirati je u dobrotvorne svrhe. Prikupili smo velike količine hrane i kontaktirali Društvo za zaštitu životinja Pomurje, koji su nam se ljubazno odazvali, zahvalili na radu i ponudili edukativne radionice. Slika 16: Akcija prikupljanja hrane za mačke i pse 3. Povodom Svjetskog dana hrane (16. listopada) u Sloveniji se svake godine održava tradicionalna humanitarna akcija Drobtinica koju takoder organizira Područno društvo Crvenog križa Gornja Radgona. U njemu su prvi put sudjelovali i učenici s posebnim potrebama koji su na štandu prikupljali pomoc za socijalno ugroženu djecu razmjenjujuci kruh i kestene uz dobrovoljne priloge prolaznika. Skupili su dobrih 800 eura. 154 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 17: Volonterski rad na štandu Tijekom cijele godine bilo je potrebno motivirati učenike i upoznati ih s volonterskim radom. Bila sam kao mentorica cijelo vrijeme u kontaktu s institucijama i drugim pojedincima s kojima i u kojima su učenici sudjelovali. Ujedno, rad mentora bio je i dobar primjer volonterima, kako bi se učenici lakše i bolje prepoznali u toj ulozi te slijedili njegov primjer. Uz mentora, važnu neizravnu ulogu u uključivanju mladih u volontiranje imali su i drugi školski učitelji i roditelji koji svojim djelovanjem daju važnu inspiraciju i poticaj učenicima. 3. ZAKLJUČAK Našeg volonterskog rada ima zaista puno, jer su srca i nesebična pomoč naših učenika s posebnim potrebama takoder velika. I ubuduče čemo se u našoj područnoj školi truditi da učenici ne zaborave na volontiranje i ove lijepe navike. Na taj čemo način uspjeti sačuvati vrijednosti koje polako blijede u zaboravu te čemo barem malo promijeniti svijet nabolje. 155 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. LITERATURA [1.] Baumkirher, T., Modic, J., Mrak Merhar, I. (2012). Prostovoljstvo mladih: programski dokument. Ljubljana: Mladinski svet Slovenije. [2.] Blazinšek, A., Oblak, A., Gornik, J., Jamšek, P., Kronegger, S., Novak, T., Pinosa, R. (2010). ABC Prostovoljstva: priročnik za mentorje. Ljubljana: Slovenska filantropija, Združenje za promocijo prostovoljstva. [3.] Gril, A. (2007). Prostovoljstvo je proizvodnja smisla. Ljubljana: Pedagoški inštitut. [4.] Slovenska filantropija, Slovenska mreže prostovoljskih organizacij. http://www.prostovoljstvo.org/o-prostovoljstvu (24. 11. 2021) [5.] Zakon o prostovoljstvu (Zprost) (2015). Ur. l. RS 82/15. http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO5532 (24. 11. 2021) 156 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DRUSTVE IGRE NA POČETKU ŠKOLOVANJA Mojca Kravcar, profesorica razredne nastave OŠ Ferda Vesela Šentvid pri Stični, Slovenija 157 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Društvene igre vrlo su važne na početku školovanja za razvoj intelektualne, socijalne i emocionalne strane učenikove osobnosti. Pomocu njih učenici razvijaju suradnju i solidarnost prema drugima. Pomažu im u medusobnom upoznavanju, razvijanju pozitivnih meduljudskih odnosa, a time i znatno doprinose povoljnijoj društvenoj klimi u razredu. Suzdržaniji, introvertirani učenici, koji se inače teško uključuju u grupu, kroz igru se opuštaju i lakše razvijaju kontakte sa ostalima. Društvene igre mogu se upotrijebiti u svim fazama procesa učenja: za motivaciju, stjecanje znanja, učvršcivanje gradiva i za opuštanje. Ključne riječi: društvene igre, medusobni odnosi, sudjelovanje, integracija, učenje 158 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Kroz igru učenici uče, upoznaju svijet i prijatelje, opuštaju se, jačaju socijalne vještine. Na ovaj način izgraduju pozitivnu sliku o sebi na zabavan, povezujuci i koristan način. Korištenje društvenih igara u školi takoder utječe na bolje medusobne odnose, čime se učenici osjecaju bolje u razredu. Takoder ima utjecaj na život u odrasloj dobi, jer ce im olakšati integraciju u društvo i bolje funkcioniranje u njemu. Na početku igre neka ne traju predugo. Mladi učenici imaju kratkotrajnu koncentraciju i manje strpljenja, a kasnije neka se produžuje trajanje igara. Svaka igra ima upute i pravila kojih se učenici moraju pridržavati. Kroz igru učitelj upoznaje učenike na različite načine i vidi kako reagiraju u grupi. Ako primijeti da je netko odgurnut, pokušava ga, uz pomoc ovih igrica, bolje uključiti u društvo. Društvene igre se najčešce izvode u krugu. Tako su svi učenici u izravnom kontaktu, imaju osjecaj pripadnosti grupi i jednakosti. 2.Glavni dio Društvene igre od iznimne su važnosti za razvoj intelektualne, društvene i emocionalne strane osobnosti učenika, pogotovu na početku njihovog školskog obrazovanja. Naime, učenici su se prisiljeni suočiti s novom, nepoznatom okolinom, nepoznatim učiteljima i učiteljicama te školskim sustavom, što je poprilično drugačiji od vrtica. Cilj predstojeceg članka je da vas upoznam sa nekima od društvenih igara koje često koristim u svom radu s učenicima. Biram ih prema trenutačnim ciljevima koje želim postici i krajnjem cilju što je uvijek nepromjenljiv, a to je pomoci učenicima u savladavanju spomenutih izazova. 2.1. IGRE NA POČETKU ŠKOLSKE GODINE Cilj igara je da olakšaju medusobno upoznavanje učenika i njihovo pamcenje imena drugih učenika u razredu. Kako bi to postigla, biram igre u kojima se pojedinci predstavljaju imenom. Učenici kroz igru gube suzdržanost i strah od javnog nastupa. Primjeri igara: Zeleni krokodil: Učenici sjede ili stoje u krugu. Igru počinjem s riječima: „Moje ime je_, s moje lijeve strane sjedi_, a s moje desne sjedi zeleni krokodil." Učenik s desne strane odgovara: »Ja nisam zeleni krokodil. Moje ime je_, s moje lijeve strane sjedi_(ponovi ime učenika s lijeve strane), a s moje je desne strane zeleni krokodil." NAPOMENA: Igra završava kada svi učenici kažu svoje ime. Stolica s moje desne strane prazna je: Svaki od učenika sjedi na svojoj stolici u krugu. Jedna je stolica prazna. Učenik koji sa svoje desne strane ima praznu stolicu kaže: »Stolica na mojoj desnoj je prazna, želim da tu sjedne...« (prozove ime nekoga iz razreda). NAPOMENA: Igra traje toliko dugo, dok god se učenicima čini zabavna. Učenici moraju uvijek koristiti riječ »želim«. 159 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2.IGRE ZA KOMUNIKACIJUI OBLIKOVANJE SKUPINE Učenici kretanjem na zabavan način uče primjerenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Primjeri igara: Molekule: Učenici se uz glazbu slobodno krecu po prostoru. Kada viknem neki broj, primjerice četiri, učenici se moraju udružiti u grupe (molekule) po četiri. Onaj koji ostane sam mora napraviti neku zabavnu vježbu te nakon toga viknuti sljedeci broj. NAPOMENA: Druge moguce izvedbe: učenici mogu skakati ili puzati po prostoru. Igra traje od 3 do 5 minuta. Košara voca: Učenici stavljaju stolice u krug te nakon toga na njih sjedaju. Podijelim ih u grupe: grupa jabuka, kruška, banana ... Stojim u sredini kruga. Kada kažem, primjerice: »Banane-jabuka«, učenici tih grupa moraju zamijeniti mjesta. Ako viknem: »Košara je pala!«, tada svi učenici moraju zamijeniti stolice. Učenik koji ostane bez stolice, nastavlja s prozivanjem. NAPOMENA: Grupe se mogu nazivati po povrcu, stvarima... 2.3.IGRE ZA PAŽLJIVO SLUŠANJEIBRZO REAGIRANJE Učenici razvijaju pažljivo slušanje, slušanje uputa i brzo reagiranje. Primjeri igara: Pismo imam za one....: U krugu je jedna stolicu manje od ukupnog broja učenika u razredu. Učenici moraju, kada čuju dogovorenu riječ, pokušati sjesti na jednu od stolica. Onaj koji ostane bez stolice onda kaže, primjerice: „Pismo imam za sve one koji imaju crvenu majicu!" Svi s crvenom majicom moraju zamijeniti stolice, a osoba u sredini mora iskoristiti priliku te sjesti na jednu od oslobodenih stolicu. Onaj koji ostane bez stolice, opet »donosi novu poštu« s nekom drugom porukom. NAPOMENA: Na kraju igre možemo obaviti razgovor o tome koje su nam stvari zajedničke, a u kojima se razlikujemo. Štap koji govori: Onaj koji ima u rukama štap koji govori, ima posebnu moc govora. Medutim, posebna moc sviju ostalih je da ga slušaju. Učenici si u krug medusobno dodaju štap. Tko ne želi govoriti, daje štap sljedecem. Svatko treba ispričati što mu se dogodilo prethodni dan, nešto zanimljivo što su radili kod kuce ili nešto zabavno. NAPOMENA: Umjesto štapa mogu se koristiti i lutka, lopta ili neki drugi predmet. 160 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. A ja jesam...: Učenici sjede u krugu. Odabrani učenik započinje igru izjavom u kojoj koristi negaciju te baca zavezani rupčic odabranom učeniku. Drugi učenik mora uhvatiti rupčic i odgovoriti: „A ja jesam!" I nastaviti igru na isti način. Primjer: „Danas nisam dobrog raspoloženja." „A ja jesam!" NAPOMENE: Početna izjava može biti i obrnuta tako da drugi učenik mora koristiti negaciju, primjerice: „Danas sam loše spavao", a drugi odgovora: „A ja nisam". 2.4.IGRE ZA RAZVIJANJE PRIJA TELJSTVAI DOBRIH ODNOSA Pomažu u rješavanju sukoba i neugodnih situacija, jačaju prijateljstva i osjecaj odgovornosti te sigurnosti, poboljšavaju spremnost za pomoc drugima. Primjeri igara: Ljudske prepreke: Učenici su u početku podijeljeni u dvije vece grupe. Jedna grupa dijeli se u parove ili trojke te formira žive prepreke. Druga polovica učenika dijeli se u parove. Jedan od učenika u paru ima zavezane oči trakom ili maramicom, a drugi ga pomocu glasa mora voditi preko prepreka. Onda mijenjaju uloge. NAPOMENA: Razgovaramo o tome koliko je važno pomagati jedni drugima i osjecati se sigurnima u tome, a uz to razvijamo osjecaj odgovornosti prema sebi i drugima. Nevidljivi prijatelji: Učenici najprije naprave krug. Zatim zatamnimo sobu i puštamo tihu glazbu. Svatko bira nekoga koga ce „nevidljivo" pratiti. Svi se polako krecu po prostoru. Kada glazba prestane, svatko skače prema onome koga je odabrao i hvata ga za ramena. Ovom vježbom učenici spontano pronalaze nove prijatelje. NAPOMENA: Kada pridu prijatelju, mogu mu poželjeti ugodan dan, potapšati ga po glavi ... 2.5.IGRE ZA OPUŠTANJE Učenici se opuštaju, jedni prema drugima se ponašaju brižno i umiljato. Primjeri igara: Metenje: Učenici su podijeljeni u parove. Jedan iz para leži na trbuhu, a drugi kleči pored njega. Učenik koji kleči rubom dlanova klizi po tijelu onoga koji leži kao da skuplja mrvice na stolu. Kada presudi da je vec pomeo sve mrvice, podiže ih objeručke te ustaje i odnosi ih u kantu za smece gdje ih istrese. Zatim mijenjaju uloge. NAPOMENA: Na ovaj način mogu "počistiti" loše raspoloženje, ljutnju, glasnocu ... Ogledalo: Učenici se podijele u parove nakon čega se moraju okrenuti jedan prema drugome. Jedan pokazuje različite pokrete i mijenja izraze lica (mogu biti i smiješni), a drugi ga pokušava imitirati što je točnije moguce. Nakon odredenog vremena, mijenjaju uloge. Pri tom je važno da to naprave u potpunoj tišini. 161 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. NAPOMENA: Pokreti mogu biti i ritmički uzorci. 2.6.IGRE PROMA TRANJA Svrha ovih igara je u tome da učenici pažljivo promatraju zbivanje i uočavaju promjene koje se dešavaju. Učenici promatraju i sebe i druge. Primjeri igara: Što se promijenilo: Učenici su podijeljeni u dvije grupe koje su poredane na način da su okrenute jedna prema drugoj. Svaki učenik ima samo jednu minutu za pažljivo promatranje onoga koji stoji nasuprot njega. Nakon toga, oba se reda moraju okrenuti tako da se ne vide i da si pokazuju leda. Za vrijeme dok su okrenuti jedan od drugoga, moraju promijeniti nešto na sebi. Zatim se ponovno okreču jedni prema drugima i pokušavaju ustanoviti u čemu se promijenio onaj koji im stoji nasuprot. NAPOMENA: Kasnije im možemo dati uputa neka promijene dvije ili tri stvari. Detektiv: Učenici naprave krug. Učenik volonter je detektiv koji mora na početku igre iziči iz učionice. Za vrijeme njegove odsutnosti zajedno biramo učenika koji če voditi igru. Voda igre mora nakon povratka detektiva izvoditi nasumične pokrete, a druga ga djeca moraju tajno promatrati i imitirati. Cilj igre je da detektiv pokuša ustanoviti tko u stvari vodi igru. Kada detektiv otkrije vodu igre, onda bira svog nasljednika. NAPOMENA: Igra traje najviše pet minuta. 3.Zaključak Učenici vole sudjelovati u društvenim igrama. Preporučeno je svakodnevno uključivanje društvenih igara u nastavu u različitim fazama učenja. Društvene igre doprinose boljem usvajanju znanja, večoj motivaciji i boljoj socijalizaciji. Odlično su rješenje za učenje i rješavanje sukoba u učionici. Izvrstan su dodatak nastavi i to osobito na početku školske godine jer je koncentracija učenika u tom razvojnom razdoblju još relativno kratka. 162 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Popis literature [1.] Lamovec, T. (1993). Spretnosti v medosebnih odnosih. Ljubljana: Center za psihodiagnostična sredstva. [2.] McGrath, H. in Francey, S. (1996). Prijazni učenci, prijazni razredi. Učenje socialnih veščin in samozaupanja v razredu. Ljubljana: DZS. [3.] Virk Rode, J. in Belak Ožbolt, J. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana. Zavod republike Slovenija za šolstvo. [4.]https://igramose.blogspot.com/p/socialne-igre.html (2020). 163 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ULOGA RAZREDNIKA U VODENJU ODJELNE ZAJEDNICE Nataša Kuselj, prof. Osnovna škola Mokronog, Slovenija 164 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Uloga razrednika je vrlo važna, jer mu se obracaju i učenici i roditelji, posebno kada ima kakvih problema, kada žele pomoc, savjet ili trebaju informacije. Očekivanja od razrednika imaju i svi ostali učitelji koji predaju u tom razredu. Razrednik preuzima veliku odgovornost vodeci odjelnu zajednicu, jer o njemu ovisi funkcioniranje razreda kao grupe i kakva su pravila u razredu. Razrednik je svojevrsni voda, a posljedično, o njegovom stilu vodenja ovisi i zadovoljstvo učenika i njihov uspjeh. Pozitivna interakcija izmedu učenika i razrednika vrlo je važna za dobru, opuštenu i ugodnu klimu u učionici. Ključne riječi: nastava razredne zajednice, temeljni zadaci razrednika, odnosi učitelja i učenika 165 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Razrednik je učenikov prvi učitelj, kojem se on ima pravo obratiti, kada su u pitanju njegova dobrobit i život u razredu i školi. Razrednik za pojedinog učenika, pa čak i razrednu zajednicu znači most kroz koji se ulazi i pridružuje široj zajednici koju predstavlja škola. 1.1. Osnovni zadaci razrednika Osnovni zadaci koje obavlja razrednik su [4]: 1) Povezivanje: razrednik je voditelj odjelnog nastavnog osoblja i poveznik odjelne zajednice s drugim sustavima unutar i izvan škole, posebno vodeči računa o povezanosti škole kao ustanove s učenicima i roditeljima; 2) Odgojni: omogučuje (planira i organizira) situacije u kojima učenici preuzimaju suodgovornost za život u razrednoj zajednici i odgovornost za svoje postupke i odluke, potiče razvoj osječaja za bližnje, razvoj temeljnih ljudskih vrijednosti, formiranje zrele, neovisne osobnosti koja djeluje prema internaliziranim etičkim načelima; 3) Animacija: potiče, motivira, aktivira učenike i nastavnike kako bi mogli afirmirati i razvijati svoje darove, sposobnosti i ideje; omogučuje pojedincima da preuzmu svoj dio odgovornosti za život zajednice; 4) Planiranje: zajedno s ostalim članovima planira i ocjenjuje rad i život odjelne zajednice; 5) Posredovanje u problemskim situacijama: pomaže svima uključenima u rješavanje problemskih situacija koje nastaju izmedu učenika, izmedu učenika i nastavnika i slično., osigurava da proces rješavanja sukoba bude konstruktivan; 6) Informativno: pruža informacije učenicima, roditeljima i ostalim članovima nastavnog osoblja; 7) Administrativno: sreduje dokumentaciju, brine o zakonitosti postupaka, zapisnicima, evidencijama, piše potvrde i slično Razrednik je dužan obavljati sljedeče zadatke [2]: : • vodi rad odsječnog nastavnog osoblja, • brine o kontinuiranoj suradnji sa svim stručnjacima uključenim u rad odjelne zajednice, • analizira obrazovne i nastavne rezultate odjela, • brine o rješavanju obrazovnih i učnih problema pojedinih učenika, • odlučuje o odgojnim mjerama, • suraduje s roditeljima i školskim savjetovalištem, • istražuje okolnosti prekršaja, obavještava roditelje o izostancima, prekršajima, uspjesima, • naglašava kulturno obrazovanje, • redovito pregledava izostanke učenika, prihvaca isprike, vodi evidenciju izostanaka, 166 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • potiče učenike na pronalaženje unutarnje motivacije (učenje, izrada zadače, sudjelovanje u nastavi, odnos prema kolegama, školskom osoblju...), • upoznaje studente s aktualnim informacijama, • prati provedbu sporazuma. 2.Sati odjelne zajednice U razredima razredne zajednice najprije je važna kvaliteta odnosa učitelj-učenik, a tek onda odnosi medu učenicima, koji ne mogu biti puno drugačiji nego u drugim razredima i opcenito u meduljudskim odnosima. Sati u zajednici u odjelu predstavljaju priliku za stvaranje pozitivnih i empatičnih odnosa, prihvacanje različitosti, sudjelovanje i aktivno sudjelovanje u oblikovanju života i rada odjela. Unutar sati odjelne zajednice, fokus treba biti na sljedecem [1]: 1) Pronalaženje i postizanje zajedničkih ciljeva. Oni su povezani sa rezultati učenja. Mogu ih postici sami ili uz pomoc roditelja, mogu si pomagati. Naravno, potrebno je jasno postaviti zajedničke ciljeve (npr. zajednički cilj može biti uspjeh u učenju, uspješan završetak školske godine, briga o učionici i školskom okruženju, uredenje učionice u posebnim prilikama, izrada čestitki, razredna disciplina ili sudjelovanje u nastavi, izbornim predmetima, kružocima i drugim aktivnostima). 2) Stvaranje i postavljanje zajedničkih pravila. Ovo su školski red, kucni red. I učenici i djelatnici škole moraju se pridržavati ovih pravila kako bi se rad mogao odvijati nesmetano. Takoder je potrebno aktivno sudjelovati u formiranju odgojno-obrazovnog koncepta škole, u školskom parlamentu, formirati zajednička razredna pravila. 3) Rješavanje aktualnih problema, organizacije rada, uspjeha i neuspjeha. 4) Razvijanje društvene klime, psihosocijalnih odnosa medu članovima razredne zajednice. U razredu mora postojati klima koja učenicima omogucuje osobni rast i razvoj, jer je to jedini način da rad bude ugodan i uspješan. Za razvijanje pozitivne klime razrednik može koristiti kreativne tehnike, kao što su društvene igre, u obliku grupnog rada i metodom iskustvenog učenja, verbalno i neverbalno. U provedbu društvenih igara i radionica možemo uključiti i savjetodavnu službu te surazrednika. Svrha i ciljevi društvenih igara su [3]: • stvoriti povoljnu, ugodnu i sigurnu atmosferu, • promovirati i razvijati dobru komunikaciju, • smanjiti konkurenciju medu studentima i povečati suradnju, • omogučiti situaciju da učenik prepozna svoje raspoloženje i svoje želje, • razvijati veču toleranciju prema pojedinim učenicima, • omogučiti pojedincima da se pokažu i provjere u različitim ulogama, • prepoznavanje vlastitog ponašanja i ponašanja drugih u istoj situaciji, 167 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • poticati i razvijati osjetljivost za ono što se dogada i iskustva drugih, • razviti odgovornost za svoje postupke. 5) Upoznavanje sa svojim ponašanjem i njegovim utjecajem na pojedince, ali na način koji jača samopoštovanje i razvija meduljudske odnose. 6) Razvijanje različitih oblika komunikacije. 7) Izražavanje emocija i učenje primjerenog reagiranja na emocije drugih. 8) Suočavanje sa sukobima i odlukama. 9) Promatranje, prepoznavanje i mijenjanje svojih obrazaca i pravila ponašanja kada je to potrebno. 10) Sudjelovanje u školskim projektima. 11) Razgovori o stresu, problemima adolescenata. 12) Uključivanje interaktivnog obrazovanja kao prilike i izazova za grupni rad s djecom. 13) Uključenost u školski parlament i školsku zajednicu. 14) Pozitivan i ozbiljan stav prema nacionalnom testiranju. 3.Zaključak Učionički sati pružaju idealnu priliku za upoznavanje učenika, ne samo kao učenika, več prije svega kao ljudi, osoba, pojedinaca. Ovo znanje potrebno je razredniku ako zaista želi pedagoški raditi u razredu. Učenici takoder mogu osobnije upoznati razrednika u različitim predmetima, a njihov odnos može postati osobniji i iskreniji. Kao rezultat toga, veča kvaliteta meduljudskih odnosa utječe i na bolje postizanje postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva. 168 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Popis literature [1] Bregar M. (2013): Razredni zadaci u osnovnoj školi i kvalifikacije. Diplomski rad. Ljubljana: Pedagoški fakultet. [2] Kalin, J. (2001): Pogledi na rad razrednika i ulogu razrednika. Suvremena pedagogija, svezak 52, br.1, str. 8 - 31. [3] Pregelj, V. (2014): Društveno interaktivne igre u radu s grupom na odmoru. Teza. Ljubljana: Pedagoški fakultet Ljubljana. [4] Programske smjernice za rad Udruge odjelnih učitelja i odjelne zajednice u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (2005.). Ljubljana: Ministarstvo prosvjete i športa. 169 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad POTICANJE CITANJA Katarina Vinšek, univ. dipl. prof. razredne nastave Osnovna škola Ig, 1292 Ig, Slovenija 170 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Čitanje ima veliki značaj u razdoblju odrastanja. Djeca su još tijekom boravka u vrticu okružena bajkama koje slušaju od odgojiteljica i roditelja. Medutim, kada nauče čitati, sami čitaju bajke. O kulturi čitanja kod kuce i kulturi čitanja roditelja uvelike ovisi hoce li djeca postati dobri čitatelji. Čitanje takoder proširuje naš vokabular, obogacuje našu komunikaciju i razvija maštu. Pored navedenih prednosti, hrani našu dušu i održava kondiciju mozga. U ovom članku opisat cu neke od opcija za poticanje čitanja koje koristim u školi i kod kuce. Ključne riječi: čitateljska značka, bajka, meduvršnjački odnosi, čitanje, mašta 171 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Čitanje Čitanje predstavlja razumijevanje pisanog teksta. To je proces u kojem pretvaramo vidljive znakove (slova) u slušni oblik (glasove). Nazivamo ga i dekodiranjem. Da bi učenik naučio čitati, mora poznavati slova i imati sposobnost predvidanja. [1.] Važno je da dijete dobro poznaje vezu izmedu glasova i slova te da dobro razlikuje slova. Od samog početka moramo nastojati da učenici razumiju pročitano. Isprva nam u tome mogu pomoči fotografije, ilustracije i uvodni razgovor o riječi. Kada se obraduju duži tekstovi dobro je da učiteljica čita tekst s naglascima, stankama i intonacijom. Učenike potičemo da čitaju riječi povezano odnosno da vuku, povezuju glasove. [2.] Čitanje treba osmisliti. Djeca moraju razmišljati o njegovom značaju. S njima razgovaramo o čitanju i potičemo roditelje na isto. Čitanje treba vježbati. Dovoljno je 5 do 10 minuta čitanja dnevno. [3.] 2.Opcije za poticanje čitanja 2.1.Čitateljska značka Čitateljska značka je slovenski kulturni pokret i dobrovoljna slobodna aktivnost koja kroz različite programe i akcije potiče djecu predškolske i osnovnoškolske dobi te srednjoškolce i odrasle na čitanje [6.] Čitateljsku značku osnovali su 1961. godine u Osnovnoj školi Prevalje književnik Leopold Suhodolčan i profesor slovenskog jezika Stanko Kotnik. Susreti s brojnim literatima i razgovori o pročitanim knjigama dodatno su potakli učenike na čitanje, a dodjela čitateljskih znački smatrala se pravom svečanom manifestacijom u mjestu. Prva značka dodijeljena je u Osnovnoj školi Franje Goloba, Prevalje. Danas se čitateljska značka odvija u gotovo svim slovenskim osnovnim školama. [5.] Kao učiteljica primječujem, da je svake godine sve teže motivirati učenike na čitanje. Takoder primječujem pad broja uradenih čitateljskih znački. Sve više učenika treba vanjsku motivaciju da bi se uopče uhvatili u koštac s čitateljskim značkama. Predstavit ču vam ideju koja mi je pala na pamet i koja uvelike pomaže pri poticanju učeničkog čitanja te završavanju čitateljske značke. Dogovorim se s učenicima da če oni koji uspješno završe čitateljske značke dobiti priliku da prenoče s nama odnosno sa mnom i sa svojim drugarima u razredu. Ova večer zove se Bajkovita večer u učionici i predstavlja visoku motivaciju za učenike. Poslijepodne se vračamo u školu, čitamo zajedno, večeramo, a onda se čitajuči polako pripremamo za san. Mislim da ne trebam dalje napominjati da učenici 172 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. zaista uživaju u ovoj aktivnosti. Dugo ne zaboravljaju ovo iskustvo. 2.2.Čitanje kod kuče/domaca lektira Domača lektira odnosno čitanje kod kuče predstavlja oblik obveznog čitanja u osnovnim i srednjim školama. Učenik mora pročitati odredeni broj propisanih knjiga i potom pokazati znanje o pročitanom (provjera znanja, ocjenjivanje znanja, pismeni sastav, esej i sl.). U 4. i 5. razredu učenici moraju pročitati 3 knjige, a zatim riješiti različite zadatke koji se odnose na pročitani tekst: nacrtati strip, osmisliti igru, odgovoriti na pitanja, nastaviti priču, izraditi plakat itd. 2.3.Sat čitanja u školi Svakih petnaest dana u školi odvojimo sat vremena za tiho čitanje. Učenici čitaju knjige po svom izboru. Iskustvo je pokazalo da im se svida ovaj oblik čitanja. Tijekom čitanja su tihi, koncentriraju se i aktivno sudjeluju. Slika 1: Školska knjižnica Izvor: vlastiti 173 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 2: Čitanje u školi Izvor: vlastiti 2.4.Sat obiteljskog čitanja Kao majka troje djece uvela sam sat čitanja i kod kuce. Svakog utorka u pet sati poslijepodne svi članovi moje obitelji čitaju svoje knjige. Zajedno smo odabrali dan i vrijeme kada nemamo drugih obveza. Okupimo se na kauču, ugasimo i odložimo telefone te uživamo u tihom čitanju. U početku je bilo malo negodovanja i prigovaranja, ali sada smo se toliko navikli da jedva čekamo ova naša zajednička okupljanja. Ovo je način da budemo zajedno kao obitelj i korisno provedemo slobodne trenutke, što je vrlo teško postici u današnjem ubrzanom životu. 2.5.10 minuta čitanja prije nastave Dodatni napredak primijetila sam zahvaljujuci svojoj odluci da učenicima čitam naglas svako jutro prije nastave. Odaberem knjigu koja je opsežnija i sadržava više poglavlja. Slušajuci sa zanimanjem učenici se dodatno umire. Naravno, razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja o pročitanoj knjizi. 2.6.Čitanje ispod klupa Zašto svoje čitanje ne učiniti još zanimljivijim? Učenicima kažem da mogu čitati na podu ili ispod klupa. Vjerujte mi, zaista se oduševe. Čak i malo manje zanimljive priče na ovaj način postaju zabavne. 174 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: Čitanje ispod klupa Izvor: vlastiti 2.7.Radni listovi za uvježbavanje čitanja Listovi za čitanje prikladni su za mlade učenike koji tek uče i vježbaju čitanje. Učenik svaki dan mora čitati kod kuče 10 minuta, a roditelji se potom potpisuju na list za čitanje. Nagradu za ispunjeni list učenik bira sam: jedan dan bez domače zadače, prezentacije igre, vodenja aktivnosti,... Na ovaj način učitelji potiču čitanje i prate napredak učenika. 2.8.Čitalački izazov Čitalački izazov predstavlja paleta raznih zadataka koji bi trebali začiniti čitanje na zabavan način. Može se pripremiti prije raspusta ili u bilo kojem drugom razdoblju: čitaj u krevetu, čitaj u polutami pod lampom, čitaj naglas članu obitelji, čitati vani na travnjaku,... Učenici vole ove čitalačke izazove i rado se pohvale opisujuči gdje su sve i kako čitali. 175 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. A Ob branju si prrvoiii topel Cai alt kakav /in v postelji. t,'i Beri prvi dan v novem letu Beri v temi • C^ 2! »ljubimka «» ' kj te bo V g» mm«, te bo ft ^ s: kakien pa|ekv Beri 2 rokavicami kotu o kapo in Salom Beri bofcino zgodbo. s Slika 4: Čitalački izazov Izvor: vlastiti 3.Kratki upitnik Provela sam kratki upitnik medu učenicima četvrtog razreda (četvrtašima): 1. Voliš li čitati? (da/ne) 2. Koliko često čitaš? (svaki dan, nekoliko puta tjedno, kada moram) 3. Zašto čitaš? (slobodan odgovor) Prezentacija rezultata: 1. Voliš li čitati? DA NE 72 (86%) 12 (14%) 2. Koliko često čitaš? SVAKI DAN NEKOLIKO PUTA TJEDNO KADA MORAM 68 (81%) 10 (12%) 6 (7%) 176 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Rezultati su bili bolji nego što sam očekivala. Na temelju dobivenih odgovora mogu zaključiti da učenici 4. razreda i dalje vole posegnuti za knjigama i tako provesti slobodno vrijeme. 3. Zašto čitaš? Navest cu nekoliko najčešcih/najzanimljivijih odgovora: • Zato što mi se to svida. • Zato što su knjige zanimljive. • Zato što moram. • Zato što mi je dosadno. • Jer tako mama kaže. • Zato što me to smiruje. 4.Zaključak Ako pogledamo rezultate kratkog upitnika koji sam provela u školi, možemo uočiti da vecina učenika voli čitati. U našem slučaju riječ je o 86% svih ispitanika. Na pitanje „Koliko često čitaš?", 81% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dakle svaki dan, a 7% učenika čita kada se to od njih zahtijeva, odnosno kada moraju čitati. U medijima možemo pronaci mnogo razloga za čitanje i njegove prednosti. Nabrojat cemo nekoliko: lakše razumijevanje onoga što čujemo i vidimo, širi vokabular, razvijanje kreativnosti, razvijanje različitih misaonih uzoraka, opuštanje, sreca, povečanje koncentracije, treniranje mozga, sprječavanje starenja, provodenje vremena sa samim sobom. Medu navedenim razlozima sigurno cete pronaci svoj. Čitanje je iznimno važno za djecu i za nas odrasle, stoga nikad ne prestanimo čitati! Roditelji me često pitaju što njihova djeca trebaju čitati i kako ih motivirati za čitanje jer ih knjige i čitanje ne zanimaju. Pokušavam ih savjetovati i ponuditi nekoliko opcija koje sam opisala. Neka dijete čita ono što voli: to takoder mogu biti enciklopedije, leksikoni ili stripovi. Moje osobno mišljenje je, da je primjer (uzor) najbolje učenje. Ako dijete kod kuce nema poticajno okruženje za čitanje, trebat ce mu mnogo više volje i motivacije da uzme knjigu u ruke. Svoj prilog zaključit cu mišlju pakistanske aktivistice za pravo na obrazovanje žena i najmlade dobitnice Nobelove nagrade, koja je u borbi za svoja prava umalo izgubila život: „Jedno dijete, jedan učitelj, jedna olovka i jedna knjiga mogu promijeniti svijet." Čitajmo zajedno! 177 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5.Popis literature [1.] Fekonja Pekljaj, U., Marjanovič Umek, L., Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete. [2.J Golli, M., Grginič, M., Kozinc, A. (1996). ABC: Govorimo - poslušamo, pišemo - beremo. Priročnik za učitelje. Trzin: Izolit. [3.] Rot Vrhovec, A. (2017). Zapiski s predavanj in vaj pri predmetu Didaktika slovenskega jezika 1. Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [4.] Branje, čudežno zdravilo! - 3skelion https://3skelion.si/branje-cudezno-zdravilo/. Preuzeto 12. listopada 2021 [5.] Društvo Bralna značka Slovenije - ZPMS (bralnaznacka.si) https://www.bralnaznacka.si/ Preuzeto 11. listopada 2021. [6.] V Register vpisana nova enota - GIBANJE BRALNA ZNAČKA | Nesnovna kulturna dediščina Slovenije (nesnovnadediscina.šT) http://www.nesnovnadediscina.si/sl/aktivnosti-koordinatorja/v-register-vpisana-nova-enota-gibanje-bralna-znacka. Preuzeto 11. listopada 2021. 178 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UČITELJ - PROMOTOR ŠKOLE Tatjana Emeršič Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor 179 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U Srednjoj ugostiteljsko-turističkoj školi Maribor udružili smo snage u sklopu seminara za nastavnike - promotore škole i došli do zanimljivih ideja kako našu školu učiniti još prepoznatljivijom, zanimljivijom i privlačnijom javnosti. U ovom članku predstavljam pet proizvoda za promociju škole. Svi predmeti izradeni su u prirodnoj veličini od pristupačnih ili reciklirajucih materijala koji se mogu zamijeniti kvalitetnijim materijalima. Ključne riječi: imidž škole, promocija, kreativne radionice 180 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I.Uvod Srednja ugostiteljsko-turistička škola Maribor jedna je od najprepoznatljivijih i najuspješnijih srednjih škola u Sloveniji i izvan granica naše domovine. Mladi u glavnom gradu Štajerske vec 60 godina studiraju ugostiteljstvo i turizam. Medutim, duga tradicija isprepletena je sa suvremenošcu, jer doba digitalne tehnologije i društvenih mreža takoder zahtijeva od institucija kao što su škole da se prilagode uvjetima na tržištu rada. Kao javna ustanova, srednja škola se financira iz državnog proračuna. Važeca zakonska regulativa utvrduje visinu sredstava za rad srednje škole prema broju upisanih učenika. Sve to potiče upravu škole i zaposlenike da se na tržištu rada ponašaju kao tvrtka koja mora steci dovoljno korisnika za preživljavanje, tj. učenika. Uz kvalitetne obrazovne programe, stručne i predane nastavnike, suvremenu opremu, postignuca u učenju i druga postignuca učenika, škola se javnosti može predstaviti i svojim vizualnim identitetom. I dalje je istina da je sadržaj važniji od forme, ali ljudi vole posegnuti za uslugama i proizvodima koji su umotani u lijepu i kvalitetnu ambalažu. U ugostiteljstvu i turizmu samo ukusna hrana vec dugo ne zadovoljava zahtjevnog klijenta. Hrana i pice prvo moraju biti privlačni, umješno ponudeni i prikladno uredeni. Klijenta mora posluživati educirani ugostitelj koji može podnijeti i najzahtjevnije usluge, ali i najzahtjevnije goste. Srednja ugostiteljsko-turistička škola Maribor često sudjeluje na kulinarskim dogadanjima diljem Slovenije i inozemstva. Ovakva dogadanja nisu samo prilika za vrhunsku gastronomiju, vec su često i kombinacija isprepletenih kulturnih, društvenih, umjetničkih i znanstvenih aktivnosti pojedinaca povezanih sa širom društvenom zajednicom. Pregledom arhivske grade (fotografije, reportaže, videa) koja dokumentira ovu vrstu školske aktivnosti, otkriva se da bi se moglo učiniti mnogo više da škola postane prepoznatljiva javnosti. 2. Od ideje do proizvoda Kad sam se suočila sa zahtjevom da napravim promotivni proizvod za školu, pogledala sam u sebe i pitala se što znam, što mogu, što je ono što me osim profesionalnog rada veseli. Odmah sam znala da je to ljubav prema rukotvorinama, gotovo zaboravljena kulturna baština naših baka. 181 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Nakon pomnog razmatranja, proučavanja materijalnih uvjeta i vremenskih mogucnosti, odlučila sam pripremiti pet proizvoda za promociju Srednje ugostiteljsko-turističke škole Maribor. Svi proizvodi mogu nadopuniti dekoraciju stolnjaka, posuda, pica i drugih proizvoda te na taj način značajno doprinijeti vidljivosti škole u javnosti, dok njihovi korisnici (učenici, nastavnici, uprava škole) stvaraju osjecaj pripadnosti i odanosti ustanovi u kojoj su predstavljati. 2.1. Proizvodi za promocijo šole 1. Podmetač 2. Servisna podloga za posluživanje kave 3. Držač salveta 4. Dekorativna štipaljka 5. QR-kod Podmetač je izraden od tekstilne podloge ili plastičnog materijala u obliku pravokutnika, dimenzija 46 x 36 cm. Bijela je i obrubljena ručno heklanom ili strojno vezenom čipkom. Školski logo i slogan otisnuti su na dijagonali dvaju ugla. Boje i veličina stolnjaka se mogu mijenjati po želji, materijali se mogu lijepiti ili šivati. Izvedba je brza i laka, proizvod se može proizvesti u vecim količinama u kratkom vremenu. 3.Podmetač Slika 1: Podmetač 182 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Servisna podloga za posluživanje kave Servisna podloga za posluživanje kave je manja i ovalna verzija podmetača opisanog iznad. Služi za pokrivanje pladnja za posluživanje na kojem serviramo kavu s vodom. Ukrašena je logotipom i sloganom škole te je prekrasan ukras prilikom posluživanja napitaka od kave. Izradena je od kvalitetnog bijelog platna ili umjetnih materijala te je ručno ili strojno podstavljena čipkom. Držač salveta Držač salveta je estetski i praktičan dodatak za pripremu i ukrašavanje stolnjaka. Cilindričnog je oblika - za podlogu smo koristili kartonske cijevi od papirnatih ručnika. Kartonski rukav izrežite na bilo koju širinu (5 do 6 cm) i omotajte ga bijelim platnom na koje smo prethodno otisnuli logo škole. Rubovi prstena za salvete mogu biti ukrašeni finom čipkom, što proizvod čini atraktivnim i zanimljivim. Rukav se može oslikati po želji, ukrasiti staklenim perlama ili drugim ukrasnim elementima. sv Slika 2: Držač salveta 183 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Dekorativna štipaljka Dekorativna štipaljka izradena je od obične drvene štipaljke, koja je opremljena pločicom bilo kojeg oblika, na koju zalijepimo logo škole. Spojnica se može pričvrstiti na čaše, poklon vrečice, jelovnike, a time i s malo pažnje na autorstvo proizvoda. Kliješta, koja su nastala kao dio sadašnjeg projektnog zadatka, opremljena su pločicama u obliku srca. Proizvod je pristupačan, a može se koristiti i kao promotivni materijal na informativnim danima za osnovnoškolce koji se uvijek održavaju u dane uoči Valentinova, Valentinova. 4.QR-kod QR kod je matrica ili takozvani dvodimenzionalni crtični kod razvijen za potrebe proizvodača automobila Toyote 1994. godine od strane njegove podružnice Denso-Wave. Riječ QR je skračenica za englesku riječ "Quick Response", što znači "brzi odgovor". QR kod se takoder sve više koristi u reklamne svrhe u svim područjima ljudske djelatnosti [4]. Za generiranje QR koda možemo koristiti bilo koje podatke, uključujuci sliku. Postoji nekoliko besplatnih programa za generiranje QR kodova. Koristili smo program Unitag QR Code generator [3]. Za generiranje koda korišteni su sljedeci podaci: • Naziv škole: Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor • Adresa škole: Mladinska ulica 14 a, 2000 Maribor • Telefonski broj tajništva škole: 02/235 00 10 • Telefonski broj faksa: 02/235 00 21 • Naš slogan: Škola s okusom! • Poveznica do školske mrežne stranice: www.ssgt-mb.si [5] S mobitelom koji ima instaliran čitač QR kodova, kod je lako čitljiv i jednim klikom možete kopirati sadržaj, posjetiti web stranicu, pretražiti rezultate pretraživanja, podijeliti kod u poruci i na društvenim mrežama, poslati poruku ili poziv. 184 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. QR kod se može koristiti kao dodatak promotivnim materijalima škole u bilo kojem obliku (otisnuti na brošurama, posjetnicama, bedževama, majicama i drugim proizvodima). Omogucuje brzi pristup školskim informacijama online, a istovremeno nam govori da idemo ukorak s vremenom i modernom tehnologijom. Slika 3: QR-kod SŠGT MB 5. Zaključak Srednja ugostiteljsko-turistička škola Maribor dugi niz godina posebnu pozornost posvečuje promociji zanimanja za koja se školujemo u školi. Uz poznate aktivnosti za prezentaciju obrazovnih programa koje provodimo u školi, kao što su informativni dani za osnovnoškolce, dani otvorenih vrata, sudjelovanje na sajmovima karijera, priprema foto i video materijala, odnedavno bavimo se vizualnim predstavljanjem škole javnosti. Prije nekoliko godina promijenili smo logo i slogan škole, sada razmišljamo što još reči o instituciji čiji smo dio, kako bismo je učinili još prepoznatljivijom u javnosti. U sklopu seminara za učitelje - promotore škola osmislila sam 5 proizvoda za promociju škole: podmetač, servisna podloga za posluživanje, držač za salvete, ukrasnu kopču i QR kod koji je izradila profesorica informatike u školi. Svi proizvodi su praktični i pristupačni te pogodni za proizvodnju u velikim količinama. Sve opisane promotivne artikle mogu izraditi i učenici, npr. u kreativnim radionicama u sklopu besplatnih ili obveznih izbornih predmeta. 185 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. Literatura [1.] Bogataj, J. (1995). Kultura poslovnih, promocijskih in protokolarnih daril. Ljubljana: Ethno. [2.] Možina, S., Tavčar, M., Kneževič, A. (1995). Poslovno komuniciranje. Maribor: Založba Obzorja. [3.] Design QR Code generator. URL: https://www.unitag.io/qrcode (10.1. 2021). [4.] QR koda in njena uporaba. URL: https://spletnik.si/blog/qr-koda-in-njena-uporaba (10.11. 2021). [5.] Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor. URL: www.ssgt-mb.si (10.11.2021). 186 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad KOMUNIKACIJSKO POUCAVANJE KNJIŽEVNOSTI -OTVARANJE DIJALOGA O PROBLEMIMA ADOLESCENATA Tatjana Emeršič Srednja šola za gostinstvo in turizem Maribor 187 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Nastava književnosti u suvremenoj srednjoj školi puno je više od stavljanja teksta u kontekst teorije književnosti i povijesti. Školska interpretacija umjetničkih tekstova takoder je susret mladog čovjeka sa samim sobom i prilika za upoznavanje svijeta u kojem živi. Čitajuči odabrane starije, a posebno suvremene tekstove, učenici se susreču s teškim situacijama i nedačama književnih likova, koje i sami osječaju, ali ih često niti ne prepoznaju niti razumiju. Učitelj može proširiti značenje školskog čitanja književnih tekstova u razgovoru s učenicima, u kojem otkriva različite poglede mladih na problematiku, temu, motiv. Na taj način jačamo samosvijest učenika i potičemo ih na rješavanje vlastite nelagode u kojoj bi se mogli nači. U ovom radu predstavljamo školsku interpretaciju kratke priče, u kojoj razvijamo osjetljivost mladih da prepoznaju svoje ili tude (emocionalne i fizičke) teškoče i traže pomoč koja bi ublažila ili otklonila probleme. Ključne riječi: umjetnost pričanja, problemi adolescenata, pomoč. 188 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Književni sadržaji u nastavi slovenskog jezika u srednjim strukovnim i tehničkim školama prilika su za susret učitelja, tekstova i učenika na čitalačkoj priredbi [6] koja svim sudionicima nudi potpunije književno i estetsko iskustvo. Za empatično čitanje i kvalitetno razumijevanje književnog teksta, naravno, vrlo je važna motivacija za učenje, što je uvijek poseban izazov za učitelja materinjeg jezika. Ako u učionici stvorimo ugodnu, opuštenu atmosferu koja nudi siguran prostor za sučeljavanje različitih pogleda i stavova o nekom fenomenu, možemo s odgovarajucom dozom empatije i osjetljivosti otvoriti dijalog s učenicima u kojem ce reagirati na pročitani sadržaj. sa svojim iskustvima. Susrecuci različite sudbine književnika, učeci strane životne priče, učenici mogu uvidjeti i vlastite nedace i otkriti da nisu sami i usamljeni u svojim problemima. Štoviše, suosjecanjem s drugačijim, posebnim, neobičnim sudbinama upoznaju i sebe, svoje vršnjake, odrasle te razvijaju toleranciju i ujedno realističnu kritiku različitih društvenih pojava. U ovom radu predstavljam primjer školske interpretacije kratke priče suvremenog slovenskog pisca Andreja Blatnika Električna gitara, koja govori o krizi meduljudskih odnosa, guranju pojedinca na marginu društva, raznim oblicima obiteljskog nasilja i njegove posljedice. Priča je prvi put objavljena u zbirci kratke proze Zakon žudnje 2000. godine [1]. 2.Poučavanje književnosti-način razmišljanja o sebi 2.1 Andrej Blatnik, Električna gitara Pripovijetka Električna gitara uvrštena je u katalog njegove strukovne mature iz slovenskog jezika u srednjoj strukovnoj školi, a kao tekst po slobodnom izboru nalazi se i u udžbeniku za nastavu književnosti u drugom razredu srednjih strukovnih škola. U nastavi književnosti bavim se njome u oba obrazovna programa, jer je to jedan od onih književnih tekstova koji u otvorenom dijalogu s učenicima nudi mogucnost prepoznavanja različitih problema i poteškoca učenika i pronalaženja načina za poboljšanje dobrobiti. adolescenata. Sadržaj: Priča predstavlja problematičan odnos oca i sina koji žive u velikoj oskudici. Pri je nekoliko godina supruga ih je napustila zbog obiteljskog nasilja, majka je koja je sa sobom povela i svoju kcer, mladu sestru glavnog junaka. Dječak se muči sa sviranjem harmonike, ali ne može odsvirati prave tonove. Atmosfera je tmurna i mračna. Očekuje oca i boji se njegova dolaska. Razmišlja o električnoj gitari koja ima ogromnu snagu. Da je imam, mogao bih čak i ugoditi svom ocu. Kako bi iz harmonike izvukao ubrane zvukove i oživio je, spaja je na električni kabel. Kad dode kuci, otac se zapetlja u njega i umire. Dječak se naivno nada da ce pronaci majku koja bi mu mogla kupiti električnu gitaru. Završetak ostaje otvoren. [2] 189 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1.1 Tijek školske interpretacije [4] (dva nastavna sata): Uvodni razgovor: Učenike prvo motiviram na emocionalno čitanje projicirajuci fotografije različitih obitelji uz odabranu glazbu - jedni su sretni, povezani, drugi slomljeni i nesredeni. Pozivam učenike da razmisle o svojoj obitelji, tko su njezini članovi, kako se razumiju. Priprema za čitanje: Slijedi najava teksta koji cemo čitati. Početni razgovor o različitim obiteljima priprema učenike za probleme odabranog umjetničkog teksta i omogucuje im bolje razumijevanje. Čitanje: Naglas čitam tekst Električna gitara, u 4-godišnjoj školi čitanje prepuštam takoder i učenicima. Spoznajemo: Nakon čitanja slijedi kratka pauza za skupljanje dojmova, zatim vodenim pitanjima o pročitanom s učenicima otvaram dijalog koji je temelj za uvid u temu, motive, poruku i priliku za sebe: Predstavite obiteljsku priču dječaka iz priče. Kako dječak doživljava svoju obitelj? Objasnite dječakov odnos prema ocu i opravdajte ga. Što doživljava kada očekuje da se njegov otac vrati? Čega se boji i odakle crpi snagu? Kako doživljava svoju majku? Što je uzrokovalo raspad obitelji? Usporedite dječakov život prije i nakon gubitka obitelji. Zašto dječak odbija harmoniku i što mu znači gitara? Kako dječak doživljava sebe? Kako shvacate kraj priče? [5] Govorimo i pišemo: Slijedi sinteza spoznaja o pročitanom tekstu. Razgovor zaokružujem usmjeravanjem učenika na rješavanje zadataka iz čitanja: O čemu se radi u tekstu? Zaokružite pravilni odgovor: a) o učenju sviranja električne gitare b) o ljubavi izmedu oca i sina c) nasilje i otudeni odnosi u obitelji Koje oblike nasilja u obitelji prepoznajemo u tekstu? Pomozite si tekstom Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji na internetu - postoji najmanje šest oblika nasilja medu članovima obitelji [7]. Pronačite primjere iz sljedeceg: - fizičko nasilje - npr. otac tuče dijete - spolno nasilje - - psihično nasilje - - ekonomsko nasilje - - zanemarivanje - - uhočenje - Što tekst poručuje? a) Obitelj je sigurno utočište od vanjskog svijeta. b) Nisu sve obitelji sretne, neke ugrožavaju svoje članove. 190 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. c) Djeca su vlasništvo roditelja, pa ovi potonji mogu odlučivati o svemu o vlastitoj djeci. U slučaju života prosudite kako obiteljski odnosi u naše vrijeme utječu na maloljetničku delinkvenciju. Potičem učenike da izraze svoje mišljenje o tekstu, motivima, temi, važno je da svoje stavove potkrijepimo na sadržajan način te ih povežemo s dogadajima i pojavama u svom životu. Mladi su u početku uglavnom suzdržani, nerado govore o nasilju u obitelji i teško im je, pogotovo ako su več doživjeli nešto slično. No, uz primjereno ohrabrenje, pričaju o pričama svojih kolega iz razreda, rodaka koji su pretrpjeli neki oblik obiteljskog nasilja (alkoholizam, nesuglasice medu roditeljima koje eskaliraju u psihičko i fizičko nasilje, seksualno nasilje...), te pričaju kako su se žrtve ponašale i tko je pomogao. Ponekad učenici prijavljuju svoja iskustva obiteljskog nasilja. Ispovijesti su uvijek šokantne. U školi svaki otkriveni slučaj nasilja nad mladima prijavljujemo odgovarajučim stručnim službama koje u suradnji sa školskim psihologom i razrednicom pronalaze najprikladnije rješenje za učenika u potrebi te mu pružaju potrebnu podršku i pomoč. Gdje potražiti pomoč? Potičem učenike da razmisle o tome kome bi mogli vjerovati ako su i sami bili žrtve obiteljskog nasilja ili ako smatraju da je netko od njihovih prijatelja i poznanika u opasnosti. Osim očekivanih odgovora, kao npr. roditelji, rodbina, učitelji, liječnici..., učenici kažu da bi u nevolji nazvali TOM telefon, vjerovali školskom psihologu ili čak anonimno prijavili policiju. Raspravu o tekstu Električna gitara zaključujem prikazom stručnih službi koje nude različite oblike pomoči mladima u potrebi [3]. 191 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.Zaključak Nastava književnosti u srednjoj školi uvijek je i razgovor sa samim sobom i širom zajednicom. Školska interpretacija ne proizlazi iz "ničega", vec je ima smisla povezati s vec pročitanim tekstovima, medijskim porukama i, naravno, osobnim iskustvom čitatelja. Dok čitaju odabrane tekstove, učenike se može potaknuti da drugačije reagiraju na ono što su pročitali: npr. izrada reproduktivnihi tekstova, usporedba književnosti i drugih medija, ilustracija teksta (motiva), razgovor s kolegama iz razreda o pročitanom i sl. [6] Uz sve to, mladi ne samo da se osposobljavaju za čitanje, govorenje, pričanje, pisanje, vec razvijaju sposobnost samopromatranja, jačaju svijest o svom položaju i ulozi u društvu, kod kuce, medu vršnjacima i u odnosu prema autoritetu. Pritom i emocionalno sazrijevaju, uče prepoznati svoje poteškoce, razvijaju toleranciju i empatiju za drugačije, posebne, obilježene i traže izlaze iz svoje nelagode. Motivirani i socijalno osviješteni mladi ljudi sposobni su promatrati svoje ponašanje kroz empatijsko pracenje školskog tumačenja književnih tekstova, naučiti prihvacati odgovornost za svoje postupke učeci strane priče i, na kraju, ali ne i najmanje važno, lijek za svoje ozljede tražiti/pronaci u književnosti . 4.Literatura [1.] Blatnik, A. (2000). Zakon želje. Ljubljana: Beletrina. [2.] Električna kitara. URL: https://gradiva.txt.si/slovenscina/slovenscina-za-gimnazije-srednje-sole/4-letnik/sodobno-slovensko-pripovednistvo-/andrej-blatnik-zakon-zelje/sinteza-215/ (3.11.2021). [3.] Kam po pomoč? URL: https://www.tosemjaz.net/kam-po-pomoc (8.11.2021). [4.] Kvas, J. (2010). Mlada obzorja, književnost 2, učbenik za 2. letnik srednjega poklicnega izobraževanja. Ljubljana: DZS. [5.] Primeri nalog. URL: https://ucilnice.arnes.si/mod/resource/view.php?id=70952 (9.11.2021). [6.] Dr. Saksida, I. Književnost in njene medijske predelave. URL: https://www.modra-akademija^i/knjizevnost-in-njene-medijske-predelave/ (3.11.2021). [7.] Zakon o preprečevanju nasilja v družini. URL: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAK05084 (8.11 2021). 192 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad METELKARJI O HELJDI Tea Kump, diplomirana odgojiteljica u prvom razredu Osnovna škola Frana Metelka Škocjan 193 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Svako dijete neprestano shvaca da je sve u životu povezano. Djeca po svojoj prirodi svakodnevno aktivno konstruiraju/povezuju i izgraduju znanje. Medupredmetna integracija element je suvremenih pogleda na obrazovni proces. Njegova provedba predstavlja sustavno i dubinsko planiranje zajedničkih procesa učenja, koji su predvideni nastavnim planovima i programima na razini povezivanja sadržaja, pojmova i procesnih znanja. U prvom razredu OŠ Frana Metelka Škocjan medupredmetna se nastava izvodi svakodnevno. Povezali smo UNESCO projekt - Od pšenice do potice i Dane europske kulturne baštine. Učitelj je pretežno u ulozi promatrača, savjetnika i koordinatora. Iz kurikuluma izvukli smo ciljeve s kojima smo željeli svladati nastavno gradivo koje se može ispreplitati. Buduci da je predmet bio prikladan za izvodenje interdisciplinarnih veza, isprepleli smo aktivnosti predmeta učenja o okolišu, športu, slovenskom jeziku i glazbi. Prije izvodenja svih aktivnosti zajedno s učenicima postavljamo ciljeve i kriterije uspješnosti. Istovremeno, kod učenika se razvijao interes za učenje, medusobni su odnosi bili kvalitetniji, a ujedno su produbljivali razumijevanje i korištenje znanja. Prikazane su složene razine interdisciplinarnog povezivanja, uključujuci primjer prezentacije znanstvenog dana „Dan heljde", koji pokazuje mogucnost povezivanja na razini sadržaja, pojmova i procesa učenja. Ključne riječi: heljda, zdrava prehrana, tjelovježba, interdisciplinarna suradnja, interdisciplinarna nastava 194 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Svako dijete neprestano shvača da je sve u životu povezano. Djeca po svojoj prirodi svakodnevno aktivno konstruiraju/povezuju i izgraduju znanje. Kombiniranje znanja i ciljeva doprinosi uspješnoj interdisciplinarnoj integraciji i jedan je od mogučih pristupa kvalitetnoj nastavi. Medupredmetna integracija element je suvremenih pogleda na obrazovni proces. Njegova provedba predstavlja sustavno i dubinsko planiranje zajedničkih procesa učenja, koji su predvideni nastavnim planovima i programima na razini povezivanja sadržaja, pojmova i procesnih znanja. Prilagoden je načinu razmišljanja učenika, jer na taj način učenici više holistički percipiraju znanje. 2.Metelkarji o heljdi Djelo je Frana Serafina Metelka neprocjenjivo. Roden je krajem 18. stoječa u Škocjanu na Dolenjskem. Bio je svečenik, tumač njemačkih proglasa zemaljske vlade i profesor slovenskog. Najpoznatiji je po svom fontu metelčici. Zato naša škola nosi njegovo ime. Heljda se kod nas sije več nekoliko stoljeca i u posljednje vrijeme postaje važna alternativna žitarica. Nekada je bila hrana poljoprivrednika i siromašnih, a več neko vrijeme postaje sve važnija u prehrani. Ujedno moram naglasiti da je vrlo važna za kranjsku pčelu i pčelare jer je vrlo medonosna. Slika 1: Spomen ploča na Metelkovoj kuči Slika 2: Polje hajde 195 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1.MEDUPREDMETNA POVEZANOST U prvom razredu OŠ Frana Metelka Škocjan medupredmetna se nastava izvodi svakodnevno. Tatjana Hodnik-Čadež piše o tome što je i po čemu se interdisciplinarna povezanost razlikuje od drugih. „Medupredmetna integracija definirana je kao didaktički pristup ili strategija učenja kojom postavljamo odredene obrazovne ciljeve. Od ostalih se razlikuje po tome što nastavnik u interdisciplinarnoj integraciji polazi od integracije sadržaja učenja ili cilja i nastoji što cjelovitije predstaviti ili riješiti odredeni sadržaj ili problem. Može koristiti različite nastavne metode i oblike rada." [1]. U medupredmetnoj integraciji učitelj je uglavnom u ulozi savjetnika i koordinatora. Uspostavljaju se demokratski odnosi izmedu nastavnika i učenika, a istovremeno je učenik opušteniji, navikao se na veču samostalnost, postaje znatiželjniji i sve kreativniji u radu. Učitelj priprema nekoliko aktivnosti koje osmišljava prema interesima ili sposobnostima učenika. U radu su učenici uspješni, a njihov napredak i stjecanje novih znanja ovisi o njihovu tempu i sposobnosti. Uspjeh ih motivira da nastave raditi. Nakon završenog interdisciplinarnog sata potrebno je zajedno s učenicima evaluirati rad, a nastavnik provjerava planirane ciljeve. Teško mi je zamisliti da u prvom razredu neče biti medupredmetne povezanosti. Često se ona dogada spontano. Povezali smo UNESCO-ov projekt - Od pšenice do potice i Dane europske kulturne baštine, koji potiču učenike da holistički sagledaju sebe, svoju pripadnost i okruženje u kojem žive. Uveli smo teme dana znanosti, sporta i tehnike. Na taj način potaknuli smo učenike na promišljanje i osvještavanje važnosti kulturne baštine te na jačanje i razvoj kreativnosti u nekoliko područja. Buduči da je predmet bio prikladan za izvodenje interdisciplinarnih veza, isprepleli smo aktivnosti predmeta učenja o okolišu, sportu, slovenskom jeziku i glazbi. Istovremeno, kod učenika se razvijao interes za učenje, medusobni odnosi bili su kvalitetniji, a ujedno su produbljivali razumijevanje i korištenje znanja. 196 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1.1.Dan znanosti Od pšenice do potice - Sve o heljdi Dan znanosti Od pšenice do potice - Sve o heljdi napravljen je krajem rujna. Dan smo započeli razmišljanjem o heljdi i predstavljanjem žitarica. Slika 3: Prezentacija žitarica Buduči da su naši učenici uključeni u sve faze sata, uključujuči planiranje nastave i aktivnosti, potaknuli smo učenike na razmišljanje o aktivnostima koje uključuju heljdu. Svoje su ideje napisali na plakat. Slika 4: Zapisivanje ideja S učenicima smo planirali tri radionice - kuhanje, ples i bajke. U radionici kuhanja učenici su pripremili zdrav obrok, heljdinu kašu s vočem. I heljdina kaša i voče dolazili su iz lokalnog okruženja, čime su učenici osvijestili važnost lokalno proizvedene hrane. Na kraju su jelo pojeli s oduševljenjem. 197 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 5: Priprema zdravog obroka Heljdu smo nalazili u pričama, bajkama i pjesmama. Slušali su priču „Volio bih znati više... o Ajdi", autorice Vide Škrabanje. Za pokret smo se pobrinuli u plesnoj radionici gdje su učenici pjevali narodnu pjesmu „Po Koroškem, po Kranjskem" i uz nju zaplesali. Slika 6: Ples Po Koroškem po Kranjskem Pobrinuli smo se i za medugeneracijsku suradnju jer nas je tijekom dana znanosti posjetila i baka jednoga od učenika, koja nas je upoznala s heljdom i berbom kako se radila nekoc. 198 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 7: Baka u posjetu 2.1.2.Sportski dan - pješačenje Mlinarovom stazom U petak, 1. listopada 2021, pobrinuli smo se za zdrav duh u zdravom tijelu sportskim danom -pješačenjem Mlinarovom stazom. „Svaki mlinar tjera vodu na svoj mlin, a ljubazni vodiči poveli su nas u šetnju Mlinarskom stazom." Pješačenje smo spojili s upoznavanjem baštine mlinarstva u našem kraju. Posjetili smo Košakov mlin, Sedlarov mlin... Usput smo rješavali zabavne zadatke i izazove. Kod potoka Čolnišček čekala nas je peračica koja je veselo pjevala dok je prala rublje. Slika 8: Perica uz potok Pješačenje smo završili u Vajsovemu mlinu. Zavirili smo u unutrašnjost mlina s etnološkom zbirkom. Mlinarica nas je poslužila pecivom od heljde i domačim čajem. 199 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 9: Vajsov mlin Slika 10: Posjet etnološke zbirke Mlinovi uz potok polako gube svoj prijašnji izgled. Kotači vode i mlina više se ne vrte. Mlinarjeva potja čuva dio ove bogate baštine koju smo doživjeli. 2.1.3.Tehnički dan - jastučici od heljdine S aktivnostima smo nastavili i tijekom dječjeg tjedna. Proveli smo tehnički dan, gdje smo pravili jastučice od heljdine ljuske, heljdinu kašu... Učenici su s oduševljenjem počeli šivati jastučice i puniti ih heljdinim ljuskama ili heljdinom kašom. Jastučici ce se darovati kao rodendanski poklon. Slika 11: Jastuci od heljde Slika 12: Izrada plakata 200 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.ZAKLJUČAK Svojim stručnim doprinosom i izlaganjem prikazala sam složene razine interdisciplinarne integracije, uključujuci i primjer prezentacije znanstvenoga, sportskog i tehničkog dana čija je glavna tema bila heljda. Time sam pokazala kako su sadržaji, koncepti i procesi učenja povezani. Učenici su postigli ono što smo moji kolege i ja planirali. Istraživali su i nadogradivali nastavu te produbljivali vlastito znanje. Medusobno su komunicirali i suradivali. Svoje znanje, uz znanje o heljdi, imali su priliku obogatiti novim znanjima s pomocu raznih sadržaja i predmeta. Učiteljima je bilo potrebno više vremena i pažljivo planirana priprema s ciljevima za pripremu nastave. Zatim smo samo pratili, poticali i vodili dane aktivnosti. Opcenito, moramo stalno tražiti nove načine, sredstva i rješenja za bolje poučavanje i poučavanje u cjelini. 4.LITERATURA [1.] T. Hodnik Čadež, (2008). Učitelj kot raziskovalec medpredmetnega raziskovanja. Ljubljana: Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani. [2.] T. Hodnik Čadež; T Filipčič, (2005). Medpredmetno sodelovanje v prvem razredu osnovne šole. Ljubljana: Pedagoška obzorja 201 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ODRŽIVA MOBILNOST U ŠKOLI Mateja Pučko Erhatič, prof. slovenščine OŠ Antona Ingoliča Spodnja Polskava 202 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U školskoj godini 2020./2021. naša škola se uključila u projekt „Održiva mobilnost". Projekt je podržalo Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije uz potporu Europske unije (Europski kohezijski fond, program Meke mjere održive mobilnosti). Svrha projekta je osvijestiti učenike i njihove roditelje te skrbnike o značaju hodanja, vožnje bicikla i korištenja javnog prijevoza u svakodnevnom životu. Cilj projekta, u kojem sudjeluju brojne osnovne škole iz cijele Slovenije, je utjecati na promjene putnih navika stanovništva Slovenije i na taj način doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta svih stanovnika, kao i potaknuti održivi razvoj. U članku sam opisala aktivnosti naše škole u razredu te dala spoznaje i konačne rezultate izvedbe. Ključne riječi: održiva mobilnost, škola, kretanje djece 203 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod U školskoj godini 2020./2021. naša škola se uključila u projekt „Održiva mobilnost". Projekt je podržalo Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije uz potporu Europske unije (Europski kohezijski fond, program Meke mjere održive mobilnosti). Svrha projekta je osvijestiti učenike i njihove roditelje te skrbnike o značaju hodanja, vožnje bicikla i korištenja javnog prijevoza u svakodnevnom životu. Cilj projekta, u kojem sudjeluju brojne osnovne škole iz cijele Slovenije, je utjecati na promjene putnih navika stanovništva Slovenije i na taj način doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta svih stanovnika, kao i potaknuti održivi razvoj. Promjenom putnih navika učenika u smjeru održive mobilnosti smanjuje se motorizirani promet u blizini škola, manje se opterecuje okoliš, potiče se kretanje djece i istovremeno jača njihovo zdravlje. (Slovenska platforma za trajnostno mobilnost) U našoj školi izveli smo aktivnost „Idemo pješice s kokoškom Rozi" odnosno Tjedan održive mobilnosti u dva različita tjedna s razmakom od dva mjeseca (travanj i lipanj), a održan je i niz popratnih aktivnosti. U projektu su sudjelovali učenici od 1. do 9. razreda. Potaknuli smo učenike da odaberu jedan od održivih načina mobilnosti za odlazak u školu i za popodnevne aktivnosti. Namjera je bila da ovu vrstu mobilnosti kasnije koriste što češce. 2.ODRZIVA MOBILNOST U SKOLI Održiva mobilnost znači mogucnost kretanja na jedan od dostupnih načina putovanja, koji za razliku od automobilskog prijevoza, nema toliko negativan utjecaj na okoliš. Riječ je o hodanju, vožnji biciklom, javnom putničkom prijevozu, odgovornom korištenju automobila te uporabi ekološki prihvatljivih vozila. Tijekom posljednjih desetljeca ljudi postaju sve svjesniji negativnih učinaka prometa na okoliš, zdravlje i kvalitetu života opcenito. Promet nam s jedne strane pomaže pri bržem kretanju, a s druge šteti. Važan je održiv pristup, što znači zadovoljavanje gospodarskih, socijalnih i ekoloških potreba društva uz smanjenje neželjenih efekata prometa na gospodarstvo, društvo i okoliš. Opterecenja okoliša posljednjih su godina sve veca zbog brzog povečanja gustoce motornog prometa. Osim povecane koncentracije stakleničkih plinova koji se ispuštaju u atmosferu tijekom sagorijevanja fosilnih goriva u prometu i buke, prometna infrastruktura negativno utječe na ekosustave, smanjuje kvalitetu poljoprivrednih zemljišta na kojima bi mogla rasti hrana, a zagadeni zrak negativno utječe na zdravlje ljudi, biljaka i životinja te uništava eksterijere zgrada. Motorizirani promet uzrokuje emisije plinova, posebice dušikovih oksida, ozona i sitnih čestica, koji uzrokuju bolesti dišnog sustava, kardiovaskularnog sustava te mozga i bolesti drugih tkiva i organa. Statistike još uvijek ukazuju na to da u Europi svake godine 400.000 ljudi prerano umre zbog onečišcenja zraka, pri čemu je taj broj u Sloveniji veci od 1.100. Nedovoljna tjelesna aktivnost takoder je posljedica prekomjernog korištenja automobila. Vec uz aktivan način kretanja odnosno mobilnosti (pješačenje, vožnju biciklom, korištenje javnog prijevoza) na putu do vrtica, škole, posla i nakon svakodnevnih obveza, moguce je udovoljiti dnevnim preporukama zdravstvene struke o kretanju, koje ukazuju na to da se rizik od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti značajno smanjuje zahvaljujuci polusatnoj umjerenoj tjelesnoj aktivnosti tijekom veceg dijela tjedna. [1]. 204 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1.IZVEDBA DJELATNOSTI Projekt Održiva mobilnost u vrticima i osnovnim školama predstavila sam učenicima tijekom nastave, a o tome sam putem e-maila obavijestila i njihove roditelje. Na temu održive mobilnosti vodila sam nekoliko razgovora u kojima su učenici rado sudjelovali i raspravljali o svojim iskustvima u prometu, o pitanjima okoliša itd. Odmah su pristali sudjelovati u Tjednu mobilnosti i planirati kako ce se organizirati za održivi način dolaska u školu. Pregledali smo i priručnik Održiva mobilnost te zajedno odlučili što cemo sve raditi na ovu temu tijekom nastave, čemu bismo mogli posvetiti dan aktivnosti, na koji način ce se učenici samoobrazovati. Pri tome smo pokušali utjecati i na odaziv odnosno postupke svojih obitelji u vezi s provedbom programa mobilnosti. Tijekom nastave obradili smo mnogo dodatnih sadržaja, koji su navedeni u priručniku. Dva dana aktivnosti posvetili smo dvjema aktivnostima, tako da smo se cijeli dan bavili odredenom tematikom. Na satu slovenskog jezika svaki je učenik opisao svoj put odnosno način dolaska u školu, gdje je ukazao na moguce kritične, opasne točke u prometu. Razgovarali smo o tome, pokušavali sami pronaci rješenja, učenici su ih ucrtavali i u Moj dnevnik aktivnosti, a onda smo o njima obavijestili koordinatora koji je stvari proslijedio. Pri odredivanju kritičnih točaka rute do škole sudjelovali su i roditelji putem anketnog upitnika. Učenici su svaki dan ispunjavali putne dnevnike i bilježili na razredni plakat broj učenika koji su došli u školu prema načelima održive mobilnosti. Podatke o razredu predala sam koordinatoru projekta putem zajedničke tablice, a on je zajedničke podatke zabilježio na školskom plakatu koji je bio istaknut odnosno postavljen na uočljivom mjestu (na zidu u hodniku) u predvorju škole. Buduci da se naša matična škola nalazi u Spodnjoj Polskavi, gdje je locirana devetogodišnja osnovna škola, mnogi učenici od 6. do 9. razreda dolaze iz Zgornje Polskave, gdje imamo područnu školu od 1. do 6. razreda. Zbog toga smo organizirali školski prijevoz kombijem koji koriste gotovo svi učenici vozači. Na taj način je ova skupina učenika od samog početka dolazila na održiv način, pri čemu odabranu opciju nisu mijenjali. Unatoč tome, znatan broj učenika je zbog ovog projekta odlučio promijeniti svoje navike i uveo uporabu bicikla, što je mnogo bolje za okoliš. Učenici iz bliže okolice škole, koje su roditelji često dovodili u školu, sada su dolazili pješice, neki čak i skateboard-ima. Projekt Održiva mobilnost je dobro osmišljen, potiče učenike na promjenu njihovih navika i osvješcuje ih na različite načine. Danas nam je život bez prometa nezamisliv, ali promišljenim i razboritim ponašanjem možemo puno toga promijeniti. Učenici 7.a razreda rado su sudjelovali u projektu. Uživali su u svim aktivnostima, više se kretali, družili na putu do škole i nazad. Takoder smo izveli mnoge aktivnosti koje su predložene u Priručniku za održivu mobilnost. Aktivnosti su dobro osmišljene i primjereno predložene za različite dobne skupine. Priručnik smo koristili u nastavi, tijekom koje smo često debatirali, razgovarali, tražili prijedloge i rješenja. Najviše su voljeli prikupljati igrace karte, medusobno se natjecati te kasnije sudjelovati u igri. Učenici su stjecali znanja, razvijali vještine i sposobnosti doživljavanja, spoznavanja i vrednovanja odnosa izmedu pojedinca, društva, kulturnog i prirodnog okruženja. Takoder su formirali stavove i vrednote, usvajali učinkovite strategije rješavanja problema, kritičko prihvacanje informacija i razvijali komunikacijske sposobnosti. U petak je, prije provedbe tjedna mobilnosti, 15 od 19 učenika (79% učenika) došlo u školu na održiv način. Cilj nam je bio da barem 6% više učenika iz ovog razreda počne dolaziti u školu na održiv način, što je podrazumijevalo barem još jednog učenika. Tijekom Tjedna mobilnosti doista je više učenika počelo dolaziti u školu na održiv način, posebno onih iz bliže okolice, koje su povremeno vozili roditelji. Čak su i učenici - vozači koji su vec ranije odabrali školski kombi kao sredstvo prijevoza do škole te se na taj način odlučili za održivost, tijekom ovog tjedna promijenili način dolaska i kombi zamijenili biciklima ili su dolazili pješice. 205 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Na temelju ovih rezultata zaključujem da su priprema za provedbu i razgovor s učenicima i roditeljima urodili plodom, jer je razlika izmedu petka prije provedbe Tjedna mobilnosti i petka tijekom Tjedna mobilnosti očita. Kada je riječ o 7.a razredu, smatram da smo bili vrlo uspješni pri realizaciji projekta. Buduci da se taj postotak kasnije snizio, bilo je poželjno da se Tjedan mobilnosti ponovi u lipnju. Tada su gotovo svi učenici stizali u školu na održiv način, uglavnom zbog lijepog vremena. Ovakvo pracenje moglo bi se ponoviti nekoliko puta tijekom školske godine. Na taj način bi se više puta obratili i roditeljima koji predstavljaju ključni čimbenik u implementaciji održivih mobilnih načina dolaska u školu. Roditelji bi više vjerovali svojoj djeci, a učenici bi zahvaljujuci višestrukim ponavljanjima brže razvili ovu naviku. Igrace karte Idemo pješice s kokošom Rozi pokazale su se odličnom idejom, jer su učenici bili motiviraniji da skupe što više karata, a pritom su tijekom igre brzo internalizirali svrhu projekta, natječuci se medusobno. 3.Zaključak Smatram da je poticanje dolaska u školu na održiv mobilni način korisno prvenstveno zbog svakodnevne tjelesne aktivnosti, održavanja zdravlja, čišceg okoliša te promicanja osobnog i socijalnog razvoja svakog pojedinca. Takvo ponašanje, uzimajuci u obzir prometne propise i pravila ponašanja u cestovnom prometu, utječe i na njihovu samosvijest. Zbog svega navedenog predlažem da se provedba projekta nastavi i u narednim školskim godinama. Posebnu pozornost posvetila sam stjecanju i upravljanju (ovladavanju) socijalnim vještinama i sposobnostima učenika, kao što su preuzimanje odgovornosti, timski rad, razumijevanje i poštovanje različitosti, briga za sebe i druge, razvijanje navika koje nam pomažu živjeti u zajednici, razvijanje odlučivanja i izražavanja mišljenja, upravljanje emocijama i razvijanje temeljnih vrijednosti i kritičkog mišljenja učenika. Učenici su spoznali da ljudi svojim svakodnevnim djelovanjem i odlukama utječu na prirodno i društveno okruženje. 4.Literatura [1.] Polona Demšar Mitrovič (2019). Trajnostna mobilnost. Priročnik za učitelje v osnovnih šolah. [2.] Slovenska platforma za trajnostno mobilnost. Dostupno na internetskoj adresi: https://www.sptm.si/ (pristupljeno 20. 11. 2021.). 206 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad STVARANJE POZITIVNE KLIME Bojan Kukman Osnovna škola Šmarjeta 207 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U članku sam opisao istraživanje klime u zavodu u kojem sam zaposlen. Odlučio sam da cu pronaci i istražiti čimbenike koji utječu na dobro dobrobit zaposlenih odnosno poboljšavaju klimu u zavodu, a time i uspješnost učenika kod školskih predmeta. Mislim, da je uspješnost učenika odraz stanja zavoda. Ključne riječi: klima, uspješnost, zavod, odnosi 208 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Rad i osječaj na poslu vrlo su važni čimbenici kako za fizičko tako i za psihičko zdravlje pojedinca, a time i zavoda. Radnik večinu dana provode na poslu, stoga je važno da volimo iči na posao i da nam to ne stvara preveliki stres. Okolnosti i uvjeti u kojima radnik obavlja svoj posao jako su važni, jer o tome ovisi koliko če truda, energije, znanja, vještina pojedinac uložiti da če svoj posao obaviti brzo i prije svega učinkovito te time pridonijeti uspješnosti i učinkovitosti organizacije. Od velike važnosti je interno okruženje organizacija, odnosi medu zaposlenicima, odnosi izmedu vodstva i zaposlenika te zadovoljstvo zaposlenika. Vrlo je važno da se u zavodima stvara pozitivna klima i da joj se pridaje dovoljan značaj. Zadovoljni zaposlenici, koji imaju priliku za profesionalni razvoj i upoznati su s ciljevima organizacije, puno su motiviraniji za kvalitetan rad i time postaju ključni čimbenik uspjeha organizacije. Uspješan i obrazovan stručni tim od ključnog je značaja u razvoju ili oblikovanju uspješnih učenika. 2.Razrada Učinkovit voditelj organizacije je onaj koji dobro poznaje svoje zaposlenike. Mora biti sposoban iskoristiti kreativnost svojih zaposlenika, kao i poznavati slabija područja, kako bi ih eliminirao. Danas stalno tražimo načine za usavršavanje na svim područjima obrazovanja. Iznimno mi je važno obratiti posebnu pozornost na održavanje pozitivnih, poticajnih odnosa na svim razinama obrazovanja (ravnatelj - zaposlenici, nastavnici - učenici...). Moje je mišljenje da dinamičan proces zahtijeva aktivnije uključivanje voditelja i zaposlenika. Pri tome se pokaže kreativnost, nove ideje i inicijative svih sudionika. Takva situacija može dovesti do sukoba interesa (neslaganje, neodobravanje, različita mišljenja, nezainteresiranost. ). 2.1. Pregled literature Shvatio sam da je humano radno okruženje izuzetno važno za mentalno zdravlje zaposlenika te da je tome podredena organizacijska i sigurnosna kultura na radu. "Podaci o bolovanju zbog anksioznih i depresivnih poremečaja te porastu invaliditeta zbog poremečaja mentalnog zdravlja pokazuju da je mentalno zdravlje zanemareno u mnogim radnim sredinama."[1] Mislim, da je i stvaranje pozitivne klime vrlo važno kako bi se sve to izbjeglo. Nacionalni program zaštite mentalnog zdravlja posebnu pozornost posvečuje održavanju dobrobiti i zaštiti mentalnog zdravlja. U zavodu je važno utvrditi uzroke rizika koji mogu ugroziti mentalno zdravlje i predložiti mjere za njihovo otklanjanje. Ako se radnik osječa dobro na radnom mjestu, bit če bolji i rezultati njegovog rada. Zakon o zaštiti na radu takoder obvezuje poslodavca da regulira radno okruženje. To uključuje i definiciju onih rizika koji mogu uzrokovati psihičko opterečenje. Organizacijski uvjeti jedan su od onih čimbenika koji mogu uvelike utjecati na dobrobit, dostupnost, radnu sposobnost i zdravlje. U procjenama rizika, iako su izradene za konkretna radna mjesta, nisu definirani utjecaji meduljudskih odnosa, hijerarhijskih odnosa i načina komunikacije. Za sudionike se sukobi mogu manifestirati izvana kao uznemiravanje i stres. Kako bi se to izbjeglo, važno je da zaposlenici znaju medusobno razgovarati. U okruženju u kojem imamo dobru (pozitivnu) klimu lakše je izreči svoje mišljenje, razjasniti nejasnoče... 209 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svima je iznimno važno da poslodavac osigura dobru psihosocijalnu klimu koja je temelj zaštite mentalnog zdravlja. U okruženju u kojem se pojedinac osjeca dobro i ulaže u dobrobit, svi ce se osjecati dobro. Loši meduljudski odnosi, natjecanje, podmuklost, neiskrenost, sumnjičavost, ogovaranje mogu ozbiljno utjecati na psihosocijalnu klimu. Na svima nama je da razvijemo svijest o važnosti sudjelovanja u stvaranju prijateljskih, radnih i životno vrijednih meduljudskih odnosa, za što je važna prijateljska i otvorena komunikacija. Voditelj mora voditi računa o inicijativama zaposlenika pri formiranju radnih skupina, rasporedu radnog vremena i načinu komuniciranja. Takoder mora posvetiti vrijeme pracenju dobrobiti, dostupnosti i iskustva opterecenja zaposlenika. Ako zaposlenik vidi da je voditelj zainteresiran za njegov rad, njegov ce doprinos zavodu takoder biti veci i učinkovitiji. Ustanovio sam, da bi stvaranje pozitivne klime trebalo biti u interesu uprave, radnika, pa i države. Često se ispituju razine zadovoljstva i motivacijski čimbenici učitelja, gdje se promišlja o važnosti pozitivne klime i povezanosti zadovoljnog djelatnika koji instituciji daje svoj maksimum (brine se za razvoj i uspjeh zavoda) i o nezadovoljnom radniku koji ulaže samo onoliko koliko treba i time ne doprinosi k boljem stanju zavoda.[2] Treba istaknuti da bi svaka organizacija trebala provoditi mjerenje zadovoljstva, jer se na taj način mogu pravovremeno poduzeti mjere i odluke za poboljšanje postojeceg stanja. Moramo biti svjesni postojanja dvaju pojmova, a to su organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika. U organizacijskoj klimi naglasak je na emocionalnom odazivu na poziciju u tvrtki, dok se zadovoljstvo zaposlenika javlja u raznim stvarima (placa, skupljanje bodova za napredovanja, mogucnost suodlučivanja, dobri odnosi). Ljudi imaju odlučujucu ulogu u definiranju poslovnog uspjeha, a jedan od glavnih kriterija odnosi se na ponašanje ljudi na poslu, zadovoljstvo, motiviranost zaposlenika i vrednovanje intelektualnog kapitala. U svemu tome ne možemo se pouzdati u to da ce stanje klime u zavodu uvijek biti dobro i da ce stvar funkcionirati samostalno. Mislim, da je u svemu tome važno i redovito mjerenje (provjeravanje) stanja klime u zavodu ili razredu, redovito pracenje i analiza te implementacija dobivenih podataka. U svakom zavodu postoje i djelatnici koji ne pridonose značajnije poboljšanju klime i tome ne pridaju puno pažnje. Ti ljudi su važni i nikako ih ne treba izostaviti jer mogu štetnim djelovanjem brzo narušiti harmoniju medu zaposlenicima. Činjenica je da kombinacija zadovoljstva na poslu i motivacije djeluje u pozitivnom i negativnom smjeru, a odnos izmedu njih u modernim tvrtkama je linearan. Moje mišljenje je, da je voditelj dužan voditi brigu o prikladnoj pozitivnoj klimi u zavodu pomocu neformalnih susreta. Ovi susreti su takoder dobri jer suradnike možemo upoznati s malo drugačijeg stajališta (njihove navike, dobre osobine, potrebe, želje...). Na taj način dobivamo uvid u čimbenike koji utječu na stvaranje pozitivne klime u različitim institucijama. Puno puta se autori ispituju i proučavaju utjecaj ravnatelja na stvaranje pozitivne klime u zavodu.[3] Istraživanje je provedeno uz pomoc ljestvice The Healthy School Scale, koju je razvio Akbaba i prilagodena je za korištenje u Istanbulu. Istraživanje u Turskoj takoder je potvrdilo da ravnatelj ima ključnu ulogu u stvaranju pozitivne klime. Ustanovio sam, da su pozitivni odnosi postali vrlo važni za djelovanje i uspjeh zavoda. Mislim, da se s različitim stilovima vodenja promijenila pozicija učitelja u modernom društvu. Učitelji su dobili priliku sudjelovati u razvoju zavoda, suodlučivati, predlagati promjene... Položaj učitelja poboljšava se i pomaže stvaranju pozitivne klime takoder s povjerenjem u vodstvo i stručne radnike. Za postojanje dobre klime potrebno je medusobno poštovanje izmedu učitelja i ravnatelja te izmedu samih učitelja. Škola koja ima dobru klimu takoder je puno uspješnija u povezanosti s okolišem i u postizanju dobrih 210 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. rezultata. Ispitivali su rad srednjih škola s tri aspekta, i to organizacijskog, voditeljskog i obrazovnog. Istraživanja su pokazala da dobra klima ima pozitivna svojstva na učenje i rad učitelja, gdje je proces učenja postavljen u prvi plan. Mislim, da su u našem školskom prostoru očekivanja ravnatelja, učitelja i svih ostalih sudionika na visokoj razini, jer smo svi aktivno uključeni u proces. Veče sudjelovanje znači i veču predanost učitelja radu i posljedično dobru klimu u timu. Smatra se, da su ravnatelji važan čimbenik napretka u odgojno-obrazovnim ustanovama. Na temelju istraživanja otkrili su i koliko je vodstvo odgajateljima važno, jer može poticati ili usporavati kreativnosti zaposlenika. Mnogi autori ističu, „da je ravnatelj kao pedagoški voditelj odgovoran za razvoj organizacije koja neprestano uči i da je odgovoran za profesionalni razvoj svih zaposlenika te mora provoditi raspršeno vodstvo, razvijati kreativnu kulturu i promicati suradničko učenje svih zaposlenika."[4] Naravno, razna medunarodna (i naša) istraživanja ističu da ravnatelji posvečuju i potroše puno vremena za razne voditeljske i menadžerske poslove. Moje mišljenje je, da tamo gdje ravnatelj uspije uskladiti svoj menadžerski i administrativni rad i posvetiti više vremena poticanju kreativnosti i inovativnosti, može očekivati i vece rezultate. Učitelj može podučavati i odgajati samo ulaskom u odnos s učenicima. Istina se ne rada niti nalazi u glavi pojedinca, ona se rada medu ljudima koji je zajedno traže u procesu dijaloške razmjene. Stoga su dobri medusobni odnosi ili odgovarajuca komunikacija od ključne važnosti za školu. Povoljna klima u školi takoder utječe na postignuca učenika, smanjenje disciplinskih problema, povečanje interakcije izmedu učenika i učitelja te opcu dobrobit svih. „Zaposlenici su najvažnija imovina svake tvrtke, stoga je učinkovit i odgovarajuč tretman ljudi u tvrtki jedan od najvažnijih uvjeta za uspjeh poduzeča."[5] Takvo imenovanje i paradigma može se prenijeti i na odgoj i obrazovanje. Kao i u gospodarstvu, i u ne gospodarstvu se pojavljuje nova paradigma koja u prvi plan stavlja odnose medu zaposlenicima. Zanimljivi su i rezultati o kvaliteti odnosa izmedu zaposlenika i tvrtke, koji su pokazali da su zaposlenici, koji djeluju (znači u kvalitetnije tretiranoj) organizacijskoj klimi, koja se temelji na boljim medusobnim odnosima i koja zaposlenika (izravno i neizravno) stavlja u središte inovativnih i marketinških promjena, zapravo postigli veču financijsku i tržišnu uspješnost.[5] Mislim, da je upravljanje ljudskim potencijalima važno i za gospodarstvo i za ne gospodarstvo te da su ključni resursi za rast i razvoj u organizaciji zaposlenici. 2.2 Subjektivni zapis stanja Važno je biti svjestan kakva klima potiče kreativnost i inovativnost te koji čimbenici u organizaciji omogučuju takvu klimu ili je sprječavaju. Voditelj mora biti svjestan da je o njegovoj prezentaciji promjene ovisi različit odaziv zaposlenih te time i klima medu njima. Zaposlenici moraju prihvatiti promjenu kao izazov, internalizirati je i shvatiti kao doprinos opčem dobru. U zavodu OŠ Šmarjeta klima je dobra, ali mogla bi biti i bolja. Zaposlenici smo u večini slučajeva spremni aktivno sudjelovati, kreativni smo, a kada se pojave potencijalni problemi, udružimo se i pronademo rješenja. Ponekad se pojave i nesuglasice medu pojedincima. Ravnateljica zna slušati i po vlastitoj procjeni ili na zahtjev zaposlenika uključi se u rješavanje sukoba. Važno je da znamo medusobno razgovarati i razmjenjivati mišljenja. U večini slučajeva zaposlenicima se daje mogučnost da sami odluče o sudjelovanju u aktivnostima, a često i slobodno biraju s kim če raditi. 211 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. U brizi za medusobne odnose smo pomoču tzv. tima za kvalitetu uveli neformalne susrete koji se održavaju tri puta godišnje. Na tim susretima razgovaramo o mogučim prijedlozima za poboljšanje postoječeg stanja u našem zavodu. Sastanci su važan aspekt u stvaranju pozitivne klime jer povezuju zaposlenike. Na tim sastancima upoznajemo kako jače tako i slabije osobine pojedinaca. U sklopu brige za medusobne odnose i u dobrobit zavoda, tim za kvalitetu pripremi anonimnu anketu koju riješimo svi zaposlenici u školi. Svaki učitelj takoder ima priliku zapisati svoja saznanja o stanju u zavodu i predložiti moguče promjene za poboljšanje klime u zavodu. Rezultati posljednje ankete pokazuju da je klima dobra, za što su svakako zaslužni kako uprava tako i svi zaposlenici. Medutim, buduči da se ljudi razlikujemo jedni od drugih, dolazimo iz različitih socijalnih, društvenih sredina, s različitim osobnostima itd., rad s ljudima ili kolektivom uvijek je nedovršena priča. Stoga je ispravno da stalno tražimo načine i sredstva za stvaranje dobre klime u kolektivu. 3.Zaključak Utvrdio sam da su odnosi bitni za zaposlenike u institucijama, jer samo pozitivni odnosi znače povoljnu, pozitivnu klimu, zadovoljne zaposlenike i njihov učinkovit rad. Zaposlenici koji svoj posao rade samo zbog zarade i ne vide u tome dodanu vrijednost su neučinkoviti, jer njihov rad ne odražava značajnu kvalitetu. Pokazalo se da zadovoljni zaposlenici cijene odnos koji imaju sa suradnicima i nadredenima. Zaposlenici koji če se dobro osječati na poslu imat če osječaj da u njemu nisu samo broj, več če se dodatno potruditi da dobro odrade posao. To je iznimno važno za samog radnika i instituciju u kojoj radi. Za dobre odnose i pozitivnu klimu u ustanovi nedvojbeno je važna i otvorena, opuštena, razumljiva i nesmetana komunikacija, te medusobno povjerenje i poštovanje. Kombinacija svega navedenog stvara pozitivnu klimu. 4.Popis literature [1.] Molan, M. (2010.). Strateški cilj humanega delovnega okolja. Delo in varnost, godište 55, br. 2, str. 22-27. [2.] Červ, Renata (2012.). Stopnja zadovoljstva in motivacijski dejavniki učiteljev. Revija za univerzalno odličnost, godište 1, br. 1, str. 30 - 41. [3.] Gulsen, C., & Gulenay, G. B. (2014.). The principal and healthy school climate. Social Behavior and Personality: An international journal, 42, str. 93-100. [4.] Majda Cenčič in Tina Štemberger (2014.). Vodenje vzgojno -izobraževalnih zavodov in vpliv na ustvarjalnost vzgojiteljev. Sodobna pedagogika, 4/2014, str. 66 - 80. [5.] Maja Makovec Brenčič, Matevž Raškovic, Miha Škerlavaj (2008.). Odnosi med zaposlenimi in podjetji in njihov vpliv na uspešnost poslovanja: Rezultati raziskave Zlata nit 2007. Teorija in praksa god. 45, 6/2008., str. 728-751. 212 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DRAMATIZACIJOM DO ZNANJA STRANOG JEZIKA Jasmina Križaj Grušovnik Učiteljica razredne nastave i stranog jezika u razrednoj nastavi Od 1. do 3. razreda Osnovna škola Markovci 213 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Na mnogim mjestima možemo pročitati da lutke imaju čarobnu moc i svi mi koji radimo s djecom svjesni smo činjenice da su lutke izvrsno didaktičko sredstvo kojim možemo potaknuti djecu i približiti im se, a djeca se mogu opustiti uz igru, jačati jezične vještine i razvijati se u kognitivnom, socijalnom i čuvstvenom pogledu. U ovom članku želim predstaviti lutke kao način komunikacije kojim možemo poticati i razvijati djetetov govor te učenje stranog jezika. Ključne riječi: dramatizacija, lutke, strani jezik 214 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Kao učiteljica rado prihvacam izazov novih metoda rada. Stoga bih željela predstaviti kako sam kroz lutkarsku dramatizaciju djecu podučavala stranom jeziku. Opisat cu kako su se odvijali nastavni sati, naš rad, ples, plesnu dramatizaciju, priče, lutke i dramatizaciju. Opisat cu i kako smo pripremali rekvizite, lutke, kako smo učili dramatizirati priču i oponašati različite životinje. U svom radu nastojim potaknuti učenike na kreativnost i planirati drugačiju nastavu stranog jezika. Željela bih definirati značenje lutki u osnovnoškolskom razdoblju, prikazati kako igra s lutkama utječe na djetetov razvoj, a dramske aktivnosti na socijalni razvoj i razvoj društvenih kompetencija. Predstavit cu pripreme za provedbu planirane aktivnosti, postavljanje ciljeva, tijek rada i evaluaciju. Učenje stranog jezika pomocu dramatizacije provodila sam s učenicima treceg razreda osnovne škole. U radu sam se koristila različitim metodama. Dramatizirali smo vrlo poznatu priču Little Red Riding Hood. 2.Sadržaj Djeca u igru unose svoje osjecaje, strahove, želje i sjecanja. Kroz igru povezuju svoj svijet i svijet drugih (djece i odraslih). Oponašaju uloge odraslih na način kako ih sami doživljavaju i opažaju (dogadaji u obitelji, pripremanje obroka, pranje rublja, razgovor odraslih, svada). U dramatizacijama su djeca kreativna i služe se maštom. Razvijaju vecu svijest o svojoj vlastitoj snazi i slabostima te svijest o tome što vole, a što ne vole. Upotreba jezika i razvoj jezičnih vještina vrlo su važni za razmišljanje i cjelokupno izražavanje [1]. Djeca nisu odrasli ljudi pa im kazalište treba predstaviti na zabavan i razigran način. S predstavom ih upoznajemo pripovijedanjem priče. Čuda se u pričama neprestano ponavljaju zauzimajuci tako središnje mjesto. Zbog toga su djeci posebno blizu. Svako se dijete može poistovjetiti s junacima iz priče, jer junaci su priča najčešce djeca. Dramatizacijom potičemo dječje razmišljanje, kreativnost i maštu [2]. Izrada lutke obiluje kreativnošcu. Nacrtati je, izrezati dijelove tijela od papira, sastaviti je i zatim je pokretati. Udahnuti joj život - onakav kakvog želimo mi i nitko drugi. Lutkom otkrivamo nove svjetove, učimo pjesmicu, ponavljamo priču, s njom plešemo. Lutka je onaj čarobni predmet kojem djeca mnogo lakše vjeruju, uz koji opušteno razgovaraju, koji im pomaže da lakše osvoje prostor, jer na neki se način njihova osobnost može sakriti iza lutke, uvuci se u nju i s njom se poistovjetiti [3]. Dramatizacijom utječemo na različita područja razvoja jer lutke su idealno sredstvo za poticanje govora, obogacivanje vokabulara i razvoj motoričkih vještina. Prilikom izrade lutke djeca razvijaju sve svoje kreativne vještine. Odlučila sam se za dramatizaciju priče o Crvenkapici jer je učenici vec vrlo dobro poznaju. Ova je priča još uvijek aktualna, djeca je vole čitati i vecina ju je djece vec 215 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. poznavala. Učenici su znali s kojim se likovima žele poistovjetiti, pa smo manje vremena posvetili sadržaju i upoznavanju glavnih likova, a više animaciji lutaka, razgovoru medu likovima, plesu i pjesmici. Dodali smo mnoge životinje koje nastupaju u predstavi. Tijek rada: 1. Čitanje priče Prvo sam im priču Little Red Riding Hood pročitala na engleskom. Tijekom čitanja pokazivala sam im slike prizora jer kod stranog je jezika vrlo važno da učenici vide ono što je u knjizi naslikano kako bi strani vokabular lakše povezali sa slikom. Nakon čitanja priče nabrojali smo životinje koje se pojavljuju, a zatim smo detaljno razgovarali o priči i tijeku priče, naveli sve glavne likove i uz pomoč slika iz knjige ponovili tijek priče. Svaki je učenik mogao ispričati dio priče, pri čemu sam poticala pripovijedanje na engleskom. 2. Oponašanje različitih likova Razgovarali smo o tome što sve možemo vidjeti u šumi, a onda se uz glazbu pretvarali da hodamo šumom. Na ploču smo nacrtali sliku šume i nanizali slike Crvenkapice, vuka, bake i lovca. Oponašali smo različite glasove, vuka zavijanjem, lovca s puškom koji lovi vuka, Crvenkapicu koja hoda šumom i pjeva pjesmicu i baku koja maše i pozdravlja: Hello. Bila je to odlična igra, učenici su se uživjeli u igranje uloga, naučili mnogo stranih riječi i kretali se uz glazbu. Neizmjerno su uživali i uživljeno oponašali razne likove iz priče. 3. Učenje vokabulara i pravilnog slijeda priče Zatim sam im ponovno ispričala priču pomocu slikovnih kartica na engleskom. Nabrojali smo različitu hranu koju je Crvenkapica mogla imati u košarici, a pomocu slikovnih kartica naučili smo i sve nazive različitih namirnica. Zatim smo na engleskom naveli još i dijelove tijela i sva osjetila. Naučili smo i pjesmu o osjetilima, učenici su pjevali i plesali te naučili dijelove tijela i osjetila. Zatim sam učenike upitala: Do you like salad? Do you like cheese? Do you like bread? Učenici su odgovarali s Yes I do ili No, I don't. Zatim smo naučili i različite strukture rečenica koje su prisutne u priči. Učenike sam podijelila u više skupina. Izradivali su plakate na temu priče. Ilustracije i tekst priče nizali su pravilnim redoslijedom, a tekst priče takoder su nekoliko puta pročitali, pri čemu sam im pomagala. Zatim je svaka skupina ispričala svoj dio priče. 216 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Izrada lutaka Učenici su počeli izradivati lutke. Lutke su izradivali od papira. Svaki je učenik izradio različite papirnate lutke: Crvenkapicu, vuka, baku, lovca i razne životinje. Lutke su sami nacrtali, izrezali i zalijepili na tuljac od papira. Tuljce smo nanizali na palice na kojima su držali lutke. Željela sam da učenici budu kreativni, da sami naprave lutke kako su ih zamislili, pri čemu ih nisam ograničavala. Podsjetila sam učenike da obrate pažnju na to kako se pojedini likovi krecu i glasaju kako bi ih mogli što bolje oponašati. 5. Izrada rekvizita Učenici su u skupinama izradivali različite rekvizite kojima smo se potom koristili za dramatizaciju (košaru, hranu, bakine naočale, lovčevo oružje, kamenje i sl.). Zatim su u skupinama od kutija napravili kazalište lutaka. 6. Igra uloga i učenje dramatizacije Učenici su se u skupinama dogovarali tko ce igrati koju ulogu, zajedno su vježbali vokabular, a ja sam im pritom pomagala. Zajedno su vježbali dramatizaciju. Učenici su se uživjeli u pojedini lik, medusobno si pomagali i poticali jedni druge. 8. Dramatizacija priče Postavili smo lutkarsku pozornicu, pred učenike je izašla voditeljica i najavila priču, a skupine su pred drugim učenicima iz razreda odigrale priču s lutkama Little Red Riding Hood. Učenici su predstavili pravu lutkarsku predstavu na engleskom jeziku. Svi smo bili oduševljeni i pozitivno iznenadeni. 3.Zaključak U stvaranju lutkarske predstave učenici su imali mnogo ideja, dodavali su likove, vokabular, bili su kreativni i maštoviti, mijenjali su prizore, ali glavna je tema ostala ista. Otkrila sam kako je vrlo važno slušati učenike, poticati ih da razvijaju ideje i govore na stranom jeziku, bez da bi ih neprestano usmjeravali. Kroz lutkarsku dramatizaciju učenici su mnogo naučili, upoznali velik broj novih stranih riječi, razvijali kreativnost i kreativno mišljenje. U buducnosti cu se nastaviti koristiti takvim metodama rada, a možda na dramatizaciju u učenju stranog jezika potaknem i druge. 217 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Literatura: [1.] Hansen, Kirsten A. i dr. 2000. Oblikovanje oddelkov, osredotočenih na otroke od tretjega do šestega leta starosti. Pedagoški inštitut, Razvojno-raziskovalni center pedagoških iniciativ Korak za korakom. Ljubljana. [2.] Kordigel, Metka. Jamnik, Tilka. 1999. Književna vzgoja v vrtcu. Tiskarna Jože Moškrič, d. d. Ljubljana. [3.] Varl, Breda. 1998. Igrajmo se z lutkami. Mohorjeva družba. Klagenfurt -Beč - Ljubljana. 218 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DJECI JE POTREBNA SUMA Jasmina Križaj Grušovnik Učiteljica razredne nastave i stranog jezika u razrednoj nastavi Od 1. do 3. razreda Osnovna škola Markovci 219 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Šuma je mjesto koje djeci pruža mnogo izazova. Nudi im obilje znanja i spoznaja važnih za život. Osim prirodoslovnih znanja, jačanja motoričkih vještina, upoznavanja s vrstama drveča, biljkama, šumskim tlima i klimatskim promjenama, šuma je zdrava životna sredina koja potiče sva djetetova osjetila i želju za učenjem. U kontaktu s prirodom djeca su smirenija, aktivnija i spremnija sudjelovati. Djeca trebaju što više vremena provoditi u prirodi. Ključne riječi: šuma, učenje, igra 220 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I.Uvod Današnja kultura konzumerizma i materijalnih dobara mnoge ostavlja praznima. Uvjerena sam da je za odgoj i učenje najprikladnija aktivnost upravo boravak u prirodi. U šumi nas čeka cijeli svijet, život, zdravlje, iskustvo, radost i sreča. Možemo prošetati šumom, udahnuti svježeg zraka, opustiti se, igrati i stvarati. Željela bih predstaviti metode kojima se koristim u svom radu. 2.Sadržaj Šumski okoliš na mnogo načina potiče zdravlje djece, pomaže u smanjenju stresa, usmjerava pažnju i vrača koncentraciju. Djeca veči dio svog djetinjstva provode u zatvorenom prostoru, zaštičena od svih više ili manje izmišljenih opasnosti, a posljedice takvog načina života više nisu zanemarive. Negativni učinci očituju se u tjelesnom, emocionalnom i kognitivnom razvoju djece. Iako je u Sloveniji velik naglasak na uvodenju dodatnih sportskih aktivnosti u vrtiče i škole, šumska pedagogija takoder može pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje djece i promicati zdrav način života. Za razliku od sportskih aktivnosti, šumska pedagogija namijenjena je i primjerena svoj djeci, bez obzira na narav djeteta, njegove navike, motoriku, predznanje ili moguče poteškoče u razvoju. Več hodanje po šumi djetetu nije lako, šuma obiluje korijenjem, kamenjem, uzvisinama i panjevima. Dječja stopala moraju se stalno prilagodavati terenu, korijenju i granama [1]. Gyorek navodi kako priroda djeci nudi brojne mogučnosti za kritičko razmišljanje, rješavanje problema, kreativno istraživanje i intelektualni razvoj te omogučava razvoj kognitivnih funkcija kao što su opažanje, pažnja, predodžbe, pamčenje, razmišljanje i učenje. [3] Šuma je uvijek puna iznenadenja, što djecu privlači jer su uvijek u iščekivanju onoga što dolazi, što donosi nov sadržaj i nove izazove, istovremeno u život unoseči promjene. Prilikom izvodenja nastave ili igre u prirodi povezuju se tjelesna aktivnost i učenje. Kretanje takoder pozitivno utječe na rad mozga, jer mozak je tada aktivniji i prijemčiviji za učenje. Prirodni okoliš pozitivno utječe na mentalno zdravlje te smanjuje poremečaje u ponašanju i količinu hormona stresa [3]. Kao učitelji često se pitamo kako djeci pružiti sigurnost te se susrečemo s organizacijskim problemima oko dodatne pratnje i prenatrpanim nastavnim planovima, ali moramo se pokušati riješiti tih dvojbi, osigurati djeci što više vremena u prirodi i tomu prilagoditi okruženje za učenje. Takoder je važno podučiti učenike bontonu u šumi. Uvijek poštujemo šumu. Prije ulaska u šumu učenici se trebaju umiriti kako bi mogli osluškivati šumu i promatrati prirodu [3]. Želim iznijeti nekoliko primjera dobre prakse, koji pokazuju kako kroz rad možemo uključiti šumu u naše okruženje za učenje. Učenje u šumi možemo planirati povodom različitih prirodoslovnih ili tehničkih dana, jer inače smo često vremenski 221 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. ograničeni. Navest cu nekoliko primjera kako u šumi možemo organizirati mnoge aktivnosti na različite teme i s učenicima provesti prekrasan dan u prirodi. Primjer aktivnosti u šumi: 1. Proslava rodendana Na temu rodendana učenici mogu u skupinama napraviti tortu od različitih prirodnih materijala (grana, kore, lišca, plodova i sl.). Mogu pripremiti stol i stolice. Mogu izraditi bukete od raznih prirodnih materijala (šumskog bilja, grančica bora, otpalog lišca itd.). Takoder mogu napraviti ogrlice i narukvice kao poklon za slavljenika ili rodendanske kolačice. Zatim slijedi proslava rodendana, na kojoj se pretvaraju da jedu tortu i kolačice. Učenici ce biti kreativni, zabaviti se i razvijati maštu. 2. Crtanje na tlu Učenici mogu crtati i izradivati slike od prirodnih materijala (grana, kamenčica, lišca, šumskih plodova i sl.). 3. Poligon Učenici mogu u skupinama postavljati različite poligone s raznim preprekama za skakanje i penjanje. Neka se sami dosjete od čega ce napraviti poligon, kako ce ga oblikovati, koje ce materijale trebati, što sve moraju donijeti i kako ce poligon postaviti. Tijekom ove aktivnosti moraju suradivati i pomagati jedni drugima. Nakon što skupine pripreme poligone, svaka od njih izvede aktivnost, a zatim učenici pokušaju savladati poligone drugih skupina. 4. Priče u pokretu Učenicima možemo pripremiti i ispričati različite kreativne priče i priče u pokretu te mogu oponašati kretanje i glasanje različitih životinja. 5. Traženje tragova u šumi Učenici mogu tražiti tragove životinja u šumi. Mogu pokušati otkriti čiji su tragovi, usporediti njihove otiske i veličinu, razgovarati o tome jesu li vidljiviji na snijegu ili na tlu. 6. Razvrstavanje materijala prema svojstvima Učenici mogu razvrstavati materijale prema odabranim svojstvima, na primjer, je li zeleno ili nije zeleno, je li šumsko voce ili nije šumsko voce, je li hrana za šumske životinje ili nije, je li drvo ili nije drvo i slično. 7. Traženje skrivenih predmeta u šumi Učenici u šumi mogu tražiti skriveni predmet. 8. Prepoznavanje vrsta drveča i šumskih plodova 222 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Djeca mogu prepoznavati otpalo lišče s drveča i njihove plodove. Pritom im možemo predstaviti drvo od korijena do lišča. 9. Potraga za blagom Učenicima takoder možemo pripremiti potragu za blagom. Blago možemo sakriti negdje u šumi. 10. Izložba šumskih predmeta Učenici mogu organizirati izložbu raznih predmeta iz šume. Prirodne materijale možemo dotaknuti, okusiti, pomirisati i imenovati. 11. Uzica na koju su nanizani prirodni materijali Oko stabala zavežemo uzicu na koju pričvrstimo razne predmete o kojima smo razgovarali (šišarke, grančice bora, kamenje, lišče, plodove i sl.). Učenik se zavezanih očiju kreče duž uzice, zaustavlja se pored predmeta, dodiruje ga, raspoznaje i pokušava odrediti o kojem se predmetu radi. Drugi učenik mu pritom pomaže, drži ga za ruku i vodi. Kaže mu je li predmet ispravno imenovao. Parovi se tada mogu zamijeniti. 12. Šumar Možemo zamoliti šumara da učenicima predstavi svoje zanimanje. 3.Zaključak Djeca su u šumi opuštena i motivirana, stoga želim povečati svijest roditelja, odgajatelja i učitelja o tome koliko je važno vrijeme koje djeca provode u šumi i u prirodi. Djeca se u šumi dobro osječaju, smiju se, mnogo je pozitivne energije, sreče i dobre volje, kreču se i stječu osjetilno iskustvo, u šumi su motivirana, kreativna i spremna sudjelovati. Šuma može biti jedan od najzanimljivijih nastavnih sadržaja. Djeci u prirodi nikad nije dosadno, ali tu je vrlo važna i uloga roditelja, odgajatelja i nas učitelja, koji djeci pokazujemo radost do prirode i oduševljenje njome. 4.Literatura: [1.] Gyorek, Natalija. 2012. Povabilo v gozd srečnih otrok (Evalvacijsko poročilo s priporočili za pedagoške delavce). Vlastito izdanje. Kamnik. [2.] Gyorek, Natalija. 2013. Gozdna pedagogika v Sloveniji - priložnost za povezovanja in nova znanja. Gozdarski vestnik. Zveza gozdarskih društev Slovenije. [3.] Gyorek, Natalija i dr. 2014. Otroci potrebujemo gozd. Gozdna popotnica. Vrtec Antona Medveda, Kamnik. Inštitut za gozdno pedagogiko. 223 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad MOTIVACIJA UCENIKA Jasmina Križaj Grušovnik Učiteljica razredne nastave i stranog jezika u razrednoj nastavi Osnovna škola Markovci Od 1. do 3. razreda 224 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Svatko od nas svjestan je koliko je motivacija u našem učiteljskom radu važna za uspješno poučavanje. Pitamo se što učenike potakne na učenje. Koliko ce učenici naučiti, ovisi o njihovoj motivaciji. Često primjecujemo manjak motivacije kod nekih učenika, pa se treba zapitati kako učitelj može uspješno motivirati sve učenike za stjecanje novih znanja. Ključne riječi: motivacija, unutarnja i vanjska motivacija, znatiželja 225 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Kad govorimo o motivaciji djece, kao učitelji se često pitamo što je ono što naše učenike privlači, motivira i potiče na razne aktivnosti. Zbog čega učenici ustraju u nekoj aktivnosti i ona im ostaje zanimljiva. U ovom članku želim opisati metode rada kojima možemo motivirati učenike. Željela bih predstaviti nekoliko metode kojima se i sama koristim u radu s djecom. Mogli bismo reči kako je to motivacija želja da nešto učinimo. Motivacija je glavni element postavljanja i postizanja ciljeva. 2.Sadržaj Motivacija uključuje različita područja i načine koji ovisno o okolnostima usmjeravaju i potiču osobu prema zacrtanom cilju. To su: primjerene upute, izazovi, pohvale, priznanja, nova znanja, zadovoljenje raznih potreba, želja, interesa, ponašanje, uzrok, svrha, ciljevi itd. Važno je otkriti što bi djecu motiviralo da sudjeluju u aktivnostima na različitim područjima. Razlikujemo dvije vrste motivacije, unutarnju i vanjsku. Zbog unutarnje motivacije činimo stvari koje nas raduju i zanimaju, dok je vanjska motivacija prisutna samo kad nas okolina nagraduje [1]. Unutarnja motivacija Unutarnja motivacija dolazi od nas samih, a cilj djelovanja u samoj je aktivnosti. Želimo postiči nešto što nas zanima, želimo razvijati svoje vještine, naučiti nešto novo i razumjeti. Proces je često važniji od rezultata i več sam po sebi može biti izvor zadovoljstva. Kod djece je unutarnja motivacija osobito prisutna kad nisu opterečena pritiscima drugih i rješavaju izazove koji su primjereni njihovim sposobnostima. Takvim izazovima mogu posvetiti više sati. Kad je zadatak pretežak, djeca postaju frustrirana i počinju plakati, tražiti pomoč ili se pak prestanu truditi dok ne razviju vještine potrebne za taj izazov. U slučaju pretjerano lakih zadataka, ubrzo ih napuštaju i prelaze na zahtjevnije. Dakle, o unutarnjoj motivaciji možemo govoriti kad učimo zato što nas nešto zanima (strane kulture, astronomija, stari običaji, glazba, umjetnost, tehnologija, povijest, jezici i sl.). Prednost unutarnje motivacije odlikuje se u ustrajnosti i zadovoljstvu u postizanju cilja [3]. 226 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Vanjska motivacija O vanjskoj motivaciji govorimo kad učenici uče zbog vanjskih posljedica koje nisu nužna sastavnica same aktivnosti, kad cilj nije sadržan u aktivnosti, nego je izvan nje, u odredenoj posljedici. Ohrabruju nas vanjski pozitivni čimbenici, pohvale ili priznanja drugih. Učenike ne zanima samo aktivnost, vec i ono što ce im ta aktivnost donijeti. Ako učenik uči da bi dobio dobru ocjenu, a ne da bi nešto naučio, to je vanjska motivacija [3]. Odnos unutarnje i vanjske motivacije Vanjska motivacija obično nije trajna i često je povezana s pritiskom i tjeskobom, pogotovo kad se ne možemo nositi s ciljevima koje si postavljamo. Kod unutarnje motivacije cilj djelovanja leži u samoj aktivnosti. Prednost unutarnje motivacije jest ustrajnost i zadovoljstvo u postizanju cilja. Unutarnju motivaciju povezujemo sa spontanošcu, kreativnošcu i širenjem interesa. Moramo se zapitati prevladava li u školama vanjska ili unutarnja motivacija i koja je važnija. Kao učiteljica često se pitam kako kod učenika potaknuti unutarnju motivaciju jer vanjska motivacija nije trajna. Načini motiviranja djece Učitelj mora nastojati stvoriti interes kod onih učenika koji ga prvotno nisu imali. Prije svega, učitelji trebaju odabrati aktivnosti koje učenicima predstavljaju izazov i koje su prilagodene njihovim sposobnostima. Medutim, ako se vec koristimo vanjskom motivacijom, na primjer pohvalom, ona mora biti opravdana i usmjerena na konkretnu aktivnost. Prilikom razvijanja unutarnje motivacije potrebno je u aktivnost uvesti novosti, iznenadenja i raznolikost. Učenicima trebamo redovito davati konkretnu povratnu informaciju, pružiti im priliku da izrade proizvod na koji ce biti ponosni, smanjiti njihov strah od neuspjeha, potaknuti suradničko učenje medu učenicima i projektni rad u skupinama te pokazati što od učenika očekujemo na pozitivan način. Sve ove postupke možemo primjenjivati uz različite metode rada, jer učitelj pravim pristupom može motivirati i najmanje motivirane učenike. Kao učitelji moramo biti svjesni da su važne i naše osobine ličnosti: ekstrovertnost, empatija, socijalna inteligencija, osobna zrelost i stabilnost, samopouzdanje, pozitivna slika o sebi, otvorenost prema neizvjesnosti, fleksibilnost i proaktivnost [3]. Marentič Požarnik primjecuje kako se u upitnicima za učenike često može naici na sljedece poželjne kvalitete učitelja: smisao za humor, poštenje, dosljednost, povjerenje, primjerena kombinacija zahtjevnosti i topline. Učitelj na učenike djeluje cjelovito, sa svom svojom osobnošcu, čega kao učitelji moramo biti svjesni. Metode rada za postizanje unutarnje motivacije kod učenika kojima se i sama koristim u nastavi jesu: 227 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Igra U djetinjstvu je igra najvažnija aktivnost jer djeca kroz nju uče. Igrom djetetu omogucavamo da se opusti, da bude kreativno i aktivno, pa je učenje kroz igru najbolji način za poticanje unutarnje motivacije kod djece. Tijekom igre djeca lakše usvajaju nove spoznaje i sadržaje. Učenici mogu igrati igru uloga ili druge različite didaktičke igre koje izazivaju uzbudenje i znatiželju te djeci predstavljaj u izazov. Igra treba motivirati učenike za daljnji rad. Lutka Lutka može biti sredstvo za postizanje novih ciljeva, za učenje i utvrdivanje drugih ciljeva. Uz lutku učenici mogu naučiti novu pjesmicu, s lutkom mogu pokušati ispričati priču, plesati ili samo stvarati izmišljene priče. Lutke kod djece razvijaju kreativnost i maštu. Ako dijete samo izradi lutku, dodatno razvija odgovoran odnos prema radu, razvijajuci pritom motoričke vještine. Eksperimenti U radu s različitim eksperimentima, radi se o iskustvenom učenju, gdje učenici uče promatrajuci i sudjelujuci u različitim eksperimentima. Učenici su unutarnje motivirani, žele doci do zaključka i zanima ih kako je došlo do odredene pojave. Metoda razgovora Ovom metodom možemo učenicima postavljati različita pitanja o nekoj pojavi ili osobini predmeta, možemo potaknuti učenike da nešto usporeduju, da nešto prebroje, da nešto istražuju, možemo im postavljati različite zagonetke, pitanja i sl. Pritom kao učitelji moramo poštovati svaki odgovor učenika jer svako dijete ima vlastiti način razmišljanja i prethodna iskustva. Takoder je važno da na djetetovo pitanje odgovorimo dodatnim pitanjem i da mu sami ne nudimo odgovore. Učenicima možemo ponuditi pomoc tako da ih usmjerimo, ali oni sami moraju pronaci rješenje. Metoda pripovijedanja Kod ove je metode važno da pripovijedamo na način koji je djeci zanimljiv i privlačan, da znamo kako privuci pažnju djece i zainteresirati ih za odredenu temu ili priču. Pripovijedanjem upoznajemo djecu i s književnim jezikom, a sadržaj mora biti blizak djeci i zanimljiv. Djeci takoder trebamo pružiti mogucnost pripovijedanja o dogadajima koje su doživjeli i pričama koje su pročitali ili čuli jer to potiče njihov govorni razvoj. Metoda praktičnog rada Ovom se metodom koristimo kad učenici izraduju različite proizvode ili predmete. U praktičnom radu potrebno im je dopustiti inovativnost i ne ograničavati ih previše kako bi mogli razvijati svoju kreativnost. 228 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Projektna nastava Projektna nastava ili rad u skupinama potiče uključenost kod djece. Moraju se dogovoriti kako ce pristupiti projektu, kako ce ga provesti i što ce im trebati. Svako se dijete mora osjecati važnim i odgovornost treba podijeliti na svu djecu. Postavimo im izazove koji ce pobuditi njihovo zanimanje. 3.Zaključak Ako želimo ostvariti zacrtani cilj, moramo ustrajati. Kao učitelji moramo stvarati pozitivno i poticajno okruženje i pažljivo pratiti djetetova mala postignuca iz dana u dan. Svaku pozitivnu aktivnost i napredak treba pohvaliti. Uvjet za uspješan odgojno-obrazovni rad motivirana su djeca, a za uspješnost motivacije zaslužan je učitelj, birajuci najučinkovitije odgojno-obrazovno sredstvo u različitim oblicima i metodama rada. U motiviranju djeteta ključno je znati pronaci pravu ravnotežu izmedu vanjske motivacije, koja se ogleda u krugu nagrada, pohvala i kazni te unutarnje motivacije, koja se ogleda u načinu poticanja znatiželje. Učitelji moraju nastojati uvesti dinamiku u razred i različitim metodama rada predstaviti iste sadržaje. 4.Literatura: [1.] Juriševič, Mojca. 2006. Učna motivacija in razlike med učenci. Pedagoška fakulteta. Ljubljana. [2.] Juriševič, Mojca. 2012. Motiviranje učencev v šoli. Pedagoška fakulteta. Ljubljana. [3.] Marentič Požarnik, Barica. 2000. Psihologija učenja in pouka. DZS. Ljubljana. 229 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad RAZREDNIK PRVASICIMA U VREMENU ODRZAVANJA NASTAVE NA DALJINU Jana Grabljevec OŠ Ferda Vesela Šentvid pri Stični, Slovenija 230 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sadržaj Tijekom učenja na daljinu uloga razrednika i učenika našla se pred novim izazovom. Razrednici su se prvo usmjerili na odgovarajuči organizacijski dio obrazovanja, a zatim na brigu o primjerenoj sadržajnoj prilagodbi izlaganja gradiva i održavanju društvenih kontakata medu učenicima. Želja i briga razrednika je da se prvašiči, kada stignu u novo okruženje za učenje u koje ulaze, osječaju prihvačeno i da se u njemu dobro osječaju. U školskoj godini 2020/21., nakon nepuna dva mjeseca školovanja, upoznavanja školskog okruženja, prijatelja, učitelja, okruženje za učenje prvašiča preselilo se u matično okruženje te su morali usvojiti novi način obrazovanja. Prekinuti su kontakti s kolegama iz razreda koji su se pokazali kao važan čimbenik motivacije za rad tijekom nastave na daljinu. Razrednik mora biti stručan, snalažljiv, pun razumijevanja, tolerantan i povezan s učenicima, kolegama i roditeljima. Tijekom nastave na daljinu susrela sam se s novim izazovima, posebice u pogledu metoda poučavanja, motiviranja učenika u školskom radu i održavanja uključenosti svih učenika. U ovom čemo se radu usredotočiti na ulogu razrednika u nastavi na daljinu s prvašičima te prikazati način poučavanja i druge aktivnosti koje smo provodili s prvašičima. Ključne riječi: organizacija, okruženje za učenje, motivacija, poučavanje, uključenost. 231 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod S mjesecom rujnom prvašici po prvi put kroče u novu školsku sredinu. Tada upoznaju svoje kolege iz razreda i učiteljicu koja im je ujedno i razrednica. Učitelji daju sve od sebe da se učenici osjecaju sigurno, prihvaceno i u novom krugu prijatelja u novom okruženju za učenje. U školskoj godini 2020./21., medutim, obrazovni proces se nakon jedva dva mjeseca školovanja zbog epidemije Covid-19 premjestio iz škole u kucno okruženje. Svi smo bili suočeni s novim testom. Nastavak procesa učenja, održavanje ritma školskog rada, pružanje pomoci najmladima u razumijevanju aktualnih zdravstvenih situacija i održavanje medusobnih kontakata bila je važna i primarna zadaca razrednika. Na vijest da prelazimo na obrazovanje na daljinu, učenici su bili zbunjeni jer nisu poznavali takav način obrazovanja. U tom razdoblju prvašici još nisu informatički pismeni i vješti u radu na računalu. Prilikom postavljanja nastave na daljinu, razrednica prvašica bila je svjesna da su roditelji važan ključ uspješnog obrazovanja na daljinu. Uspostavili smo pozitivnu i uspješnu komunikaciju s roditeljima, najprije putem e-maila i eAsistenta, a zatim smo uspostavili jedinstveni kanal putem aplikacije MS Teams na kojoj se odvijala daljnja nastava ili video konferencije s učenicima. Prema iskustvu obrazovanja iz prvog proljetnog vala, glavna briga razrednika bila je priprema materijala i videokonferencija kako bi se nastava što više približila uzrastu učenika. U osmišljavanju materijala težili smo cilju da učenici samostalnije i motiviranije rade svoj posao. Bili smo svjesni da bi se time barem rasteretili roditelji koji su službene dužnosti obavljali i od kuce ili čak kada su bili na poslu. U ovom radu cemo se usredotočiti na ulogu razrednika i njegovu promijenjenu ulogu tijekom nastave na daljinu, te prikazati način rada s prvašicima tijekom nastave na daljinu. 2.Uloga razrednika Nastava je područje koje je jako različito uredeno u školama, teško je precizno definirana i učitelji za to ne stječu odgovarajuca znanja. Razrednik vodi razred, usmjerava ga i istovremeno povezuje školu s roditeljima, uspostavlja odnose kako unutar škole, tako i izmedu učenika i nastavnika. Razrednik prvo treba biti u ulozi učitelja, a tek onda može biti i u ulozi razrednika. Na njegov rad utječu zakonska regulativa, dizajn i filozofija obrazovnog sustava, materijalni, financijski i organizacijski uvjeti. Poučavanje i razredništvo nije samo profesija, vec način života koji zahtijeva stalno učenje i prilagodbu. [1] Učitelji obavljaju pedagoške, administrativne i organizacijske poslove koji zahtijevaju puno vremena. Od razrednika puno očekuju i učenici, njihovi roditelji, ravnatelj i nastavno osoblje. Razrednik ima važnu ulogu u obrazovnom procesu jer pomaže, savjetuje i informira učenike, roditelje i druge učitelje. [7] U Programskim smjernicama [...] Ministarstvo prosvjete i športa ulogu razrednika dijeli na povezujucu, odgojnu, animacijsku, plansku, posredničku u problemskim situacijama, informacijsku i administrativnu. Naglašava se da uloge razrednika ovise o situaciji u razrednoj zajednici, karakteristikama grupe i izazovima. [6] 232 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Razrednik u prvom razredu u jesenskom valu epidemije Razredna nastava važan je zadatak učitelja, što je jedno od najzapostavljenijih i najlošije uredenih područja obrazovnog procesa u današnjoj osnovnoj školi, jer im nedostaje vremena za rad s odjelom, za što su takoder nedovoljno stručno osposobljeni. [5] U prvom razredu razrednik je i učitelj koji predaje u odjelu. Zadaci razrednika uglavnom su usmjereni na pomoc pri prilagodbi školskim zahtjevima, suradnji, stvaranje osjecaja prihvacenosti. [7] Razrednik se brine o razvoju samostalnosti, znatiželje, komunikacije, stvaralaštva, pozitivne slike o sebi te potiče učenika na tjelesnu aktivnost. U prvom razredu razrednik ima moc, on predstavlja autoritet, učenici ga poštuju i slijede. U tom su razdoblju učenici emocionalnije vezani za razrednika, jer im oni pružaju podršku i sigurnost. O razrdniku ovisi u kojoj ce mjeri biti zadovoljene djetetove potrebe. [2] U tom se razdoblju učenici često poistovjecuju s učiteljem. [4] Nakon završetka prvog VlO-a, važnost razrednika prelazi na skupinu svojih vršnjaka. Tijekom nastave na daljinu razrednik je morao pokazati vještine koje do sada nisu bile toliko izražene. U datoj situaciji promijenio se oblik obrazovanja, kao i uloga razrednika. U tim je izazovima morao mirno i pozitivno utjecati na učenike, morao je biti strpljiv, ali i stručna i povezujuca karika izmedu svih uključenih. Imao je vrlo važnu ulogu u održavanju kontakta sa svim učenicima i njihovim roditeljima. Tako je bio u mogucnosti pružiti stručnu pomoc u razumijevanju materije, usmjeriti ih u rješavanju tehničkih problema i pružiti podršku u razumijevanju trenutne zdravstvene situacije. Prvo je velika razlika, posebice u prostornoj i vremenskoj odvojenosti nastavnika i učenika, zatim medusobnu komunikaciju zamjenjuju elektronička sredstva. U ovakvom načinu učenja materijali za učenje imaju drugačije značenje. [3] Znamo da i razrednik svojom prisutnošcu i primjerom utječe na učenike. Medutim, u ovakvom načinu poučavanja to nije slučaj. Sve probleme koji nastanu u nastavi nastavnik i učenik takoder mogu rješavati kontinuirano. Ako se učenje donekle može nadomjestiti ekranima računala, druženje i interakcija s prijateljima ne mogu se zamijeniti. U školi učitelji potiču učenike na medusobno poštovanje, razgovor, igru i pronalaženje zajedničkih rješenja... Te se vještine u to vrijeme nisu mogle razviti. 4. Obrazovanje na daljinu u prvom razredu Nakon prvog vala epidemije, u školi smo odlučili koristiti jedan kanal za komunikaciju s učenicima, učiteljima i roditeljima. Za poučavanje i komunikaciju koristili smo aplikaciju MS Teams. No, za opee informacije i dalje smo koristili školsku web stranicu i eAsistent. Najvažnija zadaca prvašica bila je uspostavljanje kontakta s roditeljima, jer znamo da prvašici još nisu vješti u radu na računalu, niti su dovoljno pismeni da bi mogli samostalno čitati upute. Roditeljima smo pružili svu podršku, upute i tehničku pomoc kako bi se svi mogli uspješno uključiti u MS Teams aplikaciju koja je bila osnova za nastavu. U školi su slušali i roditelje u rješavanju problema s računalnom opremom. 4.1. Samostalni rad učenika Na temelju proljetnih iskustava i odgovora učenika i roditelja osmislili smo materijale za učenike u drugačijem obliku u jesenskom dijelu nastave na daljinu, u sklopu aktiva prvih razreda. U proljetnom obrazovanju na daljinu osmišljavali smo materijale u word ili pdf formatu, što je 233 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. najmladima bilo teško i zahtijevalo je stalnu prisutnost i pomoč roditelja u radu škole. Stoga su se u jesenskom dijelu nastave na daljinu učitelji trudili učenicima približiti gradivo i pripremiti ga zanimljivo, interaktivno i ujedno poučno. Ovaj put smo materijal osmislili za cijeli tjedan u power point prezentaciji. Pripremali smo ih na način da se tematika isprepliče ili povezuje. Kako prvašiči još nisu bili vješti u čitanju, dali smo sve napisane kratke i jasne upute uz audio snimku. Upravo je audio snimka s uputama učiteljice potaknula učenike da sami pregledaju gradivo i izvršavaju zadatke, bez velike pomoči roditelja. Mnogi roditelji su smatrali da glas učitelja ima vrlo pozitivan učinak na motivaciju učenika. Uz zvučno opremljeno gradivo, radili smo s učiteljicama u sklopu aktivnosti prvog razreda, dodatno opremili gradivo slikama, te izradili vlastite avatare čime smo obogatili nastavno gradivo. U gradivo smo ubacili i krače video zapise objašnjenja, čime smo obogatili učenje i ujedno nadogradili učenje. Novu temu smo takoder objasnili uživo, a dobili su i video za reprodukciju nekoliko puta po potrebi. Na kraju svakog tečaja djeci smo ubacili omiljene likove iz crtiča, slikovne animacije koje su rado gledali. Kao učitelji, brinuli smo o dobrobiti učenika, dobrim odnosima, zdravlju učenika i održavanju društvenih kontakata. Pazili smo da učenici ne budu preopterečeni gradivom. Organizirali smo i zajedničke dane aktivnosti u školi u kojima su mogla sudjelovati sva djeca jedne obitelji. Aktivnosti su bile usmjerene na rasterečenje učenika od školskog posla i ujedno stvarale povezujuči odnos unutar obitelji. 234 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.2. Video susret uživo U školi smo bili svjesni da je više djece u obiteljima kojima je potrebno računalo. Stoga smo im posudivanjem uredaja dali sve od sebe da im pomognemo. Takoder smo osmislili raspored za sve odjele kako se nastava djece iz jedne obitelji ne bi često preklapala. Učitelji su svjesni da je pažnja najmladih kratka, pa se nastava putem videokonferencije održavala samo za jedan predmet dnevno. Sat smo morali pripremiti slikovito i fizički potpomognuti kako bi učenici bili motivirani. Video susreti su učenicima bili vrlo zanimljivi jer su mogli vidjeti prijatelje, pozdraviti se i reci nešto zanimljivo. Mnogo puta bismo radije samo razgovarali ili igrali različite igre kretanja. Na ovaj način nastavnici su učenicima omogučili medusobno uspostavljanje društvenih kontakata i podizanje razine motivacije za daljnji rad. Objašnjenju i objedinjavanju novog materijala bio je posvečen i video sastanak. U nastavi s ciljem učvrščivanja znanja učenike smo podijelili u dvije odvojene grupe tako da je bio manji broj učenika. Odredili smo im sat vremena da se pridruže video konferenciji. Rezultat rada u malim grupama pokazao se uspješnim oblikom, jer je svaka grupa mogla doči nekoliko puta zaredom. Učenici su tako uvijek bili aktivni i motiviraniji ako su često bili pozivani na sudjelovanje. Medutim, učitelj je imao bolji uvid u to tko još uvijek ima poteškoča u učenju predmeta. 4.3. Video sastanci s prijateljima i održavanje društvenih kontakata Več u prvom valu epidemije pokazalo se da učenicima nedostaje druženja s vršnjacima, kolegama iz razreda i učiteljima. S vremenom je počela opadati i motivacija za školski rad. Učenici su uglavnom bili u krugu obitelji, a društveni kontakt s vršnjacima je bio prekinut. Stoga smo u drugom valu epidemije više pažnje posvetili promicanju vršnjačkog kontakta i organizirali razne oblike videokonferencija koje su bile namijenjene za tu svrhu. Učenici su se najviše razveselili susretu sa svojim razrednicima, jer smo im pripremili razne oblike druženja. Podijelili smo ih u manje grupe, gdje su svi redom dolazili nekoliko puta. Tako su razmijenili svoja iskustva, opisali dogadaje koji su im se dogodili, pokazali svoje proizvode... 4.4. Sat za priče u ponedjeljak Školski tjedan obično smo započinjali satom iz pričanja priča. Več u petak smo im poslali osobni poziv na sat bajke (Slika 1.). S još jednom strukovnom djelatnicom čitali smo priču uživo. Radi lakšeg razumijevanja i pračenja priče, priča je potkrijepljena slikovnim materijalom. Nakon završenog čitanja priče nastavili su sa samostalnim radom. 235 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. VABILO Slika 1: Pozivnica za sat priča. 4.5. Dijeljenje fotografija s drugim kolegama iz razreda Napravili smo nekoliko kanala u aplikaciji MS Teams. U kanalu Mozaik naših slika učenici su objavili sve fotografije izradaka (slike 2 i 3) koje su željeli podijeliti sa svojim kolegama iz razreda. Naravno, bila je neophodna i povratna informacija učiteljice koja ju je svojim poticajnim riječima i slikama dodatno motivirala za daljnji rad. Imali smo i kanal Chat Room, gdje su mogli pisati ili lijepiti razne smiješne slike. U kanalu Čestitke pripremili smo ugodnu čestitku za svaki rodendan uz glazbenu pratnju (slika 4.). I ovdje su se mogli pozdraviti i zaželjeti lijepe želje. Sliki 2 in 3: Fotografija izradaka. Slika 4: Čestitka za rodendan 4.6. Predaja domače zadace i povratne informacije učitelja Aplikacija MS Teams omogucuje vam da dizajnirate bilježnice za svakog učenika. Uvid u obavljene zadatke ima samo nastavnik. Učenici su slali tjedne fotografije zadace koje smo unaprijed odredili. Podnošenje zadataka bilo je ograničeno u količini. Morali su predati najviše dva zadatka. Učiteljica je pažljivo pregledala zadatke i dala učeniku povratnu informaciju poticajnim riječima ili dodala slike ili gifove (Slike 5. i 6.). Naravno, komentirali smo i one zadatke koje je trebalo popraviti ili poboljšati. 236 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sliki 5 in 6: Tjedni zadatak i povratne informacije nastavnika. 4.7. Provjeravanje znanja Svoje smo znanje provjeravali i na daljinu. To smo radili usmeno, uživo putem videokonferencija ili rješavanjem kvizova. Putem poveznice wordwall.net učenici su rješavali vježbe, a učitelj je tako dobio povratnu informaciju o znanju učenika. Ovakav način provjere učenicima je bio ugodan, a pri rješavanju učenici su bili motivirani. 4.8. Značka za čitanje priča uživo ili na videu Tijekom nastave na daljinu nastavili smo i poticali pričanje priča i recitiranje pjesama za čitalačku značku. Roditelji su koristili različite načine komunikacije izmedu djeteta i učitelja. Neki su snimili dijete i poslali mi isječak na mail ili MS Teams, drugi su tražili osobni kontakt putem videochata, treci su recitirali tijekom video konferencije pred cijelim razredom. Svakako smo se trudili svima ugoditi, jer je važno zadržati motivaciju i volju za radom. 5. Individualni rad s učenicima 5.1. Učenici s odlukama i manje uspješni učenici u učenju Učiteljica, koja je ujedno i razrednica, morala je posebnu pozornost posvetiti učenicima koji su slabiji u školskom radu. U našem razrednom odjelu smo imali i učenike kojima smo posvetili više pažnje. I ovdje se razotkrila uloga razrednice, koja je bila stalno povezana sa savjetovalištem, roditeljima i ostalima uključenim. Ovim učenicima smo nastojali pomoci u dopunskoj nastavi. Tijekom edukacije manje uspješni učenici dobivali su i individualnu i grupnu pomoc. U prvom razredu izvodio ga je još jedan obrazovni stručnjak iz razreda. U dogovoru s razrednikom pripremili su vježbe za konsolidaciju. Učenici s odlukama dodatno su bili pod okriljem savjetovališta s kojim su provodili individualnu nastavu. Savjetnici su bili u stalnom kontaktu s razrednikom, koji ih je usmjeravao, savjetovao i izvještavao razrednika o stanju razumijevanja učenika. Sva koordinacija i dogovaranje, s druge strane, odvijalo se unutar uprave škole, uz uključene savjetnike, učitelje i razrednicu. Na taj smo način i slabijoj djeci olakšali pracenje nastave i materijala za učenje. 237 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. Zaključak Razredništvo je izazov, izazovan zadatak, a ujedno je i prilika za osobni rast. Tijekom učenja na daljinu uloga razrednika postala je još izazovnija. Mogu reči da smo uočili veliku važnost održavanja društvenih kontakata tijekom obrazovanja na daljinu. Učenici su postajali sve neovisniji i snalažljiviji u korištenju računalnih vještina. Vrijeme školovanja na daljinu bilo mi je veliki izazov. Trebalo je znati drugačije rasporediti radno vrijeme, trebalo se prilagoditi drugačijem načinu poučavanja i osmišljavanja materijala, motivirati učenike različitim pristupima; bilo je potrebno steči nove informatičke vještine... Mnogo je sati provedeno ispred računala u želji pripreme kvalitetnih materijala za učenike prvih razreda. Svakako, u tom razdoblju učitelji su napredovali i postali sigurniji u korištenje digitalne tehnologije. Medutim, učenje na daljinu još uvijek nije usporedivo s radom u učionici, gdje je kontakt nastavnik-učenik prisutan u svakom trenutku. S radom smo (1) prikazali ulogu razrednika tijekom nastave na daljinu, (2) pridonijeli uvidu u ulogu razrednika u prvom razredu (3), pridonijeli uvidu u boljem razumijevanju nastave na daljinu učenika prvih razreda tijekom epidemije. 7. Literatura [1] Ažman, T. (2012). Sodobni razrednik: priročnik za usposabljanje učiteljev za vodenje oddelčnih skupnosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [2] Gordon, T. (1992). Trening večje učinkovitosti za učitelje. Ljubljana: Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. [3] Krašna, M. (2015). Izobraževanje v digitalnem svetu. Maribor: Mednarodna založba Oddelka za slovanske jezike in književnosti, Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru. [4] Kyriacou, C. (1997). Vse učiteljeve spretnosti. Radovljica: Regionalni Izobraževalni Center Radovljica. [5] Novak, B. (2008). Razredništvo - zapostavljeni segment današnje osnovne šole? Sodobna pedagogika, 59/125 (1), 154-167. [6] Programske smernice za delo oddelčnega učiteljskega zbora in oddelčne skupnosti v osnovnih in srednjih šolah ter v dijaških domovih. (2005). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport Republike Slovenije. URL: http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/media/pdf/smernice/Programske s mernice za delo ouz in os.pdf (10. 12. 2021) [7] Pušnik, M. (2001). Vloge razrednika. Vzgoja: revija za učitelje, vzgojitelje in starše, 3 (9), 12-13. 238 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad NASTAVA MALE KOŠARKE U ŠESTOM RAZREDU IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI Zlatko Marčič Osnovna škola Markovci, Slovenija 239 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Svrha uvodenja male košarke u izvannastavne aktivnosti 6. razreda osnovne škole bila je izrada nastavne pripreme za nastavu izvannastavne aktivnosti male košarke. Osnova za izradu kurikuluma bio je novi kurikulum iz 2006. godine, koji svojim operativnim ciljevima, praktičnim, teoretskim sadržajem i standardima znanja donosi brojne novine u organizacijskom i sadržajnom području. Nastavna priprema je napisana tako da se metodički, kroz uvježbavanje, utvrdivanja i usavršavanje tehničko-taktičkih elemenata u napadu i uglavnom pasivnom obranom u igri 1:1, 2:2, 3:3 na jedan koš i igri 4: 4 bez centra na dva koša, vode učenici do stjecanja osnovnih košarkaških vještina koje su upisane u nastavnom planu i programu. Unaprijedena su i tehničko-taktička znanja u teorijskim sadržajima nastavnih priprema, što je do sada bilo zanemarivano. Glavni cilj nastave košarke bio je da učenici upoznaju ovu sportsku disciplinu, nadograde je, nauče osnovne tehničke i taktičke elemente koji im omogucuju igru i uživanje u igri. Dobro planiran proces vježbanja takoder ce naučiti polaznike povijesti košarke, osnovnim pravilima, terminologiji, omjerom snaga u vrhunskoj košarci i mjestom slovenskih momčadi u njoj. Ključne riječi: kurikulum, mala košarka, izvannastavne aktivnosti, priprema nastave 240 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Izvannastavne aktivnosti važan su dio cjeloživotnog učenja. Škola ih organizira izvan školske nastave kao prošireni program škole kako bi se omogucilo otkrivanje i razvijanje interesa učenika i praktično uvodenje učenika u život te ih tako osposobilo za korisno i zdravo provodenje slobodnog vremena. Učenici biraju i sudjeluju u aktivnostima na dobrovoljnoj osnovi. Škola im uz pomoc mentora pomaže u odabiru i osmišljavanju programa izvannastavnih aktivnosti, stručno provodi i ocjenjuje rad te osigurava rad u ugodnoj i opuštenoj atmosferi (5). Jedno od temeljnih polazišta tjelesnog odgoja, a posljedično i izvannastavnih aktivnosti, je osigurati uspjeh i motivirati sve učenike. U ostvarivanju oba cilja učitelj mora voditi računa o različitosti djece. Učitelj bira ciljeve, sadržaje i metode te radi tako da se učenici osjecaju ugodno i razigrano, što im, uz ostale opce ciljeve, omogucuje psihičko rasterecenje i opuštanje od napora uobičajenog školskog ritma (6). Planiranje odgojno-obrazovnog procesa odvija se na nekoliko razina: - iz nacionalnog kurikuluma, - godišnjeg plana rada škole, - godišnje nastavne pripreme učitelja u pojedinim razredima i odjelima, - tematske pripreme za individualne nastavne sadržaje, i - izravna priprema za nastavu (8) Na temelju nastavnog plana i programa učitelj izraduje svoj godišnji plan rada. U svom godišnjem planiranju vodi računa o specifičnostima škole, okoline (materijalni, kadrovski, geografski, klimatski uvjeti, tradicija) i učenicima (predznanja, iskustva i interesi) koje podučava. Sukladno uputama iz nastavnog plana i programa odlučuje se koliko ce od ukupnog vremena posvetiti odredenim aktivnostima i sadržajima. Za postizanje ciljeva učitelj može uključiti u program sadržaje drugih sportova (biciklizam, klizanje ili koturanje). Nastavni plan i program tjelesnog odgoja uključuje tri sata tjedno i pet sportskih dana u svakom razredu. Škola mora ponuditi i program zanimljivih izvannastavnih aktivnosti. Sportske sadržaje takoder treba u ključiti u programe jutarnje skrbi i produženog boravka (6). U članku ce biti prikazana organizacija odgojno-obrazovnog rada na satu izvannastavnih aktivnosti male košarke u 6. razredu. Naglasak je na stjecanju motoričkih (tehničko-taktičkih) znanja odn. vještina u košarci, koje imaju odredene zakonitosti i karakteristike i odvijaju se u odredenim fazama. Naglasak je na fazi preciznog izvodenja pokreta, naime pokret se izvodi ispravno i pouzdano u olakšanim okolnostima (svjesna kontrola pokreta je manja jer je pokret gotovo automatiziran). Kad se savlada ova faza, vec je moguce sudjelovati u natjecanjima, što nam je i svrha (4). Prikazat cemo i nastavnu pripremu, što znači sadržajni zapis pripreme za jedan sat, s ciljevima i sadržajima s kojima cemo ostvariti postavljene ciljeve, s aktivnostima (zadacima) koji vode učenike do postavljenih ciljeva, planovima didaktičke nastave, definiranje organizacije, opterecenja učenika te definicija pomagala i obrazovne tehnologije (9). 241 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. Svrha i ciljevi izvannastavnih aktivnosti Svrha izvannastavnih aktivnosti je razvijanje područja interesa učenika s naglaskom na kvalitetu provedbe, što se ostvaruje kroz aktivnosti svih uključenih u proces. Naglašava se razvoj u području učenja i društva. Istaknuta je savjetodavna uloga mentora koji suvremenim oblicima i metodama rada osposobljavaju učenike za suostvarivanje programa pojedinačnih izvannastavnih aktivnosti. Osnovna svrha izvannastavnih aktivnosti je korištenje stečenih znanja i vještina za provodenje slobodnog vremena, što može poslužiti kao polazište za daljnje obrazovanje. Tako kolektivna igra košarke nudi brojne mogucnosti za postizanje i realiziranje opcih obrazovnih ciljeva, kojima: - zadovoljavaju vlastite potrebe - razvijaju vlastite interese, sklonosti, sposobnosti i talente; - razvijaju misaone procese koji omogucuju širenje i korištenje znanja i doprinose dubljem razumijevanju; - usmjeravaju stečena znanja i vještine na odgovorno ponašanje u prirodnom okruženju i društvenom životu; - razvijaju se moralno, intelektualno i osobno; - upoznaju i razvijaju poštovanje prema sebi i drugima; - medusobno komuniciraju i razvijati socijalno-komunikacijske vještine; - prekoračuju granice izmedu obveznog i proširenog programa; - povezuju teoriju s praksom; - upoznavaju profesionalne interese; - upoznavaju potrebe za korisnim i kulturnim korištenjem slobodnog vremena te, posljedično, mogucnosti zadovoljenja interesa u kasnijim razdobljima unutar i izvan institucionalnih okvira u smislu cjeloživotnog učenja (5). 3. Organizacija vježbanja 3.1. Sadržaj glavnih odgojnih ciljeva male košarke Izvannastavne sportske aktivnosti i školska sportska natjecanja spadaju u aktivnosti programa obveznog sportskog odgoja u osnovnoj školi. Oba obogacuju redoviti tjelesni odgoj jer učenicima koji to žele omogucavaju svakodnevno bavljenje sportom. Glavni obrazovni ciljevi su sljedeci (1): - poticati radost kretanja, igre i natjecanja s loptom, - naviknuti se pridržavati se pravila igre i pravila sportskog ponašanja, - njegovati samostalnost i samodisciplinu u obavljanju zadataka, - postici tolerantno i prijateljsko ponašanje prema suigračima i natjecateljima, - poticati medusobnu suradnju i pomoc, - poticati zdravo natjecanje, - razvijati odgovarajucu razinu samopouzdanja, odlučnosti, borbenosti i ustrajnosti, - njegovati ispravan odnos prema tudoj imovini i sportskoj opremi, 242 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - formirati odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju, - njegovati osnovne higijenske navike prije, za vrijeme i nakon vježbanja, - razvijati kulturni odnos prema prirodi i okolišu (1). 3.2. Praktični i teorijski sadržaji male košarke u 6. razredu devetogodišnje OŠ Praktični i teorijski sadržaji napisani su za svaku sportsku aktivnost posebno. Medu njima su i četiri ekipne sportske igre s loptom (košarka, odbojka, nogomet i rukomet). Praktični i teoretski sadržaji za malu košarku 2. tromjesečja prikazani su u donjoj tablici. Praktični sadržaji Teorijski sadržaji Osnovni tehnički i taktički elementi: Upoznavanje s pravilima i najvažnijim -vodenje s promjenama ritma i smjera, mijenjanjem znakovima suca. ruku ispred i nakon okreta; Poštivanje pravila fair playa -zaustavljanje nakon vodenja; -predaja objema rukama odozdo, ispred prsa, iznad glave; -hvatanje s obje ruke; -bacanje iz mjesta i nakon vodenja, bacanje iz dvokoraka, bacanje ili prodor nakon otkrivanja ili umetanja, pokrivanje napadača loptom i bez nje. -elementarne i male timske igre loptom. -igre na jedan koš 1:1 i 2:2 i na dva koša 3:3 i 4:4. Razina znanja na kraju trogodišnjeg razdoblja Korištenje osnovnih tehničko-taktičkih elemenata u igrama 1:1 i 2:2 na jedan koš i 3,3 i 4:4 na dva koša protiv pasivne obrane. Tablica 1: Praktični i teorijski sadržaji male košarke u drugom trogodištu (7) 3.3. Praktični sadržaji s osnovnim tehničkim i taktičkim elementima Proces osposobljavanja i treniranja odvija se prema odredenoj metodološkoj proceduri. Može se podijeliti u nekoliko faza, uz subjektivnu i objektivnu kontrolu kretanja (povratne informacija) u svakom trenutku (3). Košarkaška tehnika se dijeli na tehniku napada i tehniku obrane. U napadu govorimo o tehnici s loptom i bez lopte, a u obrani o tehnici protiv lopte i bez lopte. Možemo govoriti i o univerzalnoj i specifičnoj tehnici koja je specifična za pojedine tipove igrača (braniči, krila, centri). Največi naglasak stavljamo na svladavanje tehničkih elemenata košarke, nešto veči naglasak stavljamo na elemente individualne i grupne taktike. Više vremena posvečujemo i taktici igre u obrani, tehnički i taktički elementi u obrani izvode se u igrama na jedan koš (1:1, 2:2 i 3:3) te u igrama 4:4 i 5: 5, bez centra na 2 koša ) (2). Malu košarku u drugom trogodištu karakteriziraju sljedeči tehničko-taktički elementi: - prijelaz u vodenje s poprečnim i uzdužnim korakom 243 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - vodenje s promjenama ritma, vodenje s promjenama smjera i promjenama ruke ispred i nakon okretanja, zaustavljanje nakon vodenja, - bacanje iz mjesta objema i jednom rukom, bacanje iz dvokoraka nakon prodora iz mjesta i iz vodenja jednom rukom, - predaja lopte objema rukama odozdo, ispred prsa i iznad glave i jednom rukom u visini ramena, hvatanje objema rukama, - ponavljanje, otkrivanje ili utrčavanje, pokrivanje napadača s loptom i bez, postavljanje i pomicanje igrača u izvodenju sudačkog bacanja i slobodnih bacanja, - osnovne i male timske igre loptom, igre na jedan koš 1:1 i 2:2 i na dva koša 3:3 i 4:4 (mala košarka) (1). 3.3.1 Primjer nastavne pripreme Škola: Razred: 6. razred Spol:M-Z Datum: Br.sati: 10 Br.učenika: 12 Prostor: sportska sala Tip sata košarka Etapa nastavnog procesa: usavršavanje Nastavna jedinica: igra 2:2 Metodičke jedinice: napad 2: 0 (1. stupanj težine); igra 2: 2; provjera znanja Ciljevi: provjeriti kvalitetu njihovog igranja; promovirati sportsku igru; uključiti naučeno tehničko i taktičko znanje u igru 2:2; naučiti košarkaška pravila i sudačke znakove._ Metode učenja: objašnjenje, demonstracija, situacijska vježba - natjecanje. Organizacijske metode: frontalna vježba Oblici vježbanja: vježbanje u parovima i malim skupinama Pomagala: 4 koša, 12 košarkaških lopti, set čunjeva ili plastičnih krugova Ilustracije: vrijeme sadržaj organizacija 15 min Uvodni dio: 2 1*+4 1*+3 1*+3 1) Vježbe rastezanja 2) Postavljeni napad s dva vanjska igrača. Otkrivanje, hvatanje, okretanje prema košu i završnica. 3) Trčanje nakon dodavanja. 4) Skok za loptu. Taktička pravila: - Igrač koji dobije loptu mora se okrenuti prema košu. Ako ima priliku za bacanje, poluprodor ili prodor, iskoristiti je. U protivnom, dodaje loptu suigraču koji se otkrio ili utrčao ispod koša. Vodenjem takoder može popuniti prazno mjesto. - Igrač koji doda loptu mora trčati ispod koša. Ako dobije loptu, ubacuje je u koš, inače prazni prostor trčeci od trapeza na suprotnu stranu od lopte. - Nakon bacanja na koš, oba napadača moraju skočiti na loptu. * vrijeme za demonstriranje i prenošenje teorije izrazi: otkrivanje, hvatanje, okretanje prema košu, završnica, utrčavanje, skok za loptom, taktička pravila, provjera kvalitete igre, turnir, kružni i eliminacijski sustav natjecanja. pravila: pravila igre na dva koša, sudački znakovi: smjer napadačke igre 25 min Glavni dio: 2 244 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4*+21 5) Igra 2:2 Natjecanje izmedu basket braniča i izazivača. Igraju 3x7min. Svaki par koji brani koš igra pod svojim košem. Izazvani par se krece od koša do koša u smjeru kazaljke na satu (to rade nakon svakog kruga). Koja ce skupina parova prikupiti (u tri kola) više bodova? Pobjeda donosi 2 boda, remi 1, poraz 0 bodova. Nakon svake utakmice svaki učenik baca 4 slobodna bacanja. •0V. 5 5 min Zaključni dio: 6) Analiza i prenošenje teorijskih znanja: upoznavanje učenika s procjenom kvalitete igre. Analiza: Tablica 2: Primjer nastavne pripreme za izvannastavnu aktivnost male košarke u 6. razredu osnovne škole 4. Zaključak Možemo zaključiti da su se učenici na kraju 6. razreda osnovne škole približili konačnom cilju uspješnog korištenja tehničko-taktičkih elemenata u napadu u igri 1:1 i 2:2 na jedan koš te u igri 3: 3 i 4:4 na dva koša protiv pasivne obrane. Sadržaji i organizacijski oblici obuke bili su što raznovrsniji i zanimljiviji. Grupna taktika je bila naglašena, ali nije ograničavala slobodu igre učenika. Naglasak je bio na igri u napadu, a manje u obrani, kojoj cemo posvetiti više pažnje u narednim godinama. Usavršavali smo tehničke elemente u otežanim uvjetima (u raznim odnosima s drugim elementima, u bržem kretanju, protiv aktivnije obrane). Osim tehničko-taktičkih elemenata, učenike smo upoznali i s organizacijom utakmica, pisanjem zapisnika i mjerenjem vremena. U početku su pomagali, ali su potom i sami preuzeli odredene zadatke. Tako smo ostvarili začrtane ciljeve; u sklopu nastavnog plana i programa proveli smo obrazovni proces zanimljivih aktivnosti nastave male košarke u 6. razredu osnovne škole. 5. Literatura [1.] Dežman B. (2000). Kondicijska priprava v košarki. Fakulteta za šport, Inštitut za šport: Ljubljana [2.] Dežman B. (2004). Košarka za mlade igralke in igralce. Univerza v Ljubljani. Fakulteta za šport. Inštitut za šport. Ljubljana: Košarka v obdobju osnovne šole. Fakulteta za šport. Ljubljana; 2018 245 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. [3.] Dežman B. (2013). Osnove teorije treniranja v košarki. Univerza v Ljubljani. Fakulteta za šport. Inštitut za šport. Ljubljana: Košarka v obdobju osnovne šole. Fakulteta za šport. Ljubljana; 2018 [4.] Erčulj F, Bergant B, Gašparin D, Sila A. (2018). Košarka v obdobju osnovne šole. Fakulteta za šport: Ljubljana [5.] Kolar M. (2008). Metoda Interesne dejavnosti za 9-letno osnovno šolo [Elektronski vir] : program osnovnošolskega izobraževanja : Metoda Kolar. - 1. izd. Ministrstvo za šolstvo in šport : Zavod RS za šolstvo, Ljubljana [6.] Kovač M. (1998). Ocenjevanje šolske športne vzgoje. Posvet učiteljev športne vzgoje: delovno gradivo. Fakulteta za šport: Ljubljana [7.] Kovač M, Novak D. (2001). Učni načrt: Program osnovnošolskega izobraževanja. Športna vzgoja. Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport: Zavod RS za šolstvo: Ljubljana [8.] Kovač M, Strel J. (2001). Didaktika športne vzgoje. Načrtovanje športnovzgojnega procesa: vaje: štud.leto 2001/2002. Fakulteta za šport; Ljubljana [9.] Kovač M. s sodelavci.(2004). Nekatera poglavja didaktike športne vzgoje v prvem in drugem triletju osnovne šole. Fakulteta za šport: Ljubljana 246 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ČIŠČENJE ZUBA SA ''ZOBNIM ALARMOM'' Natalija Videnšek, diplomirana vzgojiteljica, druga učiteljica v prvem razredu Osnovna šola Stara Cerkev, podružnična šola Željne, Slovenija 247 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U članku je predstavljen projekt ''ZOBNI ALARM'' u koji smo uključeni vec četvrtu školsku godinu. Riječ je o projektu kojim učenicima prenosimo znanja o pravilnoj njezi zuba i desni, štetnim bakterijama, zdravoj prehrani i odgovarajucem priboru za četkanje i njegu usne šupljine. Projektom želimo postici to da učenici steknu dobre navike koje doprinose zdravom odnosu prema svom tijelu, posebice zubima. Ključne riječi: higijena zuba, anatomija, štetne bakterije, zdrava prehrana 248 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Mi smo područna škola koju pohadaju učenici romske nacionalnosti od 1. do 4. razreda. Higijena i tijela i usne šupljine je vrlo loša za neke učenike, posebice one koji dolaze u školu prve godine. Učenike je potrebno stalno poticati i voditi na zdrav odnos prema svom tijelu. U tome nam pomaže i Dom zdravlja Kočevje koji u školi provodi razne radionice na temu zdravlja. Dom zdravlja podržava i projekt »ZOBNI ALARM« koji u školi provodimo več četvrtu školsku godinu. Program se sastoji od četiri radionice, koje pokrivaju teorijski i praktični dio. Učenici se upoznaju s odgovarajučim pomagalima za oralnu higijenu i uče kako pravilno prati zube. Primječujemo da je dobro ustrajati, jer su rezultati več vidljivi kod učenika četvrtih razreda. Zubi su čišči i svoje znanje prenose u svoj dom. 2. Obrazovanje učitelja Učitelji koji su se uključili u projekt »Zobni alarm« prošli su obuku, gdje smo dobili upute, pisani materijal i alate za kvalitetne radionice. Učenici dobivaju motivacijski materijal (edukativne bojanke, naljepnice za kalendar i četkicu za zube,...), što dodatno doprinosi zabavi u stjecanju znanja o zdravlju njihovih zuba. Glavni likovi radionica su animirani likovi Luka i Lili, koji kroz slike i pitanja potiču učenike na razmišljanje o tome kako i na koji način je potrebno brinuti o zdravlju, posebice o zdravlju naših zuba. Slika 1: Luka i Lili 249 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Izvedba radionica Program se sastoji od četiri radionice koje nastavnik vodi u učionici i uključuje teorijski i praktični dio. Prva tema radionice je Zubna higijena, gdje polaznici uče pravilnu tehniku i njenu neizostavnu važnost u pranju zubi. Učenici se takoder upoznaju s kakvom se četkicom za zube dobro koristiti. Učenici rade pokus s listom (naš zub) po kojem posipaju brašno (prljavštinu po zubu). Za čiščenje prljavštine koriste dvije različite četke, jednu s tvrdim i rijetkim dlačicama, a drugu s mekim i debelim dlačicama. Ubrzo saznaju koja je četka bolja za čiščenje prljavštine. Naravno, ovo je onaj koji ima debele i meke čekinje. Dobivaju i prikladniju četkicu za zube, s kojom uče kako pravilno prati zube. Slijede učiteljicu, koja to pokazuje na modelu zuba. Prije pranja zubi učenici provjeravaju čistoču zubi jezikom, a takoder i nakon pranja. Učenicima je ovo uvijek zabavno, jer su im zubi u početku grubi na dodir, a nakon pranja glatki. Smatraju da su grubi zubi prljavi, a glatki čisti. Počinju shvačati važnost pravilnog čiščenja, kružnih pokreta i odabira prave četkice za zube. Slika 2: Učenje pravilnog četkanja zubi sai MfHKA SctTKA © /fr Slika 3: Primjerena zubna četka 250 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Druga tema radionice je Anatomija, gdje učenici uče o funkciji zuba, kako imenovati dijelove zuba, gdje se nakuplja prljavština na zubima i kojim alatima je možemo očistiti te zašto je stomatolog važan za zdravlje naših zubi. Pomaže nam i dentalni asistent, koji jednom mjesečno posječuje učenike i provjerava čistoču njihovih zuba i ispravnu tehniku četkanja. Za dobro očiščene zube učenici dobivaju karticu s pečatom, što im je dodatni poticaj i motivacija. Sa školom suraduje i dječji stomatolog koji poziva učenike na stomatološki pregled. Okrona T i Slika 4: Dijelovi zuba Treča tema radionice je Štetne bakterije. Učenicima objašnjavamo kako bakterije oštečuju zube i desni. Shvate da bakterije više vole šečer. Stoga je iznimno važno redovito i pravilno čistiti zube te posječivati stomatologa barem jednom u šest mjeseci, čak i ako nemamo problema. Učenike se na početku potiče na razmišljanje o svojim iskustvima i jesu li i sami ikada imali problema sa zubima (rupa u zubu, bol, krvarenje desni, karijes). Razgovorom i gledanjem slika saznaju što uzrokuje probleme u našoj usnoj šupljini i do čega dovodi neredovito pranje zubi. U ovom poglavlju ponovno čemo se osvrnuti na to kako pravilno prati zube i zašto je to toliko važno. 251 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. StOVLM « So« Slika 5: Škodljive bakterije Četvrta tema radionice je Prehrana. Učenici znaju da trebaju jesti i piti jer je to osnova za zdrav razvoj djeteta. Takoder shvacaju da nije svaka hrana prikladna za jelo i pice. Razmišljaju o zdravoj i nezdravoj hrani i picu te kako to utječe na naše zdravlje. Uče o lošim učincima šecera na naše zdravlje, posebice na naše zube. Krajnji rezultat poglavlja je da ako želimo imati zdrave zube, ne smijemo jesti niti piti previše slatke hrane i pica. Ovoj smo temi posvetili i prirodoslovni dan u školi, naime u školu smo pozvali medicinsku sestru koja je s učenicima održala radionicu Želim ostati zdrav. Poticala je učenike na razmišljanje, razgovor i praktičan rad. Slika 6: Zdrava prehrana 252 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 7: Zdrava prehrana 4. Zaključak Više o projektu možete pročitati na http://www.zobnialarm.si/. Vrijeme održavanja radionica ovisi o pojedinom nastavniku. U vremenu izmedu radionica pazimo da učenici redovito i pravilno peru zube, kako u školi tako i kod kuce. Buduci da uočavamo da konstantno poticanje, ponavljanje i učvršcivanje znanja dovodi do dobrih navika i pozitivnih rezultata, nastavit cemo s provedbom projekta »ZOBNI ALARM« te suradivati s Domom zdravlja Kočevje. 253 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad CIMBENICI USPJESNOG UČENJA Janja Sunčič, mag., specijalni i rehabilitacijski pedagog Osnovna škola Karla Destovnika- Kajuha Ljubljana 254 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Kao specijalna i rehabilitacijska pedagoginja, mnogo vremena posvečujem strategijama učenja, posebice na početku školske godine. Svake godine prezentiram smjernice učenicima s posebnim potrebama, a povremeno prezentiram smjernice i ostalim učenicima po razredima. U nižim razredima važno je osnažiti učenike smjernicama za učenje koje im omogučuju da budu što organiziraniji te da učinkovito ispune vrijeme i strukturu učenja. Učenici su naročito motivirani u nižim razredima osnovne škole. Medutim, neki učenici se suočavaju s problemima na predmetnoj razini, gdje je vrlo važno da spoznaju kako organizirati rad koji če im omogučiti da budu što učinkovitiji. Ključne riječi: strategija, smjernice, osnaživanje, motivacija 255 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod U današnjem, prilično zahtjevnom tempu života važno je uskladiti vrijeme s raznim aktivnostima. Često nam ponestane vremena, što dovodi do nelagode i lošeg raspoloženja. Ovaj način razmišljanja prisutan je kod odrasle populacije, a vrijedi i za školsku populaciju. Osim školskih obveza, koje se često zavuku do poslijepodnevnih sati, važno je da učenik nauči organizirati školski rad i rad kod kuce. Uz zasicenost školskim gradivom učenicima često ponestane vremena za slobodne aktivnosti koje obogacuju njihov život. Slobodno vrijeme je vrlo važno za svaku osobu. Pored činjenice da obogacuje naše živote, predstavlja čimbenik koji ima vrlo velik utjecaj na različita područja našeg funkcioniranja. Učenje nije samo stjecanje akademskog znanja, vec pruža znanja (iskustva) koja omogucuju pojedincu da se holistički integrira u društvo. 2. Čimbenici učenja Naše učenje počinje od trenutka dolaska na svijet odnosno trenutka rodenja. Učimo tijekom cijelog života te stječemo znanja na različite načine. Mališan uči kroz igru, stječe iskustvo, „uvježbava" radne navike (spremanje igračaka nakon igre). Prijelazom u školu, medutim, ritam života pomalo se počinje mijenjati. Osim igre, dijete usvaja i akademska znanja. Djeca ulaze u školu i svijet obrazovanja s raznim životnim iskustvima koja im omogucuju lakše stjecanje akademskih znanja. Čimbenici učenja utječu na uspješnost učenja pojedinca. Dijele se na unutarnje i vanjske. Čimbenici učenja mogu djelomično objasniti razlike u postignucima učenika na svim razinama školovanja. Osim što se razlikuju po uspjehu u učenju, učenici se takoder mogu razlikovati po brzini učenja, jer bolji, uspješniji učenici mogu potrošiti mnogo manje vremena na usvajanje gradiva s istom tematikom od drugih učenika, koji mogu postici iste rezultate, ali ce pritom uložiti više vremena u svoje učenje (Marentič Požarnik, B. [1]. Ključna komponenta čimbenika učenja je motivacija, koja ima veliki utjecaj na uspješnost učenika. Brajša [2] smatra da samo uspješni učenici mogu biti motivirani učenici te da isključivo motivirani učitelji mogu biti uspješni učitelji. Drugi, vrlo važan aspekt predstavljaju radne navike koje se razvijaju u predškolskom razdoblju. Učenici iz depriviranih sredina često su 256 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. manje motivirani za učenje i nemaju stečene radne navike, što se kasnije pokazuje u obavljanju školskih obveza. Prije svega, važno je poticati vještine koje učenike osnažuju za rad u nižim razredima osnovne škole. U svom radu specijalni i rehabilitacijski pedagog, uz strategije učenja, jača i svijest učenika o uvjetima učenja, načinima započinjanja procesa učenja te daje upute za postizanje uspjeha u školi. 2.1. Izvedba Jedna od zadaca specijalnog i rehabilitacijskog pedagoga je naučiti učenike, posebno učenike s posebnim potrebama, kako da koriste različite strategije učenja te tako postanu uspješni u stjecanju znanja. Kada učenik prestupi školski prag, važno je da bude osnažen odredenim čimbenicima uspješnog učenja kao što su stečene radne navike. Dijete se počinje navikavati na usvajanje radnih navika vec pospremanjem igračaka. Kod odredenog dijela dječje populacije vec u prvom razredu zapaža se nedostatak osnovnih vještina koje predstavljaju temelj za uspješnu integraciju u obrazovni sustav. Sa svakim učenikom s posebnim potrebama razgovaram o njegovim/njezinim radnim navikama, organizaciji učenja, njegovim/njezinim slobodnim aktivnostima. Na temelju odgovora učenika zajedno planiramo čimbenike koji ce pozitivno utjecati na njihov rad u školi te rad kod kuce. U našoj školi sam izradila smjernice za učenje koje svakom pojedincu pružaju uvid u načine učenja. Uvjeti učenja, priprema za učenje i smjernice o tome kako započeti učenje te kako najbolje zapamtiti gradivo ispisani su na klasičnom formatu papira. Pojedinačni koraci obogaceni su i sličicama. Na satima dodatne stručne pomoci nekoliko puta ponavljam smjernice. Važno je da se i roditelji osnaže uputama i smjernicama, jer ce se jedino na ovaj način učenici osvijestiti o važnosti uputa. Tijekom obrazovanja na daljinu više puta sam ukazivala na važnost smjernica za učenje učenicima kojima je pružena dodatna stručna pomoc. Učenici razredne nastave bili su vrlo zadovoljni i motivirani na mom satu, dok su neki učenici predmetne nastave često prečuli moje upute za rad. 257 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2 Uvjeti za uspješno učenje najmanje 8 sati sna — , „M- doručkuj svako jutro (zdrava prehrana) " svakodnevno kretanje na svježem zraku umjerena radost prema učenju i radoznalost gledanje televizije i igranje računalnih igrica znanje treba biti vrijednost 2.2. Osnovne upute za postizanje uspjeha u školi • redovito pohadam nastavu • na nastavi imam potrebna pomagala ., 'i : • pažljivo slušam objašnjenje i aktivno sudjelujem tz • vodim računa o urednosti bilježnica i udžbenika 2.3. Priprema za učenje • pripremi bilježnicu, radnu bilježnicu, udžbenik, olovku, bojice, gumicu, dodatne listove® I; • napravi raspored učenja i počni učiti 1 tjedan prije ocjenjivanja (ne 1 DAN!!!) U, i] • svakih 30 minuta učenja napravi pauzu od 5-10 minuta. 2.4. Kako započeti učenje? • redovito, svaki dan prostor za učenje treba biti stalan uredna radna površina uvijek učim u isto vrijeme P ponovim staro gradivo i započnem učenje novog f»Ps, unaprijed napravim raspored učenja s uključenim pauzama \ pregledam gradivo i razdijelim ga na manje jedinice i§i, akoje potrebno, pogledam online leksikon odnosno koristim internet i 258 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Zahvaljujuci podršci i smjernicama, učenik može naučiti primjenjivati strategije koje mu omogucuju učinkovitije učenje. O ovoj temi važno je razgovarati s učenicima na nastavi, tijekom dana aktivnosti, produženog boravka i drugih aktivnosti. Važne uloge imaju roditelji, učitelji i specijalni pedagozi. Zahvaljujuci njihovoj medusobnoj suradnji, učenik ce biti osviješten o načinima primjene strategija. Učenik uvijek treba imati na vidnom mjestu list s uputama, posebno na razrednoj nastavi. Nakon što su se učenici vratili u školu, iz koje su ranije morali izostati zbog razdoblja epidemije, provela sam kratku anketu medu učenicima koji imaju dodatnu stručnu pomoc u vezi s izvedbom strategije tijekom obrazovanja na daljinu. U anketi je sudjelovalo 9 učenika razredne i 10 učenika predmetne nastave. Rezultati su pokazali da su učenici razredne nastave bili uspješniji u pripremi za učenje od učenika predmetne nastave. Analizom rezultata učenika predmetne nastave utvrdeno je da nisu dovoljno spavali, nisu redovito obavljali školske obveze te da im je motivacija za rad bila slaba. Obrazovanje na daljinu ostavilo je traga na učenicima jer im je trebalo mnogo vremena da se vrate u staru rutinu, a neki od njih još uvijek se suočavaju s ovim problemom. 4. Literatura: [1] Marentič Požarnik, B. (1969) Kako naj se učim. Ljubljana: Cankarjeva založba [2] Brajša, P. (1995). Sedem skrivnosti uspešne šole; Maribor: Debora 259 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad NAVIKE UČENJA PETOŠKOLACA Alenka Plevnik OŠ Karla Destovnika - Kajuha, Ljubljana 260 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ovom istraživačkom projektu svoju pozornost cemo usmjeriti na ono, što bi učenici mogli učiniti kod kuce, kako bi povecali svoje ocjene i unaprijedili svoje znanje. U radu cemo potražiti povezanost i odgovor na pitanje, utječu li navike učenja na konačnu ocjenu učenika iz matematike. Ključne riječi: učenje, navike učenja, matematika, zaključena ocjena 261 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Učenje je cjeloživotni proces koji nas prati na svakom koraku. Uspješnost učenja ovisi o tome: koje su naše potrebe, motivi, ciljevi, vrijednosti, koje su naše sposobnosti, stilovi učenja, odnosno što je ono što nas pokrece. Ovisi i o našoj upornosti, kao i o našem psihičkom i fizičkom stanju. Ključno je pravilno rasporediti vrijeme i razviti dobre navike učenja. Dobre navike učenja kod djece uvelike pridonose uspjehu učenika u samom stjecanju i pridobivanju znanja. Razvoj dobrih navika učenja odvija se od najranijeg razdoblja djetetova života. Vec u trecem razredu osnovne škole, učenici se upoznaju s dobrim navikama učenja. Moramo steci/imati dobre navike učenja, kako u školi tako i kod kuce. 2.Teoretski dio 2.1.Učenje Službena i profesionalna definicija učenja glasi: "Učenje je svaka promjena u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vještinama ili sposobnostima, koja je trajna i ne može se pripisati tjelesnom rastu ili razvoju naslijedenih obrazaca ponašanja." [7]. Novak u svom članku piše da je "učenje svjesna, planirana i samostalna aktivnost." [4]. Učimo od samog trenutka kada dodemo na svijet. Želja za znanjem, savladavanjem različitih stvari u životu, urodena je svakome od nas. Dakle, učenje je proces stjecanja znanja koje trebamo razumjeti i znati primijeniti u svakoj novoj situaciji. Sve što radimo u životu smo stekli učenjem. Marentič Požarnik u svojem djelu navodi, kako svako učenje zahtijeva odredenu razinu fiziološke zrelosti ili spremnosti, ali su pritom iznimno važna iskustva: utjecaj okoline koju pojedinac aktivno prima, obraduje, reagira i mijenja sebe samoga ali i svoju okolinu [2]. 2.2.Čimbenici uspješnog učenja Vid Pečjak u svojoj knjizi Putevi do znanja ističe kako se čimbenici učenja odvijaju u tri procesa. Prvi je usvojiti novu aktivnost, drugi je zadržati učinke aktivnosti, a treci je obnoviti tu samu, vec postojecu aktivnost [5]. Barica Marentič Požarnik dijeli čimbenike uspješnog učenja na unutarnje ili one koji se nalaze u samom učeniku, te na vanjske, odnosno one koji se nalaze u njegovoj okolini ili nastaju kod same situacije učenja [2]. Unutarnji čimbenici su fiziološki i psihološki. Fiziološki čimbenici su oni koji proizlaze iz učenikovog fizičkog stanja, zdravlja i dobrobiti. Privremena, ali i trajna stanja organizma takoder utječu na uspješnost učenja [2]. 262 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Psihološki čimbenici učenja, kao što su mentalne sposobnosti, kognitivni stilovi, kognitivna struktura, navike učenja, vještine i metode, omogucuju racionalno i uspješno stjecanje novih znanja, motivacije za učenje i osobno-emocionalne osobitosti, posebice razine opce prilagodbe osobnosti i mentalnog zdravlja [2]. Vanjski čimbenici su fizički, društveni ili socijalni. Fizički čimbenici su oni koji potječu iz neposrednog okruženja za učenje. Društveni ili socijalni čimbenici su učenikova obitelj, škola sa svojim obrazovnim ciljevima i sadržajem učenja, kvaliteta nastavnih metoda i sredstava, te razina težine, kao i cjelokupna atmosfera te sami meduljudski odnosi [2]. Svaki pojedinac učenju pristupa na drugačiji način. Na naše učenje uvelike utječu navike učenja koje smo stekli. 2.3.Navike učenja Radne navike u obitelji počinjemo njegovati od malih nogu, na način da uključujemo dijete u različite obiteljske poslove i aktivnosti, te samim upoznavanjem s obavezama. Vecinu navika dijete uči promatrajuci članove svoje obitelji i okolinu. Na taj način stječe i osjecaj odgovornosti, obaveze, poštovanja, samostalnosti. Ovako stečene navike prate nas cijeli život [7]. Pedagoginja Vanja Lebar ističe da su navike učenja uži pojam od opcih radnih navika - ali da sadrže sve one aktivnosti koje olakšavaju proces učenja te mu omogucuju nesmetano i racionalno odvijanje [1]. Navike učenja se razlikuju medu ljudima. Isto tako, ovise i o osobnosti osobe, psihološkim čimbenicima, njegovim sposobnostima i mogucnostima te samoj motivaciji za učenje. Učenici različito reagiraju u različitim situacijama učenja. Reakcije se mogu pridobiti kroz vježbu i redoviti rad. Sve to čini učenje lakšim, uspješnijim i bržim za pamcenje. Važno je da učenici unaprijed planiraju vrijeme učenja i da ne uče neposredno prije ocjenjivanja. Učenici koji se uspiju oduprijeti vlastitim užicima su samodisciplinirani, uporni i odgovorni, imaju dobre navike učenja. Takvi ce učenici biti uspješniji u stjecanju znanja i primjeni u kasnijim školskim ili životnim situacijama. Ključne sastavnice navika učenja su: tehnike učenja, metode učenja i radne navike. Tehnike učenja pomažu nam da učimo iz udžbenika. Metode učenja su postupci kojima stječemo znanje. Svaki učenik usavršava i nadograduje svoje metode učenja te ih prilagodava i zamjenjuje naprednijim. Rad i navike učenja olakšavaju samo učenje [3]. Nabrojimo samo nekoliko dobrih navika učenja koje učenici zapisuju u bilježnicu u trecem razredu osnovne škole koju su odabrali. Navike učenja u školi: • pažljivo slušamo objašnjenja, • sudjelujemo u nastavi, • pri radu dajemo sve od sebe, 263 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • uredno imamo složene bilježnice i radne bilježnice, • donosimo i imamo ureden školski pribor... Navike učenja kod kuce: • stalno učimo, • pišemo domacu zadacu, • provjerimo rješenja zadataka, • zadatke pišemo na istom mjestu, • imamo raspored učenja i drugih aktivnosti. Vrlo je važno i kako učimo. Učenici moraju biti svjesni da i učiti treba naučiti. Upoznavanje sebe samoga, svojih raspoloženja/emocija, njihova kontrola, pozitivne misli, način treniranja pamcenja, načina učenja, otkrivanja interesa, oživljavanja radosti i znatiželje donosi rezultate kao što su uspješnije učenje i lakše rješavanje situacija u svakodnevnom životu. Dobre navike učenja nam uvelike pomažu. 3.Problem istraživanja, ciljevi i hipoteze 3.1.Problem U današnje vrijeme djeca, ali i njihovi roditelji teže što višim ocjenama iz pojedinih predmeta u školi, iako je opcepoznato da to nije jedino mjerilo znanja. U ovom istraživačkom radu tražili smo povezanost i odgovor na pitanje, utječu li navike učenja na konačnu ocjenu učenika iz matematike. Usredotočili smo se samo na navike učenja kod kuce, jer navike učenja u školi stalno prate učitelji. Takoder, željeli smo saznati postoje li razlike u navikama učenja izmedu učenika koji imaju različite oblike pomoci u učenju te onih kojima takva vrsta pomoci nije potrebna. Svrha istraživanja je istražiti utječu li kod učenika petih razreda u odabranoj osnovnoj školi navike učenja kod kuce na konačnu ocjenu iz matematike. 3.2. Ciljevi Cilj istraživačkog projekta je utvrditi kako i dali navike učenja utječu na konačnu ocjenu iz matematike i to utvrdivanjem: • da li stalno uče, • rade li domacu zadacu, • provjeravaju li rješenja zadatka, • imaju li izraden raspored učenja, 264 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • uče li sami/s kim, • koje su navike učenja učenika koji imaju pomoč kod učenja. 4.Rezultati i interpretacija rezultata Proces prikupljanja podataka odvijao se tijekom redovnog sata matematike u odabranoj osnovnoj školi u prosincu 2020. Učenici su upoznati sa sadržajem i svrhom ankete. Rješavanje upitnika bilo je anonimno putem online ankete. Broj prema spolu ■ broj ■ broj (%) S dječaci djevojčice Slika 1: Broj (f) i strukturni postotak uključenih prema spolu U istraživanju je sudjelovalo 46 učenika odabrane osnovne škole, od kojih su večina (52,2%) bile djevojčice, a ostalo dječaci (48,8%). Pomoč kod učenja tTi DA NE Slika 2: Broj (f) učenika s nekim oblikom pomoči kod učenja Kao što je vidljivo iz prikazanog dijagrama, večina uključenih učenika nema nikakav oblik pomoči kod učenja (38). Iznenadeni smo činjenicom da je broj djece kojoj je potrebna bilo kakva pomoč 265 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. kod učenju tako nizak (7), jer prema informacijama nastavnika odabrane škole gotovo polovica učenika odabrane škole pohada dopunsku nastavu. Način učenja I broj <-l I učim s nekime iz obitelji učim s prijateljem ostalo Slika 3: Broj (f) i strukturni postotak (f%) učenika prema načinu učenja Priloženi dijagram pokazuje da večina učenika (32) uči samostalno, slijede učenici (12) koji uče s nekim iz obitelji, a najmanje učenika (1) uči s prijateljem ili koristi drugi način učenja (1). Učenik koji je odabrao odgovor ostalo je u dodatan opis napisao rodaka, što bi se moglo smatrati pod "s nekim iz obitelji". Učim redovito - zaključena ocjena DA (f) NE (f) I i odličan vrlo dobar dobar dovoljan nedovoljan Slika 4: Broj (f) sudionika prema kontinuiranom učenju i konačnoj ocjeni iz matematike Iz gornjeg dijagrama možemo vidjeti da večina učenika (38) koji su odgovorili na upitnik uči redovito i ima barem dobru konačnu ocjenu. 266 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Pisanje domače zadače - zaključena ocjena uvijek ■ često ■ ponekad ■ rijetko ■ nikad I odličan m I iH I I vrlo dobar dobar dovoljan o o o o o nedovoljan Slika 5: Broj (f) sudionika prema učestalosti pisanja domace zadace, prema konačnoj ocjeni iz matematike Iz prikazanog dijagrama možemo vidjeti da 10 učenika koji imaju zaključenu ocjenu vrlo dobar uvijek napišu domacu zadacu, a samo 8 učenika koji uvijek rade domacu zadacu dobivaju odličnu ocjenu. Vecina učenika (23) u odabranom uzorku iz matematike ima odgovor "Uvijek radim zadacu". Nema učenika koji nikad ne rade zadacu. Iz dijagrama takoder možemo vidjeti da vecina učenika (30) barem često radi zadacu. Provjerim domaču zadaču- zaključena ocena ■ uvijek ■ često ■ ponekad ■ rijetko ■ nikad dopušta djeci pravo iskustvo, > poboljšati fizičko i psihičko zdravlje učenika, > povečati motivaciju, entuzijazam i samopouzdanje, > poboljšava ishode učenja, > povečati ručne vještine, koordinaciju i ravnotežu, > poboljšava ponašanje učenika u razredu (timski rad, grupno povezivanje), > omogucuje društveni razvoj (suradnja, povjerenje), > promiče individualne metode učenja, > povečati brigu i odgovornost za okoliš (obrazovanje za održivi razvoj), > omogucuje medupredmetnu integraciju. 308 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Primjer aktivnosti - Numerička zabava u prirodi 3.1 Svrha aktivnosti Ovom aktivnošču učenici uče brojeve do 5 na konkretnoj razini te organiziraju broj predmeta za grafički zapis. Stječu osječaj orijentacije u prirodnom okruženju, razvijaju vještine medusobne suradnje, treniraju ručne vještine, jačaju vještine timskog rada i zabavljaju se. Lokacija: na otvorenom (šuma) Pribor: češeri, kamenje, grančice, lišče drveča, voče, kora, mahovina.... 3. 2 Opis aktivnosti S učenicima idemo u okolicu škole, u obližnju šumu. Pronademo odgovarajuče mjesto (može biti i šumska čistina). Prvo se uhvatimo za ruke u krug i smirimo se, osječamo šumu (tišina, pjev ptica, miris šume, vjetar, šuštanje lišča). Tada svatko bira svoje omiljeno drvo i grli ga i sluša. Slika 1: Smirivanje u krug Slika 2: Slušajuči stablo Podijelimo se u grupe. Na 1. stanici zadatak učenika je pronači 5 stvari u šumi: - nešto ravno - nešto zeleno - voče (kesten, žir, žir) ili šišar - nešto crveno - nešto što ne spada u šumu Stanica 2: 309 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Od prirodnih materijala tvore brojeve do 5. Slika 3: Brojevi od prirodnih materijala Stanica 3: aktivnosti nadogradnje Dizajniraju različite uzorke i mandale od voca, češera, lišca... Stanica 4: aktivnosti nadogradnje Mogu dizajnirati kucice za patuljke, patuljke ili životinje od prirodnih materijala. Slika 4, 5: Izrada od prirodnog materiala 3.3 Preporuke: - Ograničite prostor traženja i kretanja. - Pronadeni predmeti iste vrste mogu se medusobno usporediti i razvrstati po veličini, 310 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. boji. - Biramo prikladan teren. - Ne koristimo otrovne biljke i njihove dijelove i ne uništavamo prirodni okoliš. 4. Zaključak i ocjena Aktivnost se provodila u neposrednoj blizini škole - u šumi. Učenici su jako uživali. Vole aktivnosti na otvorenom jer se osjecaju manje restriktivno i slobodnije. Najbolja investicija u buducnost djece je učenje u šumi. Predmet takoder može biti interdisciplinaran i mnoge se konkretne aktivnosti mogu provoditi na otvorenom. U 1. razredu smo iz matematike počeli čitati brojeve do 5. Učenici su tražili 5 različitih stvari, a zatim od prirodnih materijala oblikovali zapis brojeva. Odradili su sjajan posao jer su ispravno osmislili brojeve. Takoder su bili kreativni u osmišljavanju mandala i raznih slika od materijala koji su pronašli oko sebe. U šumu cemo se sigurno vracati još mnogo puta, jer učenici zaista uživaju, krecu se, opuštaju i lakše uče. Stoga, približimo djeci prirodu tako što cemo im omoguciti da se igraju u njoj, jer samo tako ce shvatiti da je priroda ujedno najbolje igralište, igraonica i teretana na svijetu. 5. Literatura [1] Brajkovič, I. et .al (2021). Danes se igramo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Center šolskih in obšolskih dejavnosti. Ljubljana. [2] Skribe - Dimec, D. (2014). Pouk na prostem. Raznovrstnost pristopov in razvijanje naravoslovnega mišljenja (str. 79 -83). URL: http://pefprints.pef.uni-lj.si/2577/1 /Skribe Pouk na prostem.pdf (14.12. 2021) [3] Izvori fotografija: osobni arhiv 311 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad POZITIVNA KLIMA I POTICAJNO OKRUZENJE ZA UČENJE Petra Krmelj, profesorica razredne nastave Osnovna šola Stična, Slovenija 312 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Dobri meduljudski odnosi imaju vrlo važan utjecaj na kvalitetno okruženje za učenje. Škola nije samo mjesto gdje se odvija proces učenja, vec je i bogato društveno okruženje. Ključnu ulogu u tome ima učitelj koji potiče učenike i razvija njihove potencijale. Učitelj mora voljeti učenike i vjerovati im. U ovom radu pokušat cu povezati pozitivnu razrednu klimu i dobre meduljudske odnose s učinkovitim učenjem. Za školski uspjeh važni su primjereni odnosi i okruženje podrške za učenike. Ključne riječi: pozitivna klima, meduljudski odnosi, motivacija, jaka područja, uspjeh u učenju 313 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Suvremene metode poučavanja i pristupi učenju zahtijevaju od učitelja da se u potpunosti posveti svojim učenicima, razumije ih, potakne, a ujedno im pruži pozitivno i poticajno okruženje za učenje. Iznad svega, mora voljeti svoje učenike, unatoč njihovoj specijalnosti i individualnim potrebama. Klima u učionici ovisi o učitelju. Učenici koji se osjecaju sigurno i prihvaceni u razredu imaju osjecaj pripadnosti, lakše ce učiti, bit ce uspješniji u školskom radu i razvijat ce svoja jaka područja i samopoštovanje. Neovisno učenje i otkrivanje su vrijedni, ali učenje ovisi o medusobnoj interakciji. Danas smo svjesni da učitelji učenicima trebaju pristupiti holistički - povezati fizičko s psihičkim. Kako učitelj može stvoriti pozitivnu klimu i pružiti poticajno okruženje za učenje? Kroz tjelesne aktivnosti, učenje kroz igru, tehnike opuštanja i društvene igre, koje sam izvodila na satu, otkrila sam da je ključ uspjeha dobrobit učenika, osjecaj sigurnosti, prihvacenosti i pripadnosti grupi. Samo opuštena djeca spremna su učiti i razvijati svoje snage. Vjerujem da je istinski, otvoren, pošten i dosljedan učitelj koji vjeruje i podržava učenike onaj koji ce učiniti da učenici dožive uspjeh i izrastu u odgovorne i zrele odrasle osobe. 2. Komunikacija izmedu nastavnika i učenika "Svakog trenutka kada smo u učionici sa svojim učenicima, stvaramo emocionalno okruženje. Pitanje je stvaramo li okruženje u kojem se svaki učenik osjeca dovoljno sigurnim da riskira i uči, ili okruženje koje uzrokuje da naši učenici šute ili se brane." [2] Učitelj mora stalno paziti da u razredu vlada pozitivna atmosfera, jer su dobri odnosi izmedu njega i samih učenika temelj uspješnog upravljanja razredom i ostvarivanja ciljeva. Brojne studije su pokazale učinkovitost pohvala učitelja. "Ništa ne utječe na djetetovu poslušnost više od pohvale." "Pohvala ima blagotvoran učinak na tijelo, um i duh. »[3] Učenicima je više potrebna pohvala nego kritika. U svom radu pohvaljujem svaki najmanji napredak i trud učenika. Uglavnom je moj kompliment verbalan, ali nastojim kompliment napisati i u bilježnicu, te na njega zalijepiti sliku ili naljepnicu. Učitelj bi trebao pojačati pohvalu osmijehom i kontaktom očima. Učenik ce osjetiti da je učitelju stalo do njega. Na taj način se nece uplašiti izazovima i bit ce motiviran za učenje. Učitelj mora jasno izraziti granice, svoje osjecaje i formulirati poruke. Kao profesorici, najviše mi znači da se učenici dobro osjecaju u školi, da se raduju svakom školskom danu i da vole učiti. Nastojim poticati njihov rad i ideje u svom radu, motivirati ih i pratiti razvoj njihovih jakih područja. Svjesna sam da učitelj ima velik utjecaj na to hoce li učenik razviti svoje potencijale, usuditi se izraziti svoje mišljenje i ideje. 314 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Izvrstan učitelj uspostavlja odnos s učenikom kao cjelovitom osobnošču. Ne osuduje i trudi se za svakog učenika koji mu je povjeren. Prema P. Simsu [2], naša profesija je najvažnija na svijetu. „Možemo im dati najbolje što možemo i svoje učenike odgajati u odgovorne, neovisne i sposobne pojedince, ili ih ugnjetavati i odgajati u pasivne, nesretne i neodgovorne ljude. »[2] 3. Aktivnosti za promicanje okruženja za učenje U Velikoj Britaniji vrlo je raširen program S. Cowley za reguliranje pozitivnog ponašanja u razredu. Ovo je program od 7 C: : »comunication« (komunikacija), »confidence« (pouzdanje), ), »carrots and consequences« (nagrade i posljedice), »consistency« (dosljednost), ), »control« (kontrola), »choice« (izbor) i »creativity« (kreativnost). [1] 3. 1 Motivacija Za učinkovito učenje ključno je da učenike privuče predmet. Važno je da učitelj koristi više nagrada nego kazni. Nagrade bi studentima doista trebale nešto značiti, npr. dodatni rad za računalom, zajednička igra s kolegama iz razreda, produženi odmor... Najveca nagrada je učiteljeva pažnja prema učenicima. Takoder sam uvela „nagrade"u svoj razred kako bih potaknula pozitivno ponašanje i rad u razredu. Na ploču sam pričvrstila motivacijske kartice. Svaki učenik je imao svoj magnet sa slikom. Ovisno o njegovom ponašanju, ponašanju i radu u učionici,pomicala sam ga gore ili dolje na ljestvici. Slika 1: Motivacijske kartice Učenici su nastojali što više puta postati heroji dana. Ovakav način motiviranja bio je vrlo uspješan, jer su svi učenici barem jednom postali heroji i bili su jako sretni jer su uspjeli. Učitelj je kreativan u svom radu, pa u slučaju da klasični pristupi ne uspiju, uvijek može napraviti nešto drugačije, neobično, neočekivano, smiješno. 315 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. 2 Suradničko učenje Za rad u grupi potrebne su posebne komunikacijske vještine. Trebaju medusobno suradivati, pregovarati i prihvacati kompromise. Provedba suradničkog učenja poboljšava meduljudske odnose medu učenicima. Način rada u razredu utječe na ponašanje učenika i razvoj unutarnje motivacije za rad u školi (doživljavanje pozitivnih iskustava, smanjenje straha od propitivanja), podiže samopoštovanje učenika u učenju, utječe na količinu truda koji ce uložiti u učenje i rad za školu. U nastavi često organiziram nastavu u obliku grupnog rada. Učenici u skupinama osmišljavaju plakat na odredenu temu, izraduju grupnu sliku, sudjeluju u glazbenoj umjetnosti koja prati pjesme uz glazbene instrumente... Grupni rad je zabavan i stvara osjecaj povezanosti, pripadnosti, podrške i povjerenja. Učenici vole sudjelovati u grupama i postici ciljeve učenja i socio-emocionalne. 3.4 Snaga pokreta - motoričke aktivnosti Pokret otvara vrata učenju. Unatoč tome što je kretanje jedna od osnovnih potreba djece, današnja se djeca u slobodno vrijeme nedovoljno krecu. Kompenzaciju za kretanje traže u drugim podražajima koji trenutno zadovoljavaju njihove potrebe, ali dugoročno ne utječu pozitivno na djetetovo zdravlje. U najranijem razdoblju dijete svijet percipira pokretom. Njegov razvoj i percepcija svijeta vrlo su holistički, pa manjak u jednom području neminovno dovodi do deficita u drugim. Nedostatak kretanja se tako odražava na cjelokupni psihosomatski status djeteta. Osim kretanja na svježem zraku, dijete ce kroz igru moci osloboditi napetosti koje se nakupljaju tijekom dana (u školi) te tako pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Uz kretanje na nastavi sporta, potrebno je uključiti tjelesne aktivnosti u ostale školske predmete. Na satovima matematike učenici su pokazivali različite brojeve, a u slovenskom su čitali pojedina slova. Uz pomoc pokreta lakše su pamtili broj ili slovo, jer pokret utječe i na razvoj kognitivnih sposobnosti. U glazbenoj umjetnosti učenici puno plešu i izražavaju se slušajuci različitu glazbu i pjevajuci pjesme. Jako vole igrati igru glazbenih kipova, u kojoj nakon odredenog vremena glazba prestaje, a pokret prestaje. Učenici se postavljaju u kipove, a učitelj ili odredeni učenik može ocijeniti koji je kip najljepši. 3. 5 Igre kretanja Najbolja relaksacija za dijete i najprikladniji način da dijete uči je kretanje, to je igra. Ako se pravilno odabere, temelj je za više oblike učenja i razvoja mišljenja. Kretanje je povezano s mentalnim i emocionalnim procesima u mozgu. Važan je za fizičko i psihičko zdravlje osobe. Učenici 1. razreda i dalje vole igrati razne pokretne igre, čak i na satu sporta treba biti igra u uvodu i igra na kraju sata. Najčešce se igraju igre koje vec dobro poznaju (tko se boji crnca; brate, spasi me; hobotnice; pokvareno jaje; ptice u gnijezdima). Medutim, učitelj u bilo kojem trenutku može odabrati i naučiti ih još jednoj novoj igri. 316 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. 6 Tehnike opuštanja Nastavnik ima idealnu priliku pružiti kratko opuštanje kada kod učenika osjeti nemir i nedostatak motivacije i umor. Ako želimo motivirati učenike, moramo ih osloboditi psihičke i fizičke napetosti. Različitim tehnikama opuštanja osiguravamo dobrobit, zdravlje i atmosferu svih sudionika u procesu učenja. Povremeno radimo jogu za djecu na satovima sporta. Gotovo svaki sat likovne umjetnosti studentima puštam mirnu, opuštajucu glazbu. Zaista je nevjerojatno koliko takva glazba djeluje umirujuce na sve nas. Učenici se jako smiruju, opuštaju, fokusiraju se na stvaranje, motivirani su i spremni za rad. Učinak se vidi i kod nemirnih učenika. Masaža je takoder odličan način za opuštanje. Kada s učenicima podučavamo grafomotoriku i učimo pisati slova i brojeve, uvijek to radimo na ledima kolege iz razreda. Postavljamo ili sjedimo u krugu tako što smo ledima usmjereni jedni prema drugima, a zatim jedni drugima prstima duž leda crtamo razne linije, zavoje, petlje, slova i brojeve. Učenicima je zabavno, smiju se, opuštaju i masiraju jedni druge. Na taj način se pripremaju i motiviraju za učenje i pisanje. 3. 7 Razvijanje društvenih vještina - društvene igre Društvene igre mogu se koristiti u različite svrhe: upoznavanje, promatranje i percipiranje, suosjecanje i identificiranje, igre povjerenja, igre uloga. Jako volim uključiti društvene igre kada planiram nastavu. Svaki dan započinjemo jutarnjim pozdravom u jutarnjem krugu ili na našim mjestima. Jutarnji pozdrav u kolu svaki dan šalje još jedan učenik, tako da svatko ima priliku izraziti svoju ideju, svoj pozdrav. Na taj način učenici razvijaju toleranciju, empatiju, prihvacaju različitost, aktivno slušaju. Društvene igre igraju se po potrebi kada su učenici umorni, kada im je potrebno opuštanje i odmor, tijekom odmora ili ujutro nakon jutarnjeg pozdrava. Volimo igrati predstavljene igre (igre su bazirane na Virk-Rodeu i Belaku Ožboltu): [4] ❖ SJEDALO NA MOJOJ DESNOJ STRANI JE PRAZNO (igra za upoznavanje) CILJ: Članovi grupe se upoznaju i nakon početnih medusobnih simpatija. Njihova uloga u skupini vec je djelomično otkrivena. POSTUPAK: Sjede u krug. Jedna stolica je prazna. Tko ima praznu stolicu na desnoj ruci, kaže: Sjedalo s moje desne strane je prazno. Želim da sjedne na nju.... (Poziva nekoga iz grupe.) Igra može trajati sve dok je njima zabavno. Medutim, ako voditelj primijeti da igra gubi smisao, može je prekinuti. Upute bi trebale podsjetiti članove da moraju koristiti riječ "željeti". ❖ FLICKERS (igra promatranja) CILJ: Izrazima lica prenijeti želju za kontaktom. POSTUPAK: Manje od polovice igrača sjedi na stolicama rasporedenim u krug. Jedna od stolica je prazna. 317 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Preostali sudionici smješteni su na po jednu stolicu. Imaju ruke uz tijelo. Onaj iza prazne stolice namiguje jednom od sjedecih igrača. Pokušava ustati i sjesti na praznu stolicu. Onaj koji stoji iza njegove stolice pokušava ga spriječiti u tome. Zatim naizmjenično sjedenje i stajanje. Igra je svojevrsni grupni sociogram. Možemo promatrati koliko često se netko bira, kakvo je ponašanje članova grupe. ❖ ELEKTRIČNI IMPULS (neverbalna komunikacijska igra) POSTUPAK: Članovi sjede u krug. Netko ode u srijedu i zatvori oči. Izmedu ostalih u krugu počinje strujati električni impuls. To je tako da voda odreduje tko desnom rukom stišce susjedovu lijevu ruku. Ovim redoslijedom ova kompresija (impuls) teče kroz grupu. Voditelj zatim kaže članu u sredini kruga da otvori oči i pokuša shvatiti kamo teče impuls. Stisak ruke zbližava članove. 4. Zaključak Na kraju školske godine napravila sam anonimnu anketu s učenicima 1. razreda kako se osjecaju u razredu, imaju li prijatelje i kako se slažu s njima te jesu li uspješni u školi. Rezultati su pokazali da se 85% učenika u razredu osjeca sretno, veselo i nasmijano. 77% učenika je vrlo uspješno u školi. Iz nalaza ankete mogu izvuci važan zaključak da su učenici u školi opušteni, motivirani, dobro se osjecaju i imaju poticajne uvjete za učenje. U suvremenoj školi učitelj mora puno vremena posvetiti kretanju, igri, razvijanju socijalnih vještina, empatije, emocionalne pismenosti, izgradnji na istinskoj komunikaciji, meduljudskim odnosima, a prije svega opuštanju i smirivanju s učenicima. Jer samo opušteni i smireni učenici i nastavnici mogu učinkovito učiti, razvijati svoje snage i mijenjati svijet na bolje. 5. Literatura [1] Peklaj, C., Pečjak, S. (2015). Psihosocialni odnosi v šoli. Znanstvena založba Filozofske fakultete v Ljubljani. [2] Sims, P. (1999). Spodbujanje odličnosti; Vsak otrok je lahko dober učenec. Tržič: Učila. [3] Twentier , J. D. (1999). Pozitivna moč pohvale; Kako s pohvalo spodbudimo ljudi k uspehu. Ljubljana: založba Mladinska knjiga. [4] Virk - Rode, J., Belak Ožbolt, J. (1991). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. 318 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UČENJE SLOVA KROZ POKRET Nina Taler Osnovna škola Škofja Loka-Mesto 319 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak: Radim kao učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Škofja Loka-Mesto. U ovom članku pišem o tome kako učenici kroz pokret mogu naučiti precizno pisati velika tiskana slova tijekom kretanja i dobro zapamtiti redoslijed pisanja pojedinačnih linija u slovu. Zahvaljujuči ovakvom načinu učenja istodobno stječu i iskustvo sudjelovanja, jer se rad odvija u parovima i grupama. U svom zapisu precizno opisujem učenje slova kroz pokret pri podučavanju prvaša. Osim kretanja koje je stalno prisutno u mojoj učionici tijekom učenja, veliki naglasak stavljam i na rad u parovima te grupama. Zahvaljujuči uključivanju kretanja u nastavu učenici više pamte, a radom u parovima i grupama jačaju vještine suradnje koje če im dobro doči u daljnjem obrazovanju te na radnim mjestima. Buduči da učenici uživaju u ovakvim aktivnostima, njihovi radni rezultati su takoder odlični, jer s pozitivnom energijom i motivacijom pristupaju radu.U nastavku precizno opisujem kako konkretno uvodim kretanje u proces učenja velikih tiskanih slova u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole, gdje dijelim učenike u parove i grupe. Osim toga, takoder detaljno objašnjavam tijek rada po pojedinim stanicama. Neka nastava bude isprepletena kretanjem i radom u parovima te skupinama. Stjecanje čvrstog znanja te izgradnja i jačanje vještina suradnje predstavljaju odskočnu dasku za naše učenike. Ključne riječi: pisanje, abeceda, prvi razred, uvježbavanje, motivacija, rad u grupi, rad u paru, rad po stanicama, veliko tiskano slovo, veliko slovo 320 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Učenje slova kroz pokret Mnogi prvaši krecu u prvi razred devetogodišnje osnovne škole s nepunih pet godina. Vrlo su maleni i iznimno razigrani te su navikli na vrtičke slobodne igre i neprekidno slobodno kretanje. Način rada u školi je drugačiji. U našem prvom razredu još uvijek posvečujemo odredeno vrijeme slobodnoj igri, ali u odnosu na vrtič to je zanemarivo malo. Upravo zbog toga mislim da je važno da se učenje odvija kroz pokret, jer na taj način omogučavamo učenicima da i tijekom nastave ostanu razigrani i da veliku količinu energije koju nose u sebi oslobadaju tijekom učenja i sudjelovanja s drugovima i drugarima iz razreda. Uče kroz pokret i još su više motivirani za rad. Uvodenjem rada u parovima i grupama stječu i jačaju več stečene vještine suradnje tijekom nastave. U prvom razredu učenici prema programu predmeta Slovenski jezik uče, izmedu ostalog, pravilno pisati slova abecede. Sa slovima se upoznaju postupno odnosno ne uče pisati sva slova odjednom. Prvo počinjemo s nekoliko slova koja se sastoje samo od ravnih linija, a zatim slijede sva ostala slova koja su sačinjena od zakrivljenih i ravnih linija te njihove kombinacije. Redoslijed nije bitan. Uvijek počinjemo sa slovom A jer je prvo slovo u abecedi i jedno je od jednostavnijih slova, simetrično i sastavljeno od samih ravnih linija. Posljednje slovo s kojim se upoznajemo je Ž, predstavlja zadnje slovo abecede i njime simbolično završavamo upoznavanje sa slovima. Osim navedenog, slovo Ž nije jedno od jednostavnih slova, tako da kod nekih učenika može doči do zrcalne slike odnosno zrcalnog pisanja ovog slova. Prije nego što započnemo s upoznavanjem sa slovima abecede, upoznajemo se sa svim vrstama linija, jer slova predstavljaju jednu veliku kombinaciju različitih linija. Upoznajemo okomitu, horizontalnu, kosu, ravnu i krivu liniju. Pri učenju pojedinačnog slova uvijek navedemo od kojih se linija slovo sastoji, te tako učenici takoder utvrduju svoje znanje o linijama i još bolje zapamte slovo. Učenju svakog slova posvečujemo dva školska sata. U ova dva sata uključene su razne vježbe koje su rasporedene po stanicama. Na njima učenici vježbaju ispravno pisanje odredenog slova. Stanice nemaju odreden redoslijed, buduči da se učenici mogu slobodno kretati od jedne do druge stanice. Glavna dva pravila pri kretanju od stanice do stanice su: učenici se kreču prema stanici na kojoj nema puno učenika i na kojoj ranije nisu bili. 321 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Naravno, pri radu vrijede opča razredna pravila da na svakoj stanici moraju pažljivo i precizno obaviti zadatak te pospremiti materijal iza sebe. Učenici koji su uspješno odradili zadatke na svim stanicama i na taj način dobro uvježbali pisanje odredenog slova, uzimaju svoje bilježnice i počnu upisivati u njih naučeno slovo. U našem slučaju to je slovo A. 2. Upoznavanje sa slovom A Opisat ču cjelokupan proces učenja slova A kroz kretanje u parovima i grupama. Najprije pozivam učenike u takozvani 'stoječi' krug. To je krug u kojem svi stojimo. Pokazujem im veliko slovo A koje sam prije početka sata debelim flomasterom napisala na listu za crtanje. Promatrajuči slovo, učenici utvrduju od koliko se linija sastoji i koje su to linije (tri ravne, dvije kose i jedna vodoravna linija). Buduči da se slovo A sastoji od tri linije, učenici skaču tri puta ili rade tri čučnja te pokazuju rukama tri prsta. Pri učenju o vrsti linija koje čine slovo A, učenici pokazuju te linije svojim tijelima. Slovo A sadržava dvije kose crte. Učenici ih pokazuju cijelim tijelima oslanjajuči se na jedan zid u učionici kada pokazuju prvu kosu liniju, a na drugi zid kada pokazuju drugu. Pri drugom načinu mogu koristiti vrata ili ormar stoječi na korak od zida ispruženih nogu i oslanjajuči se na podlogu svojim tijelima. Medutim, u vodoravnoj liniji koja se nalazi u slovu A, učenici poravnavaju svoja tijela na podu, sa istegnutim ili spuštenim rukama (sa strane). Na satu več imamo uhodano pravilo da je cijela učionica naš radni prostor i stoga ne pravimo vodoravnu liniju stisnuti jedni uz druge u krugu, več svatko u učionici nade svoj prostor u kojem može dobro obaviti zadatak. Važno je da svaki učenik pravilno odradi zadatak. Tijekom vježbe promatram rad učenika te po potrebi ukazujem na pogreške i pohvaljujem dobru izvedbu zadatka prozivajuči učenika imenom i pokazujuči mu podignuti palac. Nakon obavljenog zadatka učenici se vračaju u krug i sjedaju. Na obližnji zid zalijepim veliki karton A3 formata i polako pred učenicima napišem slovo A. Pred njima označavam crvenim točkama ispravan redoslijed povlačenja pojedinačnih linija u slovu A. 322 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1: Prikaz redoslijeda linija u slovu A. Učenici ponavljaju pisanje slova A po zraku, na dlanu, na podu, na ledima školskog druga, na potplatu, s nogom u zraku itd. Zatim se podijele u grupe (po tri osobe) te svaka od njih na podu svojim tijelima tvori slovo A. Pridem svakoj grupi i pohvalim sve 'linije' (učenike) u slovu. Nekim učenicima spomenem da slovo A ima još ravnije linije te se oni nakon takvog nagovještaja odmah sami poravnaju. Nakon toga slijedi rad po stanicama koji se odvija u parovima ili grupama. Prije početka rada po stanicama učenicima predstavljam sadržaje svake stanice. Često u podučavanju koristim sedam stanica kada učimo jedno slovo. U nastavku cu opisati više od sedam stanica. Mogu se koristiti i sve stanice, ali se u tom slučaju produžuju planirana dva sata nastave. Prije nego što učenici počnu s radom po stanicama, zajedno ponavljamo sadržaj rada na svakoj stanici. Učenici pokazuju rukama prema stanici, a zatim jedan učenik opisuje što se tamo radi. Rad po stanicama nema odredeni redoslijed. Pravilo je samo da parovi ili grupe učenika idu na stanicu na kojoj dosad nisu bili i gdje u tom trenutku boravi najmanje učenika. Materijal na stanici mora biti pospremljen i postavljen onako kako su ga učenici (par ili grupa) dobili pri ulasku u stanicu. 323 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Učenici se krecu od stanice do stanice u parovima ili to čine u grupama, u slučaju da u razredu imamo neparan broj učenika. U parovima i grupama učenicima se dodjeljuju uloge učitelja i učenika. To znači da jedan učenik ima ulogu učitelja na stanici, a drugi učenik predstavlja njegovog učenika. Kada učenik kojem je dodijeljena uloga učenika završi svoj zadatak, njihove se uloge mijenjaju na istoj stanici. 2.1. Rad po stanicama. STANICA 1 Učenik prstom prevuče preko velikog slova A s crvenim oznakama, koje se nalazi na listu papira zalijepljenom na zid. Ovo slovo i oznake za pravilan redoslijed povlačenja linija napisala sam pred učenicima vec u uvodnom dijelu sata, dok smo još sjedili u krugu. Tada je list vec bio zalijepljen na zid. STANICA 2 Učenik flomasterom napiše veliko slovo A na listu papiru koji je zalijepljen na zid. Na jedan od zidova učionice zalijepim list s velikim slovom A. Ovo slovo A napisala sam na listu prije početka sata i koristila ga u krugu kako bih učenike ispitala koje linije sačinjavaju slovo A. STANICA 3 Učenik ispravno upisuje slovo A u prosenoj kaši (palenta, pšenični griz, heljdina kaša). Sve navedene materijale stavljam na pladnjeve i polažem na pod učionice. Učenik klekne ispred pladnja, poravna površinu pripremljenog materijala i prstom precizno napiše slovo A. Nakon obavljenog zadatka, pladanj malo protrese kako bi se slovo uklonilo i stanica bila spremna za sljedeceg učenika. STANICA 4 Učenik vodootpornim flomasterom napiše slovo A na velikom ogledalu u učionici. Slova ne brišemo nakon pisanja, vec na kraju sata brišemo cijelu obitelj slova A s ogledala. 324 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. STANICA 5 Učenik kredom napiše na školskoj ploči veliko slovo A, a zatim dopiše svoje sitno slovo A. Na kraju sata brišemo s ploče cijelu obitelj slova A. STANICA 6 Učenik na 'stropu' školske klupe napiše slovo A nožnim prstima. Učenici koji sudjeluju u parovima zavlače se ispod stola i legnu na leda. Najprije jedan od njih prstima ili cijelim stopalom napiše slovo A na 'stropu' školske klupe, a zatim mijenjaju uloge. STANICA 7 Učenik od ponudenih materijala sastavlja slovo A na podu učionice. U jednom kutu učionice na podu su prikupljeni različiti materijali. Mogu se odnositi na obradenu temu, godišnja doba, lego kocke, drvene štapiče, plastične figurice, kestene, kamenčiče, žirove, školjke, obojeno jesenje lišče, sjemenke kukuruza, sjemenke graha itd. Svaki učenik stavlja materijal u kutiju prije odlaska sa stanice. STANICA 8 Učenik u kinetički pijesak utisne veliko drveno slovo A i prevuče preko njega prstom nakon otiska. Na stolu pripremim pladanj s kinetičkim pijeskom i veliko drveno slovo A. Nakon obavljenog zadatka učenik gnječi kinetički pijesak tako da se više ne vidi otisak slova A. STANICA 9 Učenik u razrednom pokretnom pješčaniku ispravno upisuje slovo A. Nakon izvršenog zadatka poravnava pijesak u pješčaniku, tako da bude spreman za sljedečeg učenika. STANICA 10 Učenik od plastelina oblikuje slovo A. Na podu učionice pripremljen je grumen plastelina na pladnju. Nakon obavljenog zadatka, učenik ponovno preoblikuje svoje slovo A nazad u grudicu, tako da stanica bude spremna za sljedečeg učenika. 325 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. STANICA 11 Učenik od vijače oblikuje slovo A i hoda po njemu na prstima. Nekoliko vijača pripremim na podu učionice ili na terasi (ovisno o vremenu). Učenik pazi da svoju 'šetnju po vijači' započne s prave strane slova A. Nakon obavljenog zadatka, vijače pažljivo pospremi kako bi bile spremne za sljedeceg učenika. STANICA 12 Učenik upisuje slovo A na računalu. Otvaram prazan Word dokument na računalu u učionici. Svaki učenik pronade slovo A na tipkovnici i klikne ga, a ono se prikaže u otvorenom Word dokumentu. 'POSLJEDNJA STANICA' - UZMI BILJEŽNICU! Učenik najprije prevuče prstom preko vec napisanog velikog slova A u svojoj bilježnici, a zatim redove u bilježnici dopuni sitnijim slovima A. U jednom dijelu učionice prikupljene su bilježnice za slovenski jezik svih učenika. Prije početka sata u njih upišem slova A. Najprije na gornjoj polovici stranice napišem veliko slovo A, preko kojeg učenici moraju prevuci prstima onoliko puta koliko se dogovorimo (jednom, dvaput,...), a onda oko ovog slova napišu još deset sitnijih slova A (bebe A). Svakom učeniku napišem slovo A na donjoj polovici stranice, na početku svakog retka; dva puta preko dva retka i dva puta preko jednog retka. Učenici preuzimaju zadatak na ovoj stanici kada završe sa zadacima na ostalim stanicama. U ovom zadatku učenici trebaju sjediti za stolom, provjeriti jesu li im olovke u ispravnim položajima, naoštriti ih, ostaviti dva prsta razmaka izmedu slova i pisati slova od linije do linije. 326 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5 A A A A A A AAAAA A AAAAAAAAA A A A A A A A A A Slika 2: Unos u bilježnicu. Veliko slovo i početna sitnija slova napiše učiteljica, a učenik nastavlja olovkom. Pisanje slova završavaju kod kuče. Svatko tko završi ranije pomaže u pospremanju stanica. Može pisati riječi koje počinju več poznatim slovima. 2.2. Didaktički materijal koji nastaje tijekom sata Na jednoj od stanica za učenje učenik mora prevuči prstom preko več napisanog slova na kojem se takoder nalaze numerirane crvene točkice koje pokazuju točan redoslijed povlačenja linija u slovu. Ovo slovo, u našem slučaju slovo A, ostavljam na zidu učionice nakon završenog sata. Slovo A i sva ostala slova koja mu se pridružuju te ostaju na zidovima učionice služe učenicima za ponovno uvježbavanje pravilnog pisanja slova. Svaki dan pitam učenike je li netko več uvježbao pisanje nekog od naših razrednih slova. 327 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: Redoslijed linija u različitim slovima abecede. 3. Zaključak Pisanje slova uvijek pokazujem odnosno podučavam na opisani način. Na satima učenja pojedinačnog slova koristim različite stanice. Nikada ne koristim sve gore opisane stanice odjednom, ali je uvijek u uporabi najmanje sedam. Učenjem svakog novog slova stanice učenicima postaju sve bliže (domace) te se počinju i 328 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. sami uključivati u pripremu i pospremanje odnosno pohranu cjelokupnog materijala na stanicama. Na svakom satu učenici dobiju mnogo pohvala od svojih drugara 'učitelja'. Primječujem takoder kako strpljivo i ljubazno pomažu drugarima i drugaricama iz razreda koji se suočavaju s problemima. 4. Slike - Slika 1: Prikaz redoslijeda linija u slovu A. - Slika 2: Unos u bilježnicu. Veliko slovo i početna sitnija slova napiše učiteljica, a učenik nastavlja olovkom. - Slika 3: Redoslijed linija u različitim slovima abecede. 329 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina S/broj B/ 2G22. Stručni rad BUDDYJI U OSNOVNOJ SKOLI Nina Taler Osnovna škola Škofja Loka-Mesto BBO Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak: Učiteljica sam razredne nastave u Osnovnoj školi Škofja Loka-Mesto. Nekoliko godina predavala sam učenicima drugih i trecih razreda, a posljednje dvije godine prvašicima. U ovom članku pišem o buddyjima. Prvi put sam se s ovim izrazom susrela na Erasmus+ razmjeni u Helsinkiju, u Finskoj. Tamo sam pohadala praksu u medunarodnoj školi Postipuu School, u odjeljenju prvog razreda. Nekoliko puta su razred posjetili buddyji iz četvrtog razreda. Prvašici su im se svaki put jako obradovali. Stariji učenici pomagali su mladima u izradi raznih proizvoda, čitali im bajke i slušali kako čitaju prvašici, igrali se s njima na školskom igralištu za vrijeme odmora itd. Izraz buddy dolazi iz engleskog jezika i njegov prijevod kod nas nosi značenje: pajdo ili drug/sudrug/ortak. Radi se o suradnji učenika dvaju odjeljenja različite starosne dobi u istoj osnovnoj školi. Jedno odjeljenje predstavljaju mladi učenici, a drugo odjeljenje predstavljaju stariji učenici. U donjem članku detaljno cu opisati zanimljivu i vrlo uspješnu suradnju izmedu mojih trecaša i odjeljenja šestog razreda. Ova suradnja je bila vrlo intenzivna. Opisat cu i suradnju izmedu prvaša i sedmaša koja je uslijedila sljedece školske godine. Ključne riječi: suradnja (sudjelovanje), razredna nastava, predmetna nastava, odjeljenje, buddy (pajdo/sudrug), samopouzdanje, odgovornost, organizacija, 3. razred, 6. razred, 1. razred, 7. razred, medurazredna integracija. 331 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Buddyji u osnovnoj školi S pojmom buddy prvi put sam se susrela na Erasmus+ razmjeni tijekom studija u Finskoj. Oduševila me atmosfera koja je vladala u učionici svaki put kada bi buddyji iz četvrtog razreda došli u posjet prvašicima. Zajedno su pravili kokoši i pijetlove od filca, čitali jedni drugima, ganjali jedni druge na školskom igralištu tijekom odmora te uživali u druženju. Rado su me upoznali sa svojim buddyjima. Bili su ludo ponosni na njih (sudrugove/sudrugarice). Neki od njih imali su čak dva buddyja, jer je broj četvrtaša bio veci od broja prvaša. Bilo je divno promatrati ih tijekom rada, pratiti njihove interakcije, slušati njihove opuštene dijaloge, načine na koji ohrabruju jedni druge te slušati njihov zarazni smijeh. Vec tada sam pomislila da bi bilo dobro iskoristiti finsko iskustvo medurazredne integracije kada postanem prava učiteljica. Tijekom Erasmus+ razmjene sudjelovala sam isključivo kao studentica. Ova suradnja je djeci, prvašicima i četvrtašima, donijela velike koristi. Bili su medusobno pozitivno povezani, medu njima su nastajale razne izravne interakcije, osjecali su odgovornost pri postizanju uspješnosti u završavanju zajedničkog zadatka. Vec se izdaleka vidjelo koliko dobro učenici komuniciraju medusobno. Jačali su svoje komunikacijske vještine suradujuci s učenicima koji nisu bili njihovi vršnjaci. Odgovorno su se pobrinuli da zadaci budu dobro obavljeni i uspješno završeni. U učionici se osjecala opuštenost i primijetila sam da su se prvašici divili sposobnostima svojih buddyja iz četvrtog razreda. Kroz ovaj oblik suradnje učenici su unaprijedili i ojačali svoje socijalne vještine i vještine suradnje. Potaknuta finskim iskustvom, odlučila sam uključiti svoje trecaše u buddy suradnju s učenicima šestog razreda. Svoje učenike poznavala sam vrlo dobro, jer sam bila njihova učiteljica u drugom razredu, nakon kojeg sam s njima nastavila put u treci razred. Bila sam uvjerena da ce im suradnja s buddyjima obogatiti nastavu i donijeti puno pozitivnih stvari. Pozvala sam na sudjelovanje kolegicu koja je bila razrednica odjeljenja šestog razreda. Rado se pridružila. Početkom godine ideja o sudjelovanju tek je bila zasnovana. Postupno, tijekom školske godine pojavljivale su se prilike za suradnju, koje smo uspješno iskoristile. Počele smo s uvodnim satom medusobnog upoznavanja učenika. Svaki učenik treceg razreda odabrao je odnosno izvukao ždrijebom ime svog buddyja iz šestog razreda. Zajedno smo 332 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. izradili snjegoviče za ukrašavanje učionice, pripremili prednovogodišnju razrednu priredbu i pozvali buddyje na svečanost. Tijekom sata matematike iznenadili smo ih nastupom karnevalske pjevačke kolone. Zajedno smo učestvovali u nacionalnom projektu 'Potičemo prijateljstvo', kao i u školskom projektu Olimpijada. S buddyjima smo uvježbavali i tablicu množenja te ih kasnije pozvali na lutkarsku predstavu. Pratili smo prezentaciju o sigurnosti na internetu, specijalno pripremljenu za naše učenike, te uživali u još nekim dodatnim sadržajima. Zahvaljujuči intenzivnoj suradnji tijekom samo jedne školske godine, izmedu učenika trečeg i šestog razreda satkana su vrlo čvrsta prijateljstva. Sljedeče školske godine sa svojim novim razredom, prvašičima, suradivala sam s istim odjeljenjem učenika koji su u ovoj godini bili sedmaši. Suradivali smo rjede. Razlog je bila kompliciranija organizacija susreta, jer je zgrada u kojoj su prvašiči imali nastavu odvojena od matične škole, a izmedu njih se nalazi vrlo prometna cesta. Unatoč ovom problemu, našli smo dodatne mogučnosti za suradnju, ali ih je bilo daleko manje u odnosu na prethodnu godinu. Suradnja Činilo mi se važnim pozvati na sudjelovanje učitelja kojem se svidjela ideja o buddyjima. Samo obostrano planiranje i pronalaženje ideja za ponovnu suradnju vodi do uspjeha. Mogučnosti suradnje mogu se pronači čak i u prepunom nastavnom planu i programu. Učenici šestog razreda često su posječivali moje trečaše tijekom svog razrednog sata, kada nisu planirali rješavati razredne probleme. Uvijek je bilo vremena za suradnju. 333 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. Buddy suradnja izmedu trecaša i šestaša 2.1. Sat upoznavanja U sudjelovanju s razrednicom šestaša pripremila sam uvodni sat upoznavanja več tijekom jesenskog razdoblja. Najprije smo ždrijebom dodijelile buddyja svakom učeniku trečeg razreda. Iz vrečice u kojoj su se nalazili papiriči s imenima svih šestaša, svaki je učenik trečeg razreda izvukao svog buddyja. Buduči da je broj šestaša bio veči od broja trečaša, šestaši čija imena nisu bila izvučena sami su odabrali parove trečaša i šestaša s kojima su željeli suradivati. Neki učenici trečeg razreda su zahvaljujuči tome imali čak dva buddyja. Uslijedio je rad u parovima odnosno tročlanim skupinama. Učenici su si postavljali razna pitanja za upoznavanje: Koja im je omiljena hrana te što ne vole jesti? Jesu li več bili na Triglavu? Koji školski predmet najviše vole te koji im se ne svida? Koje kružoke pohadaju? Imaju li kod kuče kučne ljubimce? Koje ljubimce bi voljeli imati? Imaju li brače i sestara? Oni več imaju svoje mobitele. Jesu li zaljubljeni? Da li više vole ljeto ili zimu te zašto? Kada imaju rodendane? U razredu trečaša več smo bili pripremljeni za ovaj sat upoznavanja. Na satu slovenskog jezika formulirali smo zanimljiva pitanja. Skupili smo mnogo pitanja koja su potom iskorištena na uvodnom satu s učenicima šestog razreda. Šestaši su takoder imali zadatak pripremiti najmanje pet pitanja koja če biti postavljena učenicima trečeg razreda. Bilo ih je vrlo zanimljivo promatrati na uvodnom satu upoznavanja. Neki učenici vrlo su ozbiljno shvatili zadatak te su pitanja napisali na papiričima, dok su ih drugi smišljali u hodu. Imali su na raspolaganju 10 minuta. Zatim smo spojili dva para odnosno skupine, kojima je dodijeljen zadatak da jedan učenik drugom paru ili skupini predstavi svog buddyja. Buddy je nakon toga morao predstaviti svog novog prijatelja iz trečeg razreda. Na red su došli svi članovi skupine. Na kraju smo potaknuli svakog učenika da nam ispriča nešto zanimljivo o svom buddyju. Saznali smo da Miha ne voli zimu jer tada ima hladan nos, da su Petar i Sara zaljubljeni, da Sanja kod kuče ima hrčka Slavka koji voli čips itd. Najprije su pričali najhrabriji, a za njima nešto manje hrabri, koji su se uvjerili da su prezentacije dobro prihvačene, čak i uz povike i pljesak. 334 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2. Izrada snjegovica za ukrašavanje učionice Početkom veselog prosinca, kolegica i ja ponovno smo organizirale medurazredno druženje. Ovoga puta smo mi, trecaši, posjetili buddyje u njihovoj učionici za tehniku. Plan je bio izraditi glave snjegovica različitih veličina za ukrašavanje učionice. Trecaši su donijeli škare, kolaž papir i ljepilo. Učenici šestog razreda imali su spremne škare, ljepilo, šestar i listove za crtanje. Nakon uputa uslijedio je rad u parovima i grupama. Nastala su zanimljiva lica snjegovica. Učenici nas uvijek iznenade nevjerojatnim, originalnim idejama. Tijekom izrade jako su se zabavljali. Svaki je par napravio dvije glave snjegovica. Jedna je bila namijenjena za ukrašavanje učionice trecaša, a druga za ukrašavanje matične učionice šestaša za matematiku. Nakon nastave, moji učenici i ja otišli smo ukrasiti učionicu i pozvali učenike šestog razreda da dodu na prednovogodišnju razrednu priredbu, čije je održavanje bilo predvideno u našoj učionici, na dan prije početka božičnih i novogodišnjih blagdana. Obecali su da ce doci. Slika 1: Zabavne glave snjegovica koje krase svjetiljku iznad školske ploče u našoj učionici. 2.3. Prednovogodišnja razredna priredba Vec u studenom moji trecaši iznenadili su me idejom o pripremi prednovogodišnje razredne priredbe. Tijekom planiranja priredbe odlučili su pozvati buddyje šestaše na održavanje ove svečanosti. Naravno, pristala sam i obecala im da cemo to i ostvariti. 335 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Učenici su vrlo ozbiljno pristupili planiranju. Ohrabrila sam sve učenike da sudjeluju u nastupu i da u program uključe što više svojih talenata. Nastale su zanimljive točke. Nekoliko točaka odnosilo se na pjevanje. Pjevali su sami, u paru ili u grupi. Neki su se odlučili pjevati školske pjesme, a drugi su željeli pjevati popularne pjesme koje su se tada vrtjele na radiju. Dvije djevojčice koje pohadaju balet pripremile su baletnu točku u pravoj baletnoj odjeci. Dva učenika svirala su gitaru, jedan harmoniku. Nekoliko učenika odlučilo je predstaviti blagdane koje cemo slaviti tijekom raspusta jer smo u vezi s ovom temom prethodno proveli mini projekt o upoznavanju okoliša. Za svaki blagdan izradili su plakat i organizirali zabavnu pantomimu povezanu s njim. Dva učenika imala su zadatak medusobno povezati sve točke. Trebalo im je vrlo malo moje pomoci. Nekoliko učenika preuzelo je ulogu planiranja i bilježilo točke izvodača te poticalo i davalo ideje učenicima koji se još nisu bili odlučili za nastup. Bili su zaista sjajna ekipa i ovaj zadatak ih je čvrsto povezao. Jedva su čekali da njihov nastup vide buddyji iz šestog razreda. Na satu slovenskog jezika s učenicima sam osmislila pozivnicu za prednovogodišnju priredbu. Kreirali smo i ulaznice te program s točkama izvodača. Pozivnicu i ulaznice su dva učenika tjedan dana prije održavanja priredbe odnijela u odjeljenje šestog razreda. Pobrinuli smo se da programi s točkama izvodača budu postavljeni na stolice spremne za gledatelje na dan priredbe. Konačno je stigao i dan priredbe. Prilikom ulaska gledatelja u razred, dva učenika treceg razreda otrgnula su dijelove ulaznica svim buddyjima iz šestog razreda i pozvala ih da udu. Buddyji su se udobno smjestili na školske stolice rasporedene u nekoliko polukrugova, mahnuli svojim malim prijateljima i zatim uživali u priredbi. Svaku točku nagradili su pljeskom, a ponekad i ohrabrujucim povicima. Moji su učenici napravili čestitke za svoje buddyje i ispunili ih božicnim i novogodišnjim željama. Trud su uložili i učenici šestog razreda, jer su i oni izraditi čestitke za svoje male buddyje. Nakon priredbe razmijenili su čestitke, rukovali se i poželjeli sretne blagdane jedni drugima. 336 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.4. Maškare u posjetu Učenici razredne nastave zaista uživaju u nošenju karnevalske odjece. Na veseli pokladni utorak moji trecaši stigli su odjeveni u maske i jedva su čekali iznenaditi svoje buddyje posjetom. Tjedan dana ranije povjerila sam im da cemo na pokladni utorak ici u posjetu njihovim buddyjima iz šestog razreda. Na satu glazbene umjetnosti još su glasnije i veselije pjevali pjesmicu koju su namjeravali otpjevati tijekom posjeta. Tjedan dana ranije, moja kolegica, razrednica šestog razreda i ja, dogovorile smo se da ih moji trecaši iznenade kratkim posjetom tijekom sata matematike. Zaista smo došli, pokucali na vrata, ušli u odjeljenje hodajuci u koloni i tijekom posjeta veselo zapjevali pokladnu pjesmu koju smo naučili na satima glazbene umjetnosti. Nagradeni smo pljeskom. Zaželjeli smo im puno uspjeha u rješavanju matematičkih zadataka. Prije nego što smo napustili razred, svaki je učenik treceg razreda poklonio još jedan 'Daj pet' (high five) svom buddyju ili buddyjima. Učenici šestog razreda nastavili su pratiti nastavu, a mi smo se u koloni s veseljem vratili u razred i nastavili s planiranim aktivnostima. 2.5. Sudjelovanje u nacionalnom projektu 'Potičemo prijateljstvo' pri Društvu za održivi razvoj Suživot Tijekom školske godine primila sam putem e-maila poziv na sudjelovanje u nacionalnom projektu 'Poticanje prijateljstva' od strane Društva za održivi razvoj Suživot. Kolegica i ja smo odmah odlučile sudjelovati u projektu, zajedno s učenicima jednog i drugog odjeljenja, te pri tome predstaviti našu buddy suradnju. Napravili smo plakat (slika 3). Na plakat smo zabilježili sve dotadašnje, zajedničke aktivnosti, dodali imena učenika iz treceg i šestog razreda te postavili nekoliko fotografija koje su prikazivale našu suradnju. Naslov plakata osmišljen je na poseban način. PRIJATELJSTVO je ispisano velikim (tiskanim) slovima, koja su sačinjavala tijela učenika u različitim položajima. Učenici treceg i šestog razreda zajedno su različitim položajima svojih tijela formirali slova koja smo kolegica i ja fotografirale. Nastao je zaista poseban, samo NAŠ plakat na koji smo svi bili ponosni te smo ga teška srca poslali društvu koje je provodilo ovaj nacionalni projekt. Dobili smo pohvalu za sudjelovanje u projektu. 337 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 2: Plakat PRIJATELJSTVO, koji smo napravili zajedno s buddyjima. Slova koja sadrži riječ prijateljstvo sačinjavaju sličice tijela učenika u različitim položajima. 2.6. Školski projekt Olimpijada Naša škola je te školske godine provodila školski projekt Olimpijada. S učenicima šestog razreda bili smo povezani još kao buddyji i zajedno smo sudjelovali u ovom školskom projektu. Učenici šestog razreda bili su naše mentorsko odjeljenje tijekom projekta Olimpijada. Kolegica i ja pripremile smo za naša dva razreda kratku prezentaciju na temu Olimpijskih igara, njihovog značaja, simbolike itd. Učenici su odlučili predstavljati državu Finsku na školskoj olimpijadi. Za ovu namjenu zajedno s buddyjima šivali smo majice s aplikacijom finske zastave koje smo potom nosili na Olimpijskim igrama. Na majice su učenici prišili dva duga pravokutna plava komada tkanine na bijeloj podlozi. Satovi šivanja bili su vrlo zanimljivi. Učenici koji su bili vještiji u šivanju pomagali su manje vještim učenicima. Jedan sat šivanja nije bio dovoljan, pa smo se u tu svrhu sastali nekoliko puta. Nekoliko učenika šestog razreda napravilo je zanimljivu prezentaciju države Finske u PowerPointu, namijenjenu nama i njihovim drugovima iz razreda. Istaknuli su karakteristike odabrane zemlje, njene 338 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. znamenitosti i običaje. Prezentacija je bila odlična, naučili smo mnogo, a nakon završetka uslijedio je veliki pljesak. Zajedno smo ponovili ono što im je najviše ostalo u sjecanju. 2.7. Tablica množenja (činioci 1-10) Zajedno s buddyjima račune su na kartice ispisivali trecaši. Tijekom ponovnog susreta nadopunili su ih novim brojevima odnosno računima koje smo tek bili naučili. Na našem ponovnom okupljanju šestaši su ispitivali trecaše tablicu množenja, a zatim su trecaši ispitivali 2.8. Prezentacija o sigurnosti na internetu Dvije učenice šestog razreda pripremile su za oba odjeljenja prezentaciju o sigurnosti na internetu. Neki učenici od malih nogu dolaze u kontakt s internetom i svim opasnostima koje su s njim povezane. Razrednica šestaša i ja smatrale smo da je ideja o ovakvoj prezentaciji bila izvrsna. Kasnije je odlično realizirana. Učenici su naučili puno novih stvari. 339 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 4: Pracenje prezentacije o sigurnosti na internetu. 2.9. Lutkarska predstava Na satu slovenskog jezika razgovarali smo o lutkarskoj predstavi. Učenici su kod kuce naučili tekst za pojedinačne uloge i za njih izradili lutke. Žarko su željeli pozvati svoje buddyje na predstavu. Zaista smo ih pozvali. Odazvali su se i uživali u zabavnoj predstavi o tome kako je kontejner postao oblak Vinka Moderndorfera. Izvodači su ponovno dobili buran pljesak. 3. Buddy suradja izmedu prvašica i sedmaša 3.1. Čitanje bajke najmladima Sedmašima je bio dodijeljen zadatak da posude kratke bajke iz školske knjižnice za čitanje prvašicima. Bajke su mogli donijeti i iz svoje kucne zbirke. Kada je došao dan posjeta, učenici sedmog razreda ušli su u učionicu noseci odabrane knjige. Svaki od njih uhvatio je za ruku jednog prvašica i zajedno su odabrali kutak u kojem je sedmaš čitao bajku prvašicu. Bio je topao, sunčan jesenski dan pa su učenici mogli odabrati svoj kutak i na školskom igralištu. Jedni su sjedili na rubu pješčanika, drugi na klupici ispod drveta, treci na terasi, četvrti u razredu, peti na ljuljački itd. Bilo je jako zanimljivo promatrati ih. Medu njima je postojala poprilična razlika u godinama, a mali prvašici su s divljenjem i pozornošcu slušali velike sedmaše. Na kraju su prvašici morali nacrtati na papiricima po jednog junaka iz bajke, a učenici sedmog razreda su dopisali naslove bajki. Na svaki listic potpisali su se prvašic i sedmaš te su ga magnetom pričvrstili na školsku ploču. Naši posjetitelji su se nakon toga morali oprostiti, a mi smo nastavili razgovarati o sadržaju zanimljivih bajki koje su im pročitali sedmaši. 340 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 5: Čitanje bajke na klupici. Slika 6: Čitanje bajke na igralištu (spravama za igru) Slika 7: Čitanje bajke u učionici. Slika 8: Čitanje bajke na terasi učionice. 341 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 9: Čitanje bajke na rubu školskog pješčanika. 3.2. Sudjelovanje na školskom bazaru Pozvali smo sedmaše da sudjeluju na školskom bazaru. Prvašici su ispekli brdo medenjaka. Prodavali smo ih u staklenim posudicama koje su bile zatvorene poklopčicima ukrašenim šarenim komadima tkanine. U izradi ovih prekrasnih šarenih poklopčica pomogli su nam sedmaši. Na dan bazara došli su posjetiti naš štand i kupili nekoliko posudica kolačica. Naši učenici su svratili do njihovog štanda i kupili nekoliko prekrasnih šarenih čestitki, dok su neki samo kratko mahnuli sedmašima. 3.3. Sat slagarnice Pozvali smo učenike sedmog razreda na naš sat utvrdivanja odnosno uvježbavanja vještine sastavljanja riječi. Sedmaši su najprije skovali riječ s prvašicem, a onda su mu pomogli da je postavi u školsku slagarnicu, ako je bilo potrebno. Prvašic je nakon toga riječ zapisao u bilježnicu i ilustrirao je, npr. pored riječi krava nacrtao je kravu u istom redu. Sedmaš je pogledao proizvod, uzeo crvenu olovku i napravio kvačicu ili smajlica odnosno neki drugi pozitivan znak uz bilješku i sličicu u prvašicevoj bilježnici. Bilo je zanimljivo promatrati njihovu suradnju. Stariji učenici prisjetili su se pohadanja svog prvog razreda i školske slagarnice. Sada im je to bio 'mali zalogaj', ali nekada je i njima ovo predstavljalo složeniji zadatak. Učenici su se zabavljali tražeci zanimljive riječi, a neki od njih uspjeli su napisati i duge, složene riječi: palačinka, dimnjak, šahovnica itd. Na kraju sata sedmaši su 342 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. mahnuli svojim prvašičima, zahvalili jedni drugima na suradnji i pomoči te otišli u svoj razred. 4. Zaključak Primijetila sam kod svojih učenika da su kroz naše buddy suradnje postali samouvjereniji, pričljiviji, neki čak hrabriji u uspostavljanju kontakata, opušteniji u komunikaciji sa starijim učenicima. Postali su pravi prijatelji. Ovo prijateljstvo je iz susreta u susret samo jačalo. Naša prijateljska suradnja obogatila je rad učenika svih odjeljenja koja su medusobno suradivala. Svojim iskustvom želim pobuditi interes za buddy suradnju. Slika 10: Suradnjom izmedu trečaša i šestaša nastajala su i splela se čvrsta prijateljstva. 343 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. Slike - Slika 1: Zabavne glave snjegoviča koje krase svjetiljku iznad školske ploče u našoj učionici. - Slika 2: Plakat PRIJATELJSTVO, koji smo napravili zajedno s buddyjima. Slova koja sadrži riječ prijateljstvo sačinjavaju sličice tijela učenika u različitim položajima. - Slika 3: Izrada i uvježbavanje tablice množenja (činioci 1-10). - Slika 4: Pračenje prezentacije o sigurnosti na internetu. - Slika 5: Čitanje bajke na klupici. - Slika 6: Čitanje bajke na igralištu (spravama za igru). - Slika 7: Čitanje bajke u učionici. - Slika 8: Čitanje bajke na terasi učionice. - Slika 9: Čitanje bajke na rubu školskog pješčanika. - Slika 10: Suradnjom izmedu trečaša i šestaša nastajala su i splela se čvrsta prijateljstva. 344 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UZAJAMNA SURADNJA UČITELJA-RAZREDNIKA I ŠKOLSKE SAVJETODAVNE SLUŽBE Marina Garič, mag. prof. pov. i mag. prof. ped. I. osnovna škola Celje 345 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Buduči da razvoj učenika u velikoj mjeri ovisi o radu u razredu i odnosu izmedu učitelja i učenika, suradnja izmedu savjetnika i nastavnika je vrlo važna. Zbog toga učitelj i savjetnik trebaju djelovati kao tim, kako bi zajedničkim snagama mogli oblikovati program odjela koji če se baviti aktualnim pitanjima rada i razvoja učenika u pojedinom odjelu. Učenicima omogučuju razvoj vlastitih potencijala na području učenja, socijalnih odnosa i zdravlja te pomažu premostiti poteškoče. Učitelji su dio odjela kao temeljne socijalne i odgojno-obrazovne zajednice ili institucije, odgovorni su za svoj rad i rad svakog pojedinog učenika. Zato se savjetnik ne može uključiti u rad s učenicima bez učitelja. Članak ističe uzajamnu suradnji učitelja i razrednika te jasno definira njihove zadatke pomoču kojih grade cjeloviti razvoj učenika. Ključne riječi: učenik, odgojno-obrazovni proces, komunikacija, nastavno osoblje 346 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Škola postavlja temelje na kojima se mladi čovjek, nakon škole, dalje izgraduje. Ako su temelji dovoljno čvrsti, gradit če i svoju osobnost koju istovremeno povezuje s cjelokupnim životom, zadovoljstvom i ljepotom. Najljepša nagrada razredniku i savjetniku je sudjelovanje u polaganju tih temelja. Moguče je da su baš te dvije ličnosti jedan od kamena temeljaca. Suradnja učitelja i savjetnika jedan je od glavnih čimbenika potrebnih za razvoj učenika u stabilnu i zdravu osobu. Suradnja je uspješna samo kada se izmedu savjetnika i učitelja uspostavi povjerenje te ako su spremni poslušati jedan drugoga, što medu pojedincima često stvara poteškoče. Radi se o dijalogu, humanom obliku medusobnom odazivu, prihvačanju objašnjenja, prihvačanju i prilagodavanju prijedloga, medusobnom poštovanju i uzajamnom učenju. U tom odnosu savjetnik i učitelj dobivaju povratne informacije koje su obojici iznimno važne. [3] 2. Uloga učitelja-razrednika Pomoč učitelja-razrednika traže i roditelj i učenici, prvenstveno kod odredenih problema, poteškoča, kad im je potreban savjet ili informacija. Od razrednika odredena očekivanja imaju i drugi učitelji te ostali školski djelatnici, a naravno i ravnatelj. [4] Uloga razrednika je vrlo zahtjevna profesija, zbog čega razrednici često imaju brojne poteškoče. Rad razrednika obuhvača stručne, humane, ljudske i tople te tankočutne dimenzije koje smanjuju napetost i izgraduju povjerenje u odgoj i obrazovanje. Radne procese razrednika možemo podijeliti na pedagoške i administrativne koji se medusobno isprepliču. Razrednik je osoba koja učenika svakoga dana prati, spoznaje, primječuje njegove posebnosti, karakterne osobine i socijalne sposobnosti, mnogo bolje od savjetnika pa i od samih roditelja. 3. Savjetodavni odnos Odnos kojega uspostavljaju razrednik i školski savjetnik je ključni faktor uspjeha njihove medusobne suradnje i rezultata te suradnje. Taj odnos svakako utječe prvenstveno na same učenike, a posredno i na njihove roditelje. Takoder, vrlo je važna uloga učitelja jer je jedini stručni školski djelatnik koji je svakodnevno u bliskom kontaktu s učenicima, zbog čega je neophodan suradnik savjetnika. U njihovom odnosu najvažniji su suradnja i medusobno povjerenje. To naročito dolazi do izražaja ako učenik ima odredene poteškoče povezane s njegovom osobnošču, socijalnim razvojem ili učenjem. Zbog toga su informacije, koje učitelj u odredenom trenutku posjeduje o pojedinom učeniku, od velike važnosti za savjetnika. Kao što je učitelj neophodan savjetniku, tako je i savjetnik neophodan učitelju. Premda učitelji žele pružiti svu potrebnu pomoč učeniku, često se dogada da im 347 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. autoritet uloge razrednika predstavlja prepreku u uspostavi odnosa kojeg, zbog svog položaja i stručnosti, mogu uspostaviti ili ostvariti savjetnici. U tim situacijama, njihov zadatak je da učenicima osiguraju potrebnu podršku, vodstvo te da znaju saslušati njihove poteškoče, dileme i pitanja. Savjetnik potom informira učitelja o intelektualnim sposobnostima učenika, o posebnim aspektima života u društvu i drugim karakteristikama djeteta koje učitelj na odjelu ne može prepoznati. Što je bolja komunikacija, lakše je uhvatiti se u koštac s problemom. Savjetodavna služba posjeduje dodatno stručno znanje pomoču kojega, čak i bolje od samog učitelja, rješava probleme koji utječu na neometanu provedbu, planiranje i učinkovitost odgojno-obrazovnog procesa. Nažalost, učitelji često pogrešno shvačaju ulogu školske savjetodavne službe jer smatraju da u slučaju bolesti njihovo mjesto može preuzeti savjetnik. Poteškoče mogu nastupiti i ako pojedini učitelji, koji unatoč pruženim informacijama ne razumiju ulogu i važnost savjetodavne službe, ipak imaju prevelika očekivanja od savjetodavne službe. To znači da če učenika koji nije dobro razumio predavanje učitelja, jednostavno uputiti stručnom savjetniku da od njega potraži objašnjenje. Ako bi savjetnik odbio pružiti pomoč učeniku, to ne bi bilo u redu sa stručnog aspekta. Učitelji moraju biti svjesni da savjetnici nisu „instruktori" i da ne posjeduju odgovarajuče kompetencije za tumačenje sadržaja pojedinih predmeta. U suradnji s učiteljem savjetnik razvija metode i tehnike rada s učenicima koje če im bitno olakšati rad, povečati učinkovitost rada u razredu te omogučiti bolju uspješnost. Važno je da se učitelj ne oslanja samo na savjetnika, prvenstveno kada je potrebno suočiti se s poteškočama osobnog i socijalnog razvoja, več ih najprije treba pokušati samostalno riješiti. Ako doista ne može riješiti problem, potrebno je potražiti pomoč savjetodavne službe. Naravno, to ne znači da se problem prepušta savjetniku, več da zajedničkim snagama potraže rješenje odredenog problema.. Stoga, još jednom želim naglasiti da i savjetnik i učitelj trebaju podjednako ulagati u medusobnu suradnju, kako bi na koncu njihova suradnja bila uspješna i urodila plodom. Medutim, smatram da se medusobna suradnja svih sudionika obrazovnog procesa temelji prvenstveno na zajedničkim ciljevima i zadacima odgojno-obrazovnog procesa. 348 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Način suradnje U školskoj savjetodavnoj službi koriste se dva modela, odnosno načina suradnje savjetodavnih djelatnika s ostalim sudionicima u odgojno-obrazovnom procesu, u našem primjeru s razrednicima. Nekada je na snazi bio tzv. tradicionalni ili klasični model suradnje gdje su savjetnici obnašali dužnost nekakvoga servisa za „popravak" učenika, a učitelji nisu imali aktivnu ulogu u rješavanju problema. Danas je fokus na savjetodavnom modelu koji podrazumijeva aktivnu medusobnu suradnju učitelja i savjetnika prilikom rješavanja problema učenika. Ova metoda je svakako poželjnija, kvalitetnija i daje dobre rezultate u rješavanju problema s kojima se susrecu i učenici i nastavnici. U nastavku cu predstaviti oba modela suradnje. [5] Klasični (tradicionalni) model suradnje Tamo gdje je koncept savjetovanja postavljen tako da je učitelj zadužen za podučavanje i učenje, a savjetnik i roditelji za pružanje pomoci na drugim razinama djetetova razvoja, zadržava se klasični model savjetovanja. Suština ovog modela suradnje je da nastavnik šalje učenika s problemima savjetniku, koji mu pomaže u rješavanju problema. Nakon rješavanja problema, učenik se vraca u razred.[5] Savjetodavni model suradnje Razvoj djeteta u velikoj mjeri ovisi o njegovom snalaženju u školi i odnosu s učiteljima. Stoga, savjetovanje nece biti dovoljno učinkovito ako je učitelj isključen iz procesa. Buduci da je učitelj svakoga dana u bliskom kontaktu s učenicima te poznaje njihove potrebe i poteškoce, može im i pružiti potrebnu pomoc. U okviru ovog modela, neposredna pomoc savjetnika samo je dio programa za pružanje pomoci. Učitelj je još uvijek na prvom mjestu, a savjetnik mu pruža potrebnu pomoc i savjete. To je temelj savjetodavnog modela suradnje. Suradnja učitelja i savjetnika temelji se na njihovoj stručnosti na svojim područjima, zbog čega svatko sa svoje strane pruža učeniku potrebnu pomoc. Bit ovog modela je da brigu o radu djeteta u razredu i njegovom razvoju i dalje preuzima učitelj, a savjetnik mu pomaže da lakše savlada potrebno gradivo. U rješavanju problema suraduju kao kolege i poštuju znanje jedan drugoga. Zajedno pronalaze i prikupljaju podatke, izraduju nacrt, realiziraju ga i zajedno dolaze do rezultata. Takoder, dijele i odgovornost. U ovom modelu potrebno je omoguciti im ravnopravnu suradnju. [5] 349 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. Prepreke prilikom uspostavljanja suradnje Savjetodavna služba u školi predstavlja vezu izmedu učitelja i rukovodstva škole, a s druge strane izmedu učenika i roditelja. Ima donekle neovisan položaj povezan sa snagom svoje profesije, ali se nalazi na raskrižju različitih silnica školskog rada. Zato bez komunikacije sa svim, često suprotstavljenim smjerovima, ne može obavljati svoje dužnosti. U procesu suradnje izmedu učitelja i savjetodavne službe postoji mogucnost razilaženja i nesuglasica te nastanka različitih prepreka. Očekivanja učitelja, koja tijekom rada proizlaze iz stajališta da se njegov rad u razredu odnosi na predavanje nastavnog gradiva i da ostale stvari rješava savjetodavna služba, drugačija su od očekivanja učitelja koji na svoju ulogu u razredu gleda u širem smislu. [5] Važno je da savjetodavna služba jasno definira svoju ulogu i djelovanje kako bi učitelji znali što mogu očekivati od savjetnika. Za proces savjetovanja ključno je da sudjeluju i učitelj i savjetnik, što učitelji pokušavaju izbjeci i sve dužnosti prepustiti savjetniku jer se ne osjecaju dužnima baviti se tim zadacima. Uzrok za takvo razmišljanje često je loša osposobljenost učitelja za obavljanje takve uloge. Učiteljima i savjetnicima se iz godine u godinu gomilaju zadaci. U posljednje vrijeme puno se radi na integraciji djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu, asimilaciji učenika doseljenika, podučavanju slovenskog jezika i radu s nadarenim učenicima. To su ključna područja koja su trenutno u prvom planu, pored individualnog i grupnog rada odn. savjetovanja i pružanja pomoci u rješavanju problema s različitim edukacijskim, karakternim i sličnim poteškocama s učenicima, roditeljima pa i s učiteljima. Takoder, savjetnik obavlja mnogo drugih zadataka. Tu su školski projekti, upis prvačica i oblikovanje odjela koji zahtijevaju posebnu pozornost, devetoškolci kojima je potrebno profesionalno savjetovanje, djeca s posebnim potrebama te vodenje statistika i pedagoške dokumentacije. Posljednjih godina najviše se vremena ulaže u vodenje dokumentacije i administracije. Nažalost, vrlo malo vremena ostaje za individualno i grupno savjetovanje. Mišljenja sam da, zbog svih dodatnih zadataka i opterecenja koji se gomilaju iz godine u godinu, savjetnici ne mogu sami obavljati sve zadatke. Normativ školskog savjetnika je premalen s obzirom na to da je svake godine sve više odjela, razredi su veci i multikulturalni, a u svakom je odjelu sve više učenika kojima je potrebno posvetiti više pozornosti. Zbog toga, i zbog brige za pojedine učenike, savjetnik je preopterecen i prezaposlen. Tu ima posebnu ulogu razrednik koji pronalazi načine rješavanja i suočavanja s odgojno-obrazovnom problematikom svog razreda. Neadekvatna komunikacija izmedu savjetnika i učitelja takoder je jedan od razloga neuspjeha medusobne suradnje. Jedna od najvecih prepreka za uspješnu i učinkovitu komunikaciju svakako je dominantnost, pasivnost, distanciranost, pokroviteljsko ponašanje, pritisak i tenzije, neprimjeren jezik, kako s jedne, tako i s druge strane. 350 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. Uloga školske savjetodavne službe Školska savjetodavna služba posebnost je slovenskih škola. [6.] S jedne strane, savjetodavna služba predstavlja manjinu i nema formalne moči, što je stavlja u poziciju potencijalnog „gromobrana", a s druge strane ima neformalnu moč jer posjeduje velike količine informacija te formalne i neformalne kontakte s ostalim školskim podsustavima i vanjskim institucijama. [1] »Mečunarodne komparativne studije pokazuju da je malo zemalja koje imaju školske savjetnike zaposlene u školi (Hrvatska ima isti aranžman kao i Slovenija), a večina zemalja za savjetodavni rad angažira stručnjake koji su zaposleni u stručnim centrima (npr. odgojne, pedagoško-psihološke ili mentalno-higijenske institucije, savjetodavni centri itd.).« [6] Za kvalitetno obavljanje savjetodavne dužnosti važno je da je savjetodavna služba organizirana u školi i da je savjetodavni djelatnik sastavni dio školskog kolektiva. Temeljni odgojno-obrazovni cilj škole istovremeno je i temeljni cilj školske savjetodavne službe. Savjetodavna služba u školi pomaže i sudjeluje s ciljem da učenici budu što uspješniji prilikom realizacije temeljnog i svih drugih opčih obrazovnih ciljeva. [6] Temeljem svog posebnog stručnog znanja savjetodavna služba se putem savjetodavnog odnosa i na profesionalno autonoman način uključuje u kompleksno rješavanje pedagoških, psiholoških i socijalnih pitanja odgojno-obrazovnog rada u školi, pomažuči i suradujuči sa svim sudionicima škole te, po potrebi, vanjskim institucijama. Program savjetodavne službe mora imati tri osnovne vrste djelatnosti: pružanje pomoči, razvojne i preventivne aktivnosti te aktivnosti planiranja i evaluacije. Etika školskog savjetodavnog djelatnika, pored poštovanja pojedinaca, znači i sukladnost postupanja s intrinzičnim etičkim načelima savjetodavnog djelatnika. Najbolje je izražena u sposobnosti poštovanja informacija, da je vrijedan povjerenja i da učenici znaju da je to čovjek koji če moči čuvati povjerljivost. [6] Učitelji često naglašavaju da trebaju pomoč savjetodavne službe tijekom rješavanja odgojne i nastavne problematike odjela (problemi u ponašanju, disciplina u razredu, problemi i poteškoče s učenjem, motivacija učenika, rad s nadarenim učenicima, emotivne poteškoče, socijalno-ekonomski problemi djece -pružanje pomoči, individualna pomoč kod učenja). Pored toga, savjetnici navode i druga područja koja nisu toliko često predmet savjetovanja, ali im se učitelji obračaju i s takvim pitanjima: koordinacija rada s djecom s posebnim potrebama; izrada individualiziranog programa; pračenje i evaluacija uključenosti djece s posebnim potrebama; pružanje individualne i grupne pomoči u učenju; razvoj osobnosti: problemi odrastanja, meduljudski odnosi (odnos učitelj-učenik, učenici medusobno, učitelji prema roditeljima); problemi s ovisnošču; smjernice za razgovor s roditeljima i učenicima; individualni i grupni rad s roditeljima; učitelji očekuju da če savjetodavna služba preuzeti inicijativu za savjetodavnu aktivnost za konkretnog učenika: savjetovanje pri izboru nastavnih metoda i oblika, organizacija obrazovnog procesa; pomoč u pripremi satnice na odjelu; profesionalno usmjeravanje; koordinacija u suradnji s vanjskim institucijama; pračenje i promatranje učenika, nastava; na temelju opažanja i konzultacije te 351 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. planiranje, pračenje, evaluacija aktivnosti za poboljšanje stanja; interna edukacija, informiranje, savjetovanje o stručnoj literaturi i zakonodavnim pitanjima - to su područja na kojima savjetnici imaju više znanja i dragocjeni su za pružanje pomoči učiteljima. [2] 7. Zaključak Kako bi se djetetu omogučio cjeloviti razvoj njegove osobnosti, njegovih potencijala, uklanjanje njegovih slabih točaka te isticanje njegovih snaga i vještina potrebna je suradnja svih sudionika u odgojno-obrazovnom programu. Važna je suradnja izmedu rukovodstva i učitelja, rukovodstva i roditelja, učitelja i roditelja te učitelja s vanjskim stručnjacima. Naposljetku, od iznimne je važnosti i suradnja učitelja i savjetnika. Osnovni cilj škole, a time i savjetodavne službe je omogučiti zdrav i kvalitetan razvoj djeteta, što se može postiči samo pozitivnom klimom u školi te u velikoj mjeri i dobrom suradnju učitelja i savjetnika. Zadača savjetnika i učitelja je uspješna suradnja jer suraduju prvenstveno zbog djece i zbog njihovog optimalnog i kvalitetnog razvoja. Medutim, moraju biti svjesni da svatko mora dati svoj doprinos stručnosti i ponašanju jer če samo tako njihova suradnja biti na najvišoj razini učinkovitosti i donijeti najbolje rezultate. Tek kada su svi akteri u školi medusobno povezani i kada medu njima postoji dobro razumijevanje i suradnja, učenici če imati osječaj sigurnosti i podrške u razvoju vlastitih potencijala. 352 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 8. Literatura [1.] Bečaj, J. (1999). Sodelovanje učiteljev in šolskih svetovalnih delavcev. V: Resman, M. (ur.), Svetovalno delo v vrtcih, osnovnih in srednjih šolah. Ljubljana: Zavod RS za školstvo. [2.] Kalin, J. (2004). Sodelovanje učitelja in razrednika s svetovalno službo. Šolsko svetovalno delo, 9, št. 3/4. [3.] Pšunder, M. (1994). Knjižnica za učitelje i starije Obzorja. Maribor. [4.] Pušnik, M., Žarkovič Adlešič, B. i Bizjak, C. (2000). Razrednik u osnovnoj i srednjoj školi. Ljubljana. [5.] Resman, M. (1999). Oddelek, učitelj in svetovalni delavec. V: Resman (ur.), Svetovalno delo v vrtcih, osnovnih in srednjih šolah. Ljubljana: Zavod RS za školstvo, str. 143-155. [6.] Valenčič Zuljan, M. idr. (2011). Sistemski vidiki izobraževanja pedagoških delavcev. Ljubljana: Pedagoški institut. 353 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad KAKO POBOLJŠATI DRAMSKE VJEŠTINE Monika Ravnikar Bobnar, prof., učiteljica razrednega pouka OŠ Komenda Moste, Slovenija 354 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Djeca su opčenito vrlo kreativna i u dramsko-lutkarskom klubu imaju prilike za razvoj kreativnosti, koja je često sputana u nastavi. Pokreče ih želja za nečim novim, zanimljivim i nadasve neočekivanim. Drama nudi sve to. U dramsko-lutkarskom krugu željela sam postiči cilj usavršavanja dramatizacije. Pritom sam željela da djeca budu kritična i samokritična. Na probama je analiziran svaki igrokaz koju su odigrali učenici i svaki glumac njihove skupine. Došli smo do spoznaje da su učenici u dramskom krugu postali i pozitivno i negativno samokritični i kritični prema svojim suučenicima. Ključne riječi: analiza dramatizacija, lutka, kritika, igra, analiza 355 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD Djeca se kod kuce i diljem svijeta zabavljaju s lutkom. Tješe je, razgovaraju s njom, spavaju s njom...Današnje dijete, medutim, može satima sjediti ispred televizora, računala ili pametnog telefona u ruci, a da ni ne primijeti da je usamljeno. Ili ima pune ruke posla cijeli dan. Koliko se još takvo dijete igra? Lutka ga uvjerava da se može igrati, ako, naravno, nade način za to. Djeca su vrlo kreativna i u lutkarsko-dramskom krugu imaju mnogo mogucnosti za razvoj kreativnosti, koja je u nastavi često sputana. 2. KAZALIŠTE LUTAKA KROZ POVIJEST Kazalište lutaka je umjetnost s manje iskustva od dramskog, ali je utoliko zanimljivije i nepoznatije, zbog svoje zgusnute sintetičnosti. Kombinira glazbu, dramu, filmsko stvaralaštvo, animaciju, umjetnost, dakle gotovo sve što je umjetnost protkala kroz povijest. Uz pomoč prikupljanja iskustva, kazalište lutaka stvorilo je novi umjetnički jezik koji je bio vrlo specifičan. Za osnovu je uzeo oživljavanje mrtve materije uz pomoč lutkarske iluzije, koju moraju dobro poznavati oni koji žele stvarati u lutkarskom kazalištu. [2] Lutkarska predstava nastala je u Sloveniji prema stranim uzorima, a time i prema stranim utjecajima. Nakon 2. svjetskog rata slovensko se lutkarstvo počelo ubrzano razvijati od 1945. godine. Slovensko lutkarsko gledalište osnovalo je stalno i profesionalno lutkarsko kazalište. [1] 3. KAZALIŠTE, DRAMATIZACIJA, LUTKA Kazalište je područje glume koje se bavi igranjem priča pred publikom kroz govor, pokret, glazbu, ples, zvuk i luksuznu predstavu ili jedan ili više elemenata drugih glumačkih umjetnosti. Uz standardni razgovorni stil, kazalište se može izvoditi i u drugim oblicima kao što su opera, balet, mimika, kabuki, kineska opera, kazalište lutaka, gluma, improvizacijsko kazalište, kabare ili pantomima. Kazalište je prvenstveno mjesto izvedbe, slavlja, rituala, ali ujedno i tradicija i škola kako ideje, priče i tradiciju prenijeti masovnoj publici. [3] Dramatizacija je transformacija (prijenos, preobrazba) nedramskog teksta u dramski oblik namijenjen uprizorenju. To je autonomno književno djelo, a ujedno funkcionira i kao inscenacijski tekst. [4] Lutka je mala figura koju oživljava animator (npr. dijete). Poistovječuje se s lutkom u osjetljivim situacijama i kroz nju govori o stvarima o kojima inače ne bi govorio. Lutka može biti od pomoči u učenju, pružanju novog materijala za učenje, 356 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. prevladavanju straha, zanimljivom učenju i može riješiti konfliktne situacije. Lutka je prečac u svijet mašte. 4. OD IDEJE DO IGRE Željela sam uključiti što više učenika u dramu. Željela sam da učenici koji su se bojali nastupa, nadu način kako prevladati strah i steči samopouzdanje da mogu nastupiti pred publikom. Ali mi smo različiti ljudi, a i djeca. Neki s ponosom i samopouzdanjem nastupaju pred gledateljima, drugi se žele sakriti barem u kostimu, treči radije nastupaju kroz lutku, treči ne bi nastupali, ali bi htjeli sudjelovati u dramskoj predstavi. To su bili umjetnici koji su pomogli u stvaranju scene i lutke: ideje, dizajn, kompozicija, slikanje, crtež... Rad se odvijao u pojedinačnim fazama: > Odabir prikladnog teksta: S učenicima čitamo različite bajke i razgovaramo o njima. Uputila sam učenike da paze da odaberemo tekst koji možemo transformirati, napraviti lutke, napraviti scenu, kostime, a tek kada vidimo da je sve to izvedivo u pojedinoj priči onda ga odaberemo. Odlučili smo se za bajku Tučnjava u ormaru, autorice Jane Milčinski. > Učenici su iznijeli svoje mišljenje o nastanku igre: Napravit čemo lutkarsku predstavu, donijeti različite cipele od kuče i udahnuti im život. Prije čemo im napraviti oči, uši i usta. Svi učenici izradivali su lutke - cipele, neki su napravili ormar, drugi, glazbenici, fokusirali su se na glazbenu pratnju. No, tekst sam redizajnirala prema potrebama izvodača. > Napravili smo list za promatranje: Promatrat čemo što je važno poboljšati tijekom igranja. Opazovalni list po igri med igro začetno stanje končno sta nje Ime učenca samokritično se oceni kriti č.argumen t.soigralce govor nastopanje moti vacija za igro pozitivno, negativno pozitivno, negativno razločen C (U to ro knjiže 2 sz 10 u ZL u 4-» tO e > TO M O E n: to -Ce ž k e n ^ O —i 4-» > ^ S i? i dod.list-vprašalnik Tabela: List za promatranje > Mentor (učitelj) i učenici promatrali su i bilježili zapažanja na listu za promatranje. Pritom sam potaknula učenike na pozitivne i negativne argumente o sebi i svojim suglumcima. > Razgovarajmo o njihovim osječajima na nastupu i na kraju igre. 357 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. > List za promatranje: Rezultati koje smo postigli pokazali su da su svi učenici uspjeli pronači pozitivna i negativna mišljenja suglumaca i sebe. Govor u predstavi se kod svih poboljšao i postao razgovjetniji, jasniji, pismeniji i interpretativniji, izvedba se poboljšala jer su izvodači bili sigurniji i pažljiviji prema izlasku na pozornicu. Motivacija za predstavu se povečala jer se večina izvodača sljedeče godine odlučila za pohadanje lutkarskog dramskog kluba, a želju za nastupom u predstavi izrazili su i brojni gledatelji-učenici. I sama sam primijetila samopouzdanje učenika izvodača, što se na nastavi ne primječuje u tolikoj mjeri. Lutkarsku dramu aktivno pohadaju učenici koji žele nastupiti, steči pozitivnu sliku o sebi, samopouzdanje ili vidljivost u lokalnoj zajednici. Učenici vole stvarati predstavu (dio dramskog teksta ili glazbene dodatke sami napišu, izraduju lutke ili kostime za svoj lik, kreiraju scenu...). Scene čije su tekstove ili glazbu sami dodali igraju bolje, govor je interpretativniji. Osmislili su i svoj lik (izradili vlastiti kostim ili lutku) te si medusobno pomagali da izgled bude prikladan - jačaju se odnosi medu učenicima. U svakoj improvizacijskoj igri sudili su sebi i svojim suglumcima. Ocjenjivanje sebe kao glumca i drugih glumaca pokazalo se vrlo dobrodošlo i kritično prema drugima, jer je to činilo glumce samopouzdanijima jer su dobivali pozitivne i negativne kritike koje su potom pokušavali eliminirati. Na probama smo analizirali svaku predstavu i glumce naše skupine. Glumci su prvo nastupili pred svojim vršnjacima, a potom i pred roditeljima. 5. ZAKLJUCAK Došli smo do spoznaje da su učenici u lutkarsko-dramskom krugu postali i pozitivno i negativno samokritični i kritični prema svojim suglumcima. Govor medu glumcima je poboljšan. Postao je jasniji, jasniji, pismeniji i razumljiviji. Učenici su u širem okruženju postali prepoznatljivi kao dramatičari, samouvjereniji u osobnosti i hrabriji u umjetničkom jeziku. Cilj je dakle postignut. 358 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. LITERATURA: [1] Sobočan, P (2012). Razvoj lutkovnega gledališča na slovenskem. Maribor: Univerza v Mariboru. Pridobljeno iz http://takey.com/Thesis 149.pdf [2] Trefalt, U (1993). Osnove lutkovne režije. Ljubljana: Zveza kulturnih organizacij Slovenije. [3] Wikipedija. (b.d.) Pridobljeno 10. 12. 2021 iz https://sl.wikipedia.org/wiki/Gledali%C5%A1%C4%8De [4] Wikipedija. (b.d.) Pridobljeno 10. 12. 2021 iz https://sl.wikipedia.org/wiki/Dramatizacija 359 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad KREATIVNA INSPIRACIJA IZ AMBALAZNOG OTPADA JULIJA GRM Osnovna šola Frana Roša Celje, Slovenija 360 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak: U aktivnosti provodenja kreativnog vremena tijekom produženog boravka učenici upoznaju različite materijale iz svog okruženja, poput papira, prirodnih i otpadnih materijala. Potonji su crvena nit članka. Ovo nas vodi u svijet stvaranja u odjelu produženog boravka u OŠ Frana Roša, uglavnom od ambalažnog otpada. Za stvaranje nam nisu potrebni skupi materijali. Prije nego što odredenu ambalažu (tube, ambalažu za jaja, kutije topljenog sira i sl.) bacite u smece, razmislite što od toga napraviti i dati mu još jedan život. Proizvodi nastali tijekom duljeg boravka od ambalažnog otpada prave su igračke koje oživljavaju dječju maštu, uveseljavaju učenike s najmilijima ili ih smatraju simpatičnim ukrasom u stanu. Kreativnim korištenjem otpadnih materijala njeguju i brigu o čistom okolišu. Ključne riječi: produženi boravak, kreativni provod, ambalažni otpad, otpadni materijal, ekologija. 361 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Kreativnost je položena u našu kolijevku. Prve kreativne korake možemo promatrati kod naših mališana. Čak i školarci, pravi umjetnici, uvijek trebaju nove izazove. Neizmjerna je njihova znatiželja, želja za istraživanjem i otkrivanjem, njihova mašta, žar i kreativnost. Ispravno je da ih učitelji u kontekstu produženog boravka (PB) potiču na to i pomažu im u razvoju vještina. _U PB-u, posebice tijekom kreativnog provoda (UPČ), nudi nam se mnogo mogucnosti za razvoj kreativnosti u raznim područjima, uključujuci likovnu, gdje učenici stvaraju u likovno-dizajnerskom, tehničkom, igračkom, lutkarskom i bajkovitom kutku. 2. Središnji dio Učitelj učenicima nudi različite materijale i prepušta ih mašti. Ova komponenta PB-a čini mi se vrlo važnom jer učitelj nastoji učenike u kutovima u kutovima učiniti što neovisnijima da prepoznaju, testiraju, proizvode, izlažu, sklapaju, grade, usporeduju, planiraju i evaluiraju. Poanta je da proizvod nije sam sebi cilj, vec samo sredstvo za razvoj kreativnih sposobnosti i sredstvo za oblikovanje djetetove osobnosti. Kada učenik sam stvara nešto novo, to je popraceno osjecajem osobnog zadovoljstva, što dovodi do samopotvrdivanja i razvoja pozitivne slike o sebi. Svake godine se pokaže da učenik koji ne ističe u drugim područjima ima visoko razvijene ručne vještine, estetski osjecaj, točnost. U pravilu se na ovom području dokazuju učenici koji su slabiji u drugim područjima, što je jako dobro za njihovo samopoštovanje. Kao učiteljica se svake godine suočavam s nedostatkom sredstava za nabavku materijala za rad na UPČ-u. Ne vidim to kao problem, ali svake godine to prihvacam kao izazov, odnosno izazov testiranja vlastitih sposobnosti i kreativnosti, kao i odgovornosti očuvanja prirode. Briga za očuvanje netaknute prirode i zdrav način života postaje sve veca vrijednost, a ujedno i odgovornost prema buducim naraštajima. U Osnovnoj školi Frana Roša provodimo brojne aktivnosti kojima nastojimo podici ekološku svijest kod naših učenika i njihovih roditelja te više pažnje posvetiti očuvanju našeg okoliša. PB takoder nudi brojne mogucnosti za osmišljavanje i razvoj ekološke osjetljivosti djece planiranjem odgovarajucih sadržaja i aktivnosti. Kao profesorica u PB-u ove škole dajem sve od sebe da širim informacije o onečišcenju okoliša i na što nenametljiviji način educiram učenike u duhu zaštite okoliša. U prvim satima PB-a, te na uvodnom roditeljskom sastanku, upoznajem ih sa značenjem ovog pojma odnosno s eko-aktivnostima koje provodimo u okviru škole, a posebno unutar PB-a. U sklopu OPB-a takoder puno pričamo o čistom okolišu, brizi za prirodu, a posebno o otpadu i važnosti odvajanja otpada. Knjige su moje polazište. Za razvoj djece prve trijade bajke i priče vrlo su korisni alati za izgradnju novog sustava vrijednosti, uključujuci i one vezane uz ekologiju. Različite priče djetetu približavaju svijet i pogodne su za izgradnju novih vrijednosti vezanih za odnos prema prirodi. Na taj način dijete od najranije dobi počinje formirati pozitivan i kritički odnos prema sadržajima očuvanja prirode na vizualnoj i kognitivnoj razini. Svake godine u sklopu aktivnosti opuštanja i samostalnog učenja pročitam nekoliko slikovnica na eko temu, na pr. Putovanje male plastične vrecice , Medvjed doktor, Jaka pomaže prirodi, Zemlja je hladna, Ekovedek, Bor i Jelka , Eko kralj i drugi. Stvaramo na temelju pročitanog sadržaja, teme odabrane 362 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. tijekom UPC-a. Sve aktivnosti u PB-u se isprepliču, a ciljevi se nadograduju s obrazovnim ciljevima nastave. PB doista nudi mogučnost dopune, poboljšanja i nadogradnje obveznog osnovnoškolskog kurikuluma i uključivanjem ekoloških tema. Takve aktivnosti uključuju različita predmetna područja: učenje o okolišu (učenici uče i konsolidiraju odgovorno gospodarenje otpadom, važnost odvajanja otpada, važnost prikupljanja, pravilnog odlaganja i recikliranja...), matematiku (uključuje razvrstavanje, brojanje, vaganje otpadnog materijala...) , slovenski učenici obogačuju svoj rječnik) i područje likovnog odgoja (učenici upoznaju otpadni materijal, njegova svojstva i upotrebljivost, nove likovne tehnike,..). Trudim se da velika večina onoga što stvaramo bude ekološki, odnosno otpadni materijal koji bi inače završio na odlagalištima ili čak obližnjim divljim odlagalištima. Osnova je otpadna ambalaža koja se kombinira s drugim otpadnim materijalima. Riječ je o raznim ostacima i onome što je več iskorišteno i predodredeno u smece, ali dobro dode. Prednost ovog materijala je što je besplatan i nikada ne ponestaje. Medutim, potrebno ga je prikupiti i očistiti ako je potrebno. Tijekom cijele školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje raznovrsnog materijala. Učenici dosta materijala donose od kuce, neki roditelji sa svojih radnih mjesta, a nešto dobijemo odlaganjem i čiščenjem ambalažnog otpada od školske ručke, ručka. Dogovorili smo se s kuharima da počistimo i po potrebi očistimo otpadnu ambalažu (veče kutije, kutije topljenog sira,...) koja nastaje u kuhinji i može se ponovno koristiti. Zajedno skupljamo veliki broj ambalažnog otpada koji se dijeli prema vrsti materijala: papir i karton (posebno kartonske kutije za lijekove, kozmetiku i hranu), tube (papirnate ručnike, folije za hranu, toaletni papir, pladnjeve i kutije za jaja , papirnati tanjuri), staklo (osobito boce za hranu i piča, piča, staklenke za kiselu hranu i dječju hranu), metali (osobito limenke, metalna ambalaža za čuvanje konzerviranog voča i povrča, mlijeko u prahu) i plastika (osobito plastična ambalaža raznih namirnica (namazi, jogurti, mlijeko i vočni napici, boce, plastične staklenke i lonci...)). U učionici od kutija izradujemo ekološki kutak i učimo kako pravilno razvrstati ambalažni otpad. Na kraju školske godine višak ambalaže se odvozi u kontejnere ispred škole i propisno zbrinjava. Za preradu ambalažnog otpada koristimo i drugi otpadni materijal koji učenici i roditelji takoder s velikim žarom donose u školu tijekom cijele godine: komade robe, kože, vune, starog papira, kartona, novina i časopisa, papirnatih salvete, komadiče ukrasnih vrpci , užad i sitnice, stari CD-i i slično. Smatram da učenici ne samo da rado pomažu u prikupljanju i razvrstavanju otpadnog materijala i stvaraju od njega, nego se, štoviše, zabavljaju i puno uče. Uče da se materijali mogu koristiti na mnogo načina i za različite prilike. Stječu nova znanja, jer uče o njihovim svojstvima i upotrebljivosti pri radu s ambalažnim otpadom i drugim otpadnim materijalima. Pri projektiranju od takvih materijala testiraju se u mnogim likovnim tehnikama. Počinjemo raditi s jednostavnijim 363 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. materijalima i tehnikama, a s vremenom nastavljamo sa zahtjevnijim (kombinirajuci i materijale i likovne tehnike). U svom radu učenici uče vještine učenja koristeci razne alate i pomagala. U manualnoj kreativnosti osposobljavaju se za koordinaciju ručnih pokreta (koordinacija ruku, očiju,..), točnost, brzinu, vještinu, strpljivost. 3. Zaključak Članak pruža neke ideje i savjete o tome kako dobiti besplatan materijal za izradu i kako uključiti organski sadržaj u PB. Takvim planiranjem i provedbom aktivnosti učitelj ne samo da prenosi znanja, vec omogucuje i aktivnu promjenu kulture ponašanja i ponašanja svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Materijal je dostupan studentima kod kuce, a prikladan je i za korištenje tijekom učenja na daljinu. Naime, kroz različite aktivnosti u odvojenom prikupljanju otpada učenici u svojim obiteljima uspostavljaju nove navike odvajanja otpada i čini se da ih održavaju. Svake godine me učenici u OPB-u ponovno pozitivno iznenade pažljivijim odvajanjem otpada i prikupljanjem ambalažnog otpada. Svake godine u školu donose sve više ambalažnog otpada koji se pažljivo čisti i propisno odvaja. Ambalažni otpad sve više uključujemo u svoj rad. Primjecujemo da smo svi sve aktivniji u brizi za zdrav okoliš. 364 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Literatura [1.] Blaj, B. in Kos Knez, S. (2005). Podaljašano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli: razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. (koncept). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport: Zavod Rs za šolstvo. [2.] Fefer, J. (2002). Jaka pomaga naravi. Vrhnika: FIF- okoljevarstveno svetovanje. [3.] Galliez, I. (2010). Zemlja se je prehladila. Jezero: Morfem. [4.] Kodrič, Z. (2009). Ekovedek, Bor in Jelka. Maribor: Založba Pivec. [5.] Kraljič, H. (2011). Doktor Medved. Jezero: Morfem. [6.] Podgoršek, M. (2011). Eko kralj. Domžale: Epistola. [7.] Podgoršek, M. (2015). Potovanje male plastične vrečke. Domžale: Epistola. 365 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SOCIJALNE VJEŠTINE U PRVOM RAZREDU JULIJA GRM Osnovna šola Frana Roša Celje, Slovenija 366 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Djeca polako i razvojno stječu socijalne vještine. Svako razvojno razdoblje djetetu nudi odredene mogučnosti razvoja, što je svakako potpuno individualno. Medutim, postoje odredene prekretnice koje predvidaju što bi dijete trebalo moči naučiti u odredenoj dobi. Komunikacija i upravljanje emocijama vrlo su važne društvene vrline i osnova za razvoj gotovo svih društvenih vještina. Dijete prvo mora biti svjesno svojih emocija - to se može razviti tek kada su razvijene odredene kognitivne sposobnosti, posebice sposobnost pomnog promatranja. Da bi dijete bilo svjesno svojih emocija, prvo ih mora svjesno percipirati u sebi. On to čini promatrajuči što se dogada u njemu. Možemo pomoči djetetu razgovorima i pitanjima. Ako to postane stalna praksa, dijete če polako, ali postojano razvijati sposobnost samoopažanja i svijesti o vlastitim emocijama. Ključne riječi: djeca, socijalne vještine, emocije. 367 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Dječji razvoj obuhvača sljedeča područja: tjelesni razvoj, motorički razvoj, kognitivni razvoj (pažnja, percepcija, predstavljanje, kreativnost, učenje, pamčenje, mišljenje, govor), psihosocijalnil razvoj (osobnost, emocije, odnosi, privrženost, ponašanje) i moralni razvoj. Sva područja su medusobno povezana, komplementarna i uvjetovana. Ne možemo ih hijerarhijski rasporediti, jer su svi važni za cjelokupni razvoj djeteta. 2. Jedro Pružatelji društvenih igara, odgajatelji i učitelji moraju imati odredene podatke o takvim igrama koje dobivaju na raznim radionicama. U mraku je bitan samo učinak, ali je potrebno unaprijed razmisliti koji su nam ciljevi, kako čemo najbolje izvesti utakmicu, pa prema kojem ključu treba predvidjeti i prepreke koje nas mogu zadesiti tijekom provedba. Stoga je ključno unaprijed se dobro pripremiti za provedbu, ali takoder moramo obratiti pozornost na: - veličina i struktura grupe, - jasno predstavljena pravila, - uključenost svakog pojedinca u aktivnosti grupe, - jasni i sažeti zahtjevi koje treba poštovati tijekom igre i analize tijeka igre, - uzimajuči u obzir potrebe cijele grupe, a ne samo pojedinca, - poštivanje želja pojedinca tijekom grupne igre, - dobro uvažavanje promjenjive klime u razredu prilikom provodenja društvenih igara. Kako je jedna od ključnih komponenti društvenih igara komunikacija, potrebno je razjasniti glavne teme u grupi koje se tiču komunikacije: - tko koga sluša, - koje su ideje prihvačene, - koliki utjecaj netko ima. Tako se postupno počinje stvarati mjesto pojedinca u grupi, gdje svatko stječe svoj status. Time počinjemo svi zajedno, kako učenici tako i učitelji, stvarati grupnu kulturu koja dotiče karakteristike primjerenog ponašanja u grupi, gradenja pozitivnih odnosa u skupini i pozitivnog vrednovanja sebe i cijele grupe. Pritom se potrebno naviknuti na stjecanje pozitivne slike o sebi. (4) Svaki učitelj ima očekivanja za svoje učenike i razred, ali ona nisu nužno ista kao i stvarno stanje u razredu. U razredu se može pojaviti nekoliko dimenzija odnosa: povezanost, zadovoljstvo, napetost, poteškoče, natjecanje. Kada situacija u razredu odstupi od uredene razredne klime, učitelj si često pomaže društvenim igrama. Oni su često učinkovitiji od puke rasprave izmedu učenika i nastavnika, jer svaki učenik ima svoju ulogu i zna kako reagirati jedni na druge u situaciji. Kroz igru učenik stječe konkretna iskustva koja potom primjenjuje u praksi. Svaki učitelj nastoji svoje učenike što uspješnije dovesti do postavljenih optimalnih ciljeva. Svako vodstvo je uspješno kada su u grupi uspostavljeni dobri meduljudski odnosi, pravilna komunikacija i visok stupanj motivacije medu članovima grupe. U 368 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. principu svaka grupa ima svog voditelja, ali unutar grupe je ključno da su uloge pravilno rasporedene, što naravno ovisi i o strukturi grupe i vrsti grupe. Voda grupe je pojedinac koji ima veci utjecaj na ostale članove, a oni ga podržavaju i slijede njegove smjernice. U vodstvu mogu postojati i neke prepreke koje otežavaju postizanje postavljenih ciljeva. Najčešci problemi se tiču osobina ličnosti vode, funkcija vode itd. Ocjenjivanje rada voditelja jedan je od najtežih zadataka, jer ga je uvijek potrebno gledati s dvije strane. U školi, kada netko ocjenjuje učitelja kao voditelja, prvo ga ocjenjuje ravnatelj, a važnu ocjenu daju, naravno, i učenici. Za učitelja koji je uspješan voda svoje grupe važno je da može uspostaviti demokratske odnose koji pomažu da se učenici bolje motiviraju za rad. Dobar voditelj nastoji aktivirati učenikove intelektualne sposobnosti, promiče pravilnu komunikaciju izmedu učenika i gradi na medusobnom povjerenju i ljubavi. Naravno, i dobar učitelj dobro poznaje svoje učenike, pa u razredu izvodi takve didaktičke aktivnosti kojima ispunjava zahtjeve sata. Društvene igre jedan su od metodičkih pristupa koji spajaju igru s humorom, što je ključno za uspješno društveno učenje i svakodnevni život djece. Društvene igre nisu obične društvene igre. Provedbom društvenih igara nastojimo postici višu razinu socijalne osjetljivosti, razviti socijalne vještine i utjecati na kvalitetu vršnjačkih odnosa. Uskladujemo ili mijenjamo pravila i tijek kako bismo usmjerili dogadaje u željenom smjeru. Suprotno tome, društvene igre imaju tendenciju natjecati se, eliminirati i ponuditi nekome tko je loše prihvacen u grupi čak i manje vjerojatno da ce sudjelovati. One se provode uglavnom na razini izvedbe i ne dopuštaju napredak na društvenom području. J. Virk Rode i J. Belak Ožbolt ističu da je u društvenim igrama potrebno biti svjestan sljedeceg: • Igre treba birati na temelju sustavnog promatranja i poznavanja karakteristika grupe (dinamika interakcija, odnosi medu pojedincima, sukobi). • Dijete se mora dobrovoljno odlučiti uključiti se u igru. • Odgajatelj, učitelj ne samo da vodi igre nego ih i igra, ravnopravan je član skupine. • Odgajatelj, učitelj moraju bilježiti zapažanja djece i dogadanja u skupini, jer to omogucuje bolje poznavanje djece. • Mora se poštivati pravo na privatnost i pravo na različitost. • Ciljevi pojedinih igara moraju biti jasno definirani kako bi se postigle promjene na razini društvenog razvoja. • Nakon svake izvedbe razmišljamo i razgovaramo o tome što se dogada, osjecamo i doživljavamo. 369 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Igra je vrlo složena aktivnost u kojoj dijete izražava sebe, svoje osjecaje, ponašanje, potrebe, kroz koju se formira, uči, razvija. Zato je toliko važno da svako dijete uživa u igri od predškolskog razdoblja nadalje, da ima slobodan način razmišljanja, izražavanja i da ima priliku igrati se u grupama, gdje uči suradivati s drugima, a ne samo egocentrično djelovanje.što je dijete snažnije uključeno i uključeno u grupu, prije ce uvidjeti što je potrebno da on kao aktivni član grupe dobro funkcionira i bude uspješno prihvacen u nju. 4. Literatura [1.] Brazelton, B., (1999). Otrok: Čustveni in vedenjski razvoj vašega otroka. Ljubljana: Mladinska knjiga. [2.] Horvat, L. in Magajna, L. (1987). Razvoja psihologija. Ljubljana: Državna založba Slovenije. [3.] Nemec, B. in Kranjc, M. (2011). Razvoj in učenje predšolskega otroka. Ljubljana: Grafenauer založba. [4.] Virk Rode, J. in Belak Ožbolt, J. (2007). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Pridobljeno 12. 9. 2012 s http://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=2281 [5.] Toličič, I. in Smiljanič, V. (1979). Otroška psihologija. Ljubljana: Mladinska knjiga. 370 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad TEHNICKA KREACIJA U SKOLI JULIJA GRM Osnovna šola Frana Roša Celje, Slovenija 371 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U članku se prikazuje produženi boravak (PB) kao prilika za razvoj tehničke kreativnosti, te jedna od komponenti produženog boravka kreativno slobodno vrijeme kao prilika za rano učenje i poučavanje tehnike i tehnologije. Produženi boravak vidim kao priliku da student kroz igru i kreativni rad stječe znanje, iskustvo i uvid u svijet tehnologije. U članku su prikazane neke planirane i usmjerene aktivnosti iz područja tehnologije i tehnologije u produženom boravku, prilagodene dobi i razvojnoj fazi djece, uz koje učenici upoznaju materijale i tehnike rada, koriste alate i uredaje, dizajniraju, razvijaju vještine i kreativnost. . Ključne riječi: tehnika i tehnologija, produženi boravak, kreativnost, tehnički kutak, modelarstvo i modelarstvo. 372 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod „ Ako se ne posvetimo zadaci izvanrednih napora, zemlje koje nemaju temelj za sudjelovanje u medunarodnom tehnološkom natjecanju postat ce područja siromaštva, očaja i nasilja koja se ne mogu iskorijeniti pomoci ili humanitarnim djelovanjem. "(1) Kako se aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama prilagodavaju potrebama razvoja i ubrzavaju razvoj, tehnički se sadržaji uvode u nastavne planove i programe. Rano učenje tehnike u našoj zemlji počinje u predškolskoj dobi, a nastavlja se u osnovnom obrazovanju. Osnove tehnike i tehnologije u prva tri razreda osnovne škole su učenje o okolišu. Nastavni planovi i programi za učenje o okolišu sadrže ciljeve koji su prepoznati kao ciljevi tehnike i tehnologije. „Djeca u vrticima i učenici u prvom razdoblju od 9 godina u aktivnostima kreativnog procesa rada i strategija učenja tehnike i tehnologije stječu znanja i znanja o tehničkim objektima, pojavama i procesima te uče o njihovoj namjeni i važnosti, upoznaju različito okruženje. i materijalima prilagodenim ljudima, razvijaju ideju o stvaranju otpada te značenju i mogucnostima obrade, alatima i uredajima, modelima, maketama i drugim kreacijama te razvijaju svoje tehničke, kreativne sposobnosti i vještine. (2) Tehnika i tehnologija i produženi boravak Kako se aktivnosti u PB-u ispreplicu i nadograduju s obrazovnim ciljevima nastave, svake školske godine postavljam si izazov planiranja odgojno-obrazovnog rada u produženom boravku kako bih učenicima ponudila što više znanja o svijetu tehnike. Tehnički izričaj djece temelji se na kreativnosti koja je njegova osnovna smjernica. Kreativno slobodno vrijeme kao jedna od sastavnica PB-a nudi brojne mogucnosti za razvoj kreativnosti u različitim područjima, uključujuci i tehničko, gdje se temelji na vodecim i globalnim ciljevima tehnike i tehnologije za 1. tromjesečje devetogodišnje osnovne škole zapisanim u Nastavnom planu i programu učenja o okolišu. o upoznavanju materijala, tehnikama strojne obrade, alatima i uredajima, o konstrukciji i razumijevanju funkcionalnih veza (3, 4) Fokus aktivnosti trebao bi biti na činjenici da učenici samostalno identificiraju, testiraju, proizvode, izlažu, sastavljaju, grade, usporeduju, planiraju i ocjenjuju. Poanta je da proizvod nije sam sebi cilj, vec samo sredstvo za razvoj kreativnih sposobnosti, a time i sredstvo za oblikovanje djetetove osobnosti. (5) Rano uvodenje tehnike i tehnologije u PB takoder donosi puno kreativnog zadovoljstva studentima. Svake godine se pokaže da vecina njih voli tehnički stvarati. Iskustvo učitelja s proizvodom, modelom i maketom, koje on osmišljava i preoblikuje, učitelju puno govori. Učenici imaju tendenciju osjecati pravo zadovoljstvo kada stvore nešto novo ili samo poboljšaju postojece. Doista nas impresioniraju i iznenaduju svojom maštom, inovativnošcu i idejama. Nevjerojatno je koliko su neki studenti vješti. Svake godine se pokaže da učenik ne briljira u drugim područjima, ali je iznimno samostalan u području tehnike i tehnologije, kreativan, snalažljiv, ima visoko razvijene ručne vještine, estetski osjecaj, preciznost. U pravilu se na ovom području dokazuju učenici koji su slabiji u drugim područjima, a to je takoder jako dobro za njihovo samopoštovanje. 373 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I danas mi odzvanjaju riječi učenika mog OPB-a, kada smo prošlog proljeca napravili maketu papirnatog aviona na gumici i bacili je u dvorište ispred škole: „Učiteljice, danas sam pomogao svojim kolegama iz razreda. . Moji kolege iz razreda uvijek mi pomognu jer ne znam čitati ni matematiku. Danas sam im pomogao. Pomogao sam im da njihov avion odleti daleko." Izrada aviona bila je jednostavna. Učenici su nacrtali plan na crtežnom listu (sheleshamer). Obris modela je izrezan i sastavljen bez upotrebe ljepila samo presavijanjem lista papira. Medutim, bila je potrebna precizna izrada i pravilno postavljanje. U ovom slučaju, avion je dobro letio. To je učinio i eksponirani učenik, a pritom je slijedio moje upute. Važna je i ispravna procedura pokretanja. Letke je ispalio tako što je prvo zalijepio zub na donju stranu modela za jedan kraj gumice. Jednom rukom je držao vertikalni stabilizator na modelu, a drugom je zatezao slobodni kraj elastike. Ispravno je usmjerio model prema gore i spustio ga. Sjetio se i da se dvije tanke elastike mogu spojiti jedna na drugu i da je njegov avion letio stvarno sjajno. Drugim kolegama iz razreda pokazao je da uz pomoc kormila na horizontalnom stabilizatoru podešava zavoj ili smjer leta. Ako želimo da se piloti strmije penju, lagano ih savijamo prema gore i obrnuto. Važan je i vertikalni stabilizator koji, ako se okrene lijevo i desno, može utjecati na smjer leta. (6) Kutovi i tehnika i tehnologija Tijekom organiziranog PB-a, gdje je rad uglavnom postavljen tako da dijete u okviru ponudenih mogucnosti odabere odgovarajuci oblik rada i aktivnosti, dnevna dinamika rada uključuje i rad u kutovima. U učionici imamo dizajnerski kutak u kojem se takoder razvijaju vještine i navike iz područja tehnike i tehnologije. Svaki dan tamo donosim materijal i alate za njegovu obradu. Dijete kroz igru stječe znanje, iskustvo i uvid u svijet tehnologije. To je moguce i u tehničkom kutu. U razredu imamo "lego kutak". Lego je samo jedna od konstrukcionih kolekcija. Djeca s gradevnim elementima ove slagalice sastavljaju predmete i modele, uglavnom vezane uz tjednu temu, dok otkrivaju osnovne tehničke funkcije (npr. transport, podizanje, (). Stječu tehničko i fizičko znanje i iskustvo te razvijaju vještine za dizajn i inovacije. Učenici mogu nadograditi ovo znanje i vještine u aktivnosti Lego robotike koja ih zanima. Kako u odjelu postoji želja za stvaranjem, izradom, eksperimentiranjem, projektiranjem i drugim tehničkim tehnikama, nastojim u buducnosti ovaj odjel dopuniti nekom drugom kolekcijom gradenja (Gigo slagalica, Metador,...). 374 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svake godine zainteresiranim učenicima omogučujemo pohadanje radionica modelarstva modelarstva u školi koje vodi iskusni gospodin Bogdan Jazbec. Uz pomoč mentora, učenic modelarstva i maketarstva uvijek izraduju odlične avione na kojima im zavide svi prijatelji. On vodeno stvaraju prekrasne leteče objekte, ali oni koji žele naučiti više i okupiti vlastitu zračnu flotu upisuju se u krug pod vodstvom gospodina Jazbeca u Celjskoj omladini centar i tako jako korisno provesti slobodno vrijeme. 375 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.Zaključak Učitelj se susrece s brojnim izazovima u svom odgojno-obrazovnom radu unutar PB. Jedna od njih je i poticanje i razvijanje tehničke kreativnosti kod učenika. „Racionalizatori, izumitelji i istraživači nisu 'rodeni' samo na fakultetima, institutima i istraživačkim centrima. Stjecanje kvaliteta inovatora je proces koji vuče korijene iz predškolske dobi. Taj se proces nastavlja u osnovnoj školi u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i nastavlja se u srednjim školama i fakultetima. Pritom polaznici (od vrtica do fakulteta) stječu znanja, iskustva, vještine, navike i, što je najvažnije: kreativno i tehničko razmišljanje. Od manjih tehničkih poboljšanja i racionalizacija do velikih izuma i sveobuhvatnih tehnologija.'(5) Mnogo je mogucnosti za tehniku i tehnologiju u prva tri razreda osnovne škole (nastava, produženi boravak, produženi program, zanimljive aktivnosti, tehnički dani, medupredmetno povezivanje). U našoj školi nudimo i zanimljive aktivnosti iz područja tehnike i tehnologije Lego robotike te radionice modeliranja i modeliranja. Papotnik (5) naglašava da „ne propuštamo ovo razdoblje (predškolski i rani školski period) za rano učenje tehnologije", a ja na temelju napisanog dodajem: „Ovu aktivnost (PB) ne propuštamo za rano učenje tehnologije". Suvremeni način života i školski sustav orijentiran na performanse oduzimaju djeci sve više vremena, tako da im gotovo ništa ne preostaje za opušteno i fakultativno stvaranje. Priroda rada u odjelu produženog boravka, koji nije primarno učenje, omogucuje studentima da ovdje stvaraju opušteno i fakultativno, pa im tu mogucnost nudimo, primjerice, u dizajnerskom ili tehničkom kutku. 376 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.Literatura: [1.] Delors, J. (1999). Učenje- Skriti zaklad; Poročilo Mednarodne komisije o izobraževanju za enaindvajseto stoletje, Pripravljeno za Unesco. Ljubljana: Ministrstvo Republike Slovenije za šolstvo in šport. [2.] Papotnik, A., Katalinič, D. in Fošnarič, S. (2005). To zmoremo že sedaj: z opazovanjem, raziskovanjem in ustvarjanjem v svetu naravoslovja in tehnike. Limbuš: Izotech. [3.] Blaj, B. in Kos Knez, S. (2005). Podaljašano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli: razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. (koncept). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport: Zavod Rs za šolstvo. [4.] Program osnovna šola. Spoznavanje okolja. Učni načrt. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN spoznavanje okolja pop.pdf (26. 6. 2021) [5.] Papotnik, A. (1988). Tehnika za najmanjše: prispevki k delovno- tehnični vzgoji v vzgojno-izobraževalnih organizacijah. Maribor:Založba Obzorja. [6.] Papirnata letala. Knjiga z navodili in papirji z modelčki. (2014) Tržič: Učila. [7.] Papotnik, A. 101 izdelek iz odpadne embalaže. (1994) Maribor: Založba Obzorja. 377 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SLOBODNO VRIJEME UCENIKA U RAZDOBLJU TRAJANJA COVID-19 Erik Kurbos, prof. nem. in ang. Dijaški dom Lizike Jančar Maribor, Slovenija 378 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ovom članku predstavit čemo mnoge načine provodenja slobodnog vremena koje nudi naš učenički dom, odnosno zanimljive aktivnosti i projekte koje Učenički dom Lizike Jančar Maribor nudi učenicima kao kvalitetno slobodno vrijeme. Takoder čemo pokazati kako je virus COVID-19 promijenio posječenost interesnih aktivnosti u učeničkom domu. Ključne riječi: slobodne aktivnosti, interesne aktivnosti, COVID mjere. 379 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Virus COVID-19 je virus koji je teško pogodio ljude u svim aspektima njihovog života. lako su starije generacije, kao rizične skupine, trpjele najteže posljedice u životno opasnim okolnostima, posebno ugrožena generacija postali su mladi koji su bili uskračeni za slobodno vrijeme kakvo su poznavali njihovi roditelji i generacije prije njih. Kad razmišljamo o slobodnom vremenu, postavlja se prvo pitanje: Što je slobodno vrijeme i zašto je toliko važno? Autorica Sabina Derganc slobodno vrijeme definira kao vrijeme koje nije ispunjeno obavezama, vrijeme za oslobadanje od stresa od škole, posla i drugih svakodnevnih obaveza te vrijeme kada se slobodno odlučujemo za razne aktivnosti [1]. Nadalje, autorica navodi da mladima to znači prilika za opuštanje, kada se oslobodeni vanjskih pritisaka mogu družiti s prijateljima, zabaviti, izraziti se i testirati svoje sposobnosti, te da nas sadržajno provodenje slobodnog vremena može zaštititi od brojnih tjelesnih i psihičkih bolesti ili barem ublažiti njegove posljedice. [1]. Prema Kuharu, dosljedno sudjelovanje u slobodnom vremenu je prevencija protiv kaznenih djela i depresivnih raspoloženja. [2] Francuski sociolog J. spominje tri važne funkcije koje slobodno vrijeme ima [3]: 1. Odmor znači oslobadanje od intelektualnog ili fizičkog napora. Ovo je proces opuštanja i obnavljanja tjelesne snage. Ako posao koji obavljamo ima tjelesni karakter, treba obavljati pasivni odmor (sjedenje, mirovanje, spavanje), ali ako je više mentalnog karaktera (kao što je učenje), pauza treba biti aktivna - rekreacija, kretanje. 2. Zabava - donosi zadovoljstvo. Njezina svrha je osvježavati i stvarati dobro raspoloženje, pa ju treba njegovati kao sastavnicu života, uz učenje. Mlade treba poticati na kreativnu zabavu koja uključuje elemente aktivnog sudjelovanja u procesu oblikovanja sadržaja. Zabava koju nudi tržište (slot automati, elektronske igre) je takva da ne zahtijeva poseban napor, te drži igrača u stalnoj napetosti. 3. razvoj osobnosti - aktivnosti vezane uz razvoj osobnosti uključuju aktivnosti u različitim područjima i omogučuju osobi da se razvija emocionalno, mentalno, socijalno, ekonomski, spolno i moralno. [4] 2. Slobodne aktivnosti i njihovi ciljevi U učeničkom domu Lizike Jančar učenici imaju priliku ispuniti svoje slobodno vrijeme brojnim zanimljivim aktivnostima. 380 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. U interesnoj aktivnosti Likovni krug učenicima omogučava slobodno umjetničko izražavanje, pomoč pri izložbama, posječivanje izložba u gradu Mariboru, pomoč u raznim ukrasima i sudjelovanje na natjecanjima i kolonijama. U Lutkarskom klubu učenici izraduju ručne lutke i lutke za prste, predstavljaju ih i sudjeluju u lutkarskim predstavama. Čitaonice i kreativne radionice namijenjene su čitanju i upoznavanju različitih, nagradivanih i kvalitetnih književnih djela slovenskih i stranih autora te stvaranju. Računalstvo je namijenjeno upoznavanju korisnih programa (kao što su Office, Graph, Picasa itd.), navikavanju na sigurno korištenje interneta i društvenih mreža, učenju online etike, pomaganju u seminarskim zadacima i prezentacijama te tehničkoj podršci. U aktivnosti Streljaštva učenici upoznaju zračnu pušku, rukovanje vatrenim oružjem, pravila sportskog streljaštva te se navikavaju na strpljenje, smirenost i pravilno disanje. U interesnoj aktivnosti Njega lica i tijela učenici uče osnovne zakonitosti šminkanja, razvijaju osječaj za estetiku uz pomoč literature, fotografije i razgovora, uče o važnosti higijene, zdrave prehrane, tjelovježbe i mentalnog zdravlja te se uče prihvačati takvima kakvi jesu. U interesnoj skupini Video kružook učenici uče osnove digitalnog snimanja, fotografije, video formate i osnovna pomagala. Sve o psima zanimljiva je aktivnost u kojoj učenici uče o uzgoju pasa i pravilnoj njezi kučnih ljubimaca, opčem znanju o postupanju sa psima, glasinama o psima kako bi se izbjegao sukob i Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja i mučenju. Zanimljiva aktivnost L'art stavlja naglasak na stvaranje i razvoj znanja u različitim područjima umjetnosti, a učenici svoje radove izlažu i u izložbenom centru Lija. Zanimljiva aktivnost Učiti kako učiti ima za cilj razvijanje strategija učenja, znanja, kako se riješiti potencijalnih napetosti prije procjene znanja i u javnosti, te upoznavanje vlastitih kognitivnih karakteristika, snaga i slabosti te stilova učenja. Zanimljiva aktivnost Joga je namijenjena jačanju psihofizičke kondicije, razvoju motorike, koncentracije i uspostavljanju sklada tijela, uma i duše. Učenički dom nudi učenicima i stolni tenis, badminton, pikado, šah, odbojku, košarku i nogomet. Svoje slobodno vrijeme učenici mogu ispuniti i sudjelovanjem u raznim projektima: Volontiranje, Retro kutak, Tutorstvo, Likika Likika Jančar, Kuharija, Maribor - moj grad, Čitamo zajedno, Za zdravlje u Liziki, U zagrljaju kulture, Kreirajmo, Zelena Lizika , Kreativna nepovezanost , Večer umjetnosti, Mladi za napredak Maribor i Ambasador škole Europskog parlamenta, koji učenicima omogučuje da preuzmu ulogu veleposlanika Europskog parlamenta i postanu predstavnici EU života u učeničkom domu, podižuči svijest o važnosti EU, Europskog parlamenta i europskog gradanskog života te budučnosti Europe. 2.1 Slobodne aktivnosti u vremenu virusa COVID-19 381 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Neke interesne aktivnosti u školskoj godini 2021./2022. više se nisu provodile -košarka, odbojka i nogomet su se prije pojave virusa COVID-19 odvijali u teretani ispred učeničkog doma, ali zbog prirode ovih sportskih aktivnosti prevencija širenja virusa COVID-19, medutim, njihova provedba je prestala. Opet su se nastavile provoditi i druge interesne aktivnosti poput pikada, šaha i stolnog tenisa, ali u skladu s mjerama prevencije COVID-19, uključujuci dezinfekciju inventara prije svake uporabe, obveznu uporabu maski i sigurnosnu distancu. Slika 18 - Interesna aktivnost Pikado u Učeničkom domu Lizike Jančar Vezano uz promjenu sudjelovanja učenika u izvannastavnim aktivnostima u učeničkom domu, pitali smo nositelje izvannastavnih aktivnosti, odnosno odgajatelje koji su nam dostavili podatke o posjecenosti izvannastavnih aktivnosti, kao i učenike Učeničkog doma Liziku Jančar, koji su sudjelovali u kratkim anketama. 120% 100% 80% 60% 40% 20% 0% Udeležba pri interesnih dejavnostih pred COVID-19 in med COVID-19 h h li II ll li II li II h ^ J? ^ v cP & J? ✓ y y ■ Interesne dejavnosti pred Covid 19 ■ Interesne dejavnosti med Covid 19 Graf 1 - Sudjelovanje u interesnim aktivnostima prije i tijekom virusa COVID-19 Podaci koje su dostavili pružatelji interesnih aktivnosti u domu pokazuju da su se brojni učenici prilagodili situaciji i unatoč mjerama za sprječavanje širenja COVID-19 i dalje sudjeluju u interesnim aktivnostima. Medutim, ustanovili smo da se ovo sudjelovanje u svim interesnim aktivnostima smanjilo. Pad je najmanji u pikadu 382 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. (7%), streljaštvu (9%) i stolnom tenisu (10%), a najveci u lutkarskom društvu (33%), šahu (31%) i likovnom klubu (27%). Nakon analize posjeta interesnim aktivnostima, nasumično smo tražili 20 učenika, koji su intervjuirani kratkom anketom. Anketa se sastojala od dva ključna pitanja. U prvom pitanju zanimalo nas je koliko su učenici zadovoljni provedbom interesnih aktivnosti tijekom COVID-19. Učenici su mogli odgovoriti: vrlo zadovoljni, umjereno zadovoljni i nezadovoljni. U drugom pitanju zanimalo nas je u kojoj mjeri COVID mjere ometaju aktivnosti učenika. Moguci odgovori na drugo pitanje bili su: vrlo, srednje i nula. 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Kako zadovoljni ste z izvajanjem interesnih dejavnosti v času COVID-19? I Zelo zadovoljen ■ Srednje zadovoljen ■ Nezadovoljen Graf 2 - Anketa -1. pitanje V kakšni meri vas COVID ukrepi motijo pri izvajanju interesnih dejavnosti? ■ Zelo ■ Srednje «Nič Graf 3 - Anketa - 2. pitanje U prvom pitanju vidimo da su 3 učenika bila vrlo zadovoljna provedbom intersne aktivnosti, 7 učenika umjereno zadovoljno i 10 učenika nezadovoljno. U drugom pitanju vidimo da samo 2 učenika uopce nisu ometana COVID mjerama, 4 učenika su bila umjereno ometana, a čak 14 učenika jako je ometano mjerama. 383 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Na temelju analize provedenih anketa s učenicima, možemo zaključiti da se razlozi pada posjecenosti interesnih aktivnosti mogu tražiti uglavnom u mjerama prevencije virusa COVID-19, što je postalo uvjet za sudjelovanje u svim interesnim aktivnostima tijekom širenje COVID-19 i drugih aktivnosti u slobodno vrijeme koje su se nastavile. Nakon rezultata kratkih anketa, razgovarali smo s nekim učenicima, jer nas je zanimalo njihovo mišljenje o mjerama. Neki učenici povjerili su nam da više ne sudjeluju u interesnim aktivnostima, jer ih mjera poput obvezne nošenja maske ometa u obavljanju interesnih aktivnosti te ih fizički i psihički opterecuje zbog čega gube volju za razonodom te radije ne prisustvuju aktivnostima. Takoder su kazali da smatraju da im je sloboda svim mjerama oduzeta, odnosno da više ne mogu u potpunosti izražavati svoje slobode. Što se tiče promjena, učenici su takoder rekli da su vecinu svojih interesnih aktivnosti prenijeli u virtualni svijet. To je uglavnom zato što nisu morali ništa poduzeti i zato što su se tamo osjecali slobodnije. 3. Zaključak Situacija s virusom COVID-19 promijenila je vrijednosti mladih ljudi i njihove načine provodenja slobodnog vremena. Vracajuci se francuskom sociologu Dumazedieru, možemo vidjeti da su učenici morali promijeniti način provodenja slobodnog vremena, jer su se promijenile važne funkcije slobodnog vremena. Čak i ako se usredotočimo samo na mjeru sprječavanja širenja virusa COVID-19, kao što je obvezno nošenje maske, nalazimo da takva mjera snažno utječe na barem dvije od tri funkcije slobodnog vremena - odmor, olakšavanje intelektualnog ili fizičkog napora, te zabava koja donosi utjehu i dobro raspoloženje. Za učenike je obvezno nošenje maske opterecenje, a ne oslobadanje od intelektualnih ili fizičkih napora, a umjesto ugode i dobrog raspoloženja učenici gube volju za slobodnim aktivnostima. Buduci da takav način obavljanja interesne aktivnosti predstavlja više negativno nego pozitivno iskustvo, možemo reci da time slobodna aktivnost gubi svoju svrhu. Čak i prema definiciji Sabine Derganc, koja tvrdi da je slobodno vrijeme vrijeme koje nije ispunjeno obavezama, razlozi odbijanja slobodnih aktivnosti od strane učenika mogu se tražiti uglavnom u mjerama za sprječavanje širenja virusa COVID-19. Naime, mjere pridružuju slobodne aktivnosti obvezama, zbog čega slobodne aktivnosti gube svoju draž. 384 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Literatura [1.] Derganc, S. (2004). Prosti čas mladih. Ljubljana: Mladinska knjiga. [2.] Kuhar, M. (2007). Prosti čas mladih 21. stoletja. Socialna pedagogika (Ljubljana). 11 (4), 453-471. [3.] Dumazedier, J. (1967). Toward a society of leisure. New York: Free Press. [4.] Hočevar, F. in Mesec, B. (1981). Prosti čas. Ljubljana: Zveza kulturnih organizacij Slovenije. 385 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ČAROBNI SVIJET PRIRODE I BESPLATNE IGRE ZA MALU DJECU Tanja Radovic Kantardžic Osnovna šola Primoža Trubarja Laško, Slovenija 386 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Kroz igru djeca uče i stječu osnovna znanja za život. Medutim, buduci da smo mi odrasli odgovorni za djecu, moramo im pokazati smjernice koje treba slijediti. Ključ je svakako zdrav i kvalitetan život koji omogucuje život u prirodi i mogucnost slobodnog istraživanja okoliša. Priroda nam omogucuje da se uzbudujemo, podučavamo i stječemo iskustvo. Prirodno okruženje ima prednosti koje zadovoljavaju potrebe djece za poticajnim i raznolikim okruženjem za igru. Igra na otvorenom trebala bi se odvijati svaki dan, bez obzira na vremenske prilike, jer bi trebala omoguciti djetetu razvoj kreativnosti i prije svega puno kretanja. Djeci nudimo mogucnosti za trčanje, skakanje, penjanje, klizanje, sanjkanje, prskanje, igru s pijeskom, otkrivanje prirode... Igra je vrlo složena aktivnost koja se može tretirati na vrlo različite načine i daleko je od istraživanja. Ključne riječi: šuma, djeca, slobodna igra, priroda. 387 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Večina autora značenje igre tumači na svoj način, zbog čega postoje brojna objašnjenja i teorije. Igra stoga pokriva širok raspon činjenica, kako za djecu tako i za odrasle. Jedinstvena definicija dječje igre komplicirana je činjenicom da se radi o igri za djecu različite dobi i za različite vrste igre (igra uloga, društveno-dramska, maštovita, konstruktivna, pokretna ili društvena igra. Zapravo, različiti autori koriste različite, ali slične kriterije za definiranje igre. (3) Svaka igra takoder pokazuje djetetovu potrebu da na poseban način utječe i mijenja okolinu. U igri dijete uči biti neovisno o svojoj okolini, a ujedno ga igra potiče na aktivnost. Dijete se igra zbog užitka koje mu igra pruža, a ne zbog vanjske prisile. U njoj su tijek i smisao, pa djetetu nije najvažniji krajnji rezultat nego sam proces, uživanje i zadovoljstvo u igri (2). Djeci je potrebno neposredno iskustvo s puno praktičnih aktivnosti, materijala, puno istraživanja. Trebaju im puno prilika da to iznova i iznova prožive kroz igru koju sami kreiraju i vode. 2. Središnji dio Dječje okruženje ograničeno je na mali dio svijeta u kojem se djeca kreču. No, ovaj je prostor iznimno šarolik i zanimljiv pa je važno da odrasli ohrabre djecu i ponude im dovoljno mogučnosti za upoznavanje i istraživanje okoliša. Vanjski okoliš je važan za djecu jer im daje svjež zrak i prostor u kojem se mogu slobodno kretati. Boravak u prirodnom okruženju posebno je važan za djecu jer za njih ima brojne prednosti. Mnoga istraživanja upučuju na to da redoviti život u prirodnom okruženju donosi razvijenije motoričke sposobnosti, poboljšanje fizičkog zdravlja, manje agresije i konfrontacije te bolju koncentraciju. Prirodno okruženje djeci nudi golemo bogatstvo osjetilnih iskustava i otvorenih materijala i predmeta. Pospješuje cjeloviti razvoj djeteta i omogučuje napredak u svim područjima razvoja. (6) Šuma je izvrsno mjesto za istraživanje, igru i život u njoj. Šuma je naše največe bogatstvo. Kroz igru djeca upoznaju svoje vršnjake te se tako uče toleranciji i stječu osječaj medusobne suradnje, uz to razvijaju svoje mišljenje i uče samostalno rješavati probleme ili konflikte. Dijete takoder ima sposobnost emocionalnog izražavanja prema odredenim sadržajima ili vršnjacima. Slobodna igra u prirodnom okruženju iznimno je važna, jer pomaže jačanju imunološkog sustava te tjelesnom i motoričkom razvoju djeteta. Prvo, u razvoju se pojavljuje funkcionalna igra, koja je s kognitivnog stajališta najjednostavnija vrsta igre. U prvoj godini prevladava funkcionalna igra, no u drugoj godini njezina pojava počinje opadati, iako se u razvojno višim oblicima nastavlja tijekom cijelog predškolskog razdoblja. U funkcionalnoj igri djeca vježbaju svoje perceptivno-motoričke sposobnosti i stječu 388 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. nove. Ova vrsta igre utječe na razvoj razumijevanja uzročno-posljedičnih veza te na sposobnost predvidanja i predvidanja. (4) Samu igru možemo nazvati vježbom, djetetovim slobodnim činom, izvan običnog i stvarnog života, koji ipak može do kraja ovisiti dijete. Igra je proces u kojem dijete uživa, pa se podrazumijeva. Igra se odvija u vremenu i prostoru po našem izboru, stvarajuči tako medusobne društvene veze. Igra nije specijalizirana, definirana, planirana aktivnost, niti je usmjerena na rezultate. No, naprotiv, igra je jednostavna, multifunkcionalna, spontana i interno motivirana, što proizlazi iz potreba samog djeteta i kao takva najbolje odgovara zakonitostima razvoja djeteta. Dijete ulazi u igru svojevoljno, jer mu igra daje osječaj sigurnosti i udobnosti, pa voli intervenirati u igru i sam je organizirati. Igra je za dijete vrlo vrijedna zbog samog procesa igranja, jer ju može kreirati izravno po svom izboru. Takoder omogučuje djeci istraživanje društvenih uloga i priprema ih za aktivno uključivanje u obiteljski i društveni život. Kada djeca dožive osječaj kako je biti netko drugi (majka, otac), na taj način počinju trenirati sposobnost gledanja svijeta tudim očima. Takvo igranje uloga predstavlja važan razvojni korak na putu zrelog društvenog ponašanja. Istraživanja pokazuju da slobodna, nestrukturirana, maštovita igra pridonosi razvoju jezika i sposobnosti usredotočenosti. Igra je primarna i nezamjenjiva dječja aktivnost. Poseban je upravo zato što proizlazi iz djetetove unutarnje motivacije i predstavlja djetetovu aktivnost po njegovom izboru. To je funkcionalan i svrsishodan način učenja za dijete predškolske dobi, čime se stječu složene vještine koje če mu biti korisne tijekom cijelog života. Dječja igra ima više značenja. Omogučuje djetetu da shvati vrijednost moralnih vrijednosti. U kontaktu s drugom djecom razvija znanja o važnosti poštenja, istinoljubivosti i hrabrosti, osim toga stječe navike pozitivnog ponašanja koje ne bi stekao u kontaktu samo s odraslima. Oponašanjem ponašanja drugih ljudi moguče je steči nove oblike ponašanja koje promatrana osoba izražava. Dječje igre se razlikuju po sadržaju, broju sudionika, mjestu izvodenja, načinu organizacije i mnogim drugim karakteristikama. Dijete je vrlo motivirano u igri, iako odrasli ne shvačaju uvijek dječje igre kao izazov. Povezuje sve aspekte razvoja i učenja, posebno afektivnih i kognitivnih funkcija. Kada dijete ima dovoljno vremena za slobodnu igru, ono prerasta u složenije i postaje kognitivno i socijalno zahtjevnije. Kroz njega dijete istražuje materijale i otkriva njihova svojstva, maštovito koristi svoje znanje za igru s njima, izražava svoje emocije i otkriva unutarnje osječaje, održava emocionalnu ravnotežu, tjelesno i psihičko zdravlje i dobrobit. Tijekom slobodne igre dijete razvija osječaj tko je i koja je njegova vrijednost, uče društvene vještine i dijeljenje jedni od drugih. Samostalno se nosi s sukobima i uči rješavati probleme, razvija komunikacijske i jezične vještine te se služi znakovima - upotreba simbola ključna je u razvoju učenja od osjetila do apstraktnog mišljenja.(4) Djeca su veliki istraživači, odrasli se samo trebaju odvažiti, dopustiti im i dati im slobodu istraživanja. Djetinjstvo je ponekad bilo puno slobodnog vremena, lutanja i igre u prirodi do navečer. U današnje vrijeme djeci ostaje malo vremena za slobodnu igru ili se odrasli boje opasnosti koje bi se mogle dogoditi. Igra na otvorenom omogučuje djeci puno kretanja, ali i razvoj njihove kreativnosti u svim godišnjim dobima. Igra na otvorenom je svakodnevna prilika da se djeca uključe u 389 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. živu i glasnu igru. Djeca bi trebala istraživati prirodni okoliš, upoznati ga i doživjeti promjenjive vremenske prilike i godišnja doba. Vani djeca imaju prostor za trčanje, skakanje, bacanje, ljuljanje, sanjkanje, igru s pijeskom, vožnju biciklom. 3. Zaključak Svijet prirode mjesto je za istraživanje, učenje o riziku, izgradnju samopouzdanja i bijeg u maštu. Iskustveno učenje koje pruža igra na otvorenom ima pozitivne učinke na zdravlje, opcu dobrobit organizma i na razvoj ekološke svijesti. Danas se poprilično bojimo rizika povezanih s učenjem i igrom u prirodi - istina je da djeci trebamo osigurati sigurnost, ali im ipak trebamo dati priliku da istražuju prirodu. Igranje i učenje na otvorenom takoder pogoduju mentalnom zdravlju. Kroz zdravlje i dobrobit djece, mladih i cijele zajednice uspješnost razvoja ocjenjuje se kao najbolja kod djece čije se obrazovanje i učenje odvijalo u prirodi od najranije dobi. 4. Literatura [1.] Gyorek, N. (2012). Povabilo v gozd srečnih otrok. Evalvacijsko poročilo za pedagoške delavce. Kamnik: Samozaložba. [2.] Horvat, L., in Magajna, L. (1987). Razvojna psihologija. Ljubljana: Državna založba Slovenije. [3.] Marjanovič Umek, L., in Kavčič, T. (2001). Otroška igra. V L. Marjanovič Umek in M. Zupančič (ur.), Psihologija otroške igre. Od rojstva do vstopa v šolo. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete. [4.] 4.Santer, J., Griffiths. C. in Goodall. D. (2007). Free Play in Early Childhood.London: National Children's Bureau. [5.]Toličič, I. in Smiljanic, V. (1977). Otroška psihologija. Ljubljana: Mladinska knjiga [6.] Zupančič, M. (2001a). Vloga odraslega v otrokovi igri. [7.] Wilson, R. (2008). Nature and young children: Encouraging creative play and learning in natural environments. Oxon: Routledge. 390 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad NEDONOŠCE I NJEGOVE MOGUCE OBRAZOVNO- ODGOJNE POTEŠKOCE Nives Gros, prof. defektologije OŠ dr. Slavka Gruma, Zagorje ob Savi 391 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Rodenje mog nedonoščeta je došlo kao grom iz vedra neba. Moja kčer nije došla na predvideni termin, niti tjedan dana ranije. Rodila se 2 mjeseca prerano. Rodenje nedonoščeta nije romantičan dogadaj. Prijevremeni porod je obično neočekivani dogadaj kojeg prati puno brige, strahova, osječaja krivnje , tuge i ljutnje. To je potpuno nepoznat položaj. Prijevremeno rodena beba nije beba koju nakon tri dana boravka u rodilištu odneseš kuči. Ona je prekrasno, malo, bespomočno biče koje je potpuno ovisno. O tebi. O liječnicima. O aparatima. Kada smo još u iščekivanju, najvažnije nam je roditi zdravo dijete. A kada rodiš prije vremena, zdravlje tvog djeteta postaje upitno.Pitaš se hoče li beba biti zdrava, hoče li imati kakve posljedice zbog prijevremenog poroda, poteškoče u razvoju, tko če mu pomoči itd. S obzirom na to da radim s djecom s posebnim potrebama te da je moja kčer rodena kao nedonošče, pitanje razvoja moje kčeri pojavilo se vrlo brzo nakon rodenja. U članku su predstavljena moja iskustva, prikupljene informacije i znanja koja sam stekla na putu odrastanja i razvoja moje malene. Fokusirala sam se na moguče probleme u razvoju nedonoščadi, koji mogu u manjoj ili večoj mjeri imati utjecaj na njihove odgojno obrazovne sposobnosti u vrtiču i školi. Ključne riječi: nedonošče, razvoj, sposobnosti, poteškoče 392 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. T KO JE NEDONOŠČE Prijevremeno rodena djeca su drugačija od ostalih beba. Razlikuju se od ostalih beba rodenih u terminu po težini, veličini, vanjskom izgledu i sposobnosti za život. Nekima je potrebna pomoč brojnih aparata i zahvata da prežive. Donešeno novorodenče je ono koje se rodi nakon 37. i prije 42. tjedna trudnoče. Prenošeno novorodenče se rodilo nakon dopunjenog 42. tjedna trudnoče. Nedonošče je svako novorodenče rodeno prije dopunjenog 37. tjedna trudnoče Umjereno nedonošeno novorodenče je u maternici preživjelo 34 do 37 tjedana. Vrlo nedonošeno novorodenče je rodeno izmedu 29. i 33. tjedna trudnoče. Iznimno (ekstremno) nedonošeno novorodenče je ono koje se rodilo prije 29-OG tjedna trudnoče. Kod rodenja je važna i porodna težina, ali ona u pravilu nije mjerilo djetetove zrelosti. Kako če novorodenče napredovati najviše utječe gestacijska starost te djetetovo stanje na porodu, prethodni stres za vrijeme trudnoče, urodena životna snaga i temperament, stupanj kakvoče njege i opremljenost bolničkog odjela s aparatima koji su djetetu potrebni. 2. RAZVOJ PRIJEVREMENO RODENE DJECE Prijevremeno rodenje je najčešči uzrok perinatalne smrtnosti i morbiditeta u djece te ima ozbiljne dugoročne posljedice u neurološkom razvoju te populacije djece. Više od 50% novorodenčadi koji su rodeni prije 32. tjedna ima odredeni stupanj krvarenja u mozgu, a česte su i infekcije. Svi djelovi mozga kompleksno su medusobno meduovisni. Sva područja razvoja su tIjesno povezana te ozljeda jednoga dIjela mozga ima moguče posljedice na drugi. Područja koja su udaljena od osnovne jezgre ozljede ili formacije ožiljka mogu pokazati oštečenje ili lošije funkcioniranje i mnogo kasnije, kada ove pojedinačne veze postaju bitne u procesu razvoja. Pomoču odgovarajuče razvojne podrške mogu se kod vrlo mladog središnjeg živčanog sustava razviti odgovarajuče kompenzacijske strategije. Vrlo niska gestacijska starost (ispod 33. tjedna) i porodajna težina (ispod 1500g) najbolji su pokazatelj dugotrajnih poteškoča u razvoju. 393 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. BRIGA ZA PRIJEVREMENO RODENO DIJETE NAKON OTPUSTA IZ RODILIŠTA Danas preživljavaju i dijeca koji su rodena više od tri mjeseca prije termina. Tome su doprinijeli bolja postporodajna njega, intenzivna terapija na specijaliziranim odjelima, nove metode liječenja i podrške djetetu. Ovoj je djeci za što normalniji razvoj potrebna posebna briga i nakon odlaska iz rodilišta. 3.1. PEDIJATRIJSKE AMBULANTE Pedijatar je osobni liječnik koji se za vrijeme specijalizacije specijalizira isključivo za njegu djece i maloljetnika. Uz rad s djecom stječe dodatna iskustva, a znanje svake godine proširuje na predavanjima i seminarima te prateci stručnu literaturu iz područja pedijatrije. Sva djeca imaju pravo na preventivni sitematski pregled. Na tim pregledima dljete izvažu, provjere napredovanje težine i razvoj, s roditeljima razgovaraju o njezi, prehrani te mogucim poteškocama. 3.2.RAZVOJNE AMBULANTE Djecu s perinatalnim čimbenicima rizika detaljnije se prati u razvojnim ambulantama. Organizirane su regionalno po cijeloj Sloveniji. Ovim ambulantama rukovode razvojni pedijatri, koji su osim specijalizacije položili i dodatne tečajeve iz dječje neurologije i razvojnog neurološkog liječenja. Medutim, tim razvojne ambulante dosta je širi. Osim liječnika i medicinske sestre u njemu su još neurofizioterapeutl, radni terapeuti, logopedi, specijalni pedagozi, psiholozi i sociJalni radnici. Potrebno je preciznije pracenje jer su neki problemi u razvoju češci kod ove djece, nego kod zdravo donešene. U razvojnoj ambulanti dobivamo preporuke za poticanje djetetovog razvoja, a prema potrebi i pomoc terapeuta. Što je dijete ranije rodeno i što je više komplikacija prisutno, to više poteškoca očekujemo. Razvojni pedijatri žele dijete pregledati brzo nakon otpusta iz rodilišta jer je razvoj lakše usmjeriti nego ispravljati vec uspostavljene obrasce pokreta, ponašanja i navika. 4.KAKVE POTEŠKOCE OČEKUJEMO? 4.1.RAZVOJ KRETANJA I MANUALNE VJEŠTINE Kod vecine prijevremeno rodene dijece primjecujemo poremecaj mišicnog tonusa. To ih ometa u razvoju držanja i kretanja. Stoga je vrlo važan način na koji ih nosimo i držimo te kako radimo s njima u svakodnevnim aktivnostima. Ako su poteškoce vece, dijete usmjeravaju na neurofizioterapiju. Tamo se uz terapiju uči držanje i pokreti koji se kod ostale dijece razvijaju spontano.Kada je poremecaj mišicnog tonusa snažnije izražen i nakon 2.-e godine života, govorimo o 394 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. cerebralnoj paralizi. Ova djeca trebaju redovitu neurofizioterapiju kroz sva razdoblja rasta (do kraja puberteta), a cijeli život trebaju bar povremene preglede. Nije samo pokret nezgrapan, vec djeca često imaju problema i s ručnim vještinama. U timu razvojne ambulante radne terapeutice preko igre i dnevnih aktivnosti pomažu djetetu kod stjecanja različitih perceptivnih i kognitivnih iskustava, ručnih spretnosti i svakodnevne brige o sebi. 4.2.SLUH U rodilištu sva djeca imaju ispitivanje sluha. Sluh redovito provjeravaju u savjetovalištu i razvojnoj ambulanti. Ako odgovor na zvuk nije pouzdan, dIjete preusmjeravaju na precizniji pregled sluha u audiološku ambulantu. 4.3.VID Djecu koja na porodu imaju manje od 1500g obično vec pregleda okulista na intenzivnom odjelu. Provjerava je li došlo do retinopatije nedonoščadi. To je oštecenje mrežnice koji u težem obliku uzrokuje sljepocu. Blaži oblici obično ne prouzrukuju vece poteškoce vida. Škiljenje i slabovidnost su češci kod nedonoščadi, pa se vid i pokretljivost očiju često provjeravaju. Kod nekih okulisti oštrinu vida korigiraju naočalama, a kod ostalih roditelji dobivaju upute kako razvoj vida poboljšati stimulacijom vida i drugim vježbama. 4.4.GOVOR Poteškoce u razvoju su češce od poremecaja vida i sluha. Obično više dolazi do poremecaja pri izražavanju, nego razumjevanju. Prvi znakovi se manifestiraju vec u rodilištu. DIjete jezikom dodiruje nepce ili ga plazi iz ustiju. Mlijeko pije obilno, guta puno zraka ili se zagrckuje. U timu razvojne ambulante time se opširnije bave logopedi. Logoped ce dIjete liječiti samo ako njegov govor ne ispunjava očekivanja s obzirom na dob. Pri tome ne čekamo da dijete napuni pet godina i ne očekujemo da ce se govor možda spontano razviti. Važna je rana terapija i logoped ju može ponuditi vec prije 2. godine života. Djeca koja imaju poteškoce pri razvoju govora teže izražavaju svoja mišljenja i želje, što ih može odvesti u nevolju. Kod svakog kašnjenja u govornom razvoju, treba detaljno provjeriti i sluh. 4.5. POTEŠKOCE S UČENJEM Kod nedonoščadi su češce smetnje pozornosti i koncentracije. Nezgrapna funkcija ruke može ih spriječiti u pisanju i drugim ručnim vještinama. Problemi s vidom mogu ih ometati u čitanju. Druge percepcije i misaoni procesi takoder mogu biti poremeceni. Važno je redovito pratiti dijete kod psihologa, koji ce te tegobe na 395 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. vrijeme uočiti. Djetetu mogu pomoči i defektolozi koji su posebno educirani za rad s djecom s posebnim potrebama. Djeluju u sklopu nekih domova zdravlja, vrtiča i škola, savjetovališta i drugih ustanova. Važno je pružiti pomoč djetetu prije nego što kašnjenje bude toliko veliko da dijete to samo primijeti, a pritom počne biti svjesno bihevioralno-emocionalnih problema. 5.ZAKLJUČAK Studije u posljednje vrijeme pokazuju ozbiljnost kognitivnih, senzornih, govornih,očito prisutnih nedostataka u učenju te smetnje koncentracije kod vrlo rano rodene djece. Takoder, analize ove populacije potvrduju niže akademske uspjehe (matematika, čitanje, pisanje), više odgojnih i emotivnih problema te lošije eksekutivne funkcije (verbalna fluentnost, memorija, kognitivna fleksibilnost) koje se pojavljuje u školskom razdoblju i nastavljaju u ranu odraslost. U prvim godinama primječujmo i važne razlike u kognitivnom i govornom razvoju izmedu djece rodene u terminu i nedonoščadi, unatoč korekciji kronološke starosti prijevremeno rodene djece. Unatoč tome što večina djece s niskom porodnom težinom oko 4. godine života dostigne vršnjake na području motoričkog i intelektualnog razvoja, otprilike 15% djece s porodnom težinom ispod 1500g i 30% djece s težinom ispod 1000g i dalje pokazuje odredene kognitivne nedostatke. Kod prerano rodene djece češče se susrečemo s ponašanjem neorganiziranog, hiperaktivnog tipa i smetnje, kao što su smetnje autističnog spektra i sklonost nesrečama. 396 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. POPIS LITERATURE [1.] Babybook. URL: https://www.babybook.si/nedonosencek/ (14.12.2021) [2.] Babybook. URL: https://www.babybook.si/kdaj-govorimo-o-nedonosenckih- in-kako-z-njimi-ravnamo/ (14.12.2021) [3.] Bregant, L., Čauševic, M., Hribernik, Š. in Kornhauser Cerar, L., 2014. Vaš nedonošenček: priročnik za starše in zdravstvene delavce. 2. izdaja. Ljubljana: Društvo za pomoč prezgodaj rojenim otrokom. [4.] Portal za izobraževanje iz zdravstvene nege. URL: https://www.zdravstvena.info/vsznj/nedonosencek/(14.12.2021) 397 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SVIJET DIDAKTIČKIH IGRAČA JE MALO DRUGAČIJI JULIJA GRM OŠ FRANA ROŠA, Cesta na Dobrovo 114, Celje, Slovenija 398 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sadržaj Igra predstavlja raznoliku paletu aktivnosti za dijete ili odraslu osobu. Dječju igru karakteriziraju univerzalna obilježja i posebnosti. Mijenja se s dobi i razvojem djeteta. U nastavi kao organiziranom i promišljenom odgojno-obrazovnom procesu, odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci mogu se ostvariti korištenjem didaktičkih igara. Didaktička igra je igra s odredenim ciljem i zadatkom, s odabranim i organiziranim pravilima i sadržajem. Potiče aktivnosti kod učenika koje im pomažu u učenju i razvoju vještina. Prilikom planiranja didaktičke igre važno je poznavati karakteristike igre i njezine razvojne faze. Potrebno je polaziti od djetetovih interesa, sposobnosti i osobnog stava prema igri te provjeriti njezin odgojni učinak. Uz pomoč novih ideja, didaktičke igre mogu se izraditi od otpadnog materijala (papir, drvo i plastika) koji je toliko koristan za daljnju upotrebu. U diplomskom radu prezentirani su kriterijski utemeljeni prijedlozi za izradu didaktičkih igara iz područja matematike, slovenskog, upoznavanja okoliša i društva. Tijekom izrade takvih proizvoda treniramo tehnološke postupke, tehničku kreativnost, upoznajemo se s raznim alatima, priborom, materijalima te istovremeno izradujemo proizvode. Ključne rieči: didaktičke igračke, djeca, ambalažni otpad. 399 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Igra je osnovna aktivnost djeteta. Razlike izmedu igre starijeg djeteta, predškolskog djeteta i dojenčadi su u predmetima koje dijete koristi za igru, u društvenim odnosima koje razvija s drugim suigračima i u prevladavajučim kognitivnim vrstama igre (igra uloga, pokretna igra, društvena igra ...) [1]. Didaktička igra je igra s odredenim ciljem i zadatkom, u kojoj su pravila i sadržaji tako odabrani, usmjereni i organizirani da učenici zahtijevaju i razvijaju mentalne funkcije, aktivnosti, mišljenje, opažanje i doživljaj te stvaranje. Cilj ovih igara je da učenik kroz igru stječe odredena znanja. Ciljeve koji se uvode u didaktičku igru djeca često uopče ne ostvaruju [4]. 2.Jedro Didaktička se igra od slobodne dječje igre razlikuje po naglašenijim pedagoškim zahtjevima te unaprijed odredenom tijeku i slijedu pojedinačnih aktivnosti. Djeca su manje slobodna igrati didaktičke igre nego u drugim igrama. Medutim, ne treba ih strogo odvajati od ostalih vrsta igara, jer u svakoj igri dijete uči i razvija svoju osobnost [2]. Tijekom didaktičkih igara dijete razvija i učvrščuje: • govor (slušanje drugih, učenje glasova, pričanje priča); • motoričke sposobnosti (ručne vještine, koordinacija, brza reakcija), • osjetila (vrsta, miris, sluh); • mentalne sposobnosti (rješavanje problema, trening pamčenja, generalizacija); • mašta (izum, nove igre); • kreativnost; 400 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • iskustvo i znanje; • upoznavanje vršnjaka; • karakterne osobine (samostalnost, hrabrost). Sve ove osobine koje dijete stječe didaktičkim igrama stječu se i običnom igrom. Razlika izmedu ostalih igara i didaktičkih igara je u tome što dijete nema takvu slobodu u potonjoj. Iz didaktičkih igara nešto učimo i ovaj cilj onoga što bismo trebali naučiti postavlja se prije igre [5]. Ambalažni otpad je vrlo koristan. Može se koristiti pri provodenju aktivnosti i ostvarivanju ciljeva iz kurikuluma. Služi kao pomoc i nastavnicima i učenicima. Od ambalažnog otpada mogu se stvoriti mnoge korisne didaktičke igre, igračke i korisni predmeti [7]. Učenici mogu izradivati igrice na nastavi likovne kulture, u produženom boravku, na tehničkim danima i na taj način olakšati učitelju rad. Važno je svaku edukativnu igru uključiti u učionicu tek kada se prvi put provjerava u nastavi. Učenici koji sudjeluju u izradi igrica imaju puno više poštovanja prema igri i mnogo se radije igraju njome. Izrada igrica u učionici zahtijeva dobru organizaciju od učitelja. Nastavnik mora svakom učeniku dodijeliti svaki zadatak. Učitelj organizira rad i na kraju ga provjerava. Prilikom izrade važno je da se učenici na kraju poigraju s igrom i uživaju u igri. Izrada igrica je često prepuštena učitelju, jer nema dovoljno vremena za izradu igrica tijekom nastave s učenicima. Preporuka je da nekoliko puta godišnje učitelji zajedno s učenicima osmisle igru koja im je zajednička. Važno je da se didaktička igra koristi u primjerenom didaktičkom okruženju i s odredenom svrhom. Pravilno uključivanje igara i igračaka u odgojno-obrazovni proces znači da je odgojno-obrazovni značaj poznat samo učitelju, a dijete koje se igra igricama toga nije ni svjesno. Glede na vrsto surovin, iz katerih je embalaža izdelana, ločimo: papirno in kartonsko, kovinsko, plastično, stekleno, leseno, tekstilno in kompleksno embalažo. Odpadno embalažo lahko z različnimi postopki preoblikujemo in iz nje naredimo zanimivo in uporabno didaktično igro. V vzgojno-izobraževalni proces lahko vključimo le smiselno in ciljno zastavljeno didaktično igro. Znanje, pridobljeno s pomočjo didaktičnih iger ter veselje učencev ob igranju, poplačata ves trud in čas, ki ga vložimo v proces izdelave didaktične igre. 401 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Didaktičke igre učenja od otpadnog materijala temelje se na primjeru/pravilima didaktičkih igara dostupnih na tržištu. Didaktičke igre prilagodene su odabranim ciljevima, predmetu i razredu na razini razreda. Papotnik [8] definira ambalažu u smislu sljedecih čimbenika: 1. proizvodnja kao sredstvo zaštite proizvoda tijekom transporta, skladištenja i uporabe; 2. zaštita i sigurnost - s ove točke gledišta, ambalaža je sredstvo koje zajedno s proizvodom čini cjelinu i štiti ga od prolijevanja, vanjskih utjecaja (mehaničkih, kemijskih, bioloških, atmosferskih), krade itd.; 3. konstrukcije - ambalaža mora zadovoljavati kriterije funkcionalnosti, jednostavnosti, originalnosti, estetike i modernih želja, okusa, potreba, oblika trgovine i načina prezentacije; 4. ekonomičnost - ambalaža je dovoljna ambalaža koja predstavlja i štiti proizvod uz minimalne troškove. 402 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Na svakom koraku nailazimo na otpadnu ambalažu koju je moguče (redizajnirati) i tako napraviti relativno jeftinu, zanimljivu i korisnu didaktičku igru. Za izradu ovakvih didaktičkih igara potrebna je velika količina otpadnog materijala, stoga se preporuča da nastavnici prikupljaju otpadni materijal tijekom cijele školske godine te u taj proces uključe učenike i njihove roditelje. Didaktičke igre koje sami izradujemo mogu se nadopunjavati, mijenjati i nadogradivati novim idejama, tehničkim postupcima i materijalima (otpadnim ili prirodnim). Tako možemo izraditi zbirke didaktičkih igara koje se mogu koristiti u produženom boravku, u raznim predmetima, nastavnim materijalima i u svim fazama nastave. Tijekom izrade novih didaktičkih igara uvidjeli smo da je potrebno osigurati njegovu trajnost u izradi, jer jedino tako možemo više puta koristiti ove proizvode u nastavi, 403 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Literatura [1] Marjanovič Umek, L. in Kavčič, T. (2001): Otroška igra. V: Psihologija otroške igre od rojstva do vstopa v šolo (ur. L. Marjanovič Umek in M. Zupančič), Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete Ljubljana. [2] Kuret, N. (1959): Igra in igrača v predšolski in šolski dobi. Maribor: Založba Obzorja Maribor. [3] Horvat, L. in Magajna, L. (1989): Razvojna psihologija. Ljubljana: Državna založba Slovenije. [4] Pečjak, S. (2009): Z igro razvijamo komunikacijske sposobnosti učencev. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [5] Bognar, L. (1987): Igra pri pouku na začetku šolanja. Ljubljana: DZS. [6] Skočaj, M. (1999): Didaktična Pedagoška fakulteta. [7] Šiška, A. (2012): Z otroki, starimi od pet do šest let, ustvarjamo didaktične igre iz odpadnega materiala (diplomska naloga).Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [8] Papotnik, A. (1994): 101 izdelek iz odpadne embalaže. Maribor: Založba Obzorja. 404 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ORIJENTACIJA - MREŽA Marjanca Dolenc, profesorica razredne nastave Osnovna škola dr. Jožeta Pučnika Črešnjevec 405 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Orijentacija predstavlja vrlo važan pojam s kojim se susrečemo u sklopu svakog predmeta. Učenici 1. razreda uče o orijentaciji u prostoru, na listu, tijelu, u bližoj okolici škole, te u vezi s tim uče koristiti različite pojmove (na, ispod, izvan, iznutra, lijevo, desno, gore, ispod itd.). U 1. razredu potrebno je jako dobro utvrditi orijentaciju na listu i u prostoru. Praksa je pokazala da djeca prilikom polaska u školu uglavnom imaju usvojene, utvrdene pojmove, kao što su lijevo-desno, gore-dolje, izvana, iznutra i sl., dok je orijentacija na listu odnosno u bilježnici još uvijek prilično neusvojena. Učenici imaju poteškoča s pisanjem u bilježnice, posebno u bilježnice s linijama i bilježnice s kvadratičima. Znatan broj učenika, unatoč demonstriranju, ne zna kako pravilno okrenuti bilježnicu, gdje početi pisati. Učenici često ispuštaju stranice u bilježnicama, nemaju osječaj za izostavljanje odredenog broja kvadratiča (npr. tijekom računanja, kada predu u drugi red...), redaka, pa se učitelj mora jako potruditi i neprekidno ih upozoravati na ispravnu orijentaciju u bilježnici i prostoru. Ključne riječi: orijentacija u bilježnici, orijentacija u mreži, didaktička igra, konkretni rad, rad uz uporabu radnih listova, formativno pračenje 406 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I.Orijentacija u mreži Orijentacija u mreži predstavlja nastavni sadržaj koji učenici vole, jer se odnosi na zadatke koji motiviraju djecu na rad. Iz iskustva mogu reči da djeca nemaju problema s orijentacijom u mreži. Zadatke smatraju zabavnim i motivirajučim. Nemaju problema s poznavanjem znakova koji znače pomicanje po mreži gore-dolje. Pojavljuju se manji problemi s kretanjem lijevo-desno, jer neki učenici brkaju ta dva pojma. Pri samostalnom kreiranju vlastitih uputa za pomicanje po mreži nemaju večih poteškoča. Znatiželjni su što če se dogoditi kretanjem po mreži, tj. kamo če ih put odvesti. Samo se rijetki izgube u mreži dok slijede upute. Učenicima uvijek savjetujem da pravovremeno precrtaju upute koje su več uvažili i načinili korake koji se odnose na njih. 1.1. Didaktička igra Didaktičke igre važna su karika nastave. Oni uvelike motiviraju učenike za rad i pomažu im u razvoju vještina te učenju. Djeca postaju pažljivija, učenje im je zanimljivije i zabavnije. Zahvaljujuči didaktičkim igrama, učenje sadržaja je puno lakše, jer djeca kroz igru postižu ciljeve, a da toga nisu ni svjesna. Grade trajno znanje kod učenika i imaju visok obrazovni učinak. Ciljevi koji se mogu postiči igrom u razredu: • aktivnost učenika, • osposobljavanje za timski rad, • praktično uvježbavanje naučenog gradiva, • poticanje i održavanje motivacije, • razvijanje uvida u problematiku medusobnih odnosa, • izražavanje emocija, • razvijanje kritičkog mišljenja (kritičnosti), • razvijanje svijesti o vlastitom čuvstvovanju i čuvstvovanju drugih, • rješavanje problema na različite načine, • uvježbavanje samorefleksije, 407 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • istraživanje, otkrivanje i uvježbavanje novih načina reagiranja (odazivanja) i ponašanja. Uloga učitelja tijekom igre: • stvoriti atmosferu u kojoj če se učenici osječati sigurno, • aktivno sudjelovati, • dati jasne upute za rad, • postaviti vremenska ograničenja, • omogučiti učenicima samorefleksiju i refleksiju dogadanja (promišljanje o onome što se dogada). Uzimajuči u obzir etape nastave, razlikujemo nekoliko vrsta igara: • igre za provjeru predznanja, • igre za usvajanje znanja, • igre za utvrdivanje i provjeru znanja. 1.2. Elementi formativnog pracenja Posljednjih godina ovo predstavlja jednu od ključnih komponenti rada u učionici. U prvi plan se stavljaju učenik i njegova uloga u oblikovanju vlastitog puta učenja. Formativno pračenje naglašava značaj stjecanja raznolikih dokaza o učenju i stečenom znanju (pismenih, likovnih, tehničkih, praktičnih i drugih proizvoda, projektnog rada i nastupa učenika), omogučavajuči učenicima da pokažu znanje na način koji im najviše odgovara, pri čemu ne pokazuju samo ono što znaju, več i kako razumiju gradivo i što znaju napraviti (korištenje znanja, vještina, rješavanje problema, kreativnost itd.). Elementi formativnog pračenja su: samovrednovanje, vršnjačka suradnja, povratna informacija, aktivnosti i dokazi, utvrdivanje prethodnog znanja i planiranje ciljeva, kriterija uspješnosti (Bit ču uspješan kada...). Formativnim pračenjem učitelj omogučuje učenicima sukreiranje procesa učenja (svrhe učenja, kriterija uspješnosti, osobnih ciljeva, postavljanje pitanja, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje i sl.), što dovodi do aktivnije uloge učenika te kvalitetnog i trajnijeg znanja. Učenici vrednuju svoj rad i dobivaju kvalitetne povratne informacije kako od strane učitelja tako i od drugara iz razreda u cilju 408 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. unapredivanja procesa učenja (odredivanja u kojoj su mjeri postigli zadane ciljeve) i poboljšanja postignuča. Proizvodi su dokazi o učenju koje učenici obično drže u svojim portfeljima. Dokazi o učenju ne vrednuju se djelomičnim ocjenama, plusevima, minusima i drugim simbolima, več isključivo kvalitativnim povratnim informacijama napisanim na proizvodima ili pruženim usmeno, pri čemu odnos učitelj-učenik ima značajan motivacijski učinak. Primjer povratne informacije s opisnicima pri vježbanju orijentacije u mreži: Po mreži se pomičeš spretno i ¡spravno. Poznaješ znakove za pomicanje (gore, dolje, lijevo, desno) i pouzdano ih koristiš. <§ Dobro ti ide, na dobrom si putu. Ponekad promijeniš smjer ^^ lijevo-desno, ali vježbanjem češ sigurno postiči nepogrešivo pomicanje po mreži. , , Imaš problema s pomicanjem po mreži. Brkaš smjerove gore i dolje, lijevo i desno. Bit če potrebno još vježbanja. 2. Primjer iz prakse: Izvedba nastavnog sata Orijentacija u mreži (1. razred) a) Dodirna zagonetka (na osnovi dodira) Učenici sjede na podu u krugu. Predajem im vrečicu koju dodaju jedni drugima u krug. Učenici dodirom pokušavaju otkriti što se krije u vrečici. Učenik koji prepozna što se nalazi u vrečici legne na pod. 409 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Kada vrecica obide cijeli krug, pitam učenike koji leže što su napipali odnosno osjetili opipom (U vrecici je bila mreža za golove). b) Učenici zatim nabrajaju koje mreže još poznaju (mreže za ribolov, mreže za ograde, mreže za voce i povrce, mreže za košarkaške koševe...). Zatim razvučemo mrežu u sredini kruga i učenici putuju prstima po linijama mreže. Nakon toga učine isti korak žmireci. Kažu mi od kojih je linija sastavljena mreža. c) Slijedi rad u parovima. Svaki par dobiva 10 komadica vune. Sastavljaju mreže u parovima. d) Didaktička igra: Programiraj me! Igra se odvija u parovima. Jedan od učenika je programer, drugi ima zatvorene oči i predstavlja robota. Ako programer lagano tapne robota jedanput po ledima, on se pomiče 1 korak naprijed (ako to učini dvaput, drugi učenik načini dva koraka naprijed itd.). Ako ga prvi učenik lagano potapša 1, 2, 3 puta po lijevom ramenu, drugi učenik se okrece ulijevo i napravi odredeni broj koraka. Ako ga drugar potapša po desnom ramenu, okrene se udesno i napravi jedan, dva, tri koraka naprijed. Medutim, ako drugi učenik pri tome dotakne svoje koljeno 1, 2, 3 puta, mora načiniti 1, 2, 3 koraka unatrag. Učenici potom pričaju kako su se osjecali u ulozi programera, a kako u ulozi robota. Objašnjavaju zašto. e) Nakon prethodne igre, učenici saznaju da ce se danas pomicati po mreži. Zajedno formuliramo kriterije uspješnosti i zapisujemo ih na komad papira (list): ✓ POZNAJEM —> <- j j ZNAČENJA ZNAKOVA ✓ ZNAM ČITATI I SASTAVITI UPUTE ✓ PRAVILNO BROJIM I POMIČEM SE PO MREŽI ✓ ZNAM SUDJELOVATI U PARU I SKUPINI 410 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. ✓ UŽIVAM U UČENJU f) Rad u skupinama Slijedi rad u skupinama. Učenici se na svakoj stanici zadrže 10 minuta. Na i-ploči imaju štopericu. Stanice označavamo brojevima od 1 do 4. Pomocu štipaljke i semafora pričvršcenog na ploču odrešujemo kako ce se odvijati rad u skupinama. Svaka skupina dobiva jedan veci crveni krug. Ako je krug podignut, znači da učenici u skupini imaju problem i trebaju pomoc učitelja. GLASAN GOVOR NORMALAN GOVOR SAPAT glasnosti slika 1: semafor 1. skupina Na crtacem papiru imaju nacrtanu mrežu. U njoj se nalazi nekoliko sličica. Učenici rade u parovima. Svaki par ima jednu figuru. m i Slika 2: mreža za pomicanje prema sličicama Jedan od učenika koji rade u paru postavlja figuru u bilo koje prazno polje i daje upute učeniku koji se figuricom pomiče do odgovarajuce sličice. Potom se uloge zamijene. 411 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Ako u školi imate pčelicu Bee-Bot, možete ju koristiti umjesto figurice. Pritiskom na gumbe koji znače naprijed, nazad, lijevo, desno učenici ju programiraju tako da dode od starta do cilja. Cjelokupni put moraju programirati unaprijed (odredeni gumb treba pritisnuti onoliko puta koliko očekuju da če pčelica krenuti naprijed, lijevo, desno.). 2. skupina Svaki par ima svoje računalo. Učenici rješavaju i-zadatke odnosno traže puteve u labirintima. https://interaktivne-vaje.si/didakticne igre/didakticne igre labirinti.html 3. skupina Učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici (druga mogučnost su radni listovi). Primjer radnog lista: 7 ! 4 ^ 4 t 6 ^ 7 t 3 ^ 4 i 4 ^ 1 t 2 ^ 4 t 6 ^ 4 1 2 ^ 1 1 4 ^ 4 t 3 ^ 7 1 6 ^ 4 1 4 ^ 7 1 3 ^ 4 t 6 ^ 4 i 3 ^ 412 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Što ce se prikazati? START 4. skupina Rad se odvija u parovima. Svaki par ima svoju mrežu na stolu. Na početku igre orijentacije svaki učenik koji igra u paru dobiva svog »stikersa« (ljepljivu figuricu), koju po želji postavlja na odabrano polje mreže. Jedan učenik iz para kreče se po mreži prema drugom »stikersu«, u skladu s uputama drugog učenika. Nakon toga se uloge zamijene. 413 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: mreža od konopa, postavljena na stolu Nakon 10 minuta rada, grupe se mijenjaju u smjeru brojeva od 1 do 4. g) Vrednovanje rada i dobrobiti Poslije svršetka rada u grupama, učenici se okupe u krug. Na pod postavim listove s pet kriterija koje smo osmislili na početku sata. Svaki učenik dobiva 5 kocki za gradnju/link kocki. Učenik pročita kriterij 1. Zatim svi učenici koji su bili uspješni pri postizanju ovog cilja stavljaju svoje kocke na list. Na ovaj način nastavljaju s vrednovanjem znanja pri postizanju ostalih ciljeva. Učenici nabroje ciljeve koje su najuspješnije postigli, kao i one pri čijem su postizanju imali manje uspjeha. Objasne kako i do kada namjeravaju riješiti probleme te tko če im u tome pomoči (učiteljica, drug, roditelji ...). O uspješnosti rada u skupinama nekoliko riječi učenicima uputi i učitelj. Zatim, dok dodaju jedni drugima loptu u krug, razgovaraju o tome kako su se osječali tijekom rada u skupinama. 414 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Predstavila sam primjer nastavnog sata orijentacije u mreži, koju sam i sama izvela u 1. razredu. Smatram da nastava treba uključivati širok spektar aktivnosti koje motiviraju učenike na rad i zasnivaju se na igrivom načinu učenja. Takoder je važan rad učenika u parovima i skupinama kako bi pomagali jedni drugima i razvijali suradničko učenje. Učenik mora poznavati svrhu učenja i kriterije uspješnosti. Iz iskustva mogu reci da su i najmladi učenici vrlo realni u vrednovanju znanja. Ako učenike vec od prvog razreda počnemo navikavati na samovrednovanje njihovog rada i rada drugara iz razreda, pružit cemo svakom od njih odličnu odskočnu dasku za nastavak uspješnog učenja. 4. LITERATURA [1] Kramarič, M. in Pipan M. (2020). Novi prijatelji. Matematika 2: samostojni delovni zvezek. Ljubljana. Rokus Klett. str. 23. [2] Skupina avtorjev (2017): Formativno spremljanje v podporo učenju, Priročnik za učitelje in strokovne delavce. ZRSŠ, Ljubljana 2017. [3] Učni načrt. Program osnovna šola. Matematika. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo, 2011. [4] Mrak Merhar, I. (2013). Didaktične igre in druge dinamične metode. Ljubljana: Salve. [5] Interaktivne vaje Dostupno na: https://interaktivne-vaje.si/didakticne igre/didakticne igre labirinti.html [Pristupljeno 11. 3. 2011.]. 415 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DJECA S ADHD POREMEČAJEM U OSNOVNOJ ŠKOLI Marjanca Dolenc, profesorica razredne nastave Osnovna škola dr. Jožeta Pučnika Črešnjevec 416 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Učiteljica sam razredne nastave i predajem učenicima 1. i 2. razreda. Predstavit cu primjer blizanaca s ADHD poremecajem. To je poremecaj koji karakteriziraju nedostatak pažnje, impulzivnost s hiperaktivnošcu i agresivnost. Obično je ovaj poremecaj popracen drugim poremecajem (disleksijom, poremecajem fine motorike, poremecajem ponašanja, depresijom, autizmom...). Jedno vrijeme ADHD poremecaj nije bio prepoznat i tretiran na način koji se prakticira danas. Govorilo se o neodgojenoj djeci. Medutim, to nije tako. Sve je više djece s rješenjima o postojanju ADHD poremecaja, tako da vec imam poprilično iskustvo s djecom kojima je potrebna dodatna stručna pomoc. U svojoj sam praksi osim djeteta s ADHD poremecajem podučavala i dijete s pužničnim usadkom (kohlearnim implantatom), dijete s dijabetesom TIPA 1 i slabovidno dijete. Prvi put sam se s ADHD poremecajem susrela na nastavi i nisam imala nikakvog prethodnog iskustva s ovim hiperkinetičkim poremecajem. Dječaci blizanci, koje želim opisati u nastavku, imali su rješenja o postojanju poremecaja vec prije polaska u školu. U rješenjima je navedeno da imaju govorno-jezični poremecaj. Medutim, odmah se pokazalo da dječaci nemaju samo govorno-jezični poremecaj, vec i poremecaj koji karakteriziraju izražena agresivnost, impulzivnost, hiperaktivnost i nedostatak pozornosti, pri čemu je sve navedeno mnogo jače izraženo kod jednog od blizanaca. Ključne riječi: ADHD poremecaj, individualizirani program, uključenost u razrednu zajednicu, pravila za djecu s ADHD poremecajem, nadarenost (talent) 417 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Što je ADHD poremecaj? Hiperaktivni poremecaj (ADHD) je neuropsihijatrijski razvojni poremecaj koji karakteriziraju tri osnovna simptoma: smanjena pozornost, hiperaktivnost i impulzivnost. Može utjecati na sva područja djetetova psihosocijalnog razvoja, povecava rizik od neuspjeha u učenju uzimajuci u obzir djetetov intelektualni potencijal, razvoj djetetovog samopoštovanja te slike o sebi, socijalne vještine. Značajno utječe na obiteljsko opterecenje i predstavlja važan čimbenik rizika za razvoj poremecaja ponašanja i asocijalnog ponašanja. Kod djece s hiperkinetičkim poremecajem česti su i drugi popratni psihički poremecaji, kao što su specifične poteškoce u učenju, anksiozni poremecaji, depresija i prije svega problemi u ponašanju. Ono što smatramo prihvatljivim za ostalu djecu, nije prihvatljivo za djecu s ADHD poremecajem (buka, svjetlo, nestrukturirano predvidanje dogadaja, različiti mirisi...). ADHD poremecaj prenosi se s generacije na generaciju. Dakle, prenosi se genetski. Sigurno ga ima jedan od djetetovih roditelja. Ne radi se o neodgojenoj djeci ili o posljedici lošeg roditeljstva. Odgovarajuci oblik odgoja pomaže da poremecaj s vremenom nestane ili se smanji, tako da ga dijete može shvatiti te zaživjeti s njim bez vecih posljedica. Djeci s ADHD poremecajem potrebna je struktura. Postoje četiri pravila kojih bismo se trebali pridržavati kao učitelji. Prvo: Budimo pozitivni (ovakvo dijete nije lijeno, nije napravilo ništa namjerno). Drugo: Budimo smireni. Povišen ton utječe samo na trenutno ponašanje i zaustavi ga, ali ga ne promijeni. Trece: Pomozimo djetetu pronaci i održati strukturu, ali nemojmo raditi stvari umjesto njega. Ako nema strukture, oni su izgubljeni. Naime, dijete se najmanje osjeca sigurno kada nema jasan plan o načinu na koji ce nešto napraviti. Četvrto: Držati se navedenih (3) pravila, što je često najteži dio, jer nas preplave emocije i gubimo kontrolu nad sobom. Djeci s ovim poremecajem potrebno je mnogo pohvala i nagrada, jer zahvaljujuci njima postižemo napredak. Možemo npr. reci: „Ako čujem manje od 5 uvreda, dobivaš bonus." Odredeni broj bonusa „dovodi" do nagrade. Takva se djeca nadu u problemima tek u svom prirodnom okruženju, medu vršnjacima i kod kuce. Žele uspostaviti kontakte, ali to čine na neprimjeren način. Nemaju prijatelja. Medutim, to su divna djeca koja u sebi u velikoj mjeri nose notu tragičnosti. Izvana su prekrasni, ali ne možemo otkriti što se doista dogada u njihovom unutarnjem svijetu doživljaja. Osjecaju velike emocionalne krize. Hiperaktivna djeca su nemirna. U situacijama u kojima se od njih očekuje da mirno sjede na stolicama, oni se protežu, ustaju, igraju predmetima ili komadima odjece. To se odnosi i na školsko okruženje te vrijeme slobodnih aktivnosti. Impulzivnost se očituje u nemogucnosti čekanja u redu, sklonosti nezgodama, nepromišljenosti, brzom zasicenju odnosno pojavi dosade, emocionalnom izražavanju (svadljivost, nametljivost, upadanje u riječ, prekidanje drugih tijekom razgovora itd.). Kada pratimo ovu djecu, pružamo im podršku i ohrabrenje. Svojom prisutnošcu i postupcima ova divna djeca mijenjaju naš svijet. 1.2. Uzroci nastanka poremecaja: - genetski čimbenici, 418 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - nesredeno, kaotično obiteljsko okruženje, - utjecaji vanjskog okruženja (olovo), - strukturne promjene u mozgu (smanjen volumen mozga, kasnije sazrijevanje kore velikog mozga). 1.3. Učenje djece s ADHD poremecajem Proces učenja podijeljen je u tri faze: 1 - planiranje, 2 - provedba i 3 - povratna informacija. Djeca imaju problema vec na razini planiranja ponašanja, koje je preduvjet za obavljanje bilo kojeg zadatka. Čak i ako je planiranje uspješno, teško održavaju crvenu nit u provedbi planiranja ponašanja, kao i odgovarajucu pažnju te s poteškocama završavaju aktivnost. Takoder slabije prilagodavaju svoje ponašanje povratnim informacijama koje dobivaju, što znači da često imaju 'svoju priču' u koju vjeruju i koju slijede. Stoga su im potrebni podrška i tolerancija u svim fazama ponašanja. Karakteristike djece s ADHD poremecajem POTEŠKOCE NA JEZIČNOM I GOVORNOM PODRUČJU - doslovno razumijevanje govora, - poteškoce u razumijevanju metafora, - poteškoce u prepoznavanju suštine nekog sadržaja, - teško im je prenijeti svoje misli na papir. POTEŠKOCE PRI OVLADAVANJU PONAŠANJEM - česti izljevi bijesa (verbalna i fizička agresija), - otežan pristup u smjeru komunikacije, - poteškoce u uvažavanju školskih pravila, - izražena samovolja (neodazivanje na molbe ili zahtjeve učitelja), - teškoce u prihvacanju odgovornosti za vlastite postupke, - učestalo iskazivanje oblika nasilnog ponašanja(verbalnog i fizičkog), - loša slika o sebi. POTEŠKOCE NA PODRUČJU ČUVSTVOVANJA - ekstremna osjetljivost, - česta neraspoloženja, - često doživljavanje negativnih poruka iz okoline (kazna, prijekor), - doživljavanje straha i osjecaj potištenosti, - ne mogu reci: „Oprosti." POTEŠKOCE PRI UKLJUČIVANJU U SOCIJALNO OKRUŽENJE 419 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - odbijanje suradnje s vršnjacima, - slabost u području socijalnih interakcija, - preuzimanje negativnih uloga, - neomiljenost medu vršnjacima. ŠKOLSKA NEUČINKOVITOST - slaba sposobnost koncentracije, - otežano sudjelovanje u strukturiranim aktivnostima, - neusvojene radne navike i navike učenja, - postignuča u učenju su ispod očekivane razine, - uvelike smanjena motivacija za učenje, - slaba unutarnja motivacija. Okidači neprikladnog ponašanja mogu biti: buka, gužva, hladnoča, vručina, nedostatak strukture, loš početak dana, ponedjeljci, dani nakon raspusta, odredene aktivnosti (matematika, glazba, promjena dnevne rutine bez prethodne najave, brojna skupina, timski rad...). 1.4. Primjeri aktivnosti, namijenjeni za nagradivanje - aktivnost po izboru učenika, - dodatni odmor od računala, - dodatni odmor u vježbaonici, - dobivanje kupona „dan bez domače zadače", bonus za uspješno, lijepo ponašanje tijekom dana; nakon ispunjenja bonusa slijedi nagrada, - prijevremeni završetak sata ... 2. Primjer iz prakse - dječaci blizanci s ADHD poremečajem u razredu Buduči da sam se prvi put susrela s ovakvim poremečajem tijekom svog dugogodišnjeg podučavanja, dani u učionici bili su jako naporni i stresni kako za mene tako i za učenike, a svakako i za dječake s poremečajem koji karakteriziraju nedostatak pažnje, hiperaktivnost i agresija. Nakon završenih edukacija u školi, roditeljskih sastanaka pod vodstvom gosp. Radovana Radetiča, dipl. dipl. sociologa i sastanaka/susreta na pedopsihijatriji, prikupila sam mnogo informacija o djeci s ADHD poremečajem. Medutim, teorija je umnogome drugačija od prakse. Početak je bio iznimno težak. Dva učenika su se čak i preškolovala zbog kaotičnog stanja u razredu. Za prvašiče koji bi se trebali 420 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. naviknuti na rad u školi, prihvatiti školska pravila, socijalizirati se u novoj sredini, svakodnevni školski rad uključivao je i neugodne dogadaje. Medutim, sigurno su i iz ovakvih situacija naučili mnogo. Jedan od blizanaca, dječak s izraženijim ADHD poremečajem, svakodnevno je dolazio u školu neraspoložen. Rijetko je sa mnom i drugarima komunicirao verbalno ili uspostavljao kontakt očima. Njegov pogled uvijek je bio usmjeren prema podu. Čak i tijekom sjedenja u klupi bilo je tako. Najgore je bilo to što nije podnosio svoje pogreške, pogrešno uradene zadatke, pa je nakon načinjene pogreške zagrebao bilježnicu, počeo ju trgati na manje komade, bacati sve oko sebe i vrištati glasno, agresivno. Sve bi se to dogodilo u trenu, a slika razreda bila je ovakva: prevrnute stolice i stolovi po razredu, olovke i bilježnice drugara razbacane po podu, uplašeni učenici koji se skrivaju iza ili ispod svojih stolova. U ovakvim trenucima koji su se ponavljali na dnevnoj bazi, brzo sam uhvatila dječaka. Tijekom napada agresije imao je toliko snage da sam ga ponekad teško kontrolirala. U tom stanju nije čuo ništa, pa je bilo besmisleno išta govoriti učeniku. Grebao je, udarao, šutirao i ispuštao zvuke odnosno „životinjski" vrištao. Djeca su bila uplašena, što je sasvim razumljivo. U slučaju ovakvog napada, dječak se morao što prije povuči iz učionice kako bi se umirio na drugom mjestu odnosno kutku. Obično je to radio uz pomoč psihologinje, koja ga je svojim pristupima smirivala do te mjere da se mogao vratiti u razred. Trajalo je oko jedan školski sat da se dječak smiri, ali bilo je dana kada se nije mogao smiriti te smo u tim slučajevima morali pozvati roditelje da dodu po njega, jer više nije mogao pratiti nastavu i raditi školske zadatke. Veliku pomoč pružili su mi školska psihologinja, ravnateljica škole i ostali učitelji. Dječak je čak i pobjegao iz škole nekoliko puta. Pola godine nije znao imena školskih drugova, teško je s njima uspostavljao kontakte, često je bio sam i vrlo rijetko komunicirao s nekim. Uopče nije pokazivao zanimanje za drugu djecu u razredu. Više puta je dolazio u konflikt sa svojim bratom blizancem. Jedan pogled bio je dovoljan da dječak s izraženijim poremečajem reagira agresivno. Medu njima je vladala jaka konkurencija. Dječak s izraženijim poremečajem uvijek se osječao kao slabija karika. Ismijavali su jedan drugog, izgovarali ružne riječi i fizički se obračunavali usred razreda. Nisu mogli raditi zajedno. Svijet mašte bio im je stran, pa nisu bili uspješni pri stvaranju maštovitih pričica ili bilo čega što se odnosilo na maštu. Agresiju i bijes često su iskaljivali na najbližem drugaru (udarajuči ga, čupajuči za kosu i sl.). Dječaci nisu podnosili pogreške i poraze. Ponekad ih je o slabijim rezultatima morala obavijestiti mama, u okrilju njihovog doma. Takav je bio dogovor. Bilo im je lakše prihvatiti neke stvari uz majku, u kučnom okruženju. S roditeljima su imali dogovor da svoje ponašanje označavaju u postocima, o čemu su ih dječaci takoder redovito obavještavali kada bi po njih došli u školu. Oba dječaka pokazala su veliku nadarenost u području matematike, posebno u području logike, što je bilo vidljivo na natjecanjima iz logike. Osvajali su zlatne medalje na državnoj razini, a bili su vrlo sretni ako su pri tome postigli i maksimum bodova. 421 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svaki dan sam na početku sata predstavila točan tijek dana odnosno nastavne aktivnosti. Dječaci su uglavnom sudjelovali u aktivnostima, ali je svakodnevno, gotovo svaki školski sat, tijekom njihovog samostalnog rada dolazilo do izljeva bijesa i agresije. Često je na nastavi, u vrijeme kada nisu imali dodatnu stručnu pomoc, bila nazočna psihologinja ili djelatnica s područja javnih radova koja bi učenika u slučaju naleta bijesa odmah izvela iz razreda kako bi se nastava mogla odvijati bez problema. Isto tako, nisu podnosili glasnocu, ometala ih je buka koja je često bila okidač agresije, pa su na priredbama u školskoj dvorani koristili slušalice. Kada bi pogriješio u obavljanju zadatka, uvijek sam ga upitala: „Kako si razmišljao, na koji način?" Za rad u razredu imali su tri pravila: • jedan prst je značio da mora/moraju prestati govoriti, • dva prsta su značila da mora/moraju sjediti, • tri prsta su značila da mora/moraju u kut za smirenje. U 2. razredu počeli su koristiti lijek Ritulin, ali im se stanje nije poboljšalo. Napadi agresije i dalje su se pojavljivali, svaki dan. Dječaci su bili umorniji i pospaniji. Medutim, bez lijekova nisu mogli normalno funkcionirati. Prema rješenju, bilo im je dodijeljeno 5 sati dodatne stručne pomoci. Svaki dječak je imao pomoc svoje specijalne pedagoginje. Uvježbavali su svakodnevne rutinske aktivnosti, strukturirani tijek rada, pisanje, pripovijedanje i sl., a zajedno su sastavili i pravila kojih su se dječaci morali pridržavati tijekom nastavnih sati. 422 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. NE DIRAJ DRUGARE IZ RAZREDA! NE BACAJ STVARI! PRISTUPI UCITELJICI ILI NAPUSTI RAZRED! NEMOJ VIKATI! STOP LJUTNJA Slika 1: pravila u razredu Uglavnom su usvajali ciljeve s područja slovenskog jezika i puno radili na socijalnim vještinama te kontroliranju ljutnje (tehnike disanja i opuštanja). Na kraju individualnog sata svoj rad i ponašanje uvijek su vrednovali znakovima koje su zajedno s izvodačima DSP bilježili u mjesečnoj tablici, znakom sunca za dobro obavljen posao, znakom lapisa (lapis lazuli/ plavi kamen) za ponašanje i znakom 423 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. dijamantnog prstena za dodatni rad. Nakon dogovorenog broja prikupljenih znakova (deset) slijedila je nagrada. Dječaci su mnogo bolje radili individualno nego u razredu, gdje je situacija bila potpuno drugačija. U razredu su se morali uključiti u rad s drugom djecom, ponašati se prema njima u skladu s pravilima i suradivati s drugarima, što im nije polazilo za rukom. Imali su samo jednog prijatelja s kojim su mogli komunicirati i kojeg su uvažavali. 2.1. Primjeri verbalnih upozorenja i drugih uputa za rad koje sam koristila u razredu ■ „...., sjeti se da najprije moraš podiči ruku." ■ „...., dogovorili smo se ... Pazi!" ■ „...., gdje bi morao biti sada? ■ „...., želim da ne diraš svoje drugare iz razreda. Ako to ne možeš poslušati, podi u kut, tiho broji do 10, udaraj u jastučič, stišči lopticu, plastelin ... ■ „., kada završiš, možeš ..." ■ „..., imam osječaj da si ljut na brata jer te ljuti (svojim postupcima). Razumijem te." ■ Dodirnemo ramena djeteta i kažemo: „...., molim te, odnesi papiriče u koš!" Ostajuči još trenutak u njegovoj blizini, možemo još jednom ponoviti ono što želimo. Ne zaboravimo na riječ „hvala", kada učenik obavi zadatak. ■ Izbjegavala sam upute u obliku pitanja (umjesto „Možeš li otvoriti knjigu na stranici 15?" autoritativno izgovorimo uputu: „Otvori knjigu na stranici 15!"). ■ Tijekom napada ljutnje stavila sam učeniku plastelin u ruke, po jedan grumenčič u svaku ruku. Stiskao bi plastelin sve dok se nije umorio, a zatim bi ga bacio na stol. Tada sam ga poticala da baca još jače. ■ Kada se tijekom krize ili nekog problema sakrio pod klupu, pustila sam ga. Nakon nekog vremena pozvala sam ga riječima: „Nedostaješ nam!" ■ Ako je šetao po razredu, nježno sam ga uhvatila za ruku i odvela nazad do klupe. ■ Ako je npr. išarao stranicu u bilježnici, samo sam pokazala ono što je učinio. ■ Isplanirala sam odnosno odredila sigurno mjesto u razredu, tj. kutak u koji bi se dječaci mogli povuči nakon napada gnjeva. Razgovor o uzroku obično je nakon napada agresije trajao 15-tak minuta. Morali su naučiti prepoznati svoj izljev bijesa te riječima izraziti stanje: „Bit ču ljut!" 424 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Rad s najmladima uz podučavanje djece s ADHD poremečajem predstavlja poseban izazov za učitelja, ali prije svega donosi veliki napor, pogotovo ako postoji stupanj agresivnosti. Unatoč očaju, stresu, pisanju brojnih izvještaja o ponašanju i radu dječaka te sastancima, mislim da sam u ove dvije godine stekla mnogo iskustva. Potrebno je bilo puno energije, truda, dosljednosti i ustrajnosti, pogotovo zbog toga što sam radila s prvašičima odnosno drugašima, koji u početnom razdoblju školovanja moraju usvojiti mnoge sadržaje, kao što su pravila, početno čitanje, pisanje, računanje, sudjelovanje itd., kako bi mogli mirno, bez večih problema ploviti dalje. Tijekom tog razdoblja imala sam podršku mnogih kolegica i kolega, koji su mi davali savjete i hrabrili me. Na tome sam im jako zahvalna. Učitelji se moraju nositi s mnogim stvarima i nači se u različitim situacijama, sami ili uz stručnu pomoč rješavati različite probleme i suočavati se s različitim poteškočama odnosno poremečajima djece, naročito u današnje vrijeme, kada se u program osnovne škole uključuju takoder slijepa, slabovidna, gluha, tjelesno invalidna i dugotrajno bolesna djeca. Uzimajuči u obzir svoje iskustvo u vezi sa spomenutim načinom podučavanja, smatram da bi svako dijete s ovim poremečajem trebalo imati pratitelja odnosno biti pod nadzorom, jer učitelj ne može kontinuirano paziti na dijete s takvim sindromom (u mom slučaju dvoje djece) te pravovremeno i stručno reagirati na neugodne situacije i dogadaje. 425 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. LITERATURA [1] Hannah, L. Učenje mlajših otrok z motnjami avtističnega spektra. [2] ADHD - Motnja pozornosti. Dostupno na: http://www.adhd.si/ [Pristupljeno 11. 3. 2011.]. [3] Kesič Dimic, K. (2009). Adrenalinske deklice, hitri dečki: Svet otroka z ADHD. Nova Gorica: Educa. [4] Kesič Dimic, K. Nagajivi, živi in zasanjani - motnja ADHD. Dostupno na:http://www.ringaraja.net/nagajivi-zivi-in-zasanjani—motnja-adhd_2146.html [Pristupljeno 9. 3. 2011.]. [5] Kermauner, A., Plazar, J. Prilagojeni pripomočki in metode pri vzgojno-izobraževalnem delu z otroki s posebnimi potrebami. Educa izobraževanje, Nova Gorica, siječanj 2019. 426 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad KOMPETENCIJA SURADNJE IZ IZBORNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK U OKVIRU PROJEKTA „POGUM" Nataša Kuselj, prof. Osnovna škola Mokronog, Slovenija 427 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ovom članku hocu da prikažem kako sam razvijala kompetenciju suradnje iz izbornog predmeta njemački jezik u 6. razredu u okviru projekta "Pogum". Osnovna škola Mokronog jedna je od škola koja je aktivno uključena u ovaj projekt. Stoga su svi učitelji u školi odabrali jednu od kompetencija poduzetništva i razvijali je u praksi tijekom nastave. Ključne riječi: projekt "Pogum", kompetencija sudjelovanja, izborni predmet njemački jezik 428 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. I. Uvod - PROJEKT POGUM (POdjetnost, Gradnik zaUpanja Mladih) Ključni ciljevi projekta POGUM - Jačanje kompetencije poduzetništva i promicanje fleksibilnog prijelaza izmedu obrazovanja i okoliša u osnovnim školama su [1]: • razvoj, testiranje, implementacija, pračenje i evaluacija cjelovitog modela poduzetništva u osnovnoj školi te otvoren i fleksibilan prijelaz izmedu osnovne škole i okoline; • osnaživanje učenika osnovnih škola i stručnjaka (učitelja, savjetnika, drugih stručnjaka, rukovoditelja i ravnatelja u osnovnim školama) u području razvoja poduzetničke kompetencije. Projekt promiče način razmišljanja i razumijevanja poduzetništva u osnovnim školama kao sposobnosti razvoja kreativnosti, inovativnosti i proaktivnosti pojedinaca i grupa. Što možemo očekivati od projekta POGUM? 6. Sustavno promovirati način razmišljanja i razumijevanja poduzetništva u osnovnim školama. 7. Jačanje sposobnosti razvoja kreativnosti, inovativnosti i proaktivnosti pojedinca/učenika ili grupe. 8. Jačanje svijesti: da če učenici, roditelji, lokalne zajednice i društvo u potpunosti povečati pozornost na razvoj osobnosti kako bi se podigla sposobnost problemskog pristupa učenju, sposobnost promišljanja u grupi, sposobnost planiranja i ustrajanja, sposobnost kombiniranja brige o sebi s brigom za druge i za okoliš. 9. Škola če takoder jačati sposobnosti učenika za samoograničavanje, toleranciju, inicijativu, proaktivnost ... 10. Omogučiti razumijevanje kompetencije poduzetništva - kako bi se ona uspješno implementirala u procesu učenja obveznog kurikuluma i kroz druge aktivnosti koje škole provode tijekom školovanja djece obveznog školovanja. II. Želimo da kompetencija poduzetništva i inovativnosti postane dio kulture okoliša. 12. Mladima želimo omogučiti razmišljanje - proaktivno i samoinicijativno djelovanje - kako bi prenijeli znanja i vještine iz školskog okruženja u vanjski svijet, što bi trebalo pridonijeti uspješnom formiranju karijernog usmjeravanja. 429 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Konceptualni model poduzetničke kompetencije zaokružuje se u razvoju vještina unutar pojedinog područja: od ideja i mogucnosti, preko resursa, do prenošenja ideja u praksu - djelovanja. 2. Primjer dobre prakse Kao profesorica izbornog predmeta njemački jezik, odlučila sam sa svojim učenicima provesti projekt od ideje do proizvoda. Slijedeci unaprijed definirane upute, učenici su u parovima ili grupama (3 ili 4) tražili informacije o zemljama njemačkog govornog područja, zatim izradili poster ili power point prezentaciju, pripremili nastavne listove za kolege iz razreda i na kraju predstavili svoj proizvod svojim kolegama iz razreda. Za rad i prikupljanje informacija mogli su koristiti internet (imali su informatičku učionicu, tablete i mobitele), a barem nešto informacija morali su pronaci u stručnoj literaturi (časopisi, enciklopedije i sl.) dostupnoj u školskoj knjižnici. S knjižničarkom smo se unaprijed dogovorili, da ce svo gradivo o zemljama njemačkog govornog područja za učenike pripremiti na posebnom mjestu gdje si ga u svakom trenutku mogu isposuditi. Prije početka rada učenicima sam prezentirala jasne ciljeve projektnog rada u skupinama. Razgovarali smo o podjeli zadataka, pravilima poštovanja i kulturnog dijaloga u grupi, te da svaki član grupe ima prava, a ujedno i obveze ili dužnosti koje mora ispuniti. Kada su se učenici podijeljeni u grupe, dobili su detaljne upute koje podatke o državama njemačkog govornog područja (imali su izbor izmedu Njemačke, Austrije i Švicarske) uključiti u svoju prezentaciju. Učenici opisuju, prezentiraju: - položaj, veličina i stanovništvo odabrane države (medupredmetna veza sa zemljopisom); - prirodne značajke (klima, vegetacija, prirodne atrakcije); - kulturne karakteristike (tradicionalna jela, kulturne institucije i znamenitosti, običaji i tradicija, legende itd.); - neke povijesne činjenice (medupredmetna veza sa poviješcu); 430 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - gospodarstvo (razne gospodarske industrije, poznate tvrtke i robne marke); - slavne osobe (npr. glazbenici, sportaši, glumci, političari...); - po njihovom izboru mogu dodati još nešto. Tada je potraga za podacima i informacijama mogla početi. Za izradu finalnog proizvoda učenici su imali 3 školska sata vremena. Učenici su se podijelili u dvije skupine prema vrsti finalnog proizvoda (poster ili power point). Oni koji su izradivali plakate prvo su napravili načrt, a zatim krenuli u dizajn plakata. Učenici koji su radili power point prezentacije, medutim, bili su u informatičkoj učionici. Tijekom njihovog rada bila sam u ulozi mentora, predlažuci im što mogu poboljšati, gdje tražiti dodatne informacije, kako neke informacije prezentirati na zanimljiviji način itd. 3. Zaključak Primijetila sam, da su učenici entuzijastično radili sva 3 školska sata. Tijekom ovih sati bili su aktivni cijelo vrijeme. Željeli su da njihova prezentacija bude jedna od boljih. Ta njihova unutarnja motivacija me se dojmila. I učenici i ja bili smo jako ponosni na konačne proizvode koji su nastali. Vjerujem, da učenici u projektima poput POGUM zaista mogu pokazati svoju poduzetnost, inicijativu i motiviranost, da nastava može biti i zabavna i dinamična kroz grupni rad. 4. Popis literature [1] Projekt Pogum. URL: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/ (2. 12. 2021.) 431 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad VODENJE RAZREDA GLEDAJUCI OČIMA RAZREDNIKA Marina Gane, mag. prof. pov. i mag. prof. ped. I. osnovna škola Celje 432 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Zbog promjena u društvu i obitelji, moderan učitelj mora biti uspješan voda svojih učenika. Prošla su vremena kada su vec sama titula i položaj donosili učitelju autoritet i poštovanje. Učitelj se danas mora baviti discipliniranjem i motiviranjem učenika. Zato nije dovoljno da se učitelj usredotoči samo na nastavu i prijenos znanja, vec je potrebno obratiti pažnju i na druge čimbenike koji utječu na uspješno vodenje razreda. Posebno naglašavamo medusobne odnose u razredu, raspoloženje u razredu, medusobnu komunikaciju i djelovanje razreda kao grupe. Svaki učitelj želi postici uspjeh i zadovoljstvo svojih učenika, što ovisi i o njegovom stilu vodenja. Načinom vodenja može ostvariti poštovanje i suradnju s učenicima. Karakteristike dobrog učitelja nisu samo u hladnom i čvrstom vodenju sa strogim izdavanjem zapovjedi, vec i u toplom, iskrenom, razumnom i dostojanstvenom načinu komunikacije bez ponižavanja i omalovažavanja. Možemo reci da nije dovoljno da je učitelj samo stručno „potkovan". Mora biti i dobar voda. U članku je kroz oči razrednika koji obavlja različite zadatke i funkcije u svojoj ulozi voditelja, predstavljeno vodenje razreda, što je zadaca i ostalih učitelja koji su u kontaktu s razredom. Ključne riječi: stilovi vodenja, učenik, učitelj, ponašanje 433 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Vodenje razreda i ponašanje u razredu ključni su za uspostavu discipline i medusobnog poštovanja te glavni čimbenici potrebni za što kvalitetnije izvodenje odgojno-obrazovnog procesa. Nažalost, sve više učitelja, prvenstveno razrednika, susrece se s brojnim poteškocama prilikom uspostavljanja discipline u razredu, posebice u medusobnom poštovanju, što je iz godine u godinu sve teže postici i održati. Svako dijete je drugačije, svaki učenik je poseban sa svojom specifičnom razinom vec razvijenih ili nerazvijenih kognitivnih sposobnosti. Bavljenje njihovim misaonim procesima, koji utječu na ponašanje, veoma je teško i vremenski ograničeno, zbog čega škole imaju sve bolju savjetodavnu službu jer svake godine sve više učenika ima sve više problema za koje nije moguce odmah pronaci rješenje. Naime, učitelj je vrlo ograničen jer njegov nastavni sat traje samo 45 minuta i namijenjen je prvenstveno prijenosu znanja, a ne razgovoru o tome zašto se netko ponaša na odreden način. Navedenim problemima moguce je posvetiti se na satu razrednika, koji se često održava jednom tjedno i nije moguce odmah reagirati na odredenu poteškocu i pružiti učeniku potrebnu pomoc. Što je potrebno napraviti u tom slučaju? Možda uspostaviti manje razrede ili manje grupe s kojima učitelj komunicira ne samo na obrazovnoj razini ili odgojnoj razini, vec podjednako na obje razine. Društvena zajednica poput obitelji uspješna je upravo zbog svoje male veličine i povezanosti. Nažalost, to u praksi trenutno nije moguce jer su razredi svake godine sve veci, vremena za obrazovne aktivnosti u učionici je sve manje, a potreba za njima neprestano raste. U manjim grupama učenici bi mogli lakše medusobno komunicirati, otvarati se jedan drugome, učiti i razvijati samo društveno prihvatljivo ponašanje. Uspješno i uravnoteženo upravljanje razredom predstavlja korak naprijed svakoj školi koja želi odgajati samostalne i odgovorne pojedince, koji ce naučiti značenje discipline i reda. Stoga, od velikog je značaja u vodenje razreda uključiti i učenike koji bi mogli izraziti svoje mišljenje, stajalište i konstruktivnu kritiku. Tako učitelj više nece biti onaj autoritativni zmaj koji učenicima zagorčava i otežava život, vec dio razreda u kojemu vlada red i mir kako bi mogli naučiti nešto novo. O tome svjedoči još jedan čimbenik koji se često zanemaruje - kvalifikacija učitelja i njegova predanost ovom pozivu. Nažalost, mnogo je priča o lošim učiteljima. Mnoge su izmišljene ili proizlaze iz subjektivnih mišljenja pojedinaca. Medutim, mnoge od njih proizlaze iz objektivnih prosudbi i razumnih kritika. Činjenica je da su učitelji ljudi, a ne bogovi i da mnogi ne bi nikada smjeli stati pred ploču i podučavati. Iz nepoznatih razloga odabrali su učiteljsko zvanje koje ih uopce ne veseli, vec opterecuje. Učiteljska profesija je velika odgovornost koju je potrebno ozbiljno shvatiti. Možemo li se osloniti na učitelja da ce sam regulirati ponašanje i voditi razred? Nije li djelotvornije da se učitelja „rastereti", a žezlo vodenja preda učenicima? Naravno, učitelj bi dalje imao ulogu vodiča kako se to vodstvo ne bi pretvorilo u anarhiju, ali ima nešto u tome. On to mnogo bolje podnosi, a učenici istovremeno uče o konstruktivnom djelovanju u grupi. Medutim, ovo predstavlja slabi argument jer su ti poluozbiljni i loši učitelji zbilja današnjih slovenskih škola. S druge strane, dobar učitelj uopce ne treba koristiti takve metode jer učenike može inspirirati i bez njih. To je onaj učitelj kojemu učenici „jedu iz ruke", kojeg ce 434 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. poslušati velikim interesom i koristi način zanimljivog podučavanja kao metodu za reguliranje ponašanja. Može li se tim metodama i primjerima pomoci lošim učiteljima i ukloniti poteškoce u samom školstvu? Potrebno je ponovno postaviti pitanje o ciljevima našeg odgojno-obrazovnog sustava. Koji su njegovi ciljevi? Što želimo postici s učenicima? 2. Razrednik i vodenje Razrednik obavlja administrativne, organizacijske i pedagoške poslove, zbog čega nastupa kao administrativni, organizacijski i pedagoški djelatnik i voditelj. [3] Iz administrativnog aspekta razrednik vodi nastavnu dokumentaciju, ureduje dnevnik, piše obavijesti, izriče i donosi odgojno-obrazovne mjere te učenicima i roditeljima posreduje važne informacije. [5] Razrednik, u svojoj ulozi organizacijskog vode, organizira razne sastanke i savjetovanja, a učenicima, njihovim roditeljima, učiteljima i savjetodavnim djelatnicima posreduje razne informacije. Takva vrsta vodenja uključuje i vodenje nastavnog osoblja, postupke donošenja odgojnih mjera i organizaciju ekskurzija. [8] Uloga razrednika kao pedagoškog vode prvenstveno proizlazi iz poznavanja učenika, poznavanja njegove obitelji, situacije u školi i ciljeva koje škola želi postici te iz poznavanja pedagoških mjera koje se mogu koristiti u odgojno-obrazovnom procesu učenika. [8] 3. Kakav bi razrednik trebao biti? U našem školskom sustavu razrednik igra važnu ulogu. Kada razrednik na početku školske godine preuzme razred, on postaje i njegov voditelj. Naime, razrednik je onaj na kojega se učenici i njihovi roditelji najprije obrate kod raznih poteškoca ili traženja odgovarajuce pomoci, savjeta i informacija. Obracaju mu se i mnogi učitelji koji od njega traže rješenja za probleme koje imaju u razredu. Smatram da, ako je razrednik stručno potkovan i opremljen teoretskim načelima, to ne znači da ce biti uspješan u vodenju razreda gdje je vrlo važna medusobna komunikacija učenika, učitelja i roditelja. Stoga, suvremeni se razrednik neprestano obrazuje i stječe dodatna funkcionalna znanja i vještine, a izostanak odredenih vještina i znanja nadomještaju požrtvovnošcu i marljivošcu te gotovo roditeljskim odnosom prema svojim učenicima. 435 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Često se dogada da razrednik želi pružiti pomoč svima, zbog čega mu razredništvo postaje dodatni teret i pri vodenju često nije uspješan. To se može prepoznati kod mladih učitelja koji nemaju dovoljno iskustva i očekuju previše od sebe, što u konačnici dovodi do negativne atmosfere koju osječa cijeli razred pa je nemoguče ispuniti očekivanja učenika i njihovih roditelja. Uz očekivanja učenika, njihovih roditelja i učitelja, tu su još i očekivanja školske savjetodavne službe i ravnatelja, prvenstveno iz administrativnog i organizacijskog vidika. Zato je od iznimnog značaja da u svaki djelatnik u odgojno-obrazovnom sustavu preuzme svoj dio odgovornosti i sudjeluje u uspješnom vodenju razreda. U svojoj ulozi prvenstveno nastupa kao čovjek, a njegov je karakter od velikog značaja za učenike jer o njemu neposredno ovise. Razrednik i učitelji su oni koji se brinu i utječu na osobni rast učenika. Razredništvo se bitno razlikuje od uloge učitelja i često je zahtjevnije od samog podučavanja predmeta. Prati ga cjeloživotno učenje i osposobljavanje koje mu može pomoči u rješavanju brojnih situacija i dilema. Svakoga dana učimo nešto novo, što nas dodatno obogačuje i upotpunjuje novim znanjima. Od posebnog značaja je i raspoloženje u razredu, zbog čega je važno da razrednik neprestano pazi na medusobne odnose u razredu koji utječu na uspjehe na svim područjima. Razrednik mora poslužiti učenicima kao uzor za dobre medusobne odnose. Mora pokazati karakterne osobine koje želi vidjeti kod svojih učenika i ne smije si dopustiti da bude izazvan na drugačije ponašanje. U svojoj učionici treba prenositi pozitivnu energiju, vrline i ljudske vrijednosti svim učenicima. Dakle, dobar odnos s učenicima ne pojavljuje se sam od sebe, več ga je potrebno razvijati i njegovati. Ako ga razrednik uspije uspostaviti na početku školske godine, ne znači da če ga moči i očuvati. Jednako vrijedi i za proces uspostave povjerenja. Potrebno ga je održavati tijekom cijele školske godine. Učenici moraju znati da je razredniku stalo do njih i da ih voli. Istina je da je nemoguče sve učenike tretirati na isti način, ali kao profesionalac možete svakome na jednak način dati svoje poštovanje, suosječanje i energiju. Tijekom vodenja razreda razrednici koriste različite stilove vodenja koji bitno utječu na njihov uspjeh. Njihov stil vodenja prvenstveno ovisi o njihovoj osobnosti i karakteru. Najčešce se spominju sljedeci stilovi vodenja; autokratski, laissez-faire i demokratski. 436 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Stilovi vodenja 4. 1 Autokratski stil vodenja Autokratski voda učenike vodi hladno, čvrsto, preuzima svu odgovornost i nareduje. On je taj koji u svojim rukama ima sve niti i odreduje sve smjernice. Ne objašnjava pravila ili zahtjeve, odbija dijalog, nije mu stalo do mišljenja učenika jer se boji da če, ako ih posluša, izgubiti moč. Dijeli im nagrade i kažnjava ih. Posljedica navedenog je da se učenici osječaju podredenima jer im nad glavama neprestano stoji netko tko igra ulogu suca i svojom distanciranošču poručuje „tko je glavni". Takav stil vodenja kod učenika izaziva otpor i agresivnost koja je obično usmjerena prema osobama i članovima grupe, a ne na samog vodu. Često se dogada da se autokratsko vodstvo ne razlikuje od autoritarnog vodstva. U autokratskom vodstvu učitelj pribjegava pritiscima i sankcijama te utjelovljuje moc, utjecaj i odgovornost. Autoritarni stil karakterizira prvenstveno to da učitelj o svemu odlučuje sam, ali objašnjava svoje zahtjeve. [1, 2, 4, 6] 4. 2 Laissez-faire stil vodenja Voda učenicima daje potpunu slobodu i izbjegava bilo kakvo ocjenjivanje njihovog rada. Svatko može raditi što želi, što nije posve idealno. Voditelj ne preuzima nikakvu odgovornost, ne formira razred kao grupu i ne potiče učenike. Posljedice takvog vodstva često su loša suradnja, nesnalažljivost učenika, premalo poticaja za rad i učenje, individualizam i nedostatak komunikacije, zbog čega razred nije uspješan i nedostaje pozitivna atmosfera. [1, 2, 4, 6] 4. 3 Demokratski stil vodenja Demokratski voda potiče zajedničku raspravu i zajedničko donošenje odluka. Tako se važne odluke u učionici donose kroz raspravu i moguče glasovanje. S učenicima dijeli ideje i objašnjava svoje zahtjeve. Potiče medusobnu komunikaciju i teži ka sudjelovanju svakog pojedinca. Veliku pozornost posvečuje izgradnji dobrih odnosa i pozitivnog raspoloženja u razredu. Njegov autoritet nije utemeljen na sankcijama, več na znanju i iskustvima. Takvo vodstvo karakterizira otvorenost, povjerenje, samopouzdanje i spontanost. Učenici posjeduju više sloboda, a ujedno i veču količinu odgovornosti za postignute rezultate u odnosu na autokratsko vodstvo. [1, 2, 4, 6] Smatram da u radu razrednika, osim njegove stručne potkovanosti, posebno dolazi do izražaja njegova osobnost i humani odnos prema osjetljivim bičima kao što su učenici. Svojim znanjem i ljudskim odnosom razvija svoj autoritet. Zadovoljstvo svojih učenika postiže njihovom suradnjom, izražavanjem da mu je stalo do njih i spremnošču na rješavanje poteškoča. 437 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. Zaključak Razrednik je u razredu voda o kojemu u velikoj mjeri ovisi kako če razred djelovati i koje če važne odluke donositi u samom razredu. Jedan od pokazatelja uspjeha učitelja je i taj kako učenike naučiti na mirno i tiho sjedenje, kako ih naučiti poslušati zahtjeve učitelja, na podizanje ruke kada žele govoriti i kako poštovati druga pravila u razredu. Sve ih to uči razrednik koji svoju ulogu vode započinje odmah nakon preuzimanja samog razreda. Razrednik može igrati ulogu autoriteta i prepoznati pasivnu, prihvačajuču ulogu učenika. Nekima se svida takva uloga učenika, dok bi drugi željeli biti aktivniji i sudjelovati u procesu donošenja odluka. Dobro je da učitelji prije ili kasnije prepoznaju da učenici žele biti aktivni sudionici u procesu učenja jer tek tada preuzimaju odgovornost za svoje ponašanje i planiranje budučnosti. Kako bi razred bio uspješan, razrednik mora biti otvoren i preuzeti odredene odgovornosti prema učenicima jer samo tako možemo povečati odgovornost učenika u razredu. Nažalost, neki se protive konceptu upravljanja razredom s učenicima, žele imati glavnu riječ, a od učenika zahtijevaju samo poslušnost; takoder, postoje različita mišljenja o tome kako učenike naučiti da budu samostalniji. [7] Kada na početku školske godine razrednik preuzme razred, postaje njegov voda, što je jedna od njegovih najvažnijih zadača. Njegovo vodstvo se, prije svega, odnosi na to hoče li formirati razred kao grupu ili pridonijeti stvaranju dobrih meduljudskih odnosa i pozitivnoj razrednoj klimi. Jedna od najvažnijih osobina dobrog razrednika je da zna saslušati sve u razredu, posavjetovati ih, ohrabriti i dati pozitivnu kritiku. Uzimanjem u obzir ovih čimbenika razrednik se oblikuje u uspješnog vodu kojeg če razred s veseljem pratiti. 438 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. Literatura [1] Brajša, P. (1995). Sedem skrivnosti uspešne šole. Maribor: Doba. [2] Krech, D. (1969). Elementi psihologije. Beograd: Naučna knjiga. [3] Malic J. (1988). Razrednik v osnovni šoli. Ljubljana. Državna založba Slovenije. [4] Marentič Požarnik, B. (2003). Psihologija učenja in pouka, Ljubljana: DZS. [5] Pšunder, M. (2. 9. 2006). Razrednik - menedžer, 75, str. 13. Maribor: Šolski razgledi. [6] Pušnik, M., Žarkovič Adlešič, B. i Bizjak, C. (2000). Razrednik v osnovni in srednji šoli. Ljubljana: Zavod RS za školstvo. [7] Shapiro, E. S. in Cole C. L. (1994). Behavior change in the classroom: selfmanagement interventions. New York: Guilford Press. [8] Zorko, P. (2009). Razrednik in njegovo vodenje razreda. Diplomsko delo. Maribor: Pedagoška fakulteta. 439 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad EMOCIONALNO OPISMENJAVANJE Alenka Domanjko Rožanc Osnovna šola Markovci 440 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Prepoznavanje emocija pokazatelj je zrelosti osobnosti i predstavlja važan čimbenik koji pomaže u izgradnji odnosa s drugima i sa samim sobom. Socijalno učenje usko je povezano s emocijama. Dobra regulacija emocija pridonosi socijalno-emocionalnoj pismenosti te posljedično dobroj prihvacenosti i uključenosti - kao i obratno [1]. Škola je prostor u kojem učimo prepoznavati emocije sebe i drugih. Osjecaji prihvacenosti i uključenosti u skupinu odnosno razred imaju ključni značaj za učenika. Članak osvjetljuje važnost emocionalnog opismenjavanja i pruženih prilika u školskom prostoru, gdje je moguce razvijati socijalno i emocionalno opismenjavanje. Opisuje se i uloga učitelja, jer je vrlo važno da u ovom području posjeduje sljedece kompetencije: visoku razinu samosvjesnosti i socijalne svijesti, da slijedi prosocijalne vrednote i poštuje ljude oko sebe. Teorijski dio rada potkrijepljen je primjerom iz prakse. Ključne riječi: emocije, emocionalno i socijalno opismenjavanje, uključenost, ponašanje. 441 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Školska svakodnevnica puna je raznolikih situacija i dogadaja. Učenik se suočava s brojnim izazovima, gradi odnose s drugarima i učiteljima, spoznaje, percipira. Sve to što se dogada pojedincu popraceno je emocijama koje su neizbježne pri funkcioniranju čovjeka u društvu. Emocionalna pismenost znači prepoznavanje vlastitih osjecaja i osjecaja drugih. To takoder znači da ih znamo regulirati, čime pridonosimo poboljšanju odnosa prema sebi i drugima, a samim time i poboljšavamo meduljudske odnose. Ako smo emocionalno pismeni, znači da „čujemo" druge u odredenoj emocionalnoj situaciji, da ih možemo osjetiti i odazvati se na njih te da im znamo pomoci. Osim komponente učenja, današnje učenje i podučavanje u školama sadržavaju i snažan emocionalni te socijalni aspekt odnosno stranu. Naime, učenje se odvija u neprekidnoj socijalnoj interakciji s drugima [2]. Svijet se susrece s brojnim tehnološkim i socijalnim promjenama, što utječe i na odgojno-obrazovne ustanove koje odražavaju svijet oko sebe. Škole se suočavaju s rasnom, kulturnom i etičkom raznolikošcu. Neki učenici su uspješni, dok drugima treba više motivacije. Sve je to dio emocija koje mogu potaknuti ili omesti proces učenja. Ako učeniku znamo pristupiti s odredenom dozom emocionalne inteligencije, možemo s njim učvrstiti kvalitetan odnos i pomoci mu u rješavanju potencijalnih problema ili jednostavno ukazati na put do rješenja. Emocionalnim opismenjavanjem u razredu jačamo prepoznavanje emocija u sebi i drugima, razumijevanje tih emocija i njihove uloge, prihvacanje odgovornosti za vlastite emocije te sposobnost konstruktivnog zauzimanja za sebe i druge. Emocionalnom inteligencijom stječemo osjecaj vlastite vrijednosti i zdravog samopouzdanja, osobnu fleksibilnost, otpornost i prilagodljivost, prihvacanje konstruktivne kritike, nenasilno izražavanje emocija [1] [5]. U školi je vecina svakodnevnih dogadaja povezana s emocijama. Stoga je ispravno podučavati učenike i medu njima jačati emocionalnu pismenost. Potonje se odvija u redovnoj nastavi, npr. pri obradi književnih ili likovnih djela. Tome može doprinijeti razrednik ili socijalni radnik tijekom razrednih sati ili provedbe radionica. U početku je neophodno emocionalno opismenjavanje učitelja, koji potom svoje znanje mogu prenijeti učenicima. 2. Kako pristupiti učenju emocionalne pismenosti? Pri stvaranju poticajnog okruženja za sve uključene odnosno za povečanje sudjelovanja i uključenosti svih učenika ključni značaj ima osnaživanje učenika kroz socijalno i emocionalno opismenjavanje [1]. Potonje se može odvijati kao učenje u spontanom obliku, ali se može provoditi i sustavno, u obliku radionica, društvenih igara itd. Nažalost, u slovenskim školama još uvijek se pridaje premalo značaja socijalnom učenju i emocijama. Uzrok leži u ustaljenim kulturnim obrascima, te se stoga navedeni procesi često zanemaruju. Zahvaljujuci socijalnom i emocionalnom učenju, učenici stječu mnoge prednosti: stječu iskustva u izražavanju osjecaja odnosno emocija, čime se jačaju i razvijaju samopoštovanje, samopouzdanje i odnos s drugima: razumijevanje socijalnih okolnosti, poštovanje drugih, socijalna odgovornost. U 442 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. razvoju mlade osobe ta su područja još važnija, posebice pristup pedagoškog djelatnika koji ju nastoji naučiti ovakvom ponašanju. U suvremenoj pedagoškoj praksi uobičajen je proces formativnog pracenja. Ovo je jedna od važnih prilika koja nam omogucava poticanje emocionalnog i socijalnog učenja. Formativno pracenje temelji se na sudioništvu i spremnosti na suradnju, jer je to proces za poboljšanje učenja. To je pedagoški dijalog u kojem učitelj i učenik suglasno prate i usmjeravaju razvoj učenja radi poboljšanja njegovog učinka. U skupini ili razredu učenici uče kako prihvatiti sebe i druge, kako komunicirati smisleno i izražavati se, kako razumjeti svoje emocije, preuzeti odgovornost, kako rješavati probleme. Baveci se time odnosno suočavajuci se sa spomenutim, stječu vjeru u sebe i vecu osobnu snagu. Svi, ne samo djeca, uče na pogreškama. Socijalno i emocionalno opismenjavanje odvija se na različite načine, a uspjeh ovisi i o sposobnostima učenika. U školi postoje mnoge mogucnosti, buduci da se medusobne interakcije odvijaju gotovo na svakom koraku. To je moguce i pri izvedbi individualne aktivnosti svakog učenika, kada npr. izlaže razmišljanja pred razredom, objašnjava, potkrepljuje, obrazlaže odredena saznanja, argumentira, uskladuje se itd. Sudjelovanje ima pozitivne učinke na cijeli razred odnosno skupinu. Čak i one učenike koji često ostaju u pozadini, pasivni, lakše je uključiti u skupinu kroz odredenu suradničku aktivnost. Zajedničko stvaranje prisili odnosno aktivira pojedinca da postane dio "tima" i počne doprinositi cjelini, pa zbog toga predstavlja neizostavan dio skupine. Vrlo je važno da pedagoški djelatnici uoče ovakve učenike i prepoznaju njihova slaba te jaka područja kojima bi mogli doprinijeti radu skupine. Time učenici dobivaju priliku da se dokažu i steknu osjecaj prihvacenosti, više vjeruju u sebe i samopotvrduju se u svom radu. Sve što je navedeno učenici mogu ostvariti na svakom školskom satu, kada mogu razvijati svoje potencijale u raznim područjima, rješavati probleme i razvijati svoju odgovornost. Kao pedagoški djelatnici, pri učenju socijalnih vještina najviše možemo doprinijeti redovitim uključivanjem oblika i načina rada, koji se zasnivaju na suradnji tijekom nastave. Osim toga, uvijek trebamo naglašavati važnost meduljudskih odnosa. 2.1.Mogucnosti socijalnog i emocionalnog opismenjavanja u školi U svim okolnostima svakodnevne komunikacije s učenicima možemo naglasiti važnost uspješne komunikacije te kreirati verbalne i neverbalne poruke o važnosti odnosa. Medupredmetne i kroskurikularne ('transverzalne', 'medupredmetne') aktivnosti takoder pridonose emocionalnom opismenjavanju, kao što to omogucuju ljetne škole, kampovi, školske razmjene (domace i medunarodne), priprema predstava (glazbenih, plesnih, likovnih). Naglasak se može staviti na kvalitetne medusobne odnose i oblike koji to potiču: suradnju, solidarnost, medusobnu emocionalnu podršku, različite vrste i razine druženja. Prilike postoje i kada je riječ o uključivanju i kulturi nenasilne zajednice na razrednoj i školskoj razini (radionice za razvoj socijalnih vještina, program socijalno-emocionalnog učenja u razredu, tutorstvo, medugeneracijsko umrežavanje (povezivanje), dobrotvorne akcije itd.). Na nastavnim satima ovo područje možemo ojačati podučavanjem na 443 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. otvorenom odnosno terenskom nastavom (vježbama), čitanjem književnih djela, slušanjem priča o socijalnim temama, gledanjem filmova i razgovorom o njihovim sadržajima. Učenici mogu kreirati priče, pjesme, crteže, fotografije itd. Prakticiramo igranje uloga i simulacije, dramatizaciju, pokretno i plesno izražavanje, interakcijske i društvene igre. Planski rad s pojedinačnim učenicima ili ciljnim skupinama takoder je jedna od mogučnosti. Provodi se kroz razne radionice za upravljanje ljutnjom i impulsima agresije, radionice za prepoznavanje i prikladno izražavanje emocija, rješavanje problema... [1]. 3. Primjer iz prakse - Pošta Djeda Božicnjaka U osnovnoj školi u kojoj predajem, učenici devetog razreda proveli su akciju „Pošta Djeda Božicnjaka". Svrha akcije bila je prikupljanje pisama s mislima, željama, mišljenjima o nadolazečim blagdanima i Novoj godini, koje pojedinačni učenik posvečuje drugom, tj. bilo kojem učeniku. Ova pisma s lijepim željama prikupljala su se tijekom cijelog prosinca, a kutiju su devetaši otvorili dan prije školskog raspusta. Tada su pisma podijeljena onim učenicima kojima su lističi bili namijenjeni. Najprije smo u odjeljenju 6. razreda, gdje sam razrednica, razgovarali o smislu i svrsi takve akcije, o mogučnostima odnosno idejama o tome što napisati odabranoj osobi (to je mogao biti drugar iz razreda ili bilo koji drugi učenik osnovne škole) te o načelima uspješne komunikacije i pravopisa. Učenici su se složili da u vremenu u kojem živimo nema dovoljno pozitivnih misli i optimističnih namjera, pa je akcija predstavljala poticaj svima da uskoro počnu živjeti onako kako žele. U akciju su se, kao i ostali, uključili i učenici šestog razreda, no neki su u tome vidjeli drugu svrhu. Jedna od učenica napisala je zlonamjerne misli na komad papira, potpisala se lažnim imenom i pismo uputila svom drugaru iz razreda. Komunikacija koju je koristila bila je sve samo ne uspješna i kvalitetna. Pismo je bilo napisano uvredljivim tonom. Njezino loše ponašanje i pokazivanje odnosa prema onima koji su se trudili da provedbom projekta unesu prijateljsko predblagdansko ozračje medu učenike i učenice cijele osnovne škole otkrili su njezini drugari iz razreda. Ovo je bio pokazatelj da razred (još uvijek) ne funkcionira kao zajednica istomišljenika te da medu učenicama i učenicima nikada ništa ne ostane skriveno. Učenica je pismo predala u kutiju i povrh svega strogo demantirala svoj postupak. Kao razrednica bila sam stavljena na kušnju jer nisam imala dokaza o ovom neugodnom činu. Konfliktnu situaciju razriješila sam na sljedeči način: pozvala sam voditeljicu projekta, učenicu 9. razreda, koja mi je ispričala što se zaista dogodilo te djevojčicu koja je bila okrivljena. Najprije smo razgovarale, a zatim sam učenicu koja je cijelo vrijeme poricala da je to učinila, zamolila da ovu neprikladnu poruku izvadi iz kutije i baci je u koš. Isprva je odbila, odnosno nije me željela poslušati, ali nakon što se uvjerila da če učiniti nešto dobro za sebe, razred i za cijelu školsku zajednicu, krenula je tražiti papirič. Za mene je kao učiteljicu ovo bio dokaz odnosno potvrda da učenicu nisam okrivila bezrazložno (što se inače moglo dogoditi). Bila sam emocionalno potresena ovim dogadajem jer nisam očekivala tako zlonamjerno ponašanje. Stoga smo pismo izvadili iz kutije i bacili ga. Kasnije sam s učenicom razgovarala nasamo jer je isprva nisam željela izlagati kritikama razreda. Djevojčica je priznala svoj postupak i tijekom razgovora postala svjesna pogrešnog čina. Moj cilj je bio da učenica prihvati, postane svjesna odgovornosti za svoje postupke i shvati konstruktivnu kritiku koja joj je upučena. 444 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Kasnije smo na razrednom satu razgovarali o navedenoj situaciji. Razgovor s učenicima bio je usmjeren na svrhu spomenute akcije, a tokom rasprave učenici su izdvojili vrednote i izrazili želje, misli koje bi željeli dobiti od tajanstvenog prijatelja. Tijekom razgovora, diskretno sam promatrala učenicu koja je načinila ovaj nemili postupak. Šutjela je i pognute glave pokazivala da je tijekom iznošenja mišljenja svojih drugarica i drugara iz razreda, shvatila i postala svjesna loše strane postupka. Ovo negativno iskustvo pružilo je pouku svim učenicima. lako u školi imamo širok spektar mogucnosti za razvijanje socijalnog i emocionalnog ponašanja, situacija koju sam opisala te slični dogadaji, kojih u školi imamo zaista mnogo, mogu biti najbolja „škola" za učenje spomenutih vještina. Svi učimo na pogreškama. One nam daju najviše znanja odnosno najviše naučimo suočavajuci se s njima. 4. Zaključak Svatko je odgovoran za svoje emocije i ponašanje, tako da oboje možemo promijeniti samo ako tako odlučimo. Učenje socijalne i emocionalne pismenosti u suvremenoj školi zahtijeva mnogo napora i produbljenog razmišljanja o sebi, ako kao pedagoški djelatnici to znanje pokušamo prenijeti učenicima. Razumijevanjem čuvstvovanja (osjecanja) i ponašanja uspostavljamo odnos. Ako kao pedagoški djelatnici pri svom radu želimo utjecati na razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija učenika, važno je da najprije budemo svjesni svojih znanja i stavova u tom području [3]. Danas bismo tome mogli posvetiti još više pažnje, jer smo kao pedagoški djelatnici uključeni u nastavni plan i program te često razmišljamo samo o tome hocemo li ga provesti ili ne. Bogato iskustvo u području socijalnog i emocionalnog opismenjavanja učitelju omogucuje stvaranje razredne zajednice, razvijanje poticajnih odnosa s učenicima i osmišljavanje nastave koja razvija jaka područja učenika. Uloga odnosno cilj učitelja nije promijeniti ponašanje učenika, vec pronaci načine pomocu kojih ce pokušati ostvariti utjecaj na odluku učenika da promijeni svoje ponašanje. 5. Popis literature [1.] Rutar Ilc Z., Rogič Ožek, S., Gramc, J. (2017). Socialno in čustveno opismenjevanje za dobro vključenost. 4. zvezek. V: Vključujoča šola, Priročnik za učitelje in druge strokovne delavce. Ljubljana, ZRSŠ. [2.] Kozina, A. (2013). Program čustvenega in socialnega učenja: FRIENDS (izvlečki). Ljubljana, Pedagoški inštitut. [3.] Tomše, S. (2020). Učitelj kot možni izvajalec socialnega in emocionalnega učenja. Diplomsko delo. Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta. [4.] Josipovič, D., Smolič, A. (2016). Spremenjeni obrazi nasilja. V: Vzgoja in izobraževanje, let. 2016, št. 3-4, str. 13-17. [5.] Muršič, M. (2016). Upoštevanje čustvenih vidikov za celovitejše omejevanje medvrstniškega nasilja v šoli. V: Vzgoja in izobraževanje, let. 2016, št. 3-4, str. 5-12. 445 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Mrežne stranice 1. Formativno spremljanje. URL: https://formativno.si/formativno- spremljanje/ (6. 12. 2021) 446 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad USMENO VREDNOVANJE ZNANJA - DA ILI NE? Alenka Domanjko Rožanc Osnovna šola Markovci 447 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Usmeno ocjenjivanje znanja jedan je od načina dobivanja ocjena i predstavlja sastavni dio pedagoškog procesa. Pogledi na to su različiti. Neki ističu niz prednosti, dok drugima znači neravnopravno tretiranje učenika i prisutnost subjektivnog zapažanja. Sasvim je sigurno da je ovo jedno od osjetljivih područja odgojno-obrazovnog procesa unutar školskog sustava za sve uključene: učitelja, učenika, te posljedično za roditelje. U članku se obraduje tematika usmenog vrednovanja znanja u školi te različiti pogledi na to. Ključne riječi: usmeno ocjenjivanje, pravilnik, prednosti, nedostaci, pogreške 448 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Ocjenjivanje znanja je prosudivanje i vrednovanje iskazanog znanja pojedinačnih učenika nakon završetka razdoblja učenja i formaliziranje te procjene u ocjenama koje su formalno dogovorene (opisne, brojčane, verbalne) i imaju važne posljedice [6]. U Sloveniji poznajemo dvije vrste ocjenjivanja znanja, opisno i brojčano ocjenjivanje, ali poznajemo i nekoliko načina: usmeni, pismeni i praktični način ocjenjivanja. Repnik navodi da je usmeno provjeravanje jedan od najstarijih i osnovnih oblika provjere i ocjenjivanja znanja, jer daje mogucnost da se učenikovo znanje provjeri sveobuhvatno i odjednom [2]. Ovo je ujedno i najteži oblik nastavnog procesa, jer zahtijeva posebnu i temeljitu pripremu od učitelja. Danas znanje najprije provjeravamo, te ga nakon toga ocjenjujemo. Potonje pokazuje učenikovo postignuce ciljeva odnosno standarda znanja prema nastavnom planu i programu. Tijekom desetljeca, pogled na usmeno ocjenjivanje se mijenjao. Danas se materija ocjenjuje tek kada se utvrdi provjerom, čime se smanjuje broj ocjena. Tijekom provjere znanja ne daju se ocjene, pa su provjera i ocjenjivanje dvije različite stvari, što je u prošlosti bilo drugačije. Pravnu podlogu za provjeravanje i ocjenjivanje nalazimo u Pravilniku o provjeravanju i ocjenjivanju znanja te napredovanju učenika u osnovnoj školi. U članku 3. (PIS, 2021) objašnjena je njihova važnost: provjeravanjem znanja prikupljaju se informacije o tome kako učenik ostvaruje ciljeve odnosno standarde znanja iz nastavnih planova i programa, ali ono nije namijenjeno ocjenjivanju znanja. Postizanje ciljeva ili standarda znanja iz nastavnih planova i programa učitelj provjerava prije, tijekom i na kraju obrade nastavnog sadržaja. Ocjenjivanje znanja je utvrdivanje i vrednovanje koje odreduje u kojoj mjeri učenik postiže odredene ciljeve ili standarde znanja iz nastavnog plana. Učitelj vrši provjeru znanja nakon obrade nastavnih sadržaja i provjere znanja iz tih sadržaja. Naše razmišljanje o usmenom ocjenjivanju odnosi se i na drugačije oblike dobivanja ocjene: umjesto frontalnog (učitelj kao ispitivač, učenik kao onaj koji odgovara) možemo koristiti drugačije, nove oblike. Usmena ocjena može se dobiti za govorni nastup, prezentaciju plakata/referata, kao i komunikaciju u učionici odnosno aktivno sudjelovanje pojedinačnog učenika u nastavi, posebno s komunikacijskog stajališta, tekuce obavljanje zadataka i odnos prema predmetu. 2. Usmeno ocjenjivanje - što ocjenjivati? Usmena komunikacija uključuje uzajaman odnos izmedu dvaju ili više sudionika. Ključne aktivnosti pri tome su slušanje i usmeno saopcivanje. U školskoj praksi odvija se tako da učitelj postavlja pitanja, a učenik sluša, odaziva se, iznosi misao, dakle odgovara. Postoji nekoliko čimbenika koji utječu na to hoce li učenik (ispravno) odgovoriti na pitanje. Najvažniji je razumijevanje uputa. Učenici su u školi često neuspješni jer ne razumiju što se od njih zahtijeva [6]. Učitelj je taj koji uvijek mora provjeriti je li učenik razumio pitanje ili ne. Na komunikaciju učenika s učiteljem utječu i trema zbog javne komunikacije, slabo izražavanje, skroman vokabular, loš radni dan te koncentracija. 449 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Kada govorimo o usmenom ocjenjivanju, važno je zapitati se što treba ocijeniti. Autori Blažič, Ivanuš Grmek, Kramar i Strmčnik [1] smatraju da je na prvom mjestu kognitivna komponenta odnosno znanje, koje uključuje osnovne pojmove, logičke i funkcionalne odnose te strukturu pojedinačne nastavne jedinice. Paralelno sa kognitivnom komponentom potrebno je ocjenjivati i praktičnu, što znači vrednovati učenikove vještine i spretnosti. Vrlo je važno razvijati odnosno ocjenjivati vrijednosnu komponentu: učenici trebaju uočiti vrednote koje utječu na njihovo izražavanje mišljenja, stavova i opcenito na formiranje konstruktivnih odgovora. Treba uzeti u obzir i motivacijsko-emocionalnu komponentu koja uključuje interes za pojedini predmet i odnos prema njemu, radne navike učenika, marljivost i sl. O pojedinačnom učitelju ovisi kojoj ce komponenti dati prednost, ali svakako su prve dvije najčešce korištene: ocjenjujemo (teorijsko) znanje svake jedinice, a odmah nakon toga slijedi praktična strana. Kada sadržaj gradiva iz pojedinog predmeta dopušta drugačiju mogucnost dobivanja usmene ocjene, vrlo je dobrodošlo uzeti to u obzir. Na ovaj način učenici kojima treba više vremena za formuliranje odgovora i oni koji se teže pismeno izražavaju, dobivaju mogucnost da budu bolje (dobro) ocijenjeni. Uz navedene komponente važna je i didaktička svrha usmenog ocjenjivanja. Uključuje usmeno izražavanje, poticanje kontinuiranog učenja, individualizaciju (prilagodbu pitanja, način razmišljanja) i davanje mogucnosti učenicima koji imaju poteškoce u pismenom izražavanju da svoja znanja pokažu na ovom mjestu. 2.1 Prednosti i nedostaci usmenog ocjenjivanja Usmeno ocjenjivanje danas je predmet mnogih kritika, ali se dugo smatralo glavnim i najčešcim načinom ocjenjivanja. Prednost usmenog ocjenjivanja svakako leži u mogucnostima kontinuiranog pomaganja i usmjeravanja učenika od strane učitelja, što kod pismenog ocjenjivanja nije izvedivo. Na taj način učenik može dodatno objasniti i potkrijepiti gradivo, čime se učitelj još više uvjerava u njegovo (ne) razumijevanje. Kontakt izmedu učenika i učitelja je osoban odnosno individualizacija je u prvom planu. Učitelj jako dobro poznaje pojedinačnog učenika i stoga zna kome su od učenika potrebni dodatno ohrabrenje, dodatno pitanje, usmjeravanje u formuliranju odgovora itd. Pri usmenom ocjenjivanju učenik vježba verbalno izražavanje i javno nastupanje. Nedostaci usmenog ocjenjivanja imaju prednost pred usmenim oblikom i zato su često kamen spoticanja. Ako bismo željeli postici objektivnost u usmenom ocjenjivanju, morali bismo svim učenicima postavljati potpuno ista pitanja, što je u razredu nemoguce. Nemoguce je da sva pitanja budu ista po svojoj težini. Učitelj stoga mora pripremiti pitanja različite težine. Dogada se da slabiji učenik dobije lakše pitanje i bude dobro ocijenjen, kao i obrnuto: dobar učenik dobije teže pitanje i posljedično lošu ocjenu. Veliku ulogu igra i subjektivnost. Učitelj može na učenika gledati kao na nekoga tko mu je/nije drag, što je naravno veliki nedostatak. S druge strane, neki učenici ce mirno podnijeti usmeno ocjenjivanje, dok ce za druge to predstavljati stres ili strah od javnog nastupa. Nedostaci koji dodatno prate usmeno ocjenjivanje su: premalo vremena odnosno neekonomičnost (usmeno ocjenjivanje u prosječnom razredu traje sigurno 10 školskih sati, pri čemu je potrebno razmišljati o drugim učenicima i dati im zaduženja), izloženost učenika tijekom usmenog odgovaranja u razredu, trema. 450 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2 Pogreške pri ocjenjivanju znanja Jurman [5]predstavlja tri vrste pogrešaka koje se javljaju pri ocjenjivanju znanja, a kojih mi kao pedagoški djelatnici možda uopče nismo svjesni. Prvu skupinu sačinjavaju opee pogreške, drugu posebne i treču anomalije. Opee pogreške pojavljuju se u radu gotovo svakog učitelja. Jurman spominje osobnu jednačinu, koja je odraz zahtjevnosti učiteljevog odnosa prema svijetu i radu. U praksi se to odnosi na »stroge« i »blage« učitelje. Prvi imaju visoko postavljene kriterije te je odlična ocjena u njihovom radu s učenicima rijetka pojava, dok je kod drugih upravo suprotno. Medu opee pogreške spada i 'halo efekt', koji je potpuno neprikladan i pogrešan način ocjenjivanja: učitelj ocjenjuje na temelju osobnih karakteristika učenika, (ne)simpatičnosti i socijalnog statusa učenika. Pogreška u radu učitelja ocjenjivača pojavljuje se takoder pri usporedbi medu učenicima vršnjacima i prilagodavanju standarda znanja. Posljedično iza istog znanja ne stoji ista kvaliteta. Drugu skupinu sačinjavaju posebne pogreške, koje ovise o učiteljevoj osobnosti odnosno karakteru. Ocjenjivanje se stoga može odvijati na diskriminatoran način. U ovom slučaju učitelj ima razred podijeljen u dvije skupine prema svom, oblikovanom gledištu. Neosjetljiv način znači da učitelj razlikuje izmedu nedovoljne i dovoljne ocjene, a ostalo znanje učenika "ne vidi". Riječ je o utjecaju njegovog trenutnog raspoloženja i posljedično pretjerane diferencijacije. Prestrog način ocjenjivanja podrazumijeva raspon ocjena od nedovoljne do dobre, jer ovakav učitelj ima izrazito visoke kriterije. Disciplinsko ocjenjivanje je kazna za ponašanje, a ne za znanje (najčešce se izražava nenajavljenim ocjenjivanjem i nižim ocjenama, ali pogada one koji imaju poteškoca u učenju). Upravo suprotan način naziva se inflacijski, jer učenik zbog pritiska vodstva odgojne ustanove snižava kriterije te su na taj način i slabiji učenici ocijenjeni jako dobro odnosno dobivaju više ocjene. Zadnji način je naročito blag, a najčešca ocjena je 4 (vrlo dobro). Ovakvi učitelji imaju 'labave', nepostojane vrijednosti te prije svega nisu dovoljno kritični u svom radu. Medu anomalije kao trecu vrstu pogrešaka pri ocjenjivanju ubrajamo učiteljevo nezadovoljstvo odgojno-obrazovnim radom te materijalnim i socijalnim stanjem. Ovakav učitelj se nedovoljno pripremi na nastavni proces, vrlo brzo i površno obavlja svoje radne dužnosti i manje vremena posvečuje utvrdivanju znanja. Posljedice su negativne ocjene. 3i 1 j j • • v* • ••• • Alternativni načini usmenog ocjenjivanja Kada razmišljamo o pogreškama koje svaki učitelj nesvjesno može napraviti u svojoj pedagoškoj praksi, pitamo se može li usmeno ocjenjivanje biti drugačijeg oblika od dijaloga. Vjerujemo da se za usmenu ocjenu odnosno umjesto nje mogu uzeti u obzir i drugi oblici. - govorni nastupi (učeniku se zadaje da odabere pojedinačno poglavlje, odlomak iz nastavne jedinice/djelo odredenog autora i sl., pri čemu on/ona prema uputama pripremi govorni nastup. U tom se slučaju usmenom ocjenjivanju dodaje udio pismenog i pročitanog dijela, jer če učenik prvo morati pročitati sadržaj, zatim ga pripremiti pismeno, naučiti, a nakon toga usmeno predstaviti. Govornim nastupima može se smatrati i prezentacija referata/plakata.). 451 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - proizvod grupnog rada / projektni učenički rad odnosno djelo (uzimamo u obzir aktivnost učenika u stvaranju proizvoda, njegovu samoiniciativnost, ulogu u podjeli zadataka, bilo da je inicijator ili samo slijedi upute drugih...). - igranje uloga (učenik preuzima ulogu nekog drugog - njegove emocije, razmišljanje, govor. On igra ulogu, pokazujuci pritom odredeni stupanj znanja, jer ce ta uloga biti dio pripremljenog sadržaja za ispitivanje). - glasno čitanje odabranog odlomka, verbalno (govorno) objašnjenje uočenih elemenata popraceno pitanjima učitelja, postavljanje u vremenski okvir, žanrovsko odredenje (promatramo glatkocu čitanja, poznavanje teme, njezine karakteristike itd.). - izvještavanje o svim fazama obavještavanja tijekom pripreme na govorni nastup (od plana do realizacije). Ilc i Milekšič u Evaluaciji ocjenjivanja [2] npr. u nastavi povijesti predlažu pismeni i usmeni način ocjenjivanja: »Ocjenjuju se takoder seminarski radovi, referati, plakati, vježbe u radnoj bilježnici, domaci zadaci, radni listovi, izvještaji s ekskurzija, izvještaji s posjeta izložbama, portfelj, rad u skupini.« Slično je i u nastavi kemije i fizike (2020, 8), gdje učitelj pri utvrdivanju usmene ocjene može uzeti u obzir eksperimentalni rad, projektni rad, proizvode, izvještaje, seminarske radove. Pritom ni u nastavi sociologije nije ništa drugačije (2020, 10). 3.1 Primjer prijedloga za usmeno ocjenjivanje u nastavi slovenskog jezika Kao i kod ostalih predmeta, za usmeno ocjenjivanje potrebno je izdvojiti više školskih sati. Praksa pokazuje da je teško usmeno ocijeniti više od dva učenika po nastavnom satu. Ponekad je možda moguce ocijeniti i tri učenika, ali svakom od pojedinačnih ocjenjivanja moramo se temeljito posvetiti. Pritom se trebamo pobrinuti o tome da i ostali učenici u razredu imaju zadatke koje ce obavljati tijekom sata. Repnik [3] predlaže tri kategorije iz predmeta fizika, koje se mogu prenijeti i na druge predmete. Tako prvu od njih naziva opisno-teorijsko pitanje: kod ovog pitanja naglasak je na kvaliteti usmene komunikacije, buduci da učenik točno i sustavno opisuje odabranu pojavu. U nastavi slovenskog jezika učenik u sklopu ove kategorije opisuje pravila pojedine jezične jedinice i dodaje joj pravila ili opisuje odabrano književno razdoblje, život i djelo pojedinog autora ili njegovo djelo. Aplikativno-problemsko pitanje predstavlja drugu kategoriju, koja zahtijeva što samostalnije rješavanje zadataka po koracima. U slovenskom jeziku to se može odnositi na rješavanje jezičnih zadataka, npr. s područja rečeničnih članova ili odredivanja pojedinih vrsta riječi. Eksperimentalno 452 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. pitanje, kao treca kategorija u području fizike, zahtijeva izvodenje i komentiranje fizikalnog pokusa, a provjeravaju se vještine i spretnosti, odnosi prema predmetu i obradivanoj materiji. U nastavi slovenskog jezika možemo ocijeniti tekuce obavljanje zadataka, odnos prema predmetu, izražavanje mišljenja, npr. o čitanju kod kuce. Na temelju toga možemo formirati konkretan 'trio' odnosno tri pitanja za usmeno ocjenjivanje u nastavi slovenskog jezika. Odabrali smo gradivo 8. razreda osnovne škole. a) opisno-teoretsko pitanje: Predstavi život i djelo Ivana Tavčara. b) aplikacijsko-problemsko pitanje: Pronadite stilski obilježene riječi, ispišite ih i dodijelite odnosno odredite im stislki neobilježene riječi. c) eksperimentalno pitanje: Je li vam se svidjela domača lektira, zbirka crtica Medu planinama (zbirka črtic Med gorami?) Što te je posebno inspiriralo? Obrazloži (potkrijepi razlozima)! 4. Zaključak Usmeno ocjenjivanje u praksi predstavlja za pedagoškog djelatnika "osjetljiv" dio pedagoškog rada, jer se za njega uvijek treba temeljito pripremiti, a da pri tome još uvijek može naici na mnoge prepreke koje smo naveli u gornjim redovima. Stoga smo pružili nekoliko prijedloga odnosno alternativa usmenom ocjenjivanju znanja, koje mogu zamijeniti klasični dijaloški način. Naravno, spomenuti način ce i dalje biti često korišten, ali predlažemo i druge oblike te dodatno ističemo aktivno sudjelovanje učenika kojeg je sve manje u današnjoj školskoj praksi. Neosporno je da kriteriji uspješnosti predstavljaju temelj svega i moraju biti jasni te javni, jer ih učitelj mora utvrditi vec u godišnjoj pripremi za nastavni rad. Kako ce ih pojedinačni učenik postici ovisi o njemu samom odnosno njegovom vlastitom radu i zalaganju. 5. Popis literature [1.] Magajna, M. (2014). Ocenjevanje pri predmetu družboslovja v 4. razredu. Diplomsko delo. Ljubljana, Univerza v Ljubljani. [2.] Rutar Ilc, Z., Milekšič V. (2020). Evalvacija ocenjevanja v prenovljenih programih. Ljubljana, Center za poklicno izobraževanje. 453 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. [3.] Repnik, R. (2013). Ustno preverjanje in ocenjevanje znanja v osnovni šoli. v: Posodobitve pouka v osnovni šoli. Fizika. Ljubljana, Zavod RS za šolstvo, str. 16-24. [4.] Irena Perenič (2001). Pravilnik o preverjanju in ocenjevanju znanja v šolski praksi, v Vzgoja in izobraževanje, revija za teoretična in praktična vprašanja vzgojno-izobraževalnega dela. Ljubljana, Zavod RS za šolstvo, let. 32, št. 1, str. 13-14. [5.] Jurman, B. (1989). Ocenjevanje znanja. Selekcija ali orientacija učencev. Ljubljana: DZS. [6.] Žakelj, A., Borstner, M. (2012). Razvijanje in vrednotenje znanja. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Mrežne stranice: Pravno-informacijski sistem. Pravilnik o preverjanju in ocenjevanju znanja ter napredovanju učencev v osnovni šoli. URL: http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=PRAV11583 (3. 11. 2021) 454 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad IZRADA DIGITALNE KNJIGE U NASTAVI TALIJANSKOG JEZIKA Miranda Majcan Rajkovic, profesorica talijanskog jezika Srednja šola Izola, Izola, Slovenija 455 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Učenje na daljinu me potaklo na traženje drugačijih načina učenja i poučavanja. Koristila sam Arnes virtualne učionice, Zoom videokonferencijski sustav, razne h5p aktivnosti, web aplikacije (miMind, Canva, Quizlet, Padlet, ppt sa zvukom), sustave za elektroničko glasanje (Google Forms, Moodle upitnici) i platforme za učenje Liveworksheets i Wordwall. Željela sam nadograditi različite faze školskog sata aktivnijim metodama učenja i različitim oblicima suradničkog učenja. Ovakvim načinom učenja učenici stječu nove vještine i razvijaju digitalne kompetencije. Nakon povratka u školu, nastavila sam s uključivanjem korištenja web aplikacija i alata u svoju nastavu. U ovom članku predstavljam projekt Svijet bajke. U uvodu predstavljam važnost kreativnog pisanja i alat StoryJumper koji su učenici koristili za pisanje digitalne bajke. Nastavljam s prikazom primjera iz prakse, gdje su učenici četvrte godine smjera Predškolski odgoj i obrazovanje u Srednjoj školi izradili digitalne knjige i alat za njihovu vršnjačku evaluaciju. Riječ je o učenicima koji četvrtu godinu uče talijanski. Na kraju predstavljam rezultate evaluacije učenika nakon završenog projekta i osobno iskustvo u vezi s korištenjem metode izrade digitalne knjige u pedagoškom procesu. Ključne riječi: StoryJumper, projektni rad, evaluacija, srednja škola 456 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Digitalizacija otvara vrata kreativnosti u školskom prostoru. Vecina mladih, za koje se uvriježio pojam digitalnih domorodaca, zna koristiti web preglednike, web rječnike, virtualne učionice, e-udžbenike, društvene mreže,... Sva ta znanja nastavnik može koristiti u procesu učenja kako bi učenici bili aktivniji, motiviraniji i kreativniji. Projektnim radom željela sam potaknuti kreativno pisanje učenika u nastavi književnosti. Blažic [1] tvrdi kako je kreativno pisanje stvaranje (polu)kreativnih tekstova (učenici se kreativno služe jezikom, s posebnim naglaskom na pisano izražavanje). Cilj ovakvog pisanja tijekom nastave je produbljivanje književnih vještina, a ne odgoj književnika ili pjesnika. Željela sam postici da učenici prilikom pisanja bajke stvaraju novi tekst, a ne da sintetiziraju ideje drugih u neko novo značenje. U stvaranju digitalne knjige koristili su jednostavan, besplatni softverski alat, StoryJumper, kao pomoc u razvoju kreativnog pisanja. Alat se može koristiti u različitim fazama nastave (aktivacija predznanja, učenje novih gradiva, konsolidacija, provjera i ocjenjivanje znanja) za izradu jednostavnih proizvoda nastalih tijekom školskog sata ili za izradu složenijih proizvoda koji nastaju tijekom nekoliko školskih sati, npr. u nekom projektu. Učenici stvaraju knjigu tako što napišu tekst, opremaju je slikama, zvukom, vlastitim fotografijama. Na naslovnicu knjige upisuju imena autora i naslov priče. lako je alat na engleskom, učenici su bez problema napravili digitalnu knjigu. Pisac može komponirati književne figure na temelju djela koje pronade u uredivaču pod nazivom „rekviziti" ili odabrati vec napravljene. Pod imenom „Blackground" može se birati scenu. Prilikom dodavanja teksta, alat nudi mnogo različitih oblika prikaza teksta. Autor može promijeniti font, boju, oblik i veličinu. Knjigu se može podijeliti s cijelim svijetom, sa svojim prijateljima na Facebooku ili putem e-maila [4]. 2. Projekt Svijet bajke Učitelji su svjesni da je znanje trajnije i korisnije ako su učenici aktivni u učenju i ako se učenje odvija na personaliziraniji način. Današnji digitalni domoroci više nisu zadovoljni tradicionalnom poučavanjem i frontalnim učenjem, jer su stalno izloženi digitalnim medijima, što su potvrdili i sudionici konferencije Resetiranje obrazovanja i osposobljavanja za digitalno doba. Istaknuli su potrebu nadogradnje obrazovanja putem digitalizacije i umjetne inteligencije, osposobljavanja nastavnika za moderne digitalne kompetencije i omogučavanja suvremenih tehnologija u školama [3]. Žbogar ističe da u škola ima previše teorije, a premalo praktičnog rada, istraživanja, kreativnog čitanja i pisanja, učenja s razumijevanjem i poticanja znatiželje. Smatra da treba više pažnje posvetiti izražavanju iskustava nakon interpretativnog čitanja te da je potreban osobniji pristup s kojim učenici sami dolaze do spoznaja o pročitanom tekstu. [5]. Gore navedene smjernice slijedila sam u radu na projektu pod nazivom Svijet bajke, kojim sam željela postici sljedeče ciljeve učenja: - razmatranje osnovnih karakteristika bajke kao književne vrste, 457 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. promicanje učenja stranih jezika, stvaranje u timu, korištenje obrazovne komunikacijske tehnologije, promicanje kreativnog pisanja i umjetničkog izražavanja, interdisciplinarna povezanost talijanskog jezika i umjetničkog obrazovanja, razvoj digitalnih kompetencija. Učenici su raspravljali o sadržajima učenja prema principima obrnute učionice (eng. Flipped classroom), te se unaprijed pripremali za domaču zadaču. U virtualnu učionicu dodala sam nastavne materijale. Prije škole učenici su kod kuče pročitali kratku bajku na talijanskom jeziku, a zatim je pogledali na internetu. Slijedili su zadaci na radnom listu, gdje su odgovarali na pitanja učiteljice. Na početku sata učenici su odgovarali na pitanja po izboru u Google anketnom upitniku koja su se odnosila na sadržaj bajke pročitane kod kuče. Na temelju odgovora učenika ažurno sam ukazivala na greške. Nakon uvodnog dijela podijeljeni su u parove i rješavali zadatke na nastavnom listu. U svojim odgovorima morali su uzeti u obzir karakteristike pročitane bajke (npr. navesti i opisati obilježja pročitane bajke). Učenici su raspravljali o pitanjima u parovima, formulirali odgovore i informirali svoje kolege iz razreda o svojim nalazima. U završnom dijelu školskog sata podijeljeni su bili u skupine po troje i u bilježnicu nacrtali misaoni obrazac o karakteristikama bajke. Sljedeči školski sat učenici su se podijelili u parove i pripremili plan za pisanje bajke. Plan se mogao pripremiti u obliku misaonog uzorka, crteža ili tablice. U planiranju su učenici vodili računa o informacijama koje su dobili na prethodnom školskom satu. Trebali su odrediti bajkovite likove i njihove karakteristike, vrijeme i mjesto dogadanja, broj bajke, čarobne predmete, sadržaj i strukturu (uvod, radnja, rasplet) i poduku priče. Sljedeča dva školska sata bila su posvečena izradi teksta odnosno pretvaranju ideje u pisani tekst. Blažič [2] napominje da formulacija stvara brojne probleme i prepreke te od pisca zahtijeva da razvije, objasni, ispravi i uskladi osobne ciljeve s opčim. Kao rezultat toga, pisci se često vračaju iz faze pretvorbe u fazu planiranja. Nadalje kaže da je proces pretvorbe voden pisanim planom koji misli prevodi u pisani oblik jezičnim sredstvima i uskladuje ih s informacijama u dugoročnom pamčenju pisca. Pisanje teksta u fazi pretvorbe ima dvije karakteristike: prva značajka je pisanje u obliku cijelih rečenica, a druga značajka se odnosi na samoispitivanje i kontrolu tijeka pisanja i nastajanja teksta. Tada se učenik pisac pita: „Kako da to kažem!" Jedan školski sat proveli smo pregledavajuči i uredujuči napisanu bajku. Učenici su prvo usporedili zamišljeni i napisani tekst, a potom ispravili eventualne greške. Pri tome su pazili na pravopis, gramatičku ispravnost, stil (ispravan oblik riječi, ispravan red riječi, ponavljanje istih rečeničnih obrazaca/riječi, korištenje neprikladnih riječi,.). U ovoj sam fazi uspješnim učenicima davala povratne informacije na način koji ih je usmjeravao na ono što još trebaju učiniti da bi bili uspješniji. Označavala sam te ispravljala pogreške i davala konkretne savjete 458 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. za napredak učenicima s poteškočama u učenju. Htjela sam im olakšati ispravljanje pogrešaka kako ne bi izgubili motivaciju za daljnji rad zbog brojnih grešaka. Uslijedila su još dva školska sata, gdje su učenici koristili prijenosno računalo i aplikaciju StoryJumper za izradu digitalnih knjiga. Proizvode učenika objavila sam u virtualnoj učionici. Slika 1: Proizvod učenika s nazivom Gli gnomi del tempo e l'orologio magico del tempo atmosferico Slika 2: Proizvod učenika s nazivom Il re e la strega 459 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: Proizvod učenika s nazivom La fiaba di Sofia 2.1. Vršnjačka evaluacija Učenici su kod kuce pregledavali i čitali sve digitalne knjige i za svaku knjigu na list napisali po jednu zanimljivost. Taj list je bio autorima knjige onda uručen u školi. Posljednji školski sat projekta bio je posvecen vršnjačkoj evaluaciji digitalnih knjiga. Svaki je par analizirao dvije bajke koristeci obrazac na kojem su ispisani kriteriji uspješnosti, koje smo osmislili zajedno s učenicima. Na kraju su učenici zapisali što smatraju dobrim i što bi mogli poboljšati. Prednost takvog ocjenjivanja je što učenici koji predstavljaju zadatak dobivaju povratnu informaciju i od učitelja i od kolega iz razreda. Slika 5: Fotografija ispunjenog obrasca U završnoj evaluaciji svi su učenici izrazili pozitivno mišljenje o ovakvom načinu rada. Kao prednosti su istaknuli: - samostalnost i veča osobna predanost nastavi, - kreativnost, - originalna metoda ocjenjivanja, - upoznavanje i korištenje novih web alata, - drugačiji način učenja i savladavanja novog vokabulara, - timski rad, - razmjena iskustava i znanja izmedu kolega iz razreda, - primjenjivost stečenog znanja u budučoj profesiji, - korištenje znanja stečenih u likovnom odgoju i obrazovanju. 460 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Projektni rad bio je zanimljivo iskustvo i učiteljici i učenicima. Takva nastava potiče kreativno razmišljanje, samostalno stvaranje vlastitih proizvoda i suradnju. Uvjerena sam da je nastava korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije kvalitetnija te da podiže i održava učinkovitu motivaciju za učenje, što su potvrdili i učenici u evaluaciji. Na temelju iskustva koje sam stekla u radu s učenicima, mogu reci da oblik projektnog rada sa stvaranjem digitalne knjige utječe na razvoj digitalnih kompetencija. U stvaranju ovakvih priča učenici razvijaju čitav niz sposobnosti, vještina i znanja. U svakom slučaju, učitelji buducnosti trebali bi više pažnje posvetiti podizanju digitalne pismenosti učenika. O svakom pojedinom učitelju ovisi na koji ce način i u kojoj mjeri razvijati digitalne kompetencije kod sebe i kod učenika. 4. Popis literature [1] Blažic, M. (1969). Kreativno pisanje 2. Mladinska knjiga, Ljubljana. [2] Blažic, M. (2000). Vloga in pomen ustvarjalnega pisanja pri pouku književnosti v osnovni šoli. URL: https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-3FQXQAHV/7d930c59-2d74-45a3-adb4-11cd689ff125/PDF (19.12.2021) [3] Šola prihodnosti vključuje digitalizacijo in umetno inteligenco. URL: https://casoris.si/sola-prihodnosti-vkljucuje-digitalizacijo-in-umetno-inteligenco/ (19.12.2021) [4] StoryJumper. URL: https://www.storyjumper.com/ (18.12.2021) [5] Žbogar, A. (2013). Iz didaktike slovenščine, Ljubljana, Zveza društev Slavistično društvo Slovenije. 461 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad JACANJE PSIHOFIZICKOG ZDRAVLJA UČENIKA Renata Štefančič, OŠ Vojke Šmuc Izola 462 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U ovom članku predstavit ču nekoliko aktivnosti koje provodim u nastavi i koje, sudeči prema mom iskustvu, pozitivno utječu na psihofizičko zdravlje učenika. Zahvaljujuci izvedbi aktivnosti, učenici jačaju svoje samopoštovanje, ustrajnost, izdržljivost, snagu te brinu o svom zdravlju. Usredotočila sam se prije svega na predstavljanje aktivnosti koje su, po mom mišljenju, ključne tijekom provodenja epidemioloških mjera. Bajkovita joga, vježbe disanja, masaža, aromaterapija i vodeno opuštanje uz vizualizaciju značajno doprinose jačanju zdravlja. U svom radu sam uočila razlike u povečanju koncentracije, posebno kod onih učenika koji su imali poteškoca s pažnjom. Naučili su se usredotočiti na svoje osječaje i opisati ih. Naučili su tehnike opuštanja i podijelili svoja dobra iskustva. Učenici su medusobno suradivali i pomagali jedni drugima. Izmedu njih se izgradilo povjerenje. Zahvaljujuci izvedbi vježbi učenicima je omogučeno jačanje cijelog tijela. Ključne riječi: učenici, disanje, joga, vježbe 463 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Današnji tempo i način života drugačiji su nego prije nekoliko desetljeca. Osim odraslih osoba, stresu su danas izložena i djeca. U školi uglavnom provedu od 6 do 8 sati na dnevnoj bazi. Djeca su sve opterecenija, uzimajuci u obzir nastavne i izvannastavne aktivnosti. U školi se stoga trudimo da se učenici osjecaju dobro na svim razinama (tjelesnoj, emocionalnoj, socijalnoj). Učenici osvještavaju svoje disanje i pokrete tijela, prevladavaju stres i jačaju samopoštovanje. Uče tehnike koje im pomažu u upravljanju emocijama i konfliktima. Kao rezultat toga, oni takoder mogu utjecati na promjene načina života kod kuce. 2.Glavni dio Predstavit cu nekoliko tehnika koje su važne pri jačanju zdravlja, posebice tijekom epidemije. 2.1.Bajkovita joga Jogom se može baviti svatko, neovisno o starosnoj dobi, tjelesnoj spremnosti i zdravstvenom stanju. Elementi koje obuhvaca bajkovita joga su disanje, položaji, bajka, glazba te trake i pomagala. Asane (položaji) su prilagodene dječjim tijelima, njihovim sposobnostima, snazi i gipkosti. Svaka asana postaje lik iz bajke. Crvena nit cjelokupne bajkovite joge je bajka koja povezuje pojedine asane u smislenu cjelinu [2]. Joga poboljšava ravnotežu, održava i dovodi pokretljivost na višu razinu. Kroz pokret percipiramo sposobnost vlastitog tijela. Tijekom vježbanja joge učenici se igraju, uče, te se takoder opuštaju i smiruju. Na ovaj način jača i slika o sebi odnosno samopoštovanje. Dugoročno brinemo o zdravlju djece i njihovom prepoznavanju vrednota. Osnovna svrha dječje joge je održavati elastično tijelo, jačati snagu, ispraviti loše držanje, poboljšati koordinaciju, postati još svjesniji svoga tijela i pokreta u prostoru, a pritom povezati disanje i postati svjestan duševnih stanja te pronaci svoj unutarnji mir. Joga takoder utječe na bolje upravljanje emocijama [2]. Bajkovitu jogu izvodim kao razrednica na različitim nastavnim satima, jer su kretanje i igra dva važna motivacijska čimbenika. Učenicima joga može predstavljati kombinaciju vježbe i zabave. Učimo o različitim položajima, tehnikama disanja i opuštanja koje ce nam pomoci da se smirimo prije rješavanja testova i stresnih 464 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. situacija. Učenici se 'pretvaraju' u prave lavove, žirafe, zmije, pse i mačke. Učionica u kojoj izvodimo bajkovitu jogu je svijetla i prozračna. Kada je riječ o obliku rada, bajkovitu jogu izvodimo u skupini ili parovima. Pomagala koja koristim u svom radu su: knjiga Moj tata je perec [1], knjiga Oponašajmo životinje [3], glazbeni instrumenti (zvona, tibetanske zdjele) i ABC yoga kartice. Osim učenja asana i bajki, crtamo i omiljene asane ili položaj koji se djeci utisne u sjecanje. Tijekom vježbanja bajkovite joge upoznajemo se s različitim bajkama i junacima te kroz pokrete ulazimo u zemlju mašte. Na satima koristim različite vrste bajki jer želim vidjeti kakav je njihov odaziv na tematiku. Oponašamo različite životinje (zmiju, lava, žirafu, miša), osobe (npr. morsku sirenu, diva) i predmete ili pojmove (avion, planinu). Učenici ponekad smišljaju i nastavak bajke. Podijele uloge i uprizore bajku prikazujuci svaki pokret. Vrijeme Prije početka glavnog dijela provjeravamo atmosferu u učionici. Izvodimo aktivnost „Moje unutarnje vrijeme", tijekom koje djeca piktogramima opisuju kako se osjecaju. Bilježimo dobrobit odnosno raspoloženje svakog djeteta i usporedujemo ih nakon završetka aktivnosti te poslije završetka glavne aktivnosti [4]. Disanje Svaki učenik najprije odabere svoju omiljenu igračku koja se nalazi u kutiji. Zatim legne na leda, s rukama prislonjenim uz tijelo. Udahom se trbuščic napuni zrakom te se nakon toga igračka podigne. Uz izdisaj se predio pupka stisne u smjeru prema unutra tako da se igračka u njega uvuče. Igra sa slamkom Svaki učenik ima svoju slamku. U smjeru kazaljke na satu učenici vode loptice za stolni tenis do lokacije susjeda. U ovoj igri pojedinačni učenik kontrolira svoje disanje i jača pažnju. Usredotočuje se na svoj dah. Važno je da djeca budu svjesna svojih tijela. Ako im je neugodno i neudobno, neka kažu. Učenici ne bi trebali osjecati nikakvu bol. Kada zauzimaju odredene položaje, potrebno ih je prilagoditi starosnoj dobi, jer djeca još uvijek rastu i odredeni položaji im mogu biti prezahtjevni. 2.2.Vježbe disanja i masaže Vježbe disanja i masaže izvodim na početku ili na kraju sata, kada su učenicima potrebni opuštanje i dodatna koncentracija. VULKAN 465 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sjedimo na podu prekriženih nogu i ispravljenih leda. Sklopimo dlanove na prsima i polako ih podižemo iznad glave. Oponašamo podizanje lave prema površini Zemlje. Kada su nam ruke potpuno podignute, zadržimo zrak na trenutak, a zatim glasno izdahnemo. Oponašamo bljuvanje lave iz vulkana i ispuštamo zvukove sssssss, psšššssssss i sl. [2]. MASAŽA: METLA Jedno dijete leži na trbuhu, a drugo klekne pored njega. Rubom dlana klizi po tijelu djeteta koje leži, kao da skuplja hrpu mrvica sa stola. Kada dijete dobije osjecaj da je vec 'pomelo' sve mrvice, pokupi ih odnosno obuhvati hrpicu objema rukama, ustane i odnese prikupljeno u koš, nad kojim protrese dlanove. Zatim djeca mijenjaju uloge [5]. 2.3. Aromaterapija Pokazala sam učenicima načine za ublažavanje manjih zdravstvenih tegoba pomocu kucnih pripravaka. Vec u prve tri godine školovanja učenici se suočavaju sa stresom. Zahvaljujuci aromaterapiji naučili smo kako nam bilje u tome može pomoci. Svaki učenik u krugu može nakon čitanja bajke pomirisati biljnu kapljicu. Svaka kapljica ima svoje ime i svrhu uporabe: jedna se koristi za hrabrost, druga za snagu, ovisno o vrsti bilja. Kapljica lavande zove se Mirna kapljica, jer smiruje, ali istovremeno i okrepljuje odnosno uravnotežuje raspoloženje, ovisno o potrebama tijela. Začini i mirisno bilje prava su riznica korisnih sastojaka za naše zdravlje [6]. 2.4.Vodena meditacija s vizualizacijom Vodena meditacija može se izvoditi prije početka nastave, tijekom odmora, nakon sportske aktivnosti, prije kraja nastave ili prije provjere znanja [7]. Papirnati zmaj Zamislite da ste papirnati zmajevi s čvrstim drvenim i savitljivim okvirima, napravljeni od čvrstog papira. Koju boju želite?... Na prsima imate vezane uzice. Ruke raširite u stranu, a zatim ih ispružite unatrag. Zamislite vjetar koji puše prema vama i uzice koje vas drže, tako da se dižete sve više i više. Koliko visoko bi se popeli? Želite li vidjeti zemlju? Započnite svoj uspon. Sada zamislite da vjetar jenjava i da se lagano spuštate natrag prema zemlji. Kako čete to učiniti? Vratite se na zemlju, svatko na svoj način, te pripazite da zmajevi ostanu cijeli i neoštečeni. Zatim neko vrijeme odmarajte na podu. Iči ču od jednog do drugog učenika te če mi svatko od vas opisati kako se osječao kao zmaj. 466 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Nakon igre razgovaramo: - Kako vam se svidjela igra? O čemu ste razmišljali tijekom izvedbe? (Preuzeto i prilagodeno prema [8]. 3.Zaključak Osim odraslih osoba, stres vrlo često pogada i djecu. U školi im je teško pratiti nastavu, padaju im koncentracija i pozornost, imaju poteškoče u uspostavljanju odnosa. Želje roditelja i učitelja su da se dijete u školi osječa dobro. Medutim, djeca se ponekad nadu u situacijama u kojima nisu u stanju slijediti svoje unutarnje impulse. Moramo ih naučiti da koriste svoja znanja i sposobnosti, tako što čemo im ponuditi tehnike i strategije koje če im pomoči pri rješavanju konfliktnih situacija. Biti zdrav predstavlja želju i osnovnu vrednotu svakog pojedinca na ovoj planeti, jer se u nedostatku dobrog zdravlja ruše mnoge vrednote. 4.Literatura [1.] Baptiste, B. (2007). Moj očka je presta: joga za starše in otroke. Kranj: Damodar. [2.] Božič, U. (2012). Pravljična joga: priročnik za vadbo joge za otroke stare od 1 do 5 let. Ljubljana: Mladinska knjiga. [3.] Mainland, P. (1998). Posnemajmo živali: slikanica joge za zdravo življenje. Radovljica: Didakta. [4.] Peternel. (2005). Prvih pet minut. Nova Gorica: Educa. [5.] Schmidt, G. (2008). Igre: Masaže in sprostitve za otroke. Dostupno na: http://www2.arnes.si/~gschmi/studenti/masaze.pdf [Pristupljeno 9.12.2021.]. [6.] Ucman, R. (2014). Ekološka zelišča za male vrtnarje. Domžale: Založba Kozmos. [7.] Viegas, M. (2014). Relax kids = Otroci, sprostite se!. Čarobna skrinjica: 52 domišljijskih meditacij za otroke (od petega leta naprej). Ljubljana: Star Elysium. [8.] Vopel, K. W. (1995). Sprostitvene igre za vrtec in šolo. Ljubljana: Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. 467 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad GOLF U OSNOVNOJ SKOLI Tjaša Vrbek Osnovna škola Šmarje pri Jelšah 468 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U suvremenom dobu djeca previše vremena provedu u sjedecem položaju i posljedično postanu tjelesno neaktivna. Stoga ih je vrlo važno motivirati za razne sportske aktivnosti koje se odvijaju u prirodi. Jedna od najprikladnijih sportskih aktivnosti u prirodi koja je namijenjena djeci je golf. Vrlo dobro utječe na djetetovo samopoštovanje. Tijekom igre djeca uče o medusobnom poštovanju, poštovanju prirode i načinu na koji ce sačuvati poštenje u pripisivanju kaznenih bodova samom sebi pri kršenju pravila. Pri tome je najvažnije da se igra golfa odvija u prirodi, na svježem zraku, te tako odvraca djecu od provodenja slobodnog vremena ispred računala i televizora. S obzirom na to da se igralište za golf nalazi prilično blizu škole i da nas je na sudjelovanje pozvao Golf savez Slovenije, odlučili smo golfom obogatiti raznoliku sportsku ponudu. Predstavit cu vam način na koji se to odvijalo i opisati kako se ova aktivnost još uvijek odvija u našoj školi. Ključne riječi: djeca, kretanje, priroda 469 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Znamo da je tjelesna aktivnost kod djece vrlo važna i da je njen nedostatak u ovom dobu vrlo teško nadoknaditi. Golf predstavlja izvrsnu aktivnost za kvalitetno provodenje slobodnog vremena djece u prirodi. Djecu je potrebno na prikladan način upoznati s golfom i dati im priliku da se sami okušaju u ovoj aktivnosti. Djeca bi trebala zavoljeti golf kao igru i vrstu sporta. Ne moraju postati vrhunski natjecatelji. Neka značaj sudjelovanja u golfu prvenstveno dožive kao cjeloživotnu sportsko-rekreativnu aktivnost, a time i kao mogučnost aktivnog te zdravog provodenja slobodnog vremena u svim fazama života [1]. 2.Golf u osnovnim školama 2.1. Školski golf U želji za povečanjem broja djece koja bi se bavila golfom, Golf savez Slovenije razvio je cjelovit koncept razvoja golfa za mlade u Sloveniji. Nazvali su ga Omladinska golf iskaznica. Godine 2000. Golf savez Slovenije poduzeo je prve korake k realizaciji projekta u školama. Započelo se s besplatnim opremanjem škola golf opremom te je održan prvi seminar na kojem su sudjelovali i profesori tjelesnog odgoja. U pojedinim školama održane su i prezentacije golfa. 2.2. Omladinska golf iskaznica Na temelju inozemnog i vlastitog iskustva, Golf savez Slovenije razvio je cjelovit koncept razvoja omladinskog golfa u Sloveniji, koji se zasniva na suvremenim metodama i pristupu. Nazvali su ga Omladinska golf iskaznica ili skračeno MGI. Projekt MGI je vrlo temeljito zasnovan u Golf savezu Slovenije, jer je osim postavljanja organizacijske strukture koja je osiguravala nesmetanu izvedbu cjelokupnog projekta, uključivao i obrazovanje stručnog osoblja, izradu priručnika za stručno usavršavanje i stručnih priručnika za organizatore te izvodače odnosno pružatelje programa. Tako je 2006. godine organizirano osposobljavanje za stjecanje stručnog zvanja Instruktor golfa I. stupnja, koje je provedeno u suradnji s Fakultetom za šport, PGA Slovenije i stručnim osobljem GZS-a. Prve škole su 2006. godine počele provoditi program s posebnom opremom za djecu koju su dobile u svrhu učenja golfa [2]. Zahvaljujuči uspostavljanju sustava uključivanja mladih u golf kroz školske programe, Omladinska golf iskaznica imala je značajan utjecaj na razvoj golfa za mlade. 470 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.3 Obrazovanje učitelja 2008. godine dva obližnja golf kluba su u suradnji s Golf savezom Slovenije pozvala učitelje osnovnih škola sa šireg područja Kozjanskog na prezentaciju podučavanja golfa u osnovnim školama. Potencijalni instruktori položili su ispite iz teorije i igre golfa te tako dobili licence za podučavanje golfa u školama. Nakon dobivanja kompleta dječje opreme za golf, rad s učenicima je mogao početi. 2.4 Uključivanje igre golfa u školski program Početkom školske 2008./2009. godine dio sportskog dana posvetili smo prezentaciji igre golfa za sve učenike naše škole. Prezentaciju je vodio koordinator projekta iz Golf saveza Slovenije, kojem su, naravno, pomogli i treneri iz naše škole. Svi učenici dobili su priliku upoznati se s opremom za golf i isprobati prve udarce. Prezentacija je uspješno izvedena jer je interes učenika za golf bio prilično velik. 2.5 Interesna aktivnost golf Te školske godine počeli smo s izvedbom interesne aktivnosti odnosno igre golfa. Naravno, najprije smo morali nabaviti nekoliko pomagala za uvježbavanje raznih udaraca, buduči da su se naši satovi golfa u hladnijem dijelu godine odvijali u sportskoj dvorani i vanjskim prostorima škole. U toplijim mjesecima satove golfa provodili smo na obližnjem golf igralištu, što je učenicima, sasvim očekivano, bilo zanimljivije. U našoj školi početni satovi golfa održavali su se u sportskoj dvorani. Najprije smo se upoznali s opremom (vrstama palica) i razgovarali o etiketi i sigurnosti prilikom uvježbavanja udaraca. Prvi sati bili su posvečeni učenju pojedinačnih udaraca (udarac na putting-green, kratak udarac-chip, srednje dugi udarac-pitch, udarci palicom s čeličnim vratom). Za svaki pojedinačni udarac predstavljena nam je vrsta palice, a zatim smo se upoznali s pravilnim zahvatom palice, tehnikom zamaha, položajem lopte i ciljanjem. Vježbu smo obogatili raznim dodacima i igrama. Kada smo usvojili udarce, uputili smo se prema obližnjem golf igralištu. Prvi sati odvijali su se na vježbalištu, a na narednim satima upoznali smo se s igrom golfa. Tada je golf učenicima postao još zanimljiviji te su s još večom radošču pohadali sate golfa. Ubrzo su i oni dobili priliku otiči s nama, instruktorima, na golf igralište i isprobati svoje vještine u igri. Bili su oduševljeni igrom te su tijekom sljedečih sati još marljivije vježbali pojedinačne udarce. Interesnu aktivnost golf odnosno sate ove igre učenici marljivo pohadaju tijekom cijele godine. Ovu aktivnost nudimo učenicima od 1. razreda nadalje. Golf smo uvrstili i medu aktivnosti koje organiziramo za učenike s izraženom nadarenošču za izvedbu sportskih aktivnosti. Unatoč činjenici da ovi učenici več imaju mnoge druge sportske aktivnosti u svojim programima, golf ih je jako privukao te je znatan broj učenika zadržao ovu igru kao dodatnu sportsku aktivnost. 471 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Drago nam je da su neki od učenika, koji su se prvi put susreli s golfom u našim prostorima, još uvijek ljubitelji golfa i da se bave ovim sportom. 2.6 Meduškolska natjecanja Svake školske godine organizirana su 3 različita golf natjecanja na obližnjem dječjem igralištu za golf: - Pitch&putt natjecanje- svaku ekipu sačinjava (od) 3 do 5 natjecatelja. U prvom dijelu natjecanja učenici su se natjecali u izvedbi različitih udaraca: putt, chip i pitch. U drugi dio natjecanja uvrstile su se tri ekipe, koje su pri izvedbi udaraca postigle najviše poena i time nastavile s natjecanjem na golf igralištu, gdje se zatim odvijala igra golfa. - Texas scramble natjecanje- svaka ekipa se sastojala od 2 učenika i odigrala je partiju golfa (9 rupa) u parovima, - Natjecanje učitelj & dijete- učitelji odnosno instruktori golfa igrali su u parovima s učenicima. Učenici su sudjelovali u igri prilagodenoj djeci. Natjecanja su se odvijala izmedu osnovnih škola na širem području Kozjanskog. Nakon natjecanja organizator se pobrinuo za ugodno druženje učenika i svečanu dodjelu medalja, što je učenicima bilo vrlo zanimljivo. 3.Zaključak Golf je prekrasna igra u prirodi koja je vrlo pogodna za djecu. Igru golfa važno je prikladno predstaviti odnosno približiti djeci. Cilj nam je bio da učenici usvoje osnove golfa, zavole ovu igru i nastave se baviti golfom i nakon završene osnovne škole. S obzirom na to da je znatan broj djece nastavio igrati golf nakon osnovne škole i u odraslom dobu, smatramo da smo ostvarili svoj cilj. Neki od naših učenika svoje oduševljenje golfom prenijeli su i na svoje roditelje te sada igraju golf u obiteljskom krugu. Možemo reci da golf predstavlja izvrsnu sportsku aktivnost koja vam pruža mogucnost provodenja obiteljskog slobodnog vremena u prirodi. 4.Literatura [1.] Videmšek, M. in Pišot, R. (2007). Šport za najmlajše. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport [2.] Zalar, M. in Novak, T. (2006). Slovenski golf med preteklostjo in prihodnostjo. Golf Slovenija 472 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad INTERESNA AKTIVNOST LAKIH NOGU NAOKOLO Tjaša Vrbek Osnovna škola Šmarje pri Jelšah 473 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U našoj školi smo planinarski kružook preimenovali u interesnu aktivnost Lakih nogu naokolo. Učenike nisu naročito zanimali pohodi. Stoga smo im planinarenje pokušali približiti na način da im ponudimo i neko zanimljivo iskustvo. Učenici su bili oduševljeni novim sadržajima pohoda. Nas učitelje jako je veselilo što se u našoj školi znatno povecao interes za planinarenjem, jer znamo da hodanje na svježem zraku vrlo pozitivno utječe na zdravlje djece. Osim što su učenici intenzivno hodali i družili se sa svojim prijateljima, upoznali su i posjetili mnogo novih mjesta te atrakcija u Sloveniji. Ključne riječi: djeca, hodanje, zdravlje 474 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Hodanje je popularan sport jer se njime možete baviti tijekom cijele godine i predstavlja jednu od najjeftinijih aktivnosti na otvorenom. Vrlo je jednostavna aktivnost, jer ne zahtijeva posebna tehnička znanja. Može se prakticirati tijekom cijelog života, pa je pogodna i za medugeneracijsko druženje [2]. 2.Interesna aktivnost Lakih nogu naokolo 2.1.Pozitivni učinci hodanja Hodanje je jedan od prirodnih oblika kretanja. Prirodne oblike kretanja čovjek je kroz povijest koristio prvenstveno za preživljavanje, ali danas se na ovaj način borimo i protiv degenerativnih procesa koji proizlaze iz poremecene ravnoteže izmedu čovjeka i prirode. Prirodni oblici kretanja su elementarni oblici, jer su se na njihovoj osnovi razvila zahtjevnija, složena kretanja [5]. Nedostatak kretanja u ranim fazama života, kada je to jedna od osnovnih potreba djeteta, ostavlja dugoročne posljedice, posebice na djetetovom zdravlju. Mnoga djeca su pod stalnim stresom zbog prenatrpanosti rasporeda, koji obično organiziraju njihovi roditelji, jer nemaju dovoljno vremena za igru koja im je u ovim godinama itekako potrebna. Kretanje u prirodi omogucuje djeci vecu otpornost imunološkog sustava, razvoj mišica i kostiju te pridonosi vecoj izdržljivosti, koja je rezultat dobro razvijenog dišnog i kardiovaskularnog sustava. Osim igre, ovaj učinak može se postici i hodanjem. Važno je za izdržljivost koju djeca stječu dugotrajnim aktivnostima poput hodanja uzbrdo odnosno planinarenja [6]. Hodanje utječe na cjelokupni psihosomatski status, kako na tjelesno tako i na psihičko (duševno) zdravlje. Redovito planinarenje pozitivno utječe na kosti, rad srca i krvnih žila, pomaže nam u održavanju tjelesne težine i povecanju tjelesne kondicije. Poboljšavaju se i mentalne sposobnosti, jer planinarenje smanjuje razinu stresa, pomaže poboljšanju raspoloženja i sna te posljedično poboljšava koncentraciju [7]. 2.2. Interesna aktivnost Program interesnih aktivnosti prikazan je u planu rada škole, ali nema svoj kurikulum. To znači da nisu postavljeni standardi znanja, pa se učenici ne ocjenjuju tijekom izvedbe interesnih aktivnosti, a njihov napredak se ne unosi u evidentirane dokumente [1]. Interesne aktivnosti pozitivno utječu na učenike. Massoni [4] navodi da učenici koji sudjeluju u interesnim aktivnostima imaju manje problema u ponašanju. Potrebna je velika doza discipliniranosti, posebno u sportu. Kada učenici postižu dobre rezultate uz dobru disciplinu, naravno da su ponosni na njih. Kao rezultat toga, imaju više samopouzdanja i stječu bolju sliku o sebi. S tim je povezana i tvrdnja da ovi učenici postižu bolje rezultate u učenju. Istraživanja su pokazala da učenici koji sudjeluju u interesnim aktivnostima postižu višu razinu obrazovanja. Interesne aktivnosti nude različite metode rada koje su učenicima potrebne da bi postali produktivne osobe. Planinarski kružook predstavlja drugačiju interakciju izmedu učenika te učenika i učitelja od one koja se odvija u školi, jer ovakva vrsta interakcije produbljuje odnos izmedu sudionika. 475 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Pritom je riječ o produbljivanju i nadogradnji planinarskih sadržaja iz Nastavnog plana i programa [1]. Važno je da planinarski izlet ne doživljavamo samo kao pohod na neki vrh, več kao proces koji sadrži tri faze. Prva faza predstavlja pripremu za izlet, druga je provedba i doživljaj izleta, a zadnja je proživljavanje i evaluacija. Izlet je fiziološki najzahtjevniji, ali ne nužno i najduži. Prije svega, važna je temeljita priprema za sam izlet, koja može i potrajati [3]. 2.3. Provedba interesne aktivnosti u našoj školi Planinarski kružook smo u našoj školi preimenovali u interesnu aktivnost Lakih nogu naokolo, jer smo ga ovim imenom htjeli približiti učenicima. U prošlosti smo učenicima nudili veliki broj izleta odnosno pohoda, ali nije bilo velikog interesa. Buduči da smo svjesni da hodanje ima mnogo pozitivnih učinaka na učenike, pokušali smo im uz hodanje ponuditi i neku zanimljivu aktivnost odnosno iskustvo, kako bi sudjelovali u što večem broju pohoda. Ova ideja je zaista urodila plodom te je interes za naše pohode postao vrlo velik. Svake školske godine nudimo najmanje 5 pohoda za učenike od 1. do 4. razreda. Pohodi se izvode subotom. U nastavku ču vam predstaviti neke od pohoda čiji su sadržaji učenike oduševili. 2.3.1 Pohod na Šmarnu goru i obilazak ZOO-a Ljubljana Autobusom smo puni očekivanja krenuli prema početnoj točki za pohod na Šmarnu goru. Uz lijepo vrijeme i ugodno društvo naših prijatelja uživali smo u hodanju do vrha. Jako nas se dojmio prekrasan pogled na naš glavni grad Ljubljanu. Malo smo se odmorili i okrijepili te krenuli natrag u dolinu. U programu smo imali i obilazak ZOO-a Ljubljana. Uživali smo u vodenom obilasku zoološkog vrta, a neki učenici jedva su čekali da mogu dotaknuti zmiju odnosno osjetiti je za vratom. Nakon svih dogodovština, umorni, ali i oduševljeni, odvezli smo se prema rodnom gradu. 2.3.2 Pohod po koritima Mostnice i vožnja čamcem po Bohinjskom jezeru Autobusom smo krenuli prema Bohinjskoj dolini, točnije do mjesta Stare Fužine, odakle smo nastavili pješice. Marljivo smo hodali odnosno obilazili korita Mostnice i uživali u njihovim ljepotama. Nakon završenog pohoda, na obali Bohinjskog jezera več nas je čekao vodič s čamcem. Pomalo umorni od hodanja uživali smo u vožnji čamcem i naravno slušali vodiča koji nam je predstavio mnoge zanimljivosti. Poslije završene vožnje zasladili smo se sladoledom i krenuli natrag kuči. 2.3.3 Pohod na Celjsku kolibu (Celjska koča) i vožnja adrenalinskim sanjkama Autobusom smo krenuli do početne točke za pohod na Celjsku kolibu (Celjska koča). Hodanje je bilo prilično zahtjevno jer smo morali svladati jako velik broj stepenica. Nekim je učenicima trebao i dodatni poticaj, ali svi smo uspjeli. Na cilju, pred Celjskom kolibom, najhrabriji su se vozili adrenalinskim sanjkama, a mi ostali smo uživali na suncu i odmorili se. Čekali su nas povratak natrag u dolinu i vožnja kuči. 476 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.3.4 Pohod po Rudnici, obilazak Koče pri čarovnici (Kolibe čarobnice) i Jelenovog (jelenjeg) grebena Nedaleko od našeg mjesta nalazi se brdo Rudnica. Autobusom smo krenuli do Podčetrtka, odakle smo nastavili pješice i istražili Rudnicu. Učenici su bili jako motivirani za hodanje, jer su znali da cemo se usput zaustaviti pred Kolibom čarobnice (Koča pri čarobnici), gdje cemo stupiti u svijet bajki. Junaci iz bajki dali su nam novu snagu za nastavak do Jelenjeg grebena, gdje su nas čekali jeleni. Učenici su ipak iskoristili ostatak energije za uživanje na igralištu. Umorni smo se vratili kuci autobusom. 2.3.5 Kesten piknik na Boču Svake godine učenicima nudimo sada več tradicionalni kesten piknik na Boču. Autobusom se odvezemo do Kostrivnice, odakle nastavljamo pješice. Uživamo u hodanju prekrasnom jesenskom prirodom. Kada stignemo u Boč, tamo nas vec čekaju učiteljice i učitelji s pečenim kestenima i kokicama. Neki učenici uživaju u raznim sportskim igrama, a drugi odmaraju na jesenjem suncu. Vračamo se pješice u dolinu, odakle nas autobus vozi kuci. 3.Zaključak S obzirom na to da živimo u vremenu kada su djeca nedovoljno tjelesno aktivna, jedan od važnih zadataka škole je na različite načine pokušati potaknuti djecu na kretanje. Interesne aktivnosti sa sportskim sadržajima predstavljaju odličan način da se učenici potaknu na što intenzivnije hodanje. Interesna aktivnost Lakih nogu naokolo vrlo je popularna u našoj školi i oduševila je veliki broj učenika odnosno potakla ih na hodanje. 4.LITERATURA [1.] Kolar, M. (2008). Interesne dejavnosti za 9-letno osnovno šolo. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. [2.] Kristan, S. (1993). V gore...Izletništvo, pohodništvo, gorništvo. Radovljica: Didakta. [3.] Krpač, F. (2012). Izletništvo, pohodništvo, gorništvo v prvih dveh triletjih. Gremo pod objem gora, (3) 18-19. [4.] Massoni, E. (2011). Positive effects of extra curricular activities on students. ESSAI, 9(27), 83-87. [5.] Pistotnik, B. (2015). Osnove gibanja v športu: osnove gibalne izobrazbe. Ljubljana: fakulteta za šport. [6.] Štemberger, V. (2004). Pomen gibanja za zdravje otrok. Za srce 13(3). 24. [7.] Zaletel, P. in Štekl, J. (2019). Šport kot zdrav način življenja. Ljubljana: Fakulteta za družbene vede. 477 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad eTWINNING ZAJEDNICA I SKOLSKA KNJIŽNICA Ivana Norac Osnovna škola Kneževi Vinogradi 478 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Zajednica odgojno-obrazovnih praktičara eTwinning okuplja se na mrežnoj platformi gdje članovi razmjenom znanja i suradnjom pronalaze i stvaraju nove prilike. eTwinning nudi mogučnosti za sudjelovanje u projektima, osmišljavanje i vodenje vlastitog projekta, stručno usavršavanje i učenje. Cilj ovoga rada je prikazati mogučnosti eTwinning zajednice za školske knjižničare. Ključne riječi: projekti, suradnja, stručno usavršavanje, učenje na daljinu 479 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod eTwinning je nastao kao glavna aktivnost eLearning programa Europske komisije 2005. godine, a 2014. integriran je u program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta Erasmus+. eTwinningom upravlja medunarodno partnerstvo 34 europskih ministarstava obrazovanja European Schoolnet. Podršku eTwinningu pruža 38 Nacionalnih službi za podršku. Medunarodna suradnja i usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika od predškolskog obrazovanja do srednje škole odvija se na portalu eTwinning. Na portalu ravnatelji, učitelji, knjižničari, pedagozi i ostali odgojno-obrazovni praktičari mogu sudjelovati u projektima, stvarati vlastite projekte, sudjelovati u raspravama i grupama, učiti i usavršavati vještine korištenja IKT-a, komunikacije na daljinu te se stručno usavršavati sudjelovanjem na mrežnim seminarima i konferencijama. Školska knjižnica je ishodište prilika za suradnju i otvaranje puta prema medunarodnoj zajednici za njezine korisnike. eTwinning nudi lepezu mogucnosti za ostvarenje zadaca i ciljeva školske knjižnice. 2.Razrada Suradnja na mreži u virtualnoj medunarodnoj zajednici omogucuje školskoj knjižnici da, prema UNESCO-vom Manifestu za školske knjižnice, osigura pristup izvorima i mogucnostima koji omogucuju doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima. Takoder, aktivnim sudjelovanjem u eTwinning zajednici školska knjižnica osigurava aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest, te na taj način promiče i unaprijeduje sve oblike odgojno-obrazovnog rada, stvara intelektualne i materijalne uvjete za učenje i interdisciplinarni pristup nastavi, omogucava korištenje i pristup svim izvorima informacija i znanja temeljenog na razvijanju svijesti o vrijednostima zavičajne i nacionalne kulture u medunarodnoj zajednici. 2.1.eTwinning zajednica Postoji nekoliko mjesta na kojima se okupljaju članovi eTwinning zajednice. Članovi eTwinning zajednice nazivaju se eTwinneri. Početno mjesto je portal eTwinning. Adresa mrežnog mjesta portala eTwinning je etwinning.net. Na portalu, nakon registracije, članovi mogu vidjeti novosti iz zemalja sudionica eTwinninga, imati prilike za stručno usavršavanje te pristupiti informacijama o nagradama i primjerima uspješnih projekata. Portal je dostupan na 28 jezika. Mjesto eTwinning Live je središte eTwinning zajednice. Ovdje se okupljaju i povezuju članovi. Poput principa društvenih mreža, eTwinning Live omogucuje virtualna prijateljstva i pracenje, dodavanje oznaka svidanja i komentiranja. Takoder, na eTwinning Live-u članovi mogu pristupiti mrežnim i izvanmrežnim dogadanjima koje su osmislili drugi članovi te kreirati svoje dogadaje i osmišljavati vlastite projekte. Članovi mogu sudjelovati i u stručnim usavršavanjima na eTwinning Live-u. Postoje obrazovna dogadanja: kratki, intenzivni i zabavni tečajevi u trajanju od 4 do 6 sati i mrežni seminari: videoseminari uživo putem mreže u trajanju jednoga sata na razini Europe. Isto tako, za učenje, razgovor i raspravu korisne su eTwinning grupe. eTwinning Live postoji i kao mobilna aplikacija. 480 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Mjesto TwinSpace je prostor dostupan samo članovima koji sudjeluju u nekom projektu. Na TwinSpace mogu biti pozvani i učenici. TwinSpace je sigurna platforma za suradnju i komunikaciju. Tamo se nalazi sam projekt u kojem se sudjeluje te se može pristupiti stranicama projekta na kojima se nalaze ciljevi, pravila, zadatci i aktivnosti projekta, materijah za dijeljenje, forum za raspravu i prostor za mrežne sastanke te takozvana brbljaonica i popis članova. 2.2.Školska knjižnica Školski knjižničar lako može pristupiti projektima koji odgovaraju odredenoj temi. Nakon registracije škole, na mjestu eTwinning Live knjižničar može izraditi i urediti svoj profil (dodati fotografiju, mjesto, predmete i interese) te sa svog profila izraditi vlastiti projekt, vidjeti aktivne projekte u kojima sudjeluje, pristupiti kalendaru dogadanja u zajednici, grupama, forumima te pristupiti eTwinning projektnim kompletima. Gotovi kompleti nude osnovu za razvoj vlastitih projekata za uporabu na nastavi te mogu služiti kao nadahnuce za nove ideje. Projekti se pronalaze pretraživanjem po ključnim riječima, nazivu, mjestu, predmetu, izbornom predmetu jeziku, datumom registracije, rasponom godina, partnerstvom u eTwinning Plus, s oznakama kvalitete ili nagradama. Isto tako, suradnja u projektima može se ostvariti na partnerskim forumima eTwinning Live-a, prateci društvene mreže te suradnjom i komunikacijom s kolegama. Projekti mogu biti na školskoj, lokalnoj, državnoj, medunarodnoj razini. Sudjelovanjem u projektima za svoj rad knjižničar može dobiti Nacionalnu oznaku kvalitete. Ona znači da je projekt ispunio odredene državne i europske standarde. Takoder, može dobiti i Europsku oznaku kvalitete. Nju dodjeljuje Središnja služba za podršku na prijedlog Nacionalne službe za podršku. Takoder, svojim radom knjižničar može konkurirati za europske eTwinning nagrade. Iato tako, na platformi eTwinning može se otvoriti vlastiti portfelj u kojem se automatizira prikupljanje podataka o radu. Isto tako, suradnjom eTwinning učitelja u vlastitoj školi, škola može dobiti priznanje eTwinning škole. Projekti angažiraju učenike u istraživanje. Knjižnica kao mjesto istraživanja je idealno polazište za provodenje projekata. Aktivnosti projekta moraju biti za učenike dovoljno izazovne, a sam projekt osmišljen tako da da ima takve teme, zadatke, okruženje koji što više sliče situaciji i problemu iz stvarnog života. Nakon završetka projekta sudionici dobivaju priznanja za rad. eTwinning projekti održavaju se na mreži i svaki sudionik može izabrati vlastito vrijeme i mjesto za rad. Medutim, ovdje se otvara mogucnost da se i fizički prostor knjižnice i čitaonice iskoristi kao mjesto u kojem se mogu ispuniti projektni zadaci i aktivnosti, kao i da njezina oprema osigura pristup samom projektu na mreži. Knjižničari imaju temeljnu ulogu u osiguravanju pristupa znanju svojim korisnicima, što je osobitno važno u digitalnom društvu. Platforma eTwinning može služiti kao odskočna daska za usavršavanje vještina 21. stoljeca i za knjižničare i za učenike. U projektima na platformi eTwinning se koriste digitalni alati na kreativan i svrhovit način jer knjižničar sam odabire koje ce alate koristiti, ali digitalni mrežni alati moraju biti sigurni te služiti za jednostavnije svladavanje digitalne pismenosti. 481 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.Zaključak U moru informacija na mreži eTwinning je platforma za rast vještina za digitalno doba, a školski knjižničar navigator prema njoj. Svojim profesionalnim radom, vještinama i komunikacijom može ostvariti ciljeve školske knjižnice, obogatiti iskustvo škole i podijeliti svoja vrijedna znanja. Digitalno društvo podrazumijeva snalaženje u mrežnoj, digitalnoj okolini, što je vrlo važno za učenike. Projekti su nastava koja nije nastava i kao takvi učenicima pružaju posebno okruženje i motivaciju za učenje i rad. Projekti koji se u isto vrijeme održavaju na mreži i u neposrednoj okolini doprinijet ce ravnoteži kompetencijama koje se koriste u digitalnom i u stvarnom prostoru. 4.Literatura [1.] Digitalna pismenost - vještina 21. stoljeca. URL: https://www.skole.hr/digitalna-pismenost-vjestina-21-stoljeca/ (3.1.2022.) [2.] eTwinning. URL: https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm (3.1.2022.) [3.] Juranko, G. (2016). Školski projekti: primjeri aktivnog učenja i poučavanja. URL: https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:164/preview (3.1.2022.) [4.] Kako portali eTwinning i School Education Gateway za opce (školsko) obrazovanje jačaju digitalnle kompetencije učitelja i nastavnika? URL: https://www.etwinning.hr/cms_files/2016/11/1480338964_perisic-rezek-etw-seg-dig-kompetencije.pdf (3.1.2022.) [5.] Prednosti. URL: https://www.etwinning.net/hr/pub/benefits.htm (3.1.2022.) [6.] UNESCO-v manifest za školske knjižnice. URL: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/school-libraries-resource-centers/publications/school-library-manifesto-hr.pdf (3.1.2022.) [7.] Standard za školske knjižnice. URL: https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Standard-za-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice.pdf (3.1.2022.) 482 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DAROVITI UČENICI I POTICAJNO OKRUŽENJE ZA UČENJE Albina Fifer Osnovna škola Pohorskog bataljuna Oplotnica 483 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Poticajno okruženje za učenje omogucuje učenicima kvalitetno i samostalno učenje, pri čemu nastavnik fleksibilno prilagodava nastavni proces sposobnostima, potrebama i interesima učenika koji su i sukreatori procesa u tom obliku rada. Aktivnom suradnjom s učenicima tako gradi osjecaj povjerenja u sebe i vlastite sposobnosti, a prepoznaje i njihova jaka područja. Naš poticaj i pomoc u ostvarivanju njihovih interesa, potreba i želja u velikoj su mjeri potrebni talentiranim učenicima koji talente pokazuju u različitim oblicima i opsezima. U našoj školi provodimo interesnu aktivnost Dizajnersko-kreativni kružok na razrednoj razini, čija je svrha promicanje tehničkog stvaralaštva, pri čemu u strategiji učenja prevladava projektna nastava prema modelu „od ideje do proizvoda" koja uključuje talentirane učenike i učenike koji pokazuju velik interes i volju za praktični rad. Sastajemo se jednom tjedno. Nastava se održava diferencirano. Učenici uče kroz vlastitu aktivnost, naglasak je na iskustvenom učenju, a upoznavanje postupaka izrade proizvoda potiče njihovu tehničku kreativnost, ustrajnost, osjecaj vlastite sposobnosti, zadovoljstva i vrijednosti. Tim oblikom rada uz aktivnu suradnju kod učenika gradimo osjecaj povjerenja u sebe i vlastite sposobnosti, jačamo i potičemo kvalitetnu interakciju učenika i nastavnika te na taj način pomažemo stvaranju osjecaja povjerenja te sigurnog i poticajnog okruženja za učenje. Ključne riječi: talent, tehnička kreativnost, projektna nastava, dizajnersko-kreativni kružok, razredna razina 484 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod U poticajnom i sigurnom okruženju za učenje prevladava pozitivna klima, više timskog rada, učenici sudjeluju i aktivnije se uključuju u nastavu, a pozitivni odnosi s vršnjacima utječu na dobro osječanje, veče samopoštovanje i bolje ishode učenja. [10]. Mi učitelji imamo odgovornost održavati pozitivnu društvenu atmosferu u razredu, promicati poštivanje drugačijeg mišljenja, rješavati medusobne sukobe na miran način i osigurati sigurno fizičko i društveno okruženje. Daroviti učenici imaju jednake socijalne i emocionalne potrebe kao i njihovi vršnjaci, ali se suočavaju i s nekim jedinstvenim psihološkim problemima. Često im je potrebna podrška u uspostavi meduvršnjačkih odnosa, u izazovima povezanim s njihovim samopoštovanjem i na socijalno-emocionalnom polju. No kako istraživanja pokazuju da se ustrajnost, trud i samopouzdanje mogu razviti, potrebno je na to staviti još veči naglasak [4]. Ferbežer i Kukanja smatraju da i neka darovita djeca doživljavaju snažne osječaje inferiornosti koji mogu biti povezani s fizičkim vještinama, mogu biti pretjerano maštoviti, a kod njih se može primijetiti i konformno i devijantno ponašanje. Zato im treba pomoči da shvate zašto su drugačija od drugih. Osim toga, potrebna im je pomoč kako bi mogla uspostaviti odgovarajuče društvene odnose, pri čemu su posebno dobrodošle interesne aktivnosti gdje mogu stvoriti ozračje prijateljske naklonosti i prihvačanja kako se ne bi razvijala kao asocijalna, plaha i ravnodušna prema društvu. [3]. Stoga je važno potaknuti učenike da izvještavaju o svom radu, zapišu svoje ideje te im omogučiti. Isto tako, uspješnim učenicima važno je pomoči da objektivnije upoznaju i razumiju sebe i svoj položaj u društvu [5]. 2. Definicija darovitosti Koncept otkrivanja i rada s darovitim učenicima u devetogodišnjoj osnovnoj školi pokazuje da u stručnoj literaturi ne postoji jedinstvena definicija darovitosti, a razlog tome je što daroviti nisu homogena skupina, več se darovitost manifestira u različitim razmjerima i oblicima [11]. „Darovitima smatramo one pojedince koji pokazuju iznimna postignuča u području mišljenja. Darovitom se ne smatra osoba koja je ostvarila natprosječno postignuče u odredenom području kognitivne učinkovitosti ili opče inteligencije, nego postignuče koje je postavlja u sam vrh u raspodjeli postignuča u toj sposobnosti (obično medu 5 i 485 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 10 posto najučinkovitijih). Darovitost je stoga dio inteligencije (kao iznimno visoka inteligencija) i obrnuto, inteligencija je dio talenta." [12]. T. Bezič i sur. navode da se s večinom darovitosti interakcijski i izravno povezuju i kreativnost, inteligencija i specifične kvalitete osobnosti. Daroviti učenici često imaju želju za učenjem sadržaja povezanih sa svojim interesima. Zato učitelj mora uzeti u obzir različite načine, odnosno strategije diferencijacije u nastavnim sadržajima i procesima učenja kako bi zadovoljio njihove potrebe [1]. 3. Projektna nastava i tehnička kreativnost na dizajnersko-kreativnom kružoku Projektnu nastavu najbolje možemo nedvosmisleno opisati kao strategiju (vrstu) odgojno-obrazovnog rada. Ta strategija obuhvača metode, oblike, postupke i aktivnosti. Stoga označavanje metodom nije pravilno i dovoljno. Može se istaknuti stjecanje temeljnih znanja, iskustava, vještina i radnih navika [9]. Projektna nastava omogučuje premašivanje okvira nastave, jer nije ograničena sadržajno, organizacijski, vremenski i prostorno s obzirom na uvjete u kojima se održava školska nastava [6]. Projektna nastava kao način rada pruža djeci mnogo iskustvenog učenja, pri čemu dijete stječe odredena znanja (o materijalima, obradi, uporabi) kroz proizvode. Učenici uče kroz vlastite aktivnosti, stječu socijalna iskustva koja su temelj viših oblika učenja te razvijaju mišljenje, pamčenje, logičko zaključivanje i finu motoriku [8]. Funkcija projektne nastave je stoga potaknuti što aktivniju i kreativniju suradnju od postavljanja cilja do njegove realizacije, pri čemu če učenici biti što samostalniji, kreativniji i osobno odgovorniji u provodenju različitih aktivnosti. Proizlazi uglavnom iz svakodnevnog života, stavlja sudionike u aktivnu poziciju pri izvršavanju konkretnih zadataka i usmjeruje ih na planirano rješavanje problemskih situacija. Stoga ju je lakše provoditi u kontekstu izvannastavnih aktivnosti i drugih slobodnijih oblika rada, što ujedno potiče motivaciju učenika za učenje [7]. 486 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Vodim dizajnersko-kreativni kružok, pri čemu je naglasak na poticanju tehničkog stvaralaštva, za učenike razredne nastave koji imaju veliki interes i zanimanje za stvaranje i takav rad, jer je bitno da učenici vec u ranom razdoblju razvijaju svoje tehničke i kreativne sposobnosti. Sastajemo se jednom tjedno. Na satovima izradujemo razne proizvode od različitih materijala (prirodnih, umjetnih, otpadnih). Proizvodi su prilagodeni sposobnostima učenika. Učenici se upoznaju s tehnikom i tehnologijom u svakodnevnom životu, uporabom alata, materijala i ostalog pribora te upoznaju tehnologiju izrade. Nastava se održava u heterogenim nastavnim skupinama u obliku unutarnje diferencijacije i individualizacije. Na kružoku često primjenjujemo projektnu nastavu, što uključuje rad od sadržajnog preko operativnog planiranja do izvedbe i prezentacije projekta. Dosadašnju tehničku kreativnost razvijali smo u okviru projektnih tema koje smo odabrali zajedno: prijevoz (prijevozna sredstva), životinje od prirodnih materijala, lutke od otpadnog materijala i karnevalske maske. Cilj izvedenih projekata bi je upoznati kako od raspoloživih materijala mogu nastati proizvodi s uporabnom vrijednošcu; poticanje tehničkog stvaralaštva (obrada materijala, uporaba tehničkih sredstava - alata za obradu, organizacija i evaluacija rada), samostalnosti i unutarnje motivacije; zadovoljavanje osnovnih i specifičnih potreba sudionika; razvijanje predodžbe, zapažanja, mišljenja i motoričkih vještina. Projektna nastava prema modelu „od ideje do proizvoda" za navedene teme provodio se u sljedecih pet faza: 1. idejno rješenje projekta (zajedničko kreiranje ideja, definiranje problema), 2. makropriprema projekta (skiciranje - izrada nacrta), 3. mikropriprema projekta (planiranje provedbe), 4. provedba projekta (učenici su realizirali ideje i izvršavali planirane zadatke u različitim organizacijskim oblicima - individualno, u parovima, u manjim skupinama), 5. završna faza s evaluacijom (učenici su ocjenjivali i analizirali svoj cjelokupni rad i finalni proizvod na temelju prethodno izradene ljestvice ocjenjivanja: uspješno - dobro, vrlo uspješno - vrlo dobro, inovativno - originalno) [2]. Medutim, bile su potrebne medufaze usmjeravanja i uskladivanja, posebno za učenike kojima je bilo teže izvršavati različite zadatke projekta. 487 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svi provedeni projekti uspješno su završeni prikazom postignuca, izložbom u auli škole koju su razgledali učenici, roditelji i djelatnici škole te nastupom učenika na kulturnoj priredbi. Slika 1: Životinje od prirodnih materijala Slika 2: Karnevalske maske Slika 3: Prometna sredstva Slika 4: Lutke od otpadnih materijala 4. Vrednovanje postignuca i evaluacija rada Evaluacija provedbe projekta bila je posvečena cjelokupnom tijeku projektne nastave. Projektnom nastavom kao modelom nastave s realiziranim projektima učenicima je u cijelosti prezentiran proces izrade, a pritom im je omogučen razvoj vlastite kreativnosti, samopotvrdivanja, mašte, kreativnosti i pružen osječaj zadovoljstva uspješnom izradom proizvoda. 488 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Učenici su tijekom ciljano usmjerenog nastavnog procesa postali hrabriji i kreativniji, okušali su se i u zahtjevnijim postupcima i radovima, razvijali su kreativno mišljenje i samokritičnost u radu. Bili su jako ponosni na završne proizvode. Svi zacrtani ciljevi bili su ostvareni. Njihov sam napredak ocijenila sam njihovim uključivanjem u proces kvalitete vlastitog učenja i ostvarivanja zacrtanih ciljeva, vodeči računa o sposobnostima, postignučima, interesima i potrebama svakog pojedinca. Bila sam vrlo zadovoljna njihovim radom i postupnim napredovanjem. 5. Zaključak Svaki je projekt u svakom pogledu originalan, jedinstven i neponovljiv. Učitelj bi trebao stvarati takve nastavne situacije za učenike koje im predstavljaju izazov za učenje, a istodobno potiču unutarnju motivaciju i samostalnost. Zato je važno upravljati nastavnim procesom tako da svaki učenik napreduje u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama, da je rad diferenciran te da stvorimo primjereno zahtjevno, poticajno i sigurno okruženje za učenje koje če im omogučiti optimalan razvoj. 6. Literatura [1.] Bezič, T., Strmčnik, F., Ferbežer, I., Jaušovec, N., Dobnik, B., Artač, J., ... Skrt Leban, N. (1998). Nadarjeni, šola, šolsko svetovalno delo. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [2.] Bezjak, J. (2003). Idejni projekti ob tehniških dnevih. Ljubljana: Somaru. [3.] Ferbežer, I. i Kukanja, M. (2008). Svetovanje nadarjenim učencem. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [4.] Juriševič, M. (ur.) (2019). Dvajset najpomembnejših psiholoških načel za poučevanje in učenje ustvarjalnih talentiranih in nadarjenih učencev od vrtca do srednje šole. Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [5.] Kukanja Gabrijelčič, M. (2015). Nadarjeni in talentirani učenci: med poslanstvom in odgovornostjo. Koper: Univerzitetna založba Annales. [6.] Novak, H. i sur. (1990). Projektno učno delo: drugačna pot do znanja. Ljubljana: Državna založba Slovenije. 489 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. [7.] Novak, H., Žužej, V. i Zmaga Glogovec, V. (2009). Projektno delo kot učni model v vrtcih in osnovnih šolah. Radovljica: Didakta. [8.] Papotnik, A. (1992). Prvi koraki v projektno nalogo: projektni način dela pri tehniki na razredni stopnji. Radovljica: Didakta. [9.] Papotnik, A. (1998). S projektno nalogo do boljšega znanja. Trzin: Izolit. [10.] Brejc, M. i Širok, K. (ur.) (2019). Varno in spodbudno učno okolje, Zbirka Kakovost v vrtcih in šolah 4. Ljubljana: Šola za ravnatelje. Dostopno na: http://solazaravnatelie.si/ISBN/978-961 -6989-31 -2.pdf (13.7. 2021). [11.] Koncept odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. (1999). Strokovni svet Republike Slovenije za splošno izobraževanje. Dostopno na:https://www.zrss.si/wp-content/uploads/2021/01/koncept-dela-z-nadarienimi-ucenci.pdf (1. 7. 2021). [12.] Koncept prepoznavanja nadarjenih otrok, učencev in dijakov ter vzgojno-izobraževalnega dela z njimi. (2019). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Dostopno na: https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/2020-03-11 -koncept.nad.pdf (11. 3. 2020). 490 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad NASTANAK I LIJECENJE OZLJEDA POKRETAČA TIJELA KOD DJECE Neven Ivetic, prof. tjelesnog odgoja 2. OSNOVNA ŠKOLA SLOVENSKA BISTRICA 491 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Članak s naslovom Nastanak i ozljede pokretača tijela kod djece napisao sam s namjerom da u njemu predstavim potencijalne ozljede do kojih može doci tijekom treninga, sata tjelesnog odgoja u školi, igre u domacem dvorištu ili zbog nepravilnog pokreta. Najviše ozljeda pokretača tijela, medu koje spadaju kosti i mišici našeg tijela, nastane upravo tijekom tjelesne/sportske aktivnosti. Za te ozljede kod djece karakteristično je da dosta brže zacjeljuju nego kod odraslih, bilo zbog vece elastičnosti mišica, bilo zbog čvršcih i otpornijih kostiju. Za vecinu ozljeda pokretača tijela kod djece nije potreban operativni zahvat, čak ni posjete fizioterapeuta nisu potrebne. U vecini slučajeva dovoljno je mirovanje i lakše vježbe koji doprinose bržem vracanju u prvobitno stanje kosti odn. mišica. Prilikom nastanka potencijalnih ozljeda moraju prije svega pedagoški radnici imati dovoljno znanja što učiniti, a kasnije roditelji kako djetetu pomoci i podsticati ga da je rehabilitacija što brža i što uspješnija.U članku cete se upoznati s time što je skelet, do kakvih ozljeda može doci i kako te ozljede liječiti. Ključne riječi: skelet, ozljede, lomovi, iščašenja, uganuca, rehabilitacija 492 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Opcenito pokretače tijela uvrštavamo u organski sustav koji se sastoji od pasivnog i aktivnog dijela. Pasivni dio pokretača tijela je kostur ili skelet, koji se sastoji od 208 kostiju medu kojima imamo pokretne (zglobovi) i nepokretne spojeve. Skelet daje potporu mišicima i ostalim mekim dijelovima tijela, stvara krvne stanice, štiti živčani sustav, osjetila i unutarnje organe te zajedno s mišicima omogucava kretanje. Aktivni dio pokretača tijela predstavljaju mišici kojih imamo oko 600. Razlikujemo tri tipa mišica: skeletne mišice, mišice unutarnjih organa i srčani mišic. Uloga mišica je da sa skeletom omogucavanju kretanje, daju potporu, pokrecu krv i limfu u tijelu, omogucavaju disanje i daju potporu unutarnjim organima. Tijekom razvoja kod djece može doci do brojnih oboljenja i oštecenja prije svega središnjeg živčanog sustava, u koji spadaju mozak i kralježnica, i ta oboljenja prouzrokuju smetnje u kretanju. A prilikom izvodenja kompleksnijih ili samo jednostavnijih kretnji može doci do pogrešnog izvodenja i time do mnogih oštecenja pokretača tijela. Liječenje tih ozljeda i po učinkovitosti i po vremenu ovisi o pojedincu (prije svega starosti). U članku sam se usredotočio na nastanak ozljeda pokretača tijela kod djece i na liječenje istih. 2. Ozljede kostiju i zglobova kod djece i njihovo liječenje 2.1 Ozljede glave U najgorim slučajevima posljedice ozljeda glave su invalidnost ili čak smrt. U slučaju kada se radi o »lakšim« ozljedama kao što je blaga traumatska ozljeda odn. potres mozga, koji se kod djece najčešce dogodi prilikom sportskih aktivnosti (rolanje, biciklizam, skijanje...), može doci samo do glavobolje, smetnji u pamcenju, emocijama i sl. Dijete se postepeno počne ponovno baviti sportskim aktivnostima, najprije vrlo niskom intenzivnošcu, kasnije je postepeno povecavamo, a prije svega je važno da igra misaone igre kao što je pamcenje, naime te mu pomažu u oporavku, važno je da dovoljno spava i da se ne napreže. Prilikom loma ruke, noge... dijete ide na rendgensko slikanje da bi na osnovi rendgenskih slika mogli preciznije definirati lom i poduzeti odgovarajuce mjere. Daljnji način liječenja ovisi o vrsti i mjestu loma i oštecenju ostalih struktura. Da bi lom zacijelio važno je da mjesto loma tretiramo u pravilnom položaju, zato lomove poravnamo i imobiliziramo. Slika 1.: Potres mozga 2.2 Lom 493 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Osobito prilikom loma ruke je važno da imobilizacija nije preduga i da dijete odmah nakon skidanja gipsa počne s razgibavanjem. Kod djece se lomovi liječe 9 tjedana, dok kod odraslih cijeljenje može trajati od 3 do 6 mjeseci. Kada lom noge zacijeli važno je da dijete izbjegava skakanje, trčanje, penjanje i prebrz početak treniranja ili sudjelovanja u tjelesnom odgoju. Večini djece nakon skidanja gipsa nije potrebna fizioterapija, preporuča se samo da dva puta dnevno izvodi odgovarajuče vježbe za stabilnost gležnja i koljena. Vježbama dijete povečava aktivaciju mišiča, poboljšava medumišičnu koordinaciju, ravnotežu i držanje, svjesnost tijela u prostoru i smanjuje mogučnost ponovne ozljede. Važno je da počne s jednostavnijim, manje zahtjevnim vježbama i postepeno povečava broj ponavljanja i brzinu izvodenja. Par prikladnih vježbi za rehabilitaciju: stajanje na jednoj nozi, koju možemo otežati rekvizitom (lopta), ispadni koraci, most i hodanje u mostu, čučnjevi i podizanje na prste. Na brzinu i učinkovitost rehabilitacije utječe ozbiljnost loma (ako su oštečeni i živci, tetive, traje duže) i sama suradnja djeteta i roditelja u njoj. Slika 2.: Suradnja roditelja i djeteta u rehabilitaciji 2.3 Iščašenja Iščašenja su kod djece češča nego kod odraslih, jer je veča elastičnost mekih tkiva i mišiča. Vrlo česta su iščašenja ramena, prilikom kojih se odlučujemo za fizioterapiju, operaciju ili samo mirovanje. Način rehabilitacije ovisi prije svega o starosti, obuhvača oštečenja u zglobu i je li se iščašenje ponovilo više puta.Kada se postigne normalna pozicija ramena važno je da dijete rame može ponovno micati bez bolova. Rehabilitacija je podijeljena na tri ključne faze, i to: Prva faza nastupi odmah kada rame prede u pravilan položaj. Važno je da dijete do 6 tjedana nosi mobilizacijsku udlagu koja pomaže održavanje ramena u pravom položaju. Bol je još uvijek prisutna i djetetu je možemo ublažiti hladnim oblozima. Dijete izvodi vježbe koje doprinose oporavku, i to: spora fleksija ruke, pritom si pomaže zdravom rukom, abdukcija ozlijedene ruke, vježbu izvodi polako i pomaže si zdravom rukom te izvodi laganu rotaciju zapešča ozlijedene ruke pomoču zdrave ruke. U drugoj fazi oporavka dijete se trudi postiči veče pomake i vratiti mišičnu snagu. Vježbe druge faze izvodi tri puta dnevno po 10 ponavljanja. Prva vježba nalaže da dijete šakom pritišče u zid, kod druge vježbe se ledima nasloni na zid i pritišče lakat u zid. Nakon toga se postavi bočno uz zid i rukom, koju drži pod kutom od 90 stupnjeva, lagano pritišče u zid. Kod sljedeče vježbe djetetu pod ruku, koju još uvijek drži pod kutom od 90 stupnjeva, stavimo 494 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. smotani ručnik ili manji jastuk, koji dijete pritišce prema sebi. Izvodi i vježbe za mobilizaciju ramena, i to tako da s obje ruke podiže palicu iznad glave, a kod sljedece vježbe ruke ima iza tijela i palicu s obje ruke odmiče od leda. U trecoj fazi dijete izvodi sve pokrete ramena. Treca faza se izvodi pod nadzorom fizioterapeuta. Dijete izvodi unutarnju i vanjsku rotaciju ruke do kuta od 90 stupnjeva i sklekove.Brzina i učinkovitosti rehabilitacije ovisi kako o suradnji djece i roditelja tako i o ozbiljnosti ozljede. Dislocation Slika 3.: Rehabilitacija nakon iščašenja ramena 2.4 Uganuca Česte ozljede kod djece takoder su uganuca, posebno uganuca gležnja zbog iznenadnog nezgodnog koraka noge prilikom hodanja, trčanja. Pritom dijete izgubi ravnotežu i osjeti bol koja, posebno kod djece, brzo nestane i dijete nastavi s igrom. Nakon nekog vremena pojavi se oteklina, crvenilo i bol. Poznajemo 3 različite skupine uganuca gležnja, i to lateralna, medijalna i visoka uganuca. Najčešca su lateralna uganuca koja prouzrokuju bol na vanjskoj strani gležnja. Kod medijalnih uganuca osjetimo bol na unutarnjoj strani gležnja i predstavljaju ozljede tetiva ili ligamenata. Visoka uganuca se pojavljuju rjede i istovremeno s lateralnim ili medijalnim uganucem. Obzirom da uganuce i lom teško razlikujemo, dijete najprije pošalju na rendgensko slikanje. Uganuca kod djece liječimo prije svega mirovanjem i odgovarajucom rehabilitacijom. Do uganuca obično dode prilikom hoda, prilikom kojeg ligamente gležnja postavljamo pod vecu napetost, izgubimo ravnotežu i nestabilan zglob naše stopalo okrene prema unutra, dok težina tijela gležanj pritišce prema vani. Pritom se vanjski ligamenti istegnu i dode do lateralnog uganuca. A ako se stopalo okrene prema vani, ošteti unutarnje ligamente i dode do medijalnog uganuca. Visoko uganuce se obično pojavi u kombinaciji s lateralnim ili medijalnim uganucem. Kod visokog uganuca ligamenti se priključe na goljeničnu kost odmah iznad gležnja i stopalo je pritom potisnuto prema gore ili je noga prisilno okrenuta dok čvrsto miruje na zemlji. Visoko uganuce je teža ozljeda, zato zahtijeva duži oporavak. 495 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Hiah ankle sprain r OHeaJmwiw. incorporaled Slika 4.: Vrste uganuča Kod djece je prije svega važno da ih u slučaju sumnje na uganuce odmah pošaljemo na rendgensko slikanje, jer može doci do ozljede epifizne hrskavice i to uzrokuje negativan utjecaj na rast kostiju. Liječnik za pregled može koristiti i ultrazvuk kao direktni uvid u zglob tijekom njegovog djelovanja ili magnetnu rezonanciju koju napravi kada nestane početna oteklina i ta pokaže potencijalne ozljede hrskavice. Razlikujemo tri stupnja uganuca gležnja, i to: 1. stupanj prilikom kojeg su ligamenti blago ozlijedeni ili samo istegnuti, manja oteklina, bol se pojavi samo prilikom pomaka, hodanje je još uvijek moguce jer je gležanj stabilan. 2. stupanj prilikom koje su ligamenti ozlijedeni, ali ne potpuno rastrgani. Prisutna je oteklina, modrica i bol koja je još veca prilikom hodanja. Gležanj je stabilan, ali bolan na dodir. 3. stupanj prilikom kojeg su ligamenti potpuno rastrgani, prisutna je jaka bol i gležanj nije stabilan. Hodanje nije moguce i kretanje prouzrokuje bolove. Normalno Stopnja 1 Stopnja 2 Stopnja 3 Slika 5.: Stupnjevi uganuca gležnja Prvi par dana dijete mora izbjegavati tople kupke ili masiranje gležnja, jer time ubrzavamo protok krvi i time oteklinu. Kada oteklina nestane dijete izvodi vježbe i time ojača stabilnost gležnja da tijekom tjelesnih/sportskih aktivnosti ne dode do ponovnog uganuca. Dijete za početak polako kruži stopalom i izvodi vježbe rastezanja kao što su lagano istezanje noge dok ne osjeti pritisak u listovima, uvija stopalo prema dole ili prema gore te prema vani, podiže se na prste i radi polovični čučanj okrenut ledima uz zid. Nastavlja s vježbama za snagu, stopalo zakači uz kauč i zateže ga prema gore i prema vani te 496 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. prema dole i prema unutra. Gornjim dijelom pritišče u kauč. Za stabilizaciju na ozlijedenoj noži stoji, a drugu drži u zraku. Raztezne vaje pri zvinu gležnja H Dorsifleksija gleinja IJ Raztegovanje ^^ l el*«i{nim trakom ^^ plantarne fascie i Slika 6.: Vježbe za rehabilitaciji/ nakon uganuča gležnja Uspješnost i brzina rehabilitacije kod uganuča je isto kao i kod ostalih ozljeda kostiju i zglobova ovisna o suradnji djeteta, roditelja i o ozbiljnosti ozljede (kod visokih uganuča potrebno je duže rehabilitacijsko vrijeme). 3. Zaključak Ozljede kod djece su dio njihovog odrastanja. Kao učitelji se moramo pobrinuti da omogučimo vježbanje u sigurnom okruženju i da proces učenja nije uzrok ozljeda zbog površnog planiranja vježbi ili izvodenja vježbi u okruženju gdje postoji opasnost od ozljeda. Vježbe je potrebno takoder planirati sistematično i promišljeno, sukladno sposobnosti djece. U slučaju ozljede važno je da reagiramo mirno i profesionalno. 497 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. [1.] [2.] [3.] [4.] [5.] literature Ozljede kostiju i zglobova - PRVA POMOČ: PRIRUČNIK S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA, doc.dr. Uroš G. Ahčan, dr. med., Crveni Križ Slovenije, 2006. Ministarstvo rada, obitelji i socijalne politike. Izvor podataka: http://www.prva-pomoc.mddsz.gov.si/indexa537.html?sv path=9590 Kostur i zglobovi (Cvetko, E.) Izvor podataka: http://m.mf.uni-lj.si/media-librarv/2016/10/eaba34ebdd382c45c8df77fb0cfb6ecd.pdf Rehabilitacija (Artros). Izvor podataka https://artrosortopedija.wordpress.com/rehabilitacija/ Rehabilitation after shoulder dislocation (Vines, A.) Izvor podataka: https://www.nhs.uk/Conditions/dislocated- shoulder/Documents/100419shoulder[1].pdf Lomovi. Izvor podataka http://www.kirurgijaroke.si/poskodbe/zlomi/ 498 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SPORT I DRUŠTVO Neven Ivetic, prof. tjelesnog odgoja 2. OSNOVNA ŠKOLA SLOVENSKA BISTRICA 499 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Sport i utjecaj istog se razlikuje prema socijalnom položaju i socijalnom okruženju ljudi. Ljudi s lošijim socijalnim položajem i ljudi koji žive u ugroženom socijalnom (beskucnici) okruženju sport percipiraju drugačije nego ljudi s visokim socijalnim statusom. Za prve sport predstavlja prije svega neku nadu u bolje sutra,a za druge statusni simbol,... A na sve sport utječe povezujuce, opuštajuce i natjecateljski. Ključne riječi: Sport, utjecaj sporta, povezivanje 500 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. l.Uvod Danas je sport važna aktivnosti u svakom društvu, prije svega zato što povezuje različite segmente društva i ima važnu povezujuču funkciju u društvu. Ali uloga sporta u različitim socijalnim okruženjima drugačija je. Danas je razvoj sporta jedan od najvažnijih čimbenika koji imaju važan utjecaj na poboljšanje kakvoče života. Takav način razmišljanja zadnjih godina razvio se prije svega u razvijenim dijelovima svijeta. U nerazvijenim dijelovima i u socijalno ugroženim dijelovima svijeta sport ima potpuno drugačiju ulogu. Svaki pojedinac mora imati mogučnost pohadanja sportske aktivnosti. Sport je važan dio društveno-kulturnog života čovjeka i izgradivanja pojedinačnih osobnosti. Svrha mog članka je predstaviti utjecaj sporta u različitim socijalnim okruženjima. U članku sam veči naglasak stavio na usporedbu različitog utjecaja koji sport donosi u socijalno razvijenijem i socijalno manje razvijenom odn. ugroženom okruženju. Isto tako sam se usredotočio na utjecaj sporta u slovenskom okruženju te kakav je utjecaj sporta u lokalnim zajednicama. 2.Uloga sporta Opisati ču i usporediti utjecaj okruženja i socijalni vidik na području sporta te njegovo značenje. 2.1.U manje razvijenom (ugroženim socijalnim okruženjima) socijalnom okruženju Sport se u društvu koje je manje razvijeno odn. financijski manje podržano poprilično razlikuje od razvijenog okruženja. Več sam mentalitet ljudi je drugačiji. Sportu ne pridaju veliku važnost, naime osnovni cilj im je preživljavanje. U takvom okruženju ljudi teže razviju svoje potencijale koji bi ih doveli do vrhunskih sportaša (odn. tu se razvijaju u manjini), jer za postizanje naziva vrhunskog sportaša potrebno je uložiti puno novaca i financijskih sredstava za trening i svu logistiku te podršku. Ljudima u takvom okruženju važno je prije svega preživjeti, zato večina njih takoder nema odgovarajuče osobne motivacije i motivacije okruženja kako bi uopče počeli razvijati svoj sportski potencijal. Ipak, i tu se nadu organizacije koje podržavaju sport, ali to su vrlo male jedinice koje večinom nemaju velike financijske doprinose. U takvom okruženju mogučnosti da ljudi žive samo i isključivo od sporta vrlo su male, ali uvijek postoje iznimke. Isto tako i infrastruktura u takvom okruženju vrlo je loše razvijena, ljudi zbog nezanimljivosti sportskih dogadaja te iste večinom ne posječuju. Podsticaji iz okruženja odn. obitelji takoder su dosta manji nego u razvijenom. Unatoč tome da je zainteresiranost za sport u nerazvijenom okruženju manja nego u razvijenom, važno je da društvo bude svjesno da sport ima pozitivan utjecaj na psihofizički razvoj čovjeka i zato je važno da ljude koji dolaze iz manje razvijenih i socijalno ugroženih socijalnih okruženja takoder potičemo ka sportskim aktivnostima. 501 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2.U razvijenom socijalnom okruženju Poznato je da je sport, izmedu ostalog, uvjetovan i financijskim sredstvima. Zato natjecatelji koji imaju viši socijalni status, imaju prednost pred drugima, jer im odredena financijska sredstva omogucavaju kvalitetnije treninge i pripreme na sezonu odn. odredenu disciplinu. U razvijenim socijalnim okruženjima i sam sport igra veliku ulogu u društvu jer ljudima uz ispunjavanje osnovnih životnih potreba ostane dovoljno vremena i novaca za sport. U takvim okruženjima je i sport vrlo razvijen, sportske dogadaje posjecuje puno ljudi, a time se posljedično i više razvija. Infrastruktura sportskih parkova, dvorana, stadiona takoder se neprestano nadograduje, modernizira i gradi. Roditelji takoder svoju djecu vrlo brzo uključuju u sportske aktivnosti, bilo zbog osiguravanja zdravog načina života i povecavanja kretanja djece ili zbog karijere koju žele roditelji. Sportski najrazvijenije države EU i SE su nakon spoznaje o važnosti sporta za zdravlje i život ljudi to važno i kompleksno područje počele i normativno regulirati. Najvažniji dokument koji su države prihvatile i koji predstavlja temelj za razvoj europskog sporta, je europska lista o sportu. U razvijenom socijalnom okruženju oba spola su ravnopravna. Ženske imaju potpuno iste uvjete za rad i sve češce se uključuju i u muške sportove. Primjer sporta u razvijenom okruženju: Golf Golf je sport koji po poznat prije svega po tome da se njime kako amaterski tako i profesionalno bave prije svega viši slojevi stanovništva. Znači, utjecaj tog sporta nije samo povezivanje i socijalno uključivanje te motivacija za izmjenom svog vlastitog načina života, kao što je bilo prije spomenuto kod socijalno ugroženih skupina, nego golf prije svega predstavlja statusni simbol. 2.3.Djeca i sport U mnogim vrstama imamo djecu, omladinu, koji u svojim kategorijama u svjetskom mjerilu postižu vrhunske rezultate, a kada se moraju potvrditi u članskoj kategoriji, nekako se izgube ili postižu prije podprosječne nego prosječne rezultate. Ali postoje i iznimke. A za one druge možemo reci da su im jednostavno pregorjele baterije. U nekim granama, posebno u onima gdje je potreban veliki financijski doprinos roditelja, susrecemo ambiciozne roditelje koji u svom entuzijazmu žele da njihova djeca što prije postignu vrhunske rezultate, bez obzira na pravila struke, zdravlja i moralnih vrijednosti. Za neke roditelje su samo pobjede i uspjesi pokazatelji koje priznaju. Medu njima postoje čak i pojedinci koji na trening šalju bolesnu djecu i takoder oni koji su svojoj djeci spremni dati nedozvoljene stimulanse. Tragično, ali istinito. Neki stručnjaci smatraju da se kod takvih roditelja ne radi o njihovim željama iz djetinjstva, nego i o zaradi za koju misle da ce djeca -buduci šampioni donijeti. U takvim slučajevima treneri su u velikoj vecini nemočni, naime vrijedi: roditelji placaju - roditelji zahtijevaju. U mnogim sportskim granama počelo je s takozvanim ranim usmjeravanjem, kojeg su medu prvima uvodili istočni Nijemci. Rano usmjeravanje ima odn. imalo je jako političko zalede. Nažalost, brojni treneri, posebno oni koji imaju strukovno slabu (amatersku) izobrazbu, nikada nisu u potpunosti usvojili. 502 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.4.Jednakopravnost medu spolovima u sportu Sport je područje opce kulture, gdje se isto kao i u drugim područjima odražavaju društveni odnosi moci i privilegija. Zato se u sportu još uvijek suočavamo s brojnim predrasudama koje su povezane prije svega s percepcijom žena i muškaraca. Možemo govoriti o nizu tjelesnih, društvenih, emocionalnih i spolnih podjela koje temelje na tome kakvo je prikladno ponašanje za odredeni spol. Problemi s kojima se susrecu žene u svim područjima svog djelovanja, kao i u području sporta, različiti su, ali u nekim kulturama i civilizacijskim trendovima imaju - ako ne slične uzroke i rješenja- onda zasigurno slične manifestacije. Razlikuju se samo načini na koje žene te probleme doživljavaju i kako ih zamišljaju. Ishodišna točka bi trebala biti da, unatoč tome da se razlikujemo, moramo biti ravnopravni. Jednakopravnost u sportu znači i uvjeravanje da žene imaju pravo baviti se sportom, da vjeruju u uspjeh i postignu ga unošenjem ženskih vrijednosti u organizaciju i legitimnost tih vrijednosti. Danas smo došli do faze razvoja kada se priznaje da problem žena u sportu postoji. A vec tu se mišljenja razlikuju. Glavne razlike se pokazuju u dva aspekta. Dio stručnjaka brani tezu da uzrok za razlike treba tražiti u biološkoj i genetskoj različitosti spolova, a drugi tvrde da su razlike plod socijalnih i kulturnih politika. Pretpostavlja se da žene, ako žele postici ravnopravnost odn. suziti provaliju koja postoji medu njima i muškarcima, moraju promijeniti svoje ponašanje i socijalizaciju. Ako je ravnopravnost definirana kao približavanje razini muškaraca, onda u onim područjima u kojima su razlike pripisane više biološkim čimbenicima postoji samo mala nada da ce se ženske približiti muškarcima. 503 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.Zaključak Možemo zaključiti da se uloga sporta vrlo razlikuje u različitim socijalnim okruženjima. Nažalost, različiti socijalni statusi još uvijek igraju veliku ulogu u sportu odn. sudjelovanje u različitim sportovima je uvjetovano financijskim sredstvima. Zato u nekim okruženjima imaju znatno bolje uvjete za rad nego u drugima. A u nekim specifičnim okruženjima sport nudi rješenje za odredeni broj ljudi koji pomocu sporta postignu bolje uvjete za život. Sport je u razvijenijem okruženju vrlo povezan s prestižom i marketingom, naime u nekim sportovima se okrece jako puno novaca, ali se nažalost gubi značenje sporta kao sporta! 4.Popis literature [1.] Byles, K. (2005.). The story. Izvor podataka: http://www.homelessworldcup.org/content/the-story [2.] Byles, K. (2005.). Mission. Izvor podataka: http://www.homelessworldcup.org/content/mission [3.] Byles, K. (2005.). About the Homeless World Cup. Izvor podataka: http://www.homelessworldcup.org/content/faq-s-1 [4.] Doupona, M., Petrovič. K. (2007.). Sport i društvo - sociološki vidici. Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani fakultet za sport [5.] 5. Markovec Brenčič, M. (2008.). SPORT-Marketing sporta-Poduzetništvo u sportu-Sportska infrastruktura-Kadrovi u sportu-Sport u lokalnim zajednicama-Osiguranje v sportu. Ljubljana: Sokolski savez Slovenije [6.] Žugič, Z.(1996.). Uvod u sociologiju sporta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu fakulteta za fizičku kulturu 504 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad GLOBALIZACIJA U OBRAZOVNOM SUSTAVU I OČUVANJE TROGIRSKE KULTURNE BAŠTINE Ivana Jarebic, mag.edu.philol.croat. Kralja Tomislava 18 21 220 Trogir 505 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Cilj ovog rada je utvrditi koliko učenici poznaju kulturu podrijetla njihovih kolega kao i vlastitu baštinu. Anketnim upitnikom ispitano je 70 učenika osmoga razreda osnovne škole u Trogiru. Istraživanje je pokazalo kako 70 % učenika vrlo površno poznaje različite kulture kojima pripadaju njihovi kolege. Isti postotak ispitanika želi produbiti znanje o kulturnoj baštini svoga grada. Svi ispitanici žele što bolje prezentirati svoje znanje prijateljima koji su se asimilirali u zajednici, ali i vršnjacima iz drugih zemalja. Kako bi se to ostvarilo, važna je uloga nastavnika, ali i globalizacijski procesi. Suvremeno informacijsko društvo omogucava im povezanost s cijelim svijetom. Ovo istraživanje, kao i prijedlozi za realizaciju učeničkih ideja, dokazuju hipotezu kako globalizacija ima pozitivne učinke na obrazovne procese jer učenici osim što rade na očuvanju vlastite baštine stječu emocionalne, komunikacijske, socijalne kompetencije. Rad se temelji na literaturi koja se bavi proučavanjem tog fenomena u obrazovanju, ali i djelima o trogirskoj baštini. Navedeni su primjeri kreativnih projekata koji se mogu realizirati u nastavi tako da se učenici društvenim mrežama povežu sa svojim vršnjacima iz odredene zemlje te im predstave trogirska kulturno-povijesna bogatstva. Doprinos ovoga rada je u povezivanju lokalne zajednice i nastavnog kurikuluma u cilju očuvanja i promicanja trogirske kulturne baštine. Ključne riječi: škola, informacijsko društvo, kulturni identitet, Trogir 506 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD Danas kada živimo u globalnom društvu, važno je kod mladih generacija razviti svijest o kulturnom identitetu i potrebi očuvanja lokalne baštine, kako bi, svjesni bogatstva vlastitog nasljeda, bili otvoreni za upoznavanje drugih kultura. Najbolji je put za postizanje tog cilja globalno obrazovanje. Njegov je cilj suradnja izmedu naroda, kultura i vjera pa stoga povezuje lokalno i globalno putem informacijske tehnologije. „Ono otvara vidike sudionicima procesa, čini ih otvorenim dionicima društva, spremnima kritički promišljati o svim važnim društvenim pitanjima."[2] Važno je istaknuti i odgojnu dimenziju ovakvog tipa obrazovanja. Učenici razvijaju svoje socijalne i komunikacijske kompetencije te otvorena srca pristupaju drugima i drugačijima. Ono, kao „transformativan oblik učenja, omogucava kreiranje novih metoda koje odudaraju od formalnog načina edukacije, a utječu na poboljšanje učeničke motivacije za usvajanjem novih činjenica te ih potiče na suradničko učenje".[2] Globalizacija je izazovan proces uz koji se vežu i negativne konotacije, ali u obrazovnom sustavu od nje treba uzeti ono najbolje što pruža a to je „svijetu na dlanu" jer u globalnom društvu „koje svjedoči smrti geografije i pražnjenju nacionalne države gdje su migracijska kretanja sve brojnija, a time i isprepletanje različitih kultura, valja kod učenika produbiti spoznaju o vlastitom kulturnom identitetu jer učeci 0 sebi i pridonoseci razvoju vlastite lokalne zajednice postaju bolji recipijenti drugih kultura".[8] Ljudi su društvena bica i stvaranje zajednica njihova je fundamentalna potreba, ali zahvaljujuci suvremenim migracijama odnos je izmedu tradicionalnog poimanja i današnjih zajednica u nesrazmjeru, a uzrok tome leži u činjenici da one nisu više odredene teritorijem, vec se granice brišu pa govorimo o deteritorijalizaciji kulture koja se očituje i u obrazovanju. „Taj pojam označava načine na koji ljudi, zahvaljujuci migracijama, danas osjecaju pripadnost ne samo jednoj zajednici. Autentičnost kulturne formacije nije više isključivo vezana uz fizičku blizinu kulturnog središta."[7] Navedena pojava otvara nove mogucnosti u obrazovnim politikama koje trebaju biti usmjerene stalnom proučavanju odnosa identiteta i migrantskog pridruživanja zajednici koja u kulturološkom smislu može biti potpuno drugačija od one kojoj oni pripadaju rodenjem. Svoj doprinos tome daje i ovaj rad, buduci da iskustvo djelovanja u multikulturalnom okruženju osmog razreda trogirske osnovne škole omogucava prosvjetnim djelatnicima promatranje simbioze učenika-domacina 1 učenika-doseljenika iz dalekih zemalja što je idealan preduvjet za stvaranje projekata na kojima zajednički mogu raditi, a informacijska tehnologija bila bi posrednik koji im to olakšava i povezuje ih s njihovim vršnjacima iz drugih zemalja. Globalno obrazovanje, stoga je u ovom kontekstu od osobitog značaja jer obogacuje predmetne kurikulume, posebno pridonoseci odgojnoj dimenziji jer zajedničkim učenjem akteri postaju empatičniji, odnose se s poštovanjem prema raznolikosti, a modernu tehnologiju rabe u korisne svrhe. Istodobno, povezuju se i nastavnici kao moderatori koji im daju smjerokaz u odabiru informacija i sadržaja važnih za 507 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. uspješnost projekta. Kako bi proces bio uspješan nastavnik kao pedagog treba razumjeti način funkcioniranja i potrebe razredne skupine, što je polazišna točka svega. „Krajnji je cilj stvoriti nove naraštaje koji se bore za društvo u kojem vlada pravda, jednakost i jednake mogučnosti za sve pripadnike društva."[2] Radom na idejnim kreativnim projektima, koji su predstavljeni u nastavku, učenici ovladavaju demokratskim vještinama komunikacije što je od izuzetnog značaja za njihov habitus jer se tako od adolescentske dobi počinju formirati u osobe otvorene za kritičko promišljanje, suradnju i postaju djelatni sudionici globalnog društva u kojem su promjene intenzivne, a navedene osobine neizostavne za uspješan opstanak. Globalno obrazovanje izazov je i za nastavnike jer ih potiče na usavršavanje, kreiranje inovativnih ideja te korištenje novih alata koji su, a to je jedna od hipoteza ovog istraživanja, samo pomoč koja pridonosi vidljivosti, a nikako ne smiju postati dominantna okosnica, što je posebno zahtjevno postiči, obzirom na tehnološku eru u kojoj živimo. Interkulturalno okruženje, koje je predmet ovog istraživanja, nosi sa sobom i izazove u poučavanju. Ono je pogodno za usvajanje novih vještina, ali kako bi se njima ovladalo potrebna je samopercepcija i samopoštovanje kao temelj interkulturalne osjetljivosti koja je neophodna za napredak društva, ali i školske zajednice o kojoj je u ovom slučaju riječ. „Interkulturalna osjetljivost predstavlja emocionalnu dimenziju interkulturalne komunikacijske kompetencije kao krajnjeg ishoda."[4] „Emocionalna komponenta neophodna je za razvoj znatiželje, otvorenosti, dokidanje predrasuda i stereotipa te toleranciju prema različitim pogledima na svijet, a to su neophodni preduvjeti za uspješno ostvarivanje krajnjih obrazovnih ciljeva interkulturalnog obrazovanja."[3] Suvremeno obrazovanje treba stvoriti generacije otvorenih umova, spremne pružiti ruku drugačijima, ali svjesne vlastitog kulturnog identiteta i baštine koju su im ostavili preci. Na tome je potrebno raditi od najranijeg doba, a nastavnici koji su, uz obitelj, jedna od najvažnijih karika odgoja mladih neizostavan su dio tog procesa. I ovaj rad, koji u vremenu socijalne distance, želi utvrditi koliko učenici poznaju kulturu podrijetla njihovih kolega, ali i vlastitu kulturnu baštinu, a to je ona trogirska, daje svoj mali doprinos tome. Pojam kulturna baština vrlo je širok, pa ga je potrebno uže odrediti. Povjesničar umjetnosti Tomislav Marasovič navodi kako je kultura „ukupnost tvorbi ili pojava u materijalnom i duhovnom životu svakoga naroda i čovječanstva u cjelini, dok baštinu razumije kao nasljede koje preci ostavljaju potomcima".[6] Prema tome bi se, smatra taj autor, pojam kulturne baštine odnosio na „dostignuča što su nam preci ostavili u jeziku i književnosti, graditeljstvu i likovnim umjetnostima, uključujuči narodnu umjetnost, glazbu, kazalište, film, znanost i druga područja koja zajedno čine ukupnost kulture".[6] Hrvatska kulturna baština iznimno je bogata, a dio je nje grad Trogir u kojem je smještena Osnovna škola u kojoj je vršeno istraživanje. „Povijesna jezgra grada Trogira zbog svoje kulturne i povijesne vrijednosti uvrštena je u Popis svjetske baštine 6. prosinca 1997. kao dobro pod okriljem Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine." [1] Ovaj značajan kapital važno je sačuvati, osobito u ovom izazovnom razdoblju sveopče globalizacije, a školske ustanove tome uvelike mogu doprinijeti, pa rad daje prijedloge kako povezati interkulturalnu obrazovnu 508 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. sredinu i promociju grada u narodu poznatog kao „Mala Venecija." UNESCO, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, pod čijom je Trogir zaštitom, naglašava važnost razvoja strategije održivog lokalnog razvoja temeljenog na baštini, iscrpnim studijama i anketiranju zajednice, a kako bi se to ostvarilo važna je edukacija mladih od najranijih dana, čemu doprinose i idejna rješenja u nastavku rada. 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA CILJ ISTRAŽIVANJA Temeljni je cilj rada: - utvrditi koliko učenici osmog razreda poznaju kulturu podrijetla njihovih razrednih kolega koji dolaze iz Poljske, Češke, Albanije, Bosne i Hercegovine, Dominikanske Republike na školovanje u Trogir - utvrditi koliko poznaju trogirsku kulturnu baštinu buduci da potječu iz Trogira i u njemu se školuju - utvrditi razinu otvorenosti i prihvacanja osmaša prema kolegama koji su se doselili iz drugih zemalja u Trogir - dokazati hipotezu kako suradničko učenje i zajednički rad na proučavanju trogirske kulturne baštine poboljšava učeničku motivaciju te utječu na emocionalno zbližavanje svih sudionika u nastavom procesu - dokazati hipotezu kako inovativne metode u nastavi i medupredmetna korelacija pomažu u promociji mjesta u kojem se nalazi te pridonose obrazovanju za održivi razvoj - dokazati hipotezu kako globalno društvo u kojem živimo ima pozitivne učinke na odgojno-obrazovne procese INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA Za potrebe ovog istraživanja profesorica Hrvatskoga jezika osmislila je anketni upitnik koji je sadržavao sljedeca pitanja: 1. Koliko ste upoznati s kulturnim obilježjima različitih zemalja iz kojih dolaze vaši kolege? 2. Biste li željeli produbiti svoje znanje o tome zajedničkim radom u školi? 3. Smatrate li da je razredna zajednica prihvatila učenike koji dolaze iz drugih zemalja? 4. Družite li se s njima izvan nastave? 5. Želite li upoznati svoje vršnjake koji žive u rodnim zemljama vaših kolega i upoznati ih s bogatom trogirskom baštinom? 6. Koliko ste upoznati s trogirskom kulturnom baštinom? 7. Želite li proširiti svoje spoznaje o toj temi? 509 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 8. Biste li educirali svoje kolege koji su doselili iz drugih zemalja o trogirskoj baštini? „Anketa je u ovom slučaju najbolja metoda za prikupljanje podataka o navedenoj temi te utvrdivanje rezultata jer se njome pojava može promatrati na individualnoj razini što omogucava izravnu analizu i interpretaciju rezultata s obzirom na relevantna društvena obilježja skupine ispitanika, a to je od iznimne važnosti za problematiku koja se ispituje."[5] UZORAK ISTRAŽIVANJA Uzorak se temelji na populaciji osmoga razreda trogirske osnovne škole. Istraživanje je provedeno u travnju 2021. na prigodnom uzorku od 70 učenika. Od ukupnog broja sudionika 25 je onih muškog spola (35.7 % ) a 45 (64.3%) ženskog. Anketni upitnik učenici su ispunjavali u online obliku u vremenskom intervalu od tjedan dana. Tablica 1. Broj obuhvacenih učenika prema uspjehu i spolu odličan vrlo dobar dobar 8.razred M Ž M Ž M Ž 10 20 17 7 11 5 3. REZULTATI I RASPRAVA Na pitanje o tome koliko su upoznati s kulturnim obilježjima različitih zemalja iz kojih dolaze njihovi kolege 49 učenika (70 %) odgovorilo je kako su vrlo površno upoznati s tim. Samo 7 učenika (10 posto) smatra da jako dobro poznaje kulturna obilježja domicilnih zemalja svojih kolega, dok 14 učenika (20 posto%) ne zna ništa o tome. Svi ispitanici dali su potvrdan odgovor na pitanje o tome žele li produbiti svoje znanje o tim kulturama zajedničkim radom u školi. Na trece pitanje 56 ispitanika (80%) odgovorilo je kako je razredna zajednica prihvatila učenike koji su doselili iz drugih zemalja, dok 14 učenika (20%) smatra da oni nisu prihvaceni. Na četvrto pitanje 42 510 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. učenika (60%) odgovorila su kako se druže s njima i izvan nastave, 20 učenika (28.5%) druži se povremeno, a 8 učenika (11.4 %) izjasnila su se kako se uopce ne druže s njima izvan nastave. Svi ispitanici odgovorili su potvrdno na pitanje o tome žele li upoznati svoje kolege koji žive u rodnim zemljama njihovih kolega i predstaviti im svoj grad Trogir. Na pitanje o tome koliko su upoznati s baštinom svog grada 55 učenika (78%) odgovorilo je kako jako dobro poznaje kulturnu baštinu Trogira, 10 učenika (14.3%) poznaje je vrlo površno, a samo 5 učenika (7%) ne zna ništa o tome. Od ukupnog broja ispitanika 49 učenika (70%) želi produbiti svoje znanje o trogirskoj kulturnoj baštini, dok 21 učenik (30 %) ne želi usvajati nova znanja. Svi ispitanici potvrdno su odgovorili na pitanje o tome žele li svoje znanje o Trogiru prenijeti vršnjacima koji su se doselili iz drugih zemalja. Referirajuci se na navedene rezultate istraživanja, koji pokazuju kako najveci postotak ispitanika želi produbiti svoje znanje o gradu u kojem živi, ali i upoznati prijatelje iz stranih zemalja s kojima bi naučeno mogli podijeliti te razmijeniti iskustva. U ovom radu donose se idejni projekti koji se mogu implementirati u Nastavni kurikulum kako bi se tako, zajedničkim radom učenika i nastavnika, promovirala trogirska kulturna baština. Važno je naglasiti da u projekte valja uključiti sve učenike koji trebaju, radeci na podjeli poslova, pokazati i svoje organizacijske vještine, pod mentorstvom nastavnika. Medupredmetna korelacija neophodna je za uspješnost realizacije navedenih ideja. Projekti se mogu ostvariti na godišnjoj ili mjesečnoj razini u nastavi ili kao izvannastavna aktivnost, a od osobite je važnosti terenski rad i učeničko samostalno istraživanje. Zajedno mogu izraditi vodič Trogira u obliku virtualne knjige. Vodič treba sadržavati najznačajnije trogirske znamenitosti, kao što su katedrala svetog Lovre, kula Kamerlengo, palače Lucic i Čipiko, rodna kuca bana Petra Berislavica, Radovanov portal, samostan svetog Nikole...Slike znamenitosti trebale bi biti pracene kracim tekstovima koji bi sadržavali osnovne informacije o njima. Tekstove bi lektorirala profesorica Hrvatskoga jezika, dok bi ih profesorica Engleskoga prevela kako bi ih mogli razumjeti učenici iz zemalja kojima knjiga treba biti predstavljena putem informacijske tehnologije. S tim učenicima, u ovom ali i u ostalim projektima, povezali bi se preko svojih vršnjaka koji vuku korijene otamo. Učenici bi prije izrade vodiča trebali samostalno fotografirati trogirske kamene ljepote koje žele navesti u knjizi ili načiniti zajedničku fotografiju ispred jedne odabrane znamenitosti. Osim poznatih trogirskih gradevina, virtualni vodič može sadržavati i manje poznatu materijalnu baštinu, primjerice grbove trogirskih plemickih obitelji, te zbirke umjetnina, a važno je naglasiti reljef Kairosa. Učenici bi samostalno trebali istraživati materijalnu baštinu, a nastavnici koordinirati njihove aktivnosti i davati im stručne savjete. Samostalan rad uključivao bi obilazak Muzeja grada Trogira, benediktinskog samostana svetog Nikole, ali i poznatih Trogirana koji posjeduju privatne zbirke, a koji bi bili voljni pripomoči mladim naraštajima u radu na ovom projektu. Učenici iz zemalja kojima bi se prezentirao ovaj uradak mogu izraditi svoje vodiče i razmijeniti ih s Trogiranima. Prijedlog za jedan od projekata izrada je knjige trogirskih recepata. Knjiga može biti pracena video-materijalom koji bi snimali uz stručnu podršku profesora Informatike, a u kojem bi trogirski ugostitelji i slastičari 511 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. uživo pripravljali poznata trogirska jela, a to su pašticada, brudet, rafioli, rožata te brojna druga. Učenici im mogu pomoči u pripremanju jela što bi bilo prikazano u snimljenom materijalu. Osim recepata, knjiga bi sadržavala i slikovne prikaze jela te kratku povijest o tome kako je jelo postalo neizostavan dio trogirske gastronomije, a informacije o tome posjeduju trogirski povjesničari i kroničari s kojima bi se trebali povezati i intervjuirati ih. U snimljenom materijalu mogu donijeti i vlastita iskustva iz svojih domova, ukoliko njihovi roditelji ili stariji pripremaju ta jela, te neke tradicijske običaje koji se uz njih vežu, posebice one vezane uz božične i uskrsne blagdane. Video-materijal potrebno je, radi recepcije stranih državljana, prevesti na engleski jezik. Knjiga može biti tiskana i u papirnatom obliku te pračena učeničkim ilustracijama na kojima bi radili, pod mentorskom palicom profesorice Likovne kulture. Interakcija s učenicima iz drugih zemalja otvara mogučnost da oni predstave svoja tradicionalna jela trogirskim osnovcima. Sljedeči je prijedlog izrada virtualnih portreta poznatih Trogirana, a to su Ivan Lucič, ban Petar Berislavič, Cata Dujšin Ribar, blaženi Augustin Kažotič, Josip Bozzotti, Vinko Coce, Nikola Buble...Uz pomoč nastavnika Informatike radili bi na tome da portreti dobiju glasove i sami iznose biografiju čiji tekst su oni pripremili, istražujuči njihov život. Portreti mogu biti pračeni glazbenom podlogom koju bi osmislila Udruga trogirskih glazbenika kao pomoč učenicima da bi materijal bio što zanimljiviji za prezentaciju vršnjacima u stranim zemljama, a sve je, naravno, potrebno prevesti na engleski jezik. Vršnjaci iz zemalja s kojima su se trogirski učenici povezali predstavili bi svoje poznate sunarodnjake ili sumještane. Jedan je od prijedloga i posjet učenika trogirskim obrtnicima koji se bave tradicijskim zanimanjima. To su brodograditelji, kipari, majstori za izradu cipela, krojači, slikari... Snimali bi ih u njihovim radionicama te razgovarali s njima o tome kako su se odlučili za to zanimanje i zašto su ustrajni da se time bave obzirom na globalizacijske procese koji utječu na gašenje tradicijskih obrta. Važno je da u video-materijalu bude prikazan kreativan proces izrade predmeta ili umjetničkih djela kako bi dojam bio što autentičniji. Na projektu iste tematike radili bi učenici iz zemalja kojima je uradak predstavljen. Uz stručno vodstvo profesorice Likovne kulture, može biti organizirana radionica izrade suvenira s motivima Trogira. Suveniri mogu biti izradeni u različitim tehnikama. To mogu biti ukrasni predmeti, straničnici, magneti, oslikani kamenčiči, slike u različitim tehnikama. Oni se mogu poslati kao poklon vršnjacima u stranim zemljama koji bi zauzvrat poslali svoje uratke, a ovakva interakcija pridonijela bi emocionalnom povezivanju sudionika. Cilj je da učenici izradom suvenira iskažu svoje kreativne potencijale i daju osobni pečat očuvanju trogirske baštine. Radovi trebaju biti radeni od ekološki prihvatljivog materijala jer je važno učenike obrazovati za održivi razvoj. Zanimljiva je ideja o izradi slikovnice trogirskih legendi. Jedna je od najpoznatijih ona o gospodici Rafioli koja je zatočena u kuli čekala svog spasitelja i pekla kolače koji su o njoj dobili ime. Učenici prije rada na slikovnici trebaju istražiti knjige u kojima su zabilježene trogirske legende o kojima su pisali dr. Ivo Babič i Ante Ivačič. Literarna ostvarenja, oslikana njihovim ilustracijama, mogu biti pisana na trogirskoj cakavici, a kratki sadržaj preveden na engleski jezik. Mogu ih pokloniti svojim prijateljima iz 512 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. zemalja s kojima su se povezali. Slikovnica može biti pracena i nosačem zvuka na kojem bi učenici interpretativno čitali legende kojima je trogirska nematerijalna baština iznimno bogata. Važno je stranim učenicima prikazati i bogatu tradiciju trogirskih kulturnih društava. Predlaže se da snime kratki film u kojem predstavljaju Kulturno-umjetničko društvo Kvadrilju te Narodnu glazbu Trogir. Na nastavi Hrvatskog jezika moguce je organizirati i radionicu literarne biblioterapije na predlošku lirskih pjesama trogirskih pjesnika Cate Dujšin-Ribar i Mirka Slade Šilovica. Ona bi se snimala i prenosila učenicima iz stranih zemalja s kojima su se povezli. Radionica bi uključivala interpretativno čitanje, razgovor o pjesmama, a nakon toga kreativno pisanje, a zadaca bi bila da od ključnih riječi iz pročitanog, koje su oni izabrali, stvore vlastite pjesme koje se mogu čitati stranim prijateljima. Korisna je ideja i organizacija radionice kreativnog pisanja u kojoj bi učenici u suradnji s kolegama iz stranih zemalja kreirali literarni uradak o Trogiru na engleskom jeziku. Naravno, povezali bi se društvenim mrežama, a kada priča bude gotova potrebno ju je, uz pomoc profesorice Engleskog i Hrvatskog, interpretirati i razmijeniti iskustvene spoznaje. Za sve navedeno potrebna je podrška cijele Škole koja treba maksimalno iskoristiti multikulturalnost u svom okrilju. Krajnji je cilj da učenici iz stranih zemalja posjete Trogir, upoznaju svoje vršnjake te naučene spoznaje šire u svojim sredinama. Mladi Trogirani mogu, ukoliko to bude moguce, posjetiti neke zemlje u kojima žive njihovi vršnjaci s kojima su se upoznali. Trogir je grad prebogate kulturne baštine, neiscrpna inspiracija za brojna istraživanja njegovih povjesničara i kroničara, medu kojima se ističu Fani Celio-Cega, Danka Radic, dr. Ivo Babic, a provedeno istraživanje dokaz je kako kod učenika treba dodatno osvijestiti činjenicu koliko je njihov grad bogat znamenitostima. Idejni projekti svojom zanimljivošcu i korištenjem moderne tehnologije koja je neizostavan dio života današnjih adolescenata, imaju za cilj probuditi učeničku znatiželju za proučavanjem baštine koju su nam ostavili preci iz davno minulih stoljeca. Tako odgojno-obrazovna ustanova i nastavnici kao njezin stup spajaju staro i novo, lokalno i globalno. 4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Cilj je ovoga rada, izmedu ostalog, bio ispitati interkulturalnu osjetljivost učenika osmog razreda trogirske osnovne škole. Istraživanja ove teme malobrojna su, a osobito na uzorku osnovnoškolske populacije pa ovaj rad doprinosi tome. Rezultati istraživanja pokazali su kako najveci postotak učenika prihvaca svoje kolege koji dolaze u njihovu razrednu zajednicu iz drugih zemalja, ali vrlo površno poznaju kulture kojima oni pripadaju. Utvrdeno je da žele usvojiti nova znanja o vlastitoj kulturnoj baštini pa je na tome, u interaktivnom okruženju, potrebno dodatno raditi u nastavi za što su oni vrlo otvoreni. Stoga, obrazovni djelatnici trebaju zajedničkim radom osmisliti nove inovativne metode kojima bi potaknuli učeničku motivaciju i iskoristili njihove potencijale. Suradničko učenje najbolji je način za ostvarenje cilja, što su dokazali i rezultati ovoga istraživanja. Iznose se konkretni metodički prijedlozi 513 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. za pokretanje projekata koji bi se mogli ostvariti u nastavnom procesu kako bi učenici, produbljujuci znanje o Trogiru, postali ujedno i promotori svog mjesta, a u tome je neophodna pomoc lokalne zajednice, a za to je potrebno napustiti formalne oblike učenja. Za uspješnost rada posebno je važno naglasiti ulogu nastavnika, koji kao voda treba posjedovati brojne vještine i stalno se educirati da bi osmislio što zanimljivije sadržaje, o čemu svjedoči i profesorica Hrvatskoga, ujedno i autorica ovoga rada. Globalni svijet u kojem živimo pokazuje u ovom slučaju svoje najpozitivnije benefite jer bez informacijske tehnologije ne bismo mogli radove odaslati u svijet niti povezati trogirske učenike s njihovim vršnjacima koji žive u stranim zemljama. Istražujuci vlastitu baštinu, učenici stječu emocionalne, komunikacijske i socijalne kompetencije koje imaju cjeloživotni značaj. Takoder, rade na očuvanju i promicanju trogirskih kulturno-povijesnih dobara. Informacijskom tehnologijom povezani s vršnjacima iz udaljenih zemalja, usvajaju nova znanja o drugima i drugačijima s kojima se zbližavanju i tako postaju buduci gradani svijeta jer otvorenih vidika, dokidajuci predrasude kroče u daljnje obrazovanje i život. Najbolji je put za to projektni rad jer je kreativan, potiče učenike na suradnju, podjelu odgovornosti, osjecaj pripadnosti i jačanje komunikacijskih vještina. Svrha je navedenih idejnih projekata iskoristiti prebogate baštinske potencijale Trogira u odgojno-obrazovnom sustavu i stvoriti od mladih naraštaja ljude svjesne vlastitog kulturnog identiteta, osposobljene za život uskladen s ciljevima održivog razvoja društva. Suvremeno obrazovani ljudi trebaju razviti sposobnost da misle globalno, a djeluju lokalno. 514 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. LITERATURA [1.] Babic, I., Babic, D., Radie, D. 2017. Trogir-UNESCO 1997.-2017. Split: Društvo Radovan. [2.] Cabeduzo, Alicia i sur. 2008./2012. Smjernice za globalno obrazovanje. Lisabon: Centar Sjever-Jug Vijeca Europe, pregled 4.1.2022. dostupno https://rm.coe.int/smiernice-za-globalno-obrazovanje-poimovi-i-metodologije-globalnog-obr/168070ebc4 [3.] Drandic, D. 2013. Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika. Doktorska dizertacija. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. [4.] Gundara, J. 2000. Interculturalism, Education and Inclusion. Paul Chapman Educational Publishing. [5.] Lamza-Posavec, V. 1995. Javno mnijenje: teorije i istraživanje. Zagreb: Alineja. [6.] Marasovic, T. 2001. Kulturna baština. Split: Veleučilište. [7.] Mesic, M. 2000. Globalizacija, nove države i novi migranti. U/ Migracijske i etničke teme18/ Časopis (str. 7-22). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. [8.] Stalker, P. 2000. Workers Without Frontiers/ The Imapct of Globalization on International Migration. Lynne Reinner Publisher, Inc. 515 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ULOGA RAZREDNIKA NA PREDMETNOM STUPNJU OSNOVNE ŠKOLE Manica Ferk, prof. tjelesnog odgoja 2. osnovna škola Slovenska Bistrica 516 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Vecina učitelja na predmetnom stupnju osnovne škole postanu i razrednici. Obavljanje tog posla odgovorno je i zahtjevno, a pritom se ostavlja malo vremena za sam pedagoški rad s odjelnom zajednicom. Najprije je predstavljena uloga učitelja i njegove kakvoce, jer Pšunder smatra da je svaki razrednik najprije učitelj [2]. Nakon toga je predstavljena uloga razrednika i njegovi zadaci. Rad odnosno uloga razrednika temelji na vodenju odjela, pojedinca - učenika, analizira odgojne i obrazovne probleme učenika, suraduje s roditeljima i školskom savjetodavnom službom. Zadaci razrednika su predstavljeni pomocu raznih autora. Naglasak je prije svega na pedagoškim zadacima razrednika. Ključne riječi: učitelj, razrednik, razredništvo, predmetni stupanj, odjelna zajednica. 517 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.UVOD Razrednik je za učenika prvi učitelj na kojeg se može osloniti, obratiti mu se kada se radi o pitanju njegovog osjecanja i svakodnevnog života u razredu i školi. Svjestan sam da je zadatak zahtjevan i odgovoran. Zahtjevniji je od zadatka učitelja, jer svi razrednici su takoder učitelji. Razrednik mora biti učinkovit, što ovisi o njegovom znanju, snalažljivosti, osobnim karakteristikama i potrebama djece. Razrednik mora naci vrijeme za pojedinačnog učenika kao i vrijeme za djelovanje odjelne zajednice. Prilikom svog rada razrednik brine za dobrobit učenika, uspješnost, dobro osjecanje i osobnu srecu učenika za vrijeme odgojno-obrazovnog procesa. Navedene vještine razrednik stekne dugogodišnjim radnim iskustvom. 2.Učitelj - definicija uloge Učitelj se oblikuje na način da dobije kvalifikaciju, profesionalno se razvija, djeluje funkcionalno, voli svoj posao i emotivno je inteligentan (to znači da s toplinom reagira na poštenost, probleme i stiske). Iz tih osobina učitelja možemo razabrati da se godinama u školskom prostoru pojavljuje u tri uloge: kao djelatnik, stručnjak i čovjek. Te uloge moraju biti uskladene i uvijek se pojavljuju zajedno. Kao djelatnik učitelj odgovara strukturi. Kao stručnjak mora biti vjeran svoj strukovnom području i mora znati svoje znanje odgovarajuce predstaviti populaciji koju uči. Na kraju je učitelj čovjek, što znači da ima kako dobre tako i loše osobine. Učitelj kao stručnjak mora biti svjestan da se cjelokupni školski rad gradi na povjerenju u njegove osobne kvalitete i profesionalnu osposobljenost. Znači učitelj ima odredenu slobodu odnosno autonomiju i od njega samog ovisi koliko kreativan ce biti u predavanju svog gradiva. 3.Razrednik 3.1.Definicija uloge razrednika Po 63. članu Zakona o organizaciji i financiranju odgoja i obrazovanja (Ur. l. br. 2007.) razrednik je onaj koji vodi rad odjelnog zbora učitelja, analizira odgojne i obrazovne rezultate odjela, brine o rješavanju odgojnih i obrazovnih problema pojedinih učenika, suraduje s roditeljima i školskom savjetodavnom službom, odlučuje o odgojnim mjerama i obavlja ostale zadatke u skladu sa zakonom. Po programskim smjernicama razrednik obavlja temeljne uloge: - kao osoba koja povezuje školu, povezuje svoju odjelnu zajednicu s ostalim sustavima u školi i izvan nje, - kao odgojitelj planira i organizira situacije u kojima učenici preuzimaju odgovornost za svoje postupke, 518 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - kao animator podstiče i motivira učenike i učitelje da preuzmu svoj dio odgovornosti, - kao osoba koja planira zajedno sa svim sudionicima planira i vrednuje rad u odjelnoj zajednici, - kao posrednik u problematičnim situacijama pobrine da se cijeli proces rješavanja sukoba odvija konstruktivno, - kao osoba koja informira pobrine da sve potrebne informacije dodu do osoba kojima su potrebne (učenici, roditelji i članovi zbora učitelja), - kao administrator ureduje potpisanu dokumentaciju - brine o bilješkama, evidencijama i piše svjedodžbe. 3.2. Definicija zadatka razrednika Zadaci razrednika: - vodenje odjela, - vodenje pojedinačnog učenika, - suradnja s raznim sudionicima u školi i izvan nje, - skrb za vlastiti profesionalni razvoj. Razrednik neprestano bdije nad klimom u odjelu, ako uoči probleme (sam ili mu to kažu ostali sudionici), s njima se suoči. Pjromjene može postiči dobrim radom u okviru sati razrednog odjela. Razrednik može poboljšati svoje promatranje učenika ako se pridržava odredenih uputa [4]. Razrednik mora dobro promatrati, slušati i osjetiti učenika iz različitih gledišta. Ažmanova kaže: »Svaki učenik želi biti primiječen i prihvačen od strane kolega u školi i učitelja, a posebno od strane razrednika [1] Za vrijeme školovanja mu je potrebno da ga netko vodi i prati, ponekad i pomoč i savjet, naime razvija se kao osoba i tjelesno, razvija svoj identitet i oblikuje sliku o sebi, stječe socijalne vještine i zadovoljava svoje temeljne potrebe.« Razrednik s roditeljima neposredno suraduje na dvije različite razine: informativno i obrazovno. Nedostatak informativne razine je da je komunikacija jednostrana, roditelji dobivaju informacije o učeniku, a razrednik od roditelja ne sazna puno. Poznavanje obitelji je važno u uspješnom razvoju učenika. Kod zahtjevnije problematike razrednike se poveže sa stručnim tijelima u školi i stručnim institucijama izvan škole. Vlastiti profesionalni razvoj razrednika ključan je za dobar rad razreda. Razrednik suraduje takoder s učiteljima odjelnog zbora učitelja, od kojih dobije informacije o postignučima, radu i funkcioniranju pojedinačnih učenika te odjela kao cjeline. 519 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3.3.Izazovi u poslu razrednika u praksi U današnje vrijeme važno je da je razrednik dobro povezan sa svim sudionicima u odgoju i obrazovanju. Donosi stiske, dileme, pomanjkanje osobnih kontakata i s tim povezane poteškoče u području učenja, odrastanja, osječanja i pomanjkanja socijalnih vještina. Učenici koji s razrednikom imaju dobar odnos povjeravaju mu svoje poteškoče, probleme, dileme, pitanja, stiske. Dobar razrednik nade vrijeme da ih sasluša i pomogne im u rješavanju poteškoča. Učenici - devetoškolci se razredniku najčešče obrate sa sljedečim problemima: razočarenje zbog ocjena, tuga, ljutnja, nisko samopouzdanje, konflikti s kolegama u školi kao i s učiteljima, problemi u odnosima sa svojim roditeljima. Razrednik sve poteškoče, probleme koje mu povjere učenici i roditelji kao i ostali učitelji mora znati rješavati, udubiti se i rješavati problem zajedno s ostalim učiteljima kao i roditeljima. Cilj rada razrednika je da se učenici medusobno poštuju, znaju saslušati, da su zadovoljni i da se u školi osječaju dobro i sigurno. U današnje vrijeme - covid situacije, rad razrednika je posebno važan jer je učenicima uskračeno druženje, mjere za sprječavanje širenja covida su još uvijek aktualne, veliki broj učenika je prebolio covid. Epidemija je kod svih učenika ostavila posljedice koje se odražavaju u individualizmu učenika, strahu od budučnosti, stiskama i odnosima u obitelji, niskoj motivaciji za učenje. Zato je uloga razrednika vrlo važna, jer učenicima pomaže, vodi ih, usmjerava, s njima je u čestom dnevnom kontaktu i daje im podršku. 4.ZAKLJUCAK Uloga razrednika predstavljena je s namjerom da se naglasi važnost te funkcije. Razrednik prije svega mora biti čovjek koji zna slušati, pomoči, usmjeravati učenike i njihove roditelje. Dobar razrednik je spreman pomoči u bilo koje vrijeme. Rezultati dobrog odnosno uspješnog rada razrednika vide se u napretku učenika i dobroj suradnji s njihovim roditeljima Cilj rada razrednika je da se učenici medusobno poštuju, znaju saslušati, da su zadovoljni i da se u školi osječaju dobro i sigurno. 520 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5.POPIS LITERATURE [1.] Ažman, T. (2012.), Moderni razrednik: priručnik za osposobljavanje učitelja za vodenje odjelnih zajednica. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za školstvo [2.] Pšunder, M. (2006.), Razrednik@starš.oš. Ljubljana: Supra. [3.] Zakona o organizaciji i financiranju odgoja i izobrazbe (Ur. l. br 2007.), 63. članak [4.] Žagar, D. (2001.), Razrednik: uloga, rad i odgovornost. Ljubljana: Jutro. 521 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad TEHNIKAMA OPUŠTANJA DO STANJA OPUŠTENOSTI U ŠKOLI Vesna Pregelj, univ. dipl. soc. ped. Osnovna škola Brezovica pri Ljubljani, Slovenija 522 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Postoje različiti načini opuštanja. Proces se može odvijati kroz slobodne aktivnosti i hobije u okviru kojih je opuštanje samo jedan od pozitivnih rezultata, ili se možemo opustiti uz pomoč tehnika opuštanja čiji je glavni cilj postizanje stanja opuštenosti. U članku su predstavljene tehnike opuštanja koje pedagozi mogu koristiti u radu s učenicima različite dobi. Učitelj ima važnu ulogu pri uvodenju ovih tehnika u školske prostore. Ključne riječi: opuštanje, tehnike, disanje, mentalno (duševno) zdravlje 523 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Opuštanje je jedan od temeljnih puteva za postizanje duševne dobrobiti koji ugodno djeluje na naše tijelo i dušu. U opuštenom stanju raspoloženiji smo i osjecamo više energije u sebi. Opuštanje takoder može biti učinkovit oblik samosvjesnosti zahvaljujuci kojem upravljamo svojim fizičkim (tjelesnim) simptomima. Povecava se osjecaj smirenosti, smanjuje se napetost mišica, smanjuje se broj otkucaja srca i snižava krvni tlak. Posljedično se smanjuje i znojenje, disanje postaje sporije i poboljšava se kvaliteta sna [4]. U početku kontroliramo tjelesne simptome, a kasnije možemo poboljšati i učinkovitost kognitivnih funkcija. Zahvaljujuci povecanom pristupu pozitivnim mislima, tijekom stresnih situacija lakše je pronaci alternative za negativne misli u stresnim situacijama [4]. Opuštanje je vještina koju je moguce usvojiti samo redovitim ponavljanjem u praksi. Za postizanje smanjenja stresa odnosno napetosti potrebna je redovita vježba. 2.Tehnike opuštanja Opcenito, tehnike opuštanja dijele se na one koje su usmjerene na tijelo (npr. postupno opuštanje mišica, pasivno opuštanje mišica, istezanje) i one koje su više usmjerene na um i misli (npr. vizualizacija, autogeni trening, meditacija). Redovito uvježbavanje odabrane tehnike ili tehnika opuštanja ima brojne pozitivne učinke na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca [7]. Disanje ima vrlo važnu ulogu u opuštanju. Izravno odražava razinu napetosti koja se pojavljuje u tijelu. Kada smo napeti, naše disanje postaje plitko, ubrzano, odvija se u prsima. Nasuprot tome, stanje opuštenosti karakterizira punije, dublje trbušno disanje [4]. Smirivanje je rezultat opuštanja tijela i uma. Tijelo postaje smireno kada se otkucaji srca normaliziraju, mišici u tijelu postanu opušteni, disanje se odvija ujednačeno, a tjelesna temperatura lagano padne. Sve to utječe da se osjecamo dobro. U nastavku predstavljam nekoliko jednostavnih tehnika opuštanja koje nam mogu pomoci kada doživljavamo stresne situacije odnosno emocionalne krize, a mogu na nas imati i preventivni učinak. 524 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1. Jutarnji pozdrav Učenici odaberu prostor. Noge su u širini ramena. Udahnu, naprave krug podignutim rukama i protegnu se. Pri izdisaju pomaknu tijela prema dolje, nagnu se naprijed i pokušaju rukama dotaknuti tlo. Vježba se ponavlja nekoliko puta [1]. 2.2. Kišne kapi Neka tvoji prsti postanu kapi kiše ... Prstima ruku lagano i brzo tapkaju po tjemenu, kao da na njegovu površinu padaju osvježavajuce kapi kiše. Zatim nastave s laganim i brzim tapkanjem po zatiljku. Nakon toga tapkaju po sljepoočnicama i ušima. Pritom analiziraju svoje osjecaje i na kraju vježbe opišu što osjecaju [2]. 2.3. Ritmičko disanje Učenici se udobno smjeste. Udahnu kroz nos i u mislima broje do 3. Izdahnu kroz nos i broje do 3. Važno je da ne zadržavaju dah. U tom ritmu dišu nekoliko minuta [1]. 2.4. Otresanje mrava Učenici stoje uspravno i opušteno. Zatvore oči. Zamišljaju mnoštvo sitnih, dosadnih mrava koji mile po njihovim tijelima. Mogu ih se riješiti samo temeljnim protresanjem tijela. Stresu ih s ruku, nogu, trbuha, leda i glave. Pritom ne smiju dodirivati tijela rukama, vec smiju samo otresati mrave. Kada osjete da su otresli sve mrave, završavaju vježbu [6]. 2.5. Vježba za pet osjetila Kada se nademo u vrtlogu negativnih misli, pomaže nam i „izlaz" iz našeg unutarnjeg iskustva (doživljaja). U ovoj vježbi svaki učenik koristi dlan i svih 5 prstiju. Fokusiraju se na vanjsko okruženje i glasno imenuju [3]: • 5 stvari koje mogu vidjeti, • 4 stvari koje mogu osjetiti, 525 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • 3 stvari koje mogu čuti, • 2 stvari koje mogu pomirisati, • 1 stvar koju mogu okusiti. 2.6. Trbušno disanje Svaki učenik legne na pod ili jastuk, stavi ruku na trbušni predio, ravnomjerno diše i promatra je li ruka počela da se podiže ili ne. Umjesto ruke može koristiti i knjigu te promatrati što se dogada [1]. 2.7. Tehnika kornjače Učenici zamišljaju da imaju oklope, poput kornjača, tako da se mogu povuči u njihovu unutrašnjost. Dajem im upute da dotaknu ramenima uši (uvuku glave u ramena) i sakriju se. Tamo, na sigurnom i skriveni od drugih, duboko udahnu nekoliko puta i usredotoče se na disanje. Zamišljaju kako potiskuju zrak u svoje ruke i noge, oslobadajuči napetost u tijelu. Nakon što se smire i njihova ramena prirodno omekšaju te se spuste, spremni su izači iz oklopa i nastaviti sa svojim dnevnim aktivnostima [2]. 2.8. Postupno opuštanje mišica Učenici dobiju upute da se udobno smjeste (legnu ili sjednu) i zatvore oči. Postupno napinju i opuštaju pojedine mišične skupine. Ponavljaju ovo 10 do 15 sekundi. Počinju od dlanova, zatim opuštaju ruke, ramena, čela, oči, usne, cijela lica, vratove, prsa, trbuhe, bedra, noge, stopala [1]. 2.9. STOP - kratka vježba usredotočene svjesnosti Ponekad nam se dogodi da nas preplave jake, neugodne emocije i da smo okruženi negativnim mislima. Tada si možemo pomoči kratkom vježbom usredotočene svjesnosti koja če nam pomoči da se izvučemo iz negativnih scenarija koji su nas obuzeli. Vježbu možemo prizvati u sječanje pomoču riječi STOP. Svako slovo predstavlja jedan od koraka vježbe [3]: 526 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. S - Stop □ Zaustavite se na trenutak. T - Trenutak za udah □ Promatrajte svoje udisaje i izdisaje. O - Promatrajte □ Usredotočite se na svoje misli, emocije, tjelesne osjete, zvukove, boje i mirise. P - Podite naprijed □ Udite u dan uz svjesnost koju ste upravo postigli. 2.10. Vježba opuštanja: Vruca čokolada Učenici pronadu udobne položaje. Zamisle da u rukama drže svoje omiljene šalice vruce čokolade. Pritom zamisle kako izgledaju šalice i počnu osjecati njihovu toplinu. Duboko udahnu kroz nos i osjete miris vruce čokolade. Zatim lagano izdahnu kroz usta da se vruca čokolada ohladi. Vježba se ponavlja nekoliko puta [2]. 2.11. Zmajevo disanje Učenici sjede uspravno, ali opušteno. Zatvore oči. Duboko i polako dišu kroz nos. Zamišljaju da su zmajevi, dišu duboko i izdišu snažno, kao da bljuju vatru. Dakle, duboko udahnu i snažno izdahnu, duže zadržavajuci izdisaj, kao što zmaj bljuje vatru. Ponavljaju vježbu nekoliko puta i prate svoje osjecaje [5]. 2.12. Krošnjato drvo Svaki učenik zamisli da je krošnjato drvo. Stoji uspravno. Iz njegovih nogu niče snažno korijenje i zariva se duboko u zemlju. Noge predstavljaju snažno deblo, a od pupka prema gore je kitnjasta krošnja. Ruke sežu u zrak poput mocnih grana. Odjednom zapuše slab vjetar i lagano zanjiše grane (pokažu pokretanjem prstiju). Vjetar postaje sve jači i grane se sve više savijaju pod njegovom snagom (pokažu naglašenim pokretima tijela u predjelu iznad pupka). Na srecu, korijenje je vrlo čvrsto, a stopala nepomično stoje na tlu. Oluja polako jenjava, a zatim se potpuno smiri [5]. 2.13. Vizualizacija Tehnika vizualizacije može se izvesti samostalno ili vodenjem od strane druge osobe (uživo ili uz snimku). Učenici se udobno smjeste i počnu slušati: Dišite svojim tempom i promatrajte kako zrak ulazi i izlazi iz vaših tijela. Usredotočite se na udah, a zatim na izdah. ... Nastavite s dubokim udisajima i izdisajima dok disanje ne postane mirno i ravnomjerno. Uz pomoc misli polako se preselite na morsku obalu. Zamislite 527 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. da je početak ljeta, rano jutro, zrak je svjež i topao. Osječate lagani povjetarac na svojoj koži. Stojite uz more i osječate tlo pod nogama. Što osječate? Pijesak, kamen, šljunak? ... Zatim pogledajte okolo. Što vidite? Kakvo je more? Je li sasvim mirno ili primječujete valove? Koje je boje? ... Polako hodajte uz more. Slušajte svoje korake dok koračate uz obalu mora. Zatim usmjerite pozornost na zvukove koje čujete oko sebe. Što čujete? Kliktanje galebova? Čujete li more, vjetar? ... Sada se usredotočite na mirise koje možete otkriti. Što ste namirisali? Sagnite se i zagrabite malo vode u dlan. Osjetite osvježavajuču hladnoču na svojim rukama. Nanesite par kapi na jezik. Kakvog je okusa voda? Pustite da vam voda klizi izmedu prstiju. ... Zatim pokupite kamen sa zemlje. Što osječate? Je li velik? Mali? Osječate li njegovu težinu? Promatrajte koje je boje i oblika. Nakon što ste ga pregledali, bacite ga u more i gledajte kako iza njega ostaju krugovi na površini vode. ... Polako se vratite nazad, na početnu točku. Obratite pažnju na osječaje u svom tijelu. Kako se osječate? Smireno? Opušteno? ...? Uz ove osječaje napustite svoju zamišljenu obalu i polako se vratite u ovu sobu. Ponovno se usredotočite na svoje disanje. Udah... izdah... udah.izdah. Osjetite svoja stopala koja čvrsto stoje na tlu, osjetite stolice ispod sebe. ... Lagano pomaknite noge i ruke te zanjišite glavama. Kada budete spremni, otvorite oči [7]. 3.Zaključak Postoji mnogo različitih tehnika opuštanja. Važno je da učenici spoznaju što više o njima i iskuse ih, pri čemu važnu ulogu imaju i učitelji. Redovito korištenje tehnika opuštanja značajno utječe na mentalno i tjelesno zdravlje pojedinca. Pojedinac se učinkovitije nosi sa stresom, kvalitetnije spava, poboljšavaju se koncentracija i pamčenje te povečavaju samopouzdanje i produktivnost. Sve su to pozitivni učinci koje želimo postiči kod naših učenika u školskom prostoru.Nekim pojedincima više odgovara usredotočenost na tijelo, drugima na misli, a treči če morati isprobati još neke tehnike kako bi pronašli onu koju mogu redovito koristiti i kojom mogu postizati istinsko opuštanje. Učenike potičemo da evaluiraju svoje osječaje nakon vježbe, dajuči im priliku da upoznaju sebe i svoja unutarnja iskustva. Upravo učenje o načinima (tehnikama) opuštanja može biti dodana vrijednost i životni dar koji učenici dobivaju od učitelja. 528 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. IZVORI I LITERATURA [1] Bajt, M., Jeriček Klanšček, H. in Britovšek, K. Duševno zdravje na delovnem mestu. Ljubljana: Nacionalni inštitut za javno zdravje; 2015. [2] Center Motus. Dostupno na: https://www.center-motus.si/materiali/ [Pristupljeno 10.10.2021.]. [3] Društvo psihologov Slovenije. Skrb zase. Dostupno na: https://www.dps.si/wpcontent/ uploads/2020/05/5_Skrb-zase.pdf [Pristupljeno 19.11.2021.]. [4] Kos Berlak, R. Tehnike sproščanja - način obvladovanja stresa. Dostupno na: https://www.gzs.si/Portals/gradniki-zdravja/Tehnike%20spro0/oC5%A1%C4%8 Danja-na%C4%8Din%20obvladovanja%20stresa.pdf [Pristupljeno 4.12.2021.]. [5] Mitar Osolnik, P. 4 vaje sproščanja za otroke in mladostnike. Dostupno na: https://www.poslusam.se/2020/03/20/4-vaje-sproscanja-za-otroke/ [Pristupljeno 3.12.2021.]. [6] Srebot, R., Menih K. Potovanje v tišino - sprostitvena vzgoja za otroke. Ljubljana: DZS; 1996. [7] Tančič Grum, A. in Zupančič-Tisovec, B. Tehnike sproščanja, priročnik za udeležence delavnice. Ljubljana: Nacionalni inštitut za javno zdravje; 2017. 529 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UPORABA LEŽEČE OSMICE U RAZVOJU VJEŠTINA UČENJA Vesna Pregelj, univ. dipl. soc. ped. Osnovna škola Brezovica pri Ljubljani, Slovenija 530 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Članak obraduje aktualnu tematiku iz područja pedagogije. Riječ je o pedagoškoj kineziologiji, koja ističe važnost kretanja za aktiviranje i povezivanje svih moždanih podsustava za učenje. Na ovaj cilj usredotočen je i koncept „Brain Gym" odnosno gimnastika za mozak, u sklopu koje se često koristi drveno pomagalo „lijena osmica". Predstavljen je autorski program vježbi uz uporabu lijene osmice, koji pruža spektar jednostavnih vježbi, te njihov prijelaz na sve zahtjevnije izazove. Svrha vježbi je kretanje preko središnje linije tijela koje pruža mogučnosti uvježbavanja vještina učenja. Ključne riječi: učenje, kretanje, pedagoška kineziologija, gimnastika za mozak, ležeča osmica, lijena osmica 531 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Suvremena neuroznanost sve više naglašava kretanje kao ključni čimbenik razvoja, djelovanja mozga i procesa učenja. Kretanjem se aktiviraju i povezuju moždani podsustavi za učenje. Učenje nije samo kognitivni proces, vec uključuje i aktiviranje cijelog tijela.U odgojno-obrazovnom sustavu kretanje još uvijek nije dovoljno zastupljeno. Nastava se uglavnom zasniva na strukturiranim, vodenim nastavnim metodama, uključujuci statični položaj učenika. Školski rad uz sjedenje i fokusiranje na percepciju gradiva je važan, ali je mnogo efikasniji ako uključimo dovoljno kvalitetnog kretanja. Današnje generacije djece i adolescenata karakteriziraju prekomjerna uporaba tehnologije, stresni način života, naglasak na produktivnosti, pretjerana zaštita od strane roditelja, nedostatak osjetilnog (senzornog) iskustva i manje spontana igra u prirodi. Sve to značajno utječe na usporeno ili otežano sazrijevanje mozga i tijela. Posljedično je i učenje manje učinkovito [5]. Stručnjaci zagovaraju plansko uvodenje elemenata kretanja u školski prostor. Posljednjih godina razvijeni su različiti programi koji potiču kretanje, 'minute za kretanje', igre kroz pokret i učenje kroz pokret. 2.Efikasno učenje 2.1. Važnost kretanja za učenje Prgič [4] ističe da su zdravi i aktivni učenici uspješniji u učenju. Najnovija saznanja o mozgu pokazuju utjecaj ranog motoričkog razvoja, voljnih pokreta, povečane tjelesne aktivnosti i vježbanja na poboljšanje kognicije. U procesu učenja tijelo i mozak su medusobno ovisni.Za uspješno djelovanje mozga potrebne su učinkovite veze svih neuronskih puteva. Za optimalno učenje potrebno je uskladeno djelovanje lijeve i desne polutke mozga (bilateralna integracija). Ako često koristimo samo jednu polutku mozga, to donosi stres. Učenje pod utjecajem stresa znači prikupljanje informacija samo iz jedne polutke mozga. Ako su ovakve okolnosti često zastupljene, pojačano je korištenje odnosno utvrduje se uporaba samo jedne polovice mozga. U suvremenom društvu dječja populacija provodi mnogo vremena koristeči telefon, računalo, gledajuči televiziju i igrajuči video igrice. Takve ravne površine razvijaju samo jednu polutku mozga. Ako su te aktivnosti uobičajene odnosno česte tijekom ključnog razdoblja u razvoju dječjeg mozga, uzrokovat če kronični stres za organizam djeteta, a time i blokirano (otežano) učenje [1]. 532 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2. Koncept gimnastike za mozak Brain gym odnosno gimnastika za mozak zasniva se na pretpostavci da je učenje izazov kroz koji se stvaraju neurološki putevi u mozgu. Uspostavlja se integracija u područjima vida, sluha, pisanja, ponašanja, emocija i komunikacije, organizacije te razumijevanja. Gimnastika za mozak istodobno razvija vještine koje djeci trebaju pri učenju čitanja, pisanja i efikasnog funkcioniranja. Koncept je prvi utemeljio dr. Dennison [3].Jednostavne i zabavne tjelesne aktivnosti povezuju tijelo, emocije i razmišljanje te doprinose poboljšanju čitanja, pisanja, računanja, koncentracije, pamcenja, slušanja, organizacije, koordinacije, fine i grube motorike, ravnoteže, samopouzdanja, samopoštovanja, govornih vještina, suočavanja sa stresom te postizanja ciljeva [1]. 2.3. Djelovanje mozga Dennison [3] razlikuje tri dimenzije djelovanja mozga: • Lateralnu - povezuje lijevu i desnu polutku mozga. Omogucuje prijelaz preko središnje linije tijela. Uskladeno (koordinirano) djelovanje važno je za čitanje, pisanje, komunikaciju, koordinaciju pokreta te sposobnost istovremenog razmišljanja i kretanja. • Centralnu - povezuje više i niže moždane procese. Ova dimenzija regulira pokrete gore-dolje i sve pokrete koji zahtijevaju koordinaciju oko-ruka, što je važno za pisanje slova i brojeva te za crtanje. Riječ je i o sposobnosti izražavanja emocija, smirenom reagiranju u različitim situacijama te sposobnosti organiziranja i opuštanja. • Fokusnu - povezuje rad prednjeg i stražnjeg mozga. To je izravno povezano s razumijevanjem i sposobnošcu odazivanja u situacijama u kojima je potrebno obratiti pozornost na nekoliko stvari. Oni kod kojih ove vještine nisu razvijene često imaju poteškoca s pozornošcu i razumijevanjem gradiva. Teškoce se pojavljuju kada nema slobodnog protoka informacija izmedu ova tri dijela. Brain Gym tjelesne aktivnosti omogucuju protok informacija i uspostavljaju normalno stanje za aktivno i efikasno djelovanje mozga na prirodan način [1]. 533 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.4. Ležeča osmica Črtanje ležeče osmice ili simbola beskonačnosti omogučava jednostavno prelaženje vidljive sredine. Time se aktiviraju oba oka i omogučuje spajanje desnog i lijevog vidnog polja. Osmicu crtamo tako da ima jasno definiranu središnju točku te odvojena polja (lijevo i desno), koje povezuje kontinuirana linija. Ležeča osmica samo je jedna od vježbi Brain Gym sustava [3]. Ležeču osmicu možemo nacrtati na više načina: • črtanje ležeče osmice po zraku - simbol beskonačnosti može se crtati po zraku najprije jednom rukom, zatim drugom te na kraju objema rukama; • crtanje ležeče osmice pokretima tijela - učenik može crtati simbol beskonačnosti laktom, ramenom, nosom, sklopljenim rukama, bokovima, stopalom, na ledima drugara iz razreda i sl.; • crtanje ležeče osmice na papiru - ležeču osmicu možemo nacrtati na papiru velikog formata (A3), koji ljepljivom trakom zalijepimo na stol; • crtanje ležeče osmice na radnom listu - učenik crta oblik ležeče osmice kroz zadatke na radnom listu; • crtanje ležeče osmice na različitim podlogama - učenik može nacrtati ležeču osmicu u pijesku, na ogledalu, na prozoru, na foliji, na plastičnom stolnjaku, na piši -briši ploči, na školskoj ploči i sl. • višeosjetilni doživljaj ležeče osmice - simbol beskonačnosti može se nacrtati i na igralištu ili na podu, a učenik hoda bos po nacrtanom obliku; • didaktičko pomagalo „lijena osmica" - drveno pomagalo [2]. 2.4. Program vježbi uz uporabu lijene osmice Lijena osmica je konkretno drveno pomagalo koje doprinosi razvijanju uskladenosti izmedu ruku i očiju. Može imati utor na jednoj ili na objema stranama. Na jednoj strani je utor u obliku ležeče osmice, a na drugoj se nalaze dva utora u obliku krugova koji leže jedan do drugog. Pomagalo se koristi u kombinaciji sa staklenim ili metalnim kuglicama. Medutim, učenik može 'putovati' duž udubljenja odnosno utora ploče koristeči olovku, štapič, špekulu ili manju igračku.Učeniku ponudimo kratke izazove koji postupno prelaze na višu razinu te ga tako motiviramo da nastavi s vježbama. Počinjemo s osnovama, a zatim nastavljamo sa zahtjevnijim zadacima. Učitelj prati učenike i broji pravilne izvedbe po krugovima. U slučaju neuspjeha, ponovno počinje brojati. Tijekom zahtjevnijih vježbi učitelj se trudi motivirati učenika. Učenik može priječi na sljedeču vježbu kada uspješno završi zadatak. 534 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. PLOČA S DVOKRUŽNOM PUTANJOM Vježba 1: Učenik postavi desni kažiprst u utor (tračnicu) desnog kruga i napravi 10 krugova udesno. Vježba 2: Učenik postavi lijevi kažiprst u utor (tračnicu) lijevog kruga i napravi 10 krugova udesno. Vježba 3: Učenik postavi desni kažiprst u utor (tračnicu) desnog kruga te lijevi kažiprst u utor (tračnicu) lijevog kruga. Koristeči oba prsta napravi 10 krugova udesno. Vježba 4: Učenik postavi desni kažiprst u utor (tračnicu) desnog kruga te lijevi kažiprst u utor lijevog kruga. Istodobno napravi 10 krugova tako da pomiče lijevi prst ulijevo, a desni na desnu stranu. *Vježba 5: Učenik postavi desni kažiprst na gornji dio utora desnog kruga, a lijevi kažiprst postavi na donji dio utora lijevog kruga. Istodobno napravi 10 krugova udesno, pazeči pri tome da zadrži početni razmak izmedu prstiju (pola kruga). *Vježba 6: Učenik postavi desni kažiprst na gornji dio utora desnog kruga te lijevi kažiprst na donji dio utora lijevog kruga. Istodobno napravi 10 krugova tako što pomiče desni prst udesno, a lijevim prstom kreče se ulijevo. Pri tome mora paziti da ne promijeni početni razmak izmedu prstiju (pola kruga). Vježba 7: U utor (tračnicu) desnog kruga položimo kuglicu. Učenik uzme ploču u ruke i laganim kretanjem lijevo-desno odnosno gore-dolje usmjerava kuglicu praveči 10 krugova udesno. Vježba 8: U utor desnog kruga i u utor lijevog kruga položimo kuglice. Učenik laganim kretanjem lijevo-desno odnosno gore-dolje usmjerava kuglice praveči 10 krugova udesno. Kuglice moraju biti uskladene. Vježba 9: U utor desnog kruga i u utor lijevog kruga postavimo kuglice. Učenik laganim kretanjem lijevo-desno odnosno gore-dolje usmjerava kuglice praveči 10 krugova, tako da se desna kuglica pomiče udesno, a lijeva ulijevo. 535 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. PLOČA S LEŽECOM OSMICOM Vježba 10: Učenik položi prst na središnju točku ležece osmice. Prstom napravi 10 ležecih osmica udesno. Vježba 11: Učenik položi prst na središnju točku ležece osmice. Prstom napravi 10 ležecih osmica ulijevo. Vježba 12: Na središnju točku ležece osmice postavimo kuglicu. Učenik uzme ploču te laganim kretanjem lijevo-desno odnosno gore-dolje usmjerava kuglicu tako da uspješno napravi 10 krugova (ležecih osmica). Ako u meduvremenu izgubi kuglicu ili ona promijeni smjer, brojanje počinje ponovno. Vježba 13: Na središnju točku ležece osmice položimo dvije kuglice. Učenik mora uspješno napraviti 10 krugova (ležecih osmica) tako da se obje kuglice kotrljaju cijelo vrijeme jedna iza druge. Vježba 14: Da bismo nastavili s izazovom, postupno dodajemo željeni broj kuglica. Za sve njih potrebno je napraviti 10 krugova (ležecih osmica) sa svim kuglicama u nizu. 3.Zaključak Pokazalo se da tjelesna aktivnost doprinosi lakšem učenju djece te im omogucava da budu produktivnija i da se uspješnije nose sa specifičnim poteškocama u učenju. Smanjuje takoder nedostatke u području pozornosti i koncentracije te pomaže u suočavanju sa strahovima i stresom.Različite metodologije koje se odnose na kretanje polako osvajaju školski prostor. Brain Gym samo je jedna od mnogih i smatra se vrlo učinkovitom. Unutar spomenutog koncepta možemo izvoditi niz različitih vježbi. Oblik simbola beskonačnosti može se za početak unijeti na razigran način u nastavni proces, čime cemo značajno doprinijeti povezivanju lijeve i desne polutke mozga. Po želji možemo nadograditi i drugim vježbama u sklopu gimnastike za mozak. Zahvaljujuci kretanju, učenik ce razvijati svoju jedinstvenu nadarenost bez pritiska i poteškoca. Buduci da se nece osjecati sputano, lako ce se prilagoditi učenju. Mi, školski djelatnici odnosno stručni radnici, trebamo odabrati koncept koji ce biti najbliži nama i našim učenicima. 536 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.IZVORI I LITERATURA [1] Bizjak Eržen, M. Brain Gym. Dostupno na: https://avevita.si/brain-gym/ [Pristupljeno 14.12.2021.]. [2] Cohen I.& Goldsmith M. Hands on: How to Use Brain Gym in the Classroom. USA: Edu Kinesthetics; 2003. [3] Dennison E., P. & Dennison E., G. Telovadba za možgane: 26 vaj za boljši učni uspeh. Ljubljana: Rokus Klett; 2007. [4] Prgič, J. Kinestetični razred, učenje skozi gibanje. Griže: Svetovalno-izobraževalni center MI; 2018. [5] Trapečar Pavšič, J. Pomen gibanja za učenje. Dostupno na: https://triminute.si/pomen-gibanja-za-ucenje/ [Pristupljeno 13.12.2021.]. 537 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad RAZVOJ IDEJA U SKOLI Martina Holešek Srednja medijska in grafična šola Ljubljana 538 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Razni rječnici definiraju ideju kao rezultat najviše mentalne aktivnosti. Ideja je koncept koji postoji u našem umu kao rezultat mentalnog razumijevanja, zavisti ili djelovanja. Učenici Srednje medijsko-grafičke škole u Ljubljani svoju ideju moraju nekoliko puta realizirati, koju na inovativan način unose u proizvod. Osposobljeni su za dva različita zanimanja: grafički i medijski tehničar. Program medijski tehničar nudi širok spektar znanja iz područja medija i otvara vrata u različitim smjerovima, dok grafički tehničar uči cjelokupni grafički proces. Ključne riječi: ideja, grafički tehničar, medijski tehničar 539 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Razni rječnici definiraju ideju kao rezultat najviše mentalne aktivnosti, koja ukazuje na realizaciju, vrijeme izvršenja, ideje ili skup ideja koje se stvaraju u našem umu... Ideja je pojam koji postoji u našem umu kao rezultat mentalnog razumijevanja, zavisti ili djelovanja. 2.Zašto su ideje važne? Sposobnost čovječanstva da ima ideje, da ih obraduje rješenjima i djelima ono je što nas odvaja od drugih biča. Važnost ideja ne može se bolje izraziti: bez njih nema napretka, nema promjene, a daljnji razvoj čovječanstva gotovo je zaustavljen. Ideje čine svijet, a svaka ima manji ili veči utjecaj. Sve oko nas, gotovo gdjegod pogledamo, ono što dodirnemo, rezultat je ideja odredenih inovatora koji su svojim kreacijama oblikovali svijet kakav danas poznajemo. 2.1.Kako doci do dobre ideje? Često smo okruženi dobrim idejama, ali ne nalazimo inspiraciju i motivaciju u sebi da bismo to mogli otkriti. Počnimo s razmišljanjem o tome za što nam je ideja uopče potrebna. Želimo li izmisliti nešto novo, napisati dobru priču ili organizirati tematsku zabavu? Što god da je, dobro je istražiti temu prije nego počnemo raditi. Tako upoznajemo stvari koje su drugi radili prije nas i možda dobijemo inspiraciju. Najlakši način da dobijete inspiraciju je čitanje. To mogu biti knjige, časopisi, članci na web stranicama... Takoder je dobro i inspirativno razgovarati s ljudima koji puno znaju. Svatko od nas ima svoju priču i ne postoje dvije potpuno iste. Konačno, inspiraciju možemo crpiti iz vlastog života razmišljajuči o zanimljivim dogadajima koji su nam se več dogodili. Pišeš li dnevnik? Možda je vrijeme za početak. Kada primijetimo, sjetimo se ili čujemo ideju koja nam je zanimljiva, zapisujemo je i kada je najmanje očekujemo ili trebamo, ona če nam pomoči. Važno je znati da čemo na putu do dobre ideje naiči na niz loših, iako se na prvu neče činiti takvima. Često podsvjesno u svojim glavama postavljamo granice do čega naša mašta može doseči pri stvaranju. Osječamo pritisak da iskašljamo najbolju i največu ideju koja je ikada postojala i stoga nam je teško doči do željenog cilja. 2.2. Što je s učenicima? U 3. godini često se nadu u situacijama u kojima treba smisliti inovativnu, jedinstvenu ideju - bilo da se radi o scenariju kratkog igranog filma, animacijskoj priči, traženju materijala za odabranu animaciju, temama za snimanje televizijskog priloga... 540 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.3.Medijski tehničar Program Medijski tehničar nudi širok spektar znanja iz područja medija i otvara vrata u različitim smjerovima. Neki dolaze u školu bez posebnog interesa za medije i onda otkriju što im se svida. Na početku školovanja stječu uglavnom teorijska znanja, kao što su rad fotoaparata, razne vrste ispisa, osnovno rukovanje računalom i nekoliko programa (npr. Excel i Word). Takoder uče kako funkcionira grafički proces, koja je uloga medija i grafičkih tehničara u procesu izrade tiskanih medija. U drugoj godini detaljnije upoznaju programe Adobe paketa - Illustrator, Lightroom..., uče osnove fotografije i usavršavaju se u tome. Fotografiraju se i u studiju i na terenu. Takoder uče programske jezike CSS i HTML te kreiraju vlastitu web stranicu i kratku animaciju. Medutim, sada, u trečoj godini, postaje zanimljivo dok uče snimati filmove, rukovati kamerama i snimati intervjue. Studio se i ove godine koristi za snimanje emisije. Takoder uče o različitim vrstama animacije. Svoje znanje kodiranja nadograduju poznavanjem drugog programskog jezika - Pythona. Velik dio vremena takoder je posvečen korištenju Photoshopa i InDesigna. Kad dodu u četvrti razred, biraju izmedu tri smjera: ako su na satu filma, veči je naglasak na snimanju i razumijevanju filmova; ako su odabrali televiziju, eksperimentiraju u snimanju emisija, intervjua i priloga; medutim, ako su odabrali animaciju, još više pažnje posvečuju različitim vrstama animacije. U četvrtoj se godini okušaju i u izradi vlastite aplikacije, kreiranju vlastitog stila fonta, nadogradnji znanja o izradi web stranica te upoznavanju još nekoliko programa kao što su Blender za 3D animaciju i Audition za uredivanje zvuka. 2.4.Grafički tehničar Grafički tehničar je program u kojem polaznici uče osnove digitalnog grafičkog dizajna, osposobljavaju se za samostalan rad na klasičnim i digitalnim tiskarskim strojevima te za uvezivanje i doradu kartona. U grafičkoj pripremi tekst i slika se oblikuju u pravilno grafički oblikovan dokument, koji služi za izradu tiskarske forme; potrebna im je za izradu otiska u različitim tehnikama tiska. U području grafičkog dizajna stječu osnovna znanja o oblikovanju različitih grafičkih elemenata (slika i tekstova) za estetski oblikovan grafički proizvod. Dizajniraju tekstove i slike za razne grafičke proizvode; koristite Adobe Photoshop, Adobe InDesign i Adobe Illustrator. U grafičkom dizajnu uče koliko je važno dobro dizajnirati sve elemente, jer jedino tako mogu dobiti dobar grafički proizvod. Pripremaju osnovne datoteke za izradu tiskarskih formi za različite tiskarske tehnike. U školi imamo dvije stručne učionice; u jednom su jednobojni offset strojevi, na kojima uče osnovne postavke i izradu jednobojnog tiska. U drugom imaju praktičnu nastavu na četverobojnom offsetnom stroju na kojem u jednom prolazu izraduju otiske u boji. Postavljaju sve osnovne postavke na strojevima za offset tisak: umetnuti dio, dio za ispis i izloženi dio. Pripremaju tiskarski papir, miješaju tiskarsku tintu, stežu tiskarsku formu, ubacuju 541 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. tintu na podlogu, podešavaju sve naslone, ručke i vodilice. Dobre postavke tiskarskog stroja omogučuju im dobar ispis na papiru, kartonu. Prilikom izrade printeva upoznaju se s različitim zakonitostima i prate ih do konačnog otiska koji je temelj za dobar finalni grafički proizvod. U učionici uče pripremati sita; to je tiskarska forma koja im omogučuje ispis na raznim materijalima: papir, plastika, tkanina. Ova tehnika tiska razlikuje se od ostalih po tome što koristi gumicu za potiskivanje tinte kroz sito na materijal. Pripremaju tiskarske boje koje su vrlo različite, ovisno o materijalu na koji čemo tiskati. Tiskaju s jednim sitom, tiskaju jednu po jednu boju. Takoder tiskaju s četiri sita koja ispisuju četiri boje na podlozi. To radi stroj za sitotisak. Otisci se moraju osušiti jer je boja jako gusta. Rade i u tehnici tampon tiska, gdje pripremaju tiskarsku formu i izraduju otiske na raznim proizvodima: olovke, čaše, futrole... U učionici se nalaze i dvije starije tiskarske preše, cilindar i stroj za zaključavanje koji se koristi za rezanje i urezivanje kartonskih proizvoda. Učenici uče i tehniku vručeg tiska, kojom mogu tiskati na papir ili karton s tiskarskom formom i folijom. Rade i na stroju za digitalni tisak. Uglavnom tiskaju na papir i karton. Tiskaju razne grafičke proizvode poput posjetnica, letaka, kao i one zahtjevnije, npr. kalendar, bilježnica, brošura. Oni takoder završavaju proizvode nakon digitalnog tiska. U učionici za ostale tehnike tiska imaju i printer za direktan tisak na tekstil, što je super kada im treba samo jedna majica s printom. Takoder imamo sublimacijski printer i toplinsku prešu koja se može koristiti za otiskivanje šalica. Svi otisci izradeni u drugim stručnim učionicama osmišljeni su do konačnog proizvoda u učionici grafičke dorade i predani naručitelju. Proizvodi koje izraduju su plakati, brošure, knjige, makete kartonskih kutija, fascikle... U ovoj učionici, za razliku od ostalih učionica, postoji mnogo strojeva i uredaja na kojima raznim tehnološkim operacijama dizajniraju tiskani papir, karton do konačnog proizvoda. Tehnološke operacije koje obavljaju su rezanje (stroj za rezanje ili škare za karton), savijanje (stroj za preklapanje), tkanje, žlijebljenje, šivanje žice, spiralno, provlačenje. Kutije za pojedine proizvode izraduju se od kartona ručno i oblažu različitim materijalima. Kutije se takoder oblikuju konstrukcijskim programom i izrezuju na rezaču. Grafički proizvodi sa slovima ili klišejima tiskaju se u tehnici visokog tiska. 542 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.5.Savjeti za razvoj ideja Kako bismo pomogli učenicima da razviju ideje koje su im potrebne, često skupljamo savjete o kojima pričamo. Ne samo jednom. Ponavljamo ih i analiziramo nekoliko puta tijekom treninga. A rezultati su tu. Učenici su inovativni i kreativni u područjima koja su ključna za njihov buduci rad. Svi strojevi i programi, koji su im dostupni s poštovanjem i pažljivo koriste. Savjeti za razvoj ideja: - Ne razmišljajte previše (prepustite se stvaranju i usavršavanju ideje, a ne samo pričati o njoj). - Nemojte se sramiti (mislimo izvan okvira). - Ne pokušavajte ugoditi svima. - Manje je više. - Nemojte odustati (kada se odlučite za ostvarenje ideje, težite njenom ostvarenju). - Kreirajte sami. - Budi iskren. I još jednom, kada učenici slijede ove smjernice, uspješni su. "Ništa ne funkcionira više od male količine vremena koje je dopušteno da se shvati što je ključno, a što nije. Ako rano počnem s projektom i predana sam mu, gotovo uvijek cu raditi više nego što mogu i utrošit cu mnogo vremena. Ali ako čekam do zadnjeg trenutka, sam stres me usmjerava na ono što je važno i što cu ostaviti iza sebe. Ne bacam nikakav posao, radim brzo i efikasno i radim zadacu." (učenik 3. godine). 3.Zaključak Kao djeci oduvijek su nam govorili da lijenošcu i odugovlačenjem u životu necemo stici nigdje, a da je naporan rad ključ uspjeha. Ali što ako bi ove dvije osobine pomogle osobi da u životu stigne puno dalje? Osnivač Microsofta Bill Gates jednom je rekao da ce uvijek izabrati lijenu osobu koja ce obaviti težak posao jer ce uvijek pronaci i odabrati najlakši način da obavi posao. Ali kako odugovlačenje pomaže? Čekate li do zadnje minute da obavite odredeni zadatak, prisiljeni ste biti usredotočeni na taj i samo taj zadatak. 543 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad MEDUNARODNI PROJEKT CHANGE SENZIBILIZIRA UČENIKE ZA LAKŠU INTEGRACIJU IZBJEGLICA Dijana Požgaj, prof., učitelj mentor OŠ Vugrovec-Kašina 544 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Change je naziv medunarodnog projekta koji se provodi u devet zemalja Europske unije. U Hrvatskoj ga koordinira JRS - Isusovačka služba za izbjeglice. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva. Projekt je podijeljen u šest faza. Učenici se registriraju online te tijekom školske godine prolaze kroz faze projekta u koje je uključen i susret s izbjeglicom. Potaknuti sudjelovanjem u ovome projektu mladi potiču i djeluju u svojim lokalnim zajednicama i školama te i sami postaju promjenom. Ključne riječi: inkluzija, izbjeglice, migranti, CHANGE, JRS 545 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod - Izbjeglice postaju sve brojniji članovi našega društva Naše društvo unazad nekoliko godina obogaceno je novim sugradanima -izbjeglicama iz dalekih zemalja koji su novi dom pronašli u Hrvatskoj. Projekt Change nas uči kako im pomoci i još bolje ih prihvatiti. U projekt se mogu uključiti mladi iz 9 zemalja Europske Unije - Belgiji, Hrvatskoj, Madarskoj, Irskoj, Italiji, Malti, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva. 2.Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu Ove godine, novinari škole OŠ Vugrovec-Kašina uključili su se u projekt CHANGE. Njegov je cilj potaknuti učenike na kritičko razmišljanje o temi izbjeglica i migracija, podučava ih kako mogu razlikovati činjenice od mišljenja i tome da postanu sposobni prepoznati predrasude i stereotipe. Projekt se provodi u 9 zemlja Europe u organizaciji JRS-a - Isusovačke službe za izbjeglice. CHANGE želi ponuditi učenicima nova znanja, iskustva, susrete a možda i novu perspektivu. Svaka od šest faza projekta potiče učenika na nešto drugo. Učenici razvijaju svijest o sebi i samopoštovanje, dobivaju ključne informacije, rade na predrasudama. Kako bi učenici sudjelovali u ovome projektu potrebno se prijaviti na internetskoj stranici projekta https://www.jrschange.org/hr/. Nakon što se izvrši registracija, učenici tijekom godine pod mentorstvom učitelja, koji se takoder treba registrirati, prolaze kroz svaku od šest faza onim tempom koji njima odgovara. Na portalu projekta nalaze se pripreme koje ce pomoci učitelju kako bi svoje učenike vodio kroz svaku od faza. i Slika 1. - službeni logo projekta Osim što učenici prolaze kroz faze putem online upitnika i anketa, potaknuti novim znanjima i spoznajama mogu i sami stvarati svoje uratke na tematiku izbjeglica i 546 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. migracija. Učenice OŠ Vugrovec-Kašina odlučile su napraviti video u stilu Draw my life (Nacrtaj svoj život) na temu Hibinog života. Naime, Hiba je djevojčica koja je pobjegla iz svojeg rodnog grada u Siriji u potrazi za boljim životom, a oni su je upoznali putem filma kojeg su pogledali radeci na prvoj fazi projekta. Takoder su nastali portreti Hibe, pjesme, članci za školske novine i blog na kojem se objavljuju članci o aktivnostima svih učesnika u projektu. Takoder je tijekom sudjelovanja u projektu snimljena i radijska emisija u kojoj je intervjuiran Yazdan Fayaz - izbjeglica iz Irana. Slika 2. - snimanje radijske emisije Change - budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu Yazdana su učenici upoznali u sklopu projekta kada su došli u fazu upoznavanja izbjeglice. Yazdan se odlično integrirao u naše društvo, trenutno je učenik Srednje medicinske škole Za učenike je Yazdan bio velika inspiracija jer je odlično naučio hrvatski jezik kako bi se mogao školovati i slušati Olivera Dragojevica. Hrvatsku smatra najljepšom zemljom i svojom domovinom, iako kada je napustio Iran nije niti znao da naša zemlja postoji. Želi postati liječnik i pomagati drugima upravo u Hrvatskoj, kako bi vratio što su toliki ljudi njemu pomogli kad je to bilo potrebno. Kroz njegovu životnu priču učenici se poistovjecuju s njegovom sudbinom i promišljaju o činjenici da bi se to moglo dogoditi bilo kome od nas i kroz komunikaciju s osobom koja je proživjela izbjeglištvo, postaju svjesni da smo svi iako različiti u suštini isti. 547 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3. - Yazdan je vrlo aktivan u projektu Change Učenici koji se istaknu svojim zalaganjem mogu postati i ambasadori projekta te mogu provoditi kampanje projekti, akcije i slično i na taj na kroz svoje djelovanje diseminiraju ono što su kroz projekt usvojili i spoznali. Za kraj projekta predvideno je snimanje nacionalnog videa, a najuspješniji sudionici trebali bi posjetiti Bruxelles, što je ove godine odgodeno zbog epidemiološke situacije. 3.Zaključak - We can CHANGE the world Kao zaključak, citiram učenicu Lanu Jurišic koja je sudjelovala u projektu ,,Ubrzo cemo završiti s projektom, no bitno je da cemo ga završiti s dodatnim znanjem i mislima na ljude kojima je trenutno teško i koji nemaju normalan život. Prije projekta nismo bili niti svjesni da medu nama postoje ljudi takvih sudbina. Ali ideje projekta i dalje cemo provoditi u svojem djelovanju. Hiba, kao i milijuni drugih izbjeglica samo želi biti sretna i pronaci svoj mir i mi želimo da svi ljudi koji proživljavaju sličnu sudbinu budu sretni i da znaju da mislimo na njih. Smatramo i da bi naše društvo 548 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. trebalo biti puno dobrodošlice i otvoreno prema novim članovima našeg društva, a ne smatrati im drugima. Trebamo pomoči azilantima. Njihove različitosti obogačuju naše društvo. Možda i jesmo različiti po boji kože, kulturi, vjeri ili jeziku, no svi smo ljudi i svi zaslužujemo sretan život i ako nekome treba pomoč, pomozite mu. Dobro se dobrim vrača. We can CHANGE the world." Iz njezinog zaključka vidljivo je koliko su učenici senzibiliziraniji za problematiku prihvačanja izbjeglica nakon sudjelovanja u projektu. 4.Popis literature [1.] Mrežna stranica projekta: URL: https://www.jrschange.org/hr/ (2.6.2021.) [2.] Poveznica na radijsku emisiju: URL: https://vocaroo.com/13cxxA1Fr9Fo (2. 6. 2021.) 549 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ANTICKA BAŠTINA I NJEZINI ODAZIVI U SADAŠNJICI (PROJEKTNI RAD) Vida Hočevar, prof. povijesti i sociologije SREDNJA ŠKOLA JOSIPA JURČIČA IVANČNA GORICA 550 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Projektni nastavni rad jedna je od ciljno orijentiranih metoda učenja. Kao i sve planirane aktivnosti i provedba projektnog nastavnog rada provodi se prema odredenom planu kroz pojedinačne faze učenja, koje slijede jedna drugu u smislenom redoslijedu. Projektni rad je proces učenja odnosno učenja o novim nastavnim sadržajima na način koji učenika transponira u aktivnu ulogu učitelja. To znači da učenik (ili grupa učenika) odabire odredenu temu koja ga (ili ih) zanima i obraduje je što samostalnije moguče u odredenom kratkom ili dužem vremenu. Njegova promijenjena uloga u procesu učenja tijekom projektnog rada ne znači da je učitelj izgubio svoje značenje, več da je i učiteljeva uloga modificirana. Njegova je nova zadača poticanje, usmjeravanje i pomaganje učenicima u učenju ili provedbi aktivnosti. Učenik tako stječe neposredne spoznaje i znanja vlastitom aktivnošču. Ključne riječi: projektni nastavni rad, antička baština, timski rad, iskustveno učenje, cjeloživotno znanje 551 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD Projektni nastavni rad jedan je od onih procesa učenja koji se temelje na iskustvenom učenju i potiču učenike na aktivno učenje. Za projektni rad je karakteristično da izlazi iz okvira nastave, jer nije sadržajno, organizacijski, vremenski ili prostorno ograničen na uvjete u kojima se odvija školska nastava. Umjesto učenja po pojedinim temama, ovdje je naglasak na upoznavanju učenika s holističkim procesom od ideje do konačnog produkta. Projektni rad kombinira elemente neposrednog učiteljskog upravljanja procesom učenja i elemente samostalnog rada učenika. Učitelj učenike postepeno vodi kroz proces učenja u smjeru postizanja ciljeva i zadataka koje je postavio u suradnji s učenicima na početku projektnog rada. Tijekom trajanja projekta učitelj potiče, usmjerava i pomaže učenike u provedbi aktivnosti koje su preuzeli prilikom planiranja provedbe projekta. Učenici rade samostalno uz neizravnu pomoč učitelja, to jest promatraju odredenu pojavu, predmet, prikupljaju potrebne podatke, istražuju, rješavaju probleme, provode praktične aktivnosti. Tako učenici vlastitim aktivnostima stječu neposredne spoznaje i znanja. Kroz projektni rad razvijamo ključne kompetencije učenika: učenje učenja, socijalne vještine, informacijske i komunikacijske kompetencije, sposobnost holističkog pogleda na problem, pronalaženje rješenja. Učenike nastojimo unaprijediti u timskom radu, medusobnoj suradnji, javnom nastupu pred publikom, prezentaciji njihovog rada, korištenju ICT-a. 2. KARAKTERISTIKE PROJEKTNOG RADA Projektnim radom želimo postiči: [1] a) raznoliku i zanimljivu nastavu, b) veču motivaciju učenika za rad, c) veču aktivnost, opuštenost i samostalnost učenika u radu, d) situaciju u kojoj svaki pojedinac može biti uspješan, e) veču povezanost učenika i nastavnika radi uspostavljanja demokratskih odnosa, f) korelaciju izmedu pojedinih nastavnih predmeta, 552 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. g) razvoj vještine rješavanja životnih zadataka i problema, h) postizanje večeg broja obrazovnih ciljeva, i) razvoj želje za natjecanjem i medusobnim usporedivanjem, j) veči naglasak na individualnim sposobnostima, interesima i potrebama učenika, k) razvoj funkcionalnog čitanja i pisanja, l) razvoj cjelovite osobnosti. 3. ULOGA UČITELJA U PRIPREMI PROJEKTNOG NASTAVNOG RADA Učitelj mora pronači temu u nastavnom planu i programu i približiti je učenicima kako bi je prihvatili kao svoju. Odabranu temu mora zajedno sa učenicima zacrtati dovoljno široko kako bi im omogučio sudjelovanje u projektnom radu i zadovoljio interese svih sudionika. Kako bi to postigao, učitelj se mora pažljivo pripremiti. Dio pripreme mora biti i formulacija širih odgojno-obrazovnih ciljeva koji moraju biti u skladu s nastavnim planom i programom. [2] 4. NEDOSTACI PROJEKTNOG NASTAVNOG RADA Razni stručnjaci ističu i nedostatke projektnog načina rada: [2] a) za nastavnika je takav posao prilično zahtjevan, jer zahtijeva dodatni napor za uspješno ostvarenje postavljenih ciljeva, b) projektno učenje zanemaruje sustavnu obradu nastavnog sadržaja, pa učenici ne dobivaju dobar pregled cijele nastavne materije, c) neki predbacuju da je projektni rad jednostran, d) projektni oblik rada takoder zahtijeva i više vremena. 553 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. ANTIČKA BAŠTINA INJEZINI ODAZIVIU SADAŠNICI - PROJEKTNI RAD U kurikulumu za povijest u gimnazijskom programu imamo osim obaveznih tema i takozvane izborne teme. Obvezne teme u prvoj godini gimnazije su: Zašto je važna povijest?, Ljudski počeci, Prve visoke kulture, Antička Grčka, Rimsko Carstvo, Prapovijest i antička kulturna baština na tlu današnje Slovenije. Izborne teme su: Raskrižje kultura, Povijest svakodnevnog života, Od prvih umjetnika do prvih znanstvenika, Od magije do religije. Za izborne teme učitelj može sam odlučiti (ili u dogovoru s učenicima) koje ce dvije teme pregledati. Jedna od izbornih tema koju obradujemo projektnim radom je Od prvih umjetnika do prvih znanstvenika. Prilikom zadnjeg planiranja projektnog rada promijenili smo naslov teme u Antička baština i njezini odazivi u sadašnjici. Buduci da je tema vrlo opširna, u projektu su sudjelovali mnogi predmeti: glazba, matematika, pravo, slovenski jezik, sociologija, tjelesni odgoj, umjetnost te povijest kao glavni predmet. Prije početka rada učenici prve godine gimnazijskog programa podijele se u navedene skupine prema onome što ih zanima. U školskoj knjižnici traže odgovarajucu literaturu za odredenu temu. Prije početka projektnog rada profesori koji sudjeluju u projektu, takoder se susrecu i pripremaju ciljeve za svoje područje, koje učenici trebaju postici projektnim radom. Projektni rad traje 10 školskih sati: Prvog dana, 7 školskih sati, provodi se istraživački rad kod pojedinih nastavnih predmeta. Učenici traže informacije u literaturi, na internetu, pišu izvještaje te izraduju plakate. Drugog dana prezentiraju rezultate svog rada u tri školska sata. Očekivani ukupni rezultati: a) sveobuhvatno poznavanje razdoblja b) povezivanje i razumijevanje današnjih kulturnih, društvenih i političkih trendova koji imaju korijene u antici i njihova usporedba c) predstavljanje rezultata rada 554 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Zajednički ciljevi: a) učenici uče o povezanosti različitih predmeta pri obradi iste teme b) sposobni su pronaci i upotrijebiti knjižničnu gradu i druge izvore informacija te tehnologiju c) razvijaju odgovoran i pozitivan odnos prema očuvanju svjetske kulturne baštine d) razvijaju individualne navike mišljenja: kreativno mišljenje, kritičko mišljenje d) suradničko poučavanje i učenje - javno predstavljanje finalnih proizvoda: plakata, PPT prezentacije, umjetnički proizvodi, igra uloga e) autentično učenje - rješavanje životnih problema, formiranje vlastitih zaključaka, mišljenja, stavova, interpretacija f) razvijanje vještina prikupljanja i odabira informacija iz različitih medija, kritičke procjene njihove korisnosti g) stručno usavršavanje učitelja 6. SADRŽAJ I REZULTATI PROJEKTNOG RADA 6. 1 Grčka glazba Glazba je bila neophodna u životu Grka. Bila je sastavni dio svakodnevnog života i vjerskih obreda, znali su i za koncertnu glazbu. Glazba je bila usko povezana s drugim umjetnostima, ponajviše s poezijom i dramom. Grci su vjerovali da glazba potječe od bogova. Bogovi su takoder svirali glazbene instrumente. Vjerovali su da glazba ima magične moci, što lijepo opisuje mit o pjevaču Orfeju. Prema grčkom vjerovanju, glazba je na čovjeka djelovala pozitivno ili negativno. Cijenili su lijepu, dobru glazbu jer je razvijala plemenitost, marljivost i odlučnost, stoga je bila iznimno važna u obrazovanju. Svi učenici učili su svirati instrument ili sudjelovati u zboru, učili su i glazbena djela. Drevni grčki filozof Platon je napisao: "Što je bolja glazba u državi, to je bolja država". 555 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 6. 2 Matematika Sve do Grka matematika je bila pretežno empirijska znanost. Stari Grci, svjesni onoga što rade, prvi su si dali zadaču sabrati i spojiti sva dosadašnja i sva nova matematička dostignuča u koherentan i sveobuhvatan sustav unutar kojeg če se dokazati svaki teorem i svaka formula. Učenici su učili o najvažnijim matematičarima antičkog razdoblja: Talesu, Pitagori i Euklidu te o upotrebi njihovih izreka i zakona danas. 6. 3 Pravo Pravo je skup pravila koja reguliraju najvažnije odnose u odredenom društvu. Svi koji žive na području njihovog važenja odnosno teritoriju države dužni su ih se pridržavati. Najstariji zakonik je Kodeks Ur-Nammu iz razdoblja sumerske civilizacije, koji nije sačuvan. Najstariji sačuvani zakonik je Hamurabijev zakonik iz 18. stolječa pr. Kr., kada je starobabilonsko kraljevstvo bilo na vrhuncu svojih moči. Zakonik je ispisan klinopisom na kamenu zvanom stela. Kodeks se čuva u muzeju Louvre u Francuskoj. Za odredivanje kazne ponajviše je korišteno talionsko pravo, što je predvidalo krvnu osvetu. U Bizantinskom carstvu je 529. godine car Justinijan kodificirao pravo i izdao Justinijanov zakonik. U Rimu su 450. godine pr. Kr. dobili najstarije pravne zapise na dvanaest brončanih ploča, koje su postavili su na glavni rimski trg na uvid svim stanovnicima. Ovi zakoni kombinirali su privatno, obiteljsko i nasljedno pravo. Car Karakala je 212. godine dao rimsko državljanstvo svima koji su slobodno rodeni u Carstvu, a rimsko je pravo tada stupilo na snagu i za strance. Zakon koji je izdao zvao se Constitutio Antoniniana. Iz perioda antičkog Rima potječu dvije latinske izreke koje na području prava vrijede i danas: Ignorantia iuris nocet = Zabluda (neznanje) o pravu škodi. Si in ius vocat, ito. = Tko bude pozvan na sud, neka ide. 6. 4 Slovenski jezik U doba antičke književnosti nastale su gotovo sve vrste ili žanrovi danas poznati: - u poeziji ljubavna pjesma, elegija, himna, oda, satira, - medu epskim ili narativnim žanrovima ep, roman, bajka, pripovijetka, - u dramatici tragedija i komedija. U Epidauru se nalazilo važno kazalište. Upoznali su njegovu strukturu i saznali koje sastavnice (pojmove) koristimo još i danas (npr. orkestar, kazalište, pozornica, 556 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. parada). Usporedili su karakteristike tragedije i komedije. Učenici su odigrali kratki ulomak iz Plavtove komedije Blizanci. Najpoznatiji rimski pjesnici bili su Katul i Horac. Učenici su pročitali pjesmu Carpe diem = Iskoristi dan! Poruka pjesme je: Ne vjeruj u sutrašnji dan, uživaj danas! 6. 5 Sociologija U Ateni, u 5. stoljecu pr. Kr., u doba Perikla, započeo je razvoj demokracije. Učenici su usporedili grčku demokraciju s današnjom demokracijom u Republici Sloveniji i EU. Otkrili su da u Ateni žene, stranci i neslobodni nisu imali političkih prava. Upoznali su demokratske institucije u Ateni i usporedili ih s demokratskim institucijama u Republici Sloveniji i EU. Usporedili su ulogu, formiranje i strukturu rimskog senata, slovenskog parlamenta i Europskog parlamenta. 6. 6 Tjelesni odgoj Prve Olimpijske igre bile su 776. pr. Kr. Igre su se održavale u čast grčkog boga Zeusa, a nazvane su po Olimpiji na Peloponezu. Oživljavanje Olimpijskih igara u drugoj polovici 19. stoljeca predložio je, a 1896. godine i proveo francuski barun Pierre de Coubertain. Pobjednici Olimpijskih igara nagradeni su vijencem od maslinovih grančica. Pobjeda im je donijela velika čast koja je pripala i njihovoj obitelji i gradu iz kojeg su proizlazili. Učenici su usporedili grčke olimpijske igre s današnjim igrama. Pripremili su i medurazredno natjecanje u disciplinama poput onih u staroj Grčkoj. Pobjednik je na glavu dobio poseban vijenac koji su učenici sami izradili. 6. 7 Umjetnost Umjetnost antičke Grčke uvelike je utjecala na kulturu mnogih zemalja svijeta, posebno na području kiparstva i arhitekture. Umjetnost Rimskog Carstva proizišla je uglavnom iz Grčke. Učenici su putem praktičnog rada upoznali različite umjetničke stilove, razvoj kiparstva i okušali se u kiparstvu, pokušavajuci shvatiti umjetnička djela kao odraz povijesnih zbivanja i identificirati njihovu ulogu kao materijalnog izvora za proučavanje povijesti. 6. 8 Povijest Antika je pojam koji označava dulje razdoblje kulturne povijesti. Uključuje civilizacije antičke Grčke i Rimskog Carstva. Ove su dvije civilizacije imale najveci utjecaj na razvoj Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Na području povijesti učenici su se podijelili u nekoliko skupina i proučavali različita područja. 557 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. a) počeci i razvoj pisanja Svaki narod ima svoj jezik. Izvorni način komuniciranja i širenja poruka medu ljudima bila je usmena predaja. Pismo je drugi način i sredstvo koje je omogucilo pohranu i širenje podataka. Pismo je organizirani sustav znakova ili simbola koji omogucava poručivanje nečega. Učenici su prilikom projektnog rada upoznali: - razloge nastanka pisma, - sumerska pisma i materijal na koji su pisali, - egipatsko pismo i materijal na koji su pisali, - kinesko pismo, - nastanak i značenje pisma u Feničana, - važnost Grka i Rimljana za širenje pisma. Učenici su se i sami okušali u pisanju starih pisama. b) antički svijet bogova i mitova Grci su vjerovali u mnogo bogova. Najvažniji su bili oni koji su prema vjerovanju živjeli na planini Olimp. Bogovi su po karakteru bili slični ljudima, a imali neka bi i njihove nedostatke. Bili su besmrtni i imali su nezamislivu moc. Grci su vjerovali da se bogovi neprestano miješaju u živote ljudi i odreduju njihovu sudbinu. Bili su vrlo cijenjeni i poštovani jer se vjerovalo da imaju moc nad cjelokupnom ljudskom sudbinom. Religija je jako povezivala ljude, jer su praktički svi vjerovali i živjeli sa strahopoštovanjem. Svako jutro, prije odlaska od kuce, obitelj se okupila na molitvi. Rimska se religija temeljila na grčkoj. Rimljani su prvo vjerovali u duhove (lare i penate), ali su bili toliko fascinirani grčkom religijom da su je preuzeli za svoju. Razlika je bila u tome što su Grci vjerovali u bogove kao ljude s natprirodnim osobinama, a za Rimljane bogovi su bili personifikacija prirodnih sila. Učenici su prilikom projektnog rada upoznali: - genezu grčke i rimske religije, - bogove, njihove karakteristike i područja djelovanja, - važnost i uloga religije u svakodnevnom životu, - važne prispodobe iz antičke mitologije, npr. Jabuka svade, Ahilova peta, Pirova pobjeda, Gordijev čvor, Svi putevi vode u Rim, Kocka je pala. c) arhitektura Grčka arhitektura najpoznatija je po svojim hramovima. Druga važna vrsta zgrada su kazališta na otvorenom, npr. u Epidauru. Ostali arhitektonski oblici koji su još uvijek vidljivi su procesijske staze, javni trgovi (agore), zgrade gradskog vijeca, javni spomenici, veličanstvene grobnice i stadioni. Dorski, jonski i korintski stilovi imali su veliki utjecaj na zapadnjačku arhitekturu. Arhitektura starog Rima proizašla je iz Grčke i održava svoj utjecaj u Italiji do danas. Svi veliki rimski gradovi imali su akvadukte, terme, kazališta, amfiteatre, svetišta, mostove, bazilike i višekatne stambene zgrade. Javna kupališta, terme, potpuna su 558 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. rimska novost i služila su za opuštanje i zabavu imučnih gradana. Bazilike su služile kao sudovi, za trgovačke poslove i skupštine. Prvi su počeli koristiti beton u gradnji, a luk, svod i kupola postali su obilježje rimske arhitekture. Svaki rimski grad bio je uključen u golemu mrežu cesta. Učenici su upoznali razvoj grčke i rimske arhitekture, njihove karakteristike i utjecaj na razvoj moderne arhitekture. 7. ZAKLJUČAK Suvremena nastava dopušta odredeni stupanj autonomije učitelja, a istodobno zahtijeva i njegovo preuzimanje profesionalne odgovornosti za odgovarajuči izbor sadržaja, metoda i oblika rada. Učenici nisu pasivni u projektnom radu, več su aktivno uključeni u sve faze procesa učenja, u kojem su glavni nositelji i izvodači pojedinih aktivnosti. Oni su istraživači koji svojim radom stječu vještine samostalnog učenja, a one su od velike važnosti za njihov daljnji razvoj. U projektnom radu učenici doživljavaju uspjeh, čime se jača njihovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi. Učenici stječu neposredna saznanja kroz vlastite aktivnosti i iskustva. Način na koji rade budi u njima potrebu, želju i motivaciju za učenjem te ih priprema za učenje učenja. Učitelj potiče, promatra, savjetuje i koordinira učenike u radu. Učenici i učitelji su ravnopravni, što posljedično utječe na odnose koji su stoga često opušteni i demokratski. Učenicima se svidio rad u grupama, istaknuli su opuštenost u radu. Svidjelo im se što su mogli slobodno birati gdje žele sudjelovati.Večina ih je smatrala da su stekli nova znanja, da su bili aktivni i istaklo da žele takav rad i u budučnosti. Projektni rad su takoder pohvalili i svi učitelji koji su sudjelovali te izrazili želju za sličnom suradnjom i u budučnosti. Neki bi željeli više samoinicijative učenika, no večina učitelja je pohvalila aktivnost i interes učenika. Projekt su ocijenili smislenim, zanimljivim, raznolikim, ali i (pre)opširnim. Ciljeve koje smo postavili na početku, uspješno smo ostvarili. Učenici su shvatili da se svakodnevno vračamo antičkoj baštini i pozajmljujemo iz nje. 8. LITERATURA [1.] Knez, M. (1993). Projektno učno delo v osnovni šoli s prilagojenim programom, Didakta, 3 (12/13), 54-55 [2.] Markelj, N. (2005) Projektno učno delo pri pouku športne vzgoje. Šport, 53 (3), 44-48 559 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DRUŠTVENE IGRE Elka Mlakar OŠ Ljudski vrt Ptuj 560 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Zanimljiva aktivnost Društvene igre u OŠ Ljudski vrt Ptuj traje več nekoliko godina. Učenici od 7. do 9. razreda, koji su prijavljeni za interesnu djelatnost, igraju se s učenicima 1. i 2. razreda u odjelu produženog boravka, jednom tjedno, odredenog dana, jedan školski sat. Tako su učenici viših razreda podijeljeni u nekoliko skupina, a svaka skupina volontera ne broji više od četiri učenika. Svaki učenik ima odredenu ulogu u provedbi društvenih igara. Svaki tjedan članovi interesne aktivnosti odlaze na sastanak s mentorom kako bi se upoznali s raznim društvenim igrama koje se potom provode u svakom odjelu produženog boravka. Sastanak s mentorom takoder je namijenjen razgovoru o mogučim problemima koji se javljaju u provedbi društvenih igara u odjelu te prijedlozima poboljšanja koja bi se trebala donijeti u provedbi igara. Ako učenici ne mogu prisustvovati sastanku, mogu preuzeti društvene igre iz 'poštanskog sandučiča' postavljenog za svoju grupu i objesiti ih na vrata ureda mentora. Ključne riječi: učenici, umrežavanje, odjel produženog boravka, participacija. 561 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Djeca se kao i stariji igraju od rodenja. Kroz igru upoznajemo svijet, prijatelje i učimo. Stoga je igra jedan od najosnovnijih oblika odgoja i opuštanja. Društvene igre uključuju one igre koje se umjesto na natjecanje fokusiraju na društvene odnose medu ljudima. Vrlo je važno odabrati pravu igru u pravo vrijeme. Da bismo uspjeli, prvo moramo razjasniti što želimo postiči igrom, a takoder moramo dobro poznavati igru koju želimo koristiti za odredenu svrhu te odrediti svrhu same igre. Mentor jasno i razumljivo objašnjava pravila igre. Početkom godine mentor takoder rasporeduje uloge svakom pojedincu koju preuzima u razredu dok se igra s mladim učenicima. 2.Društvene igre Društvene igre važne su u stvaranju identiteta, poboljšanju komunikacije sa samim sobom i drugima te u primanju i davanju povratnih informacija. Društvene igre nisu obične društvene igre, iako se mogu koristiti i na taj način. Svoju svrhu postižu ako sudionici pričaju o tome što se dogodilo tijekom ili nakon igre (kako su doživjeli igru, kako su primili ostale članove grupe, kako su se osječali). Slika 1:Pomoč učenicima Slika 2:Igranje Slika3:Grupno povezivanje Dobrobit društvenih igara za učenike je u tome što dolaze u kontakt jedni s drugima, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, a djeca koja su previše nametljiva i dalje se pridržavaju pravila grupe. Medu njima se razvija solidarnost, uzajamna pomoč i tolerancija različitosti. Djeca se opuštaju, smanjuju strahove jer mogu izraziti svoje osječaje i stavove te znaju da če rezonirati i biti prihvačena (npr. dijete nešto učini ili kaže, drugi članovi grupe primječuju i uzimaju u obzir njegovo mišljenje). 562 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1.Uloge članova skupine Mentor učenicima koji pohadaju društvene igre početkom godine dijeli uloge koje igraju u grupi dok se igraju s mladim učenicima. VODA GRUPE (zadaci): •dolazi na savjetovanje mentora, •preuzima upute za igru u "poštanskom pretincu", •okuplja članove svoje grupe i objašnjava im tijek i svrhu igre, •okuplja članove svoje grupe prije početka igre, •osigurava da se grupa pridržava dogovorenog dana za provedbu društvenih igara, •daje mentoru povratnu informaciju u tijeku igre, kakva je bila klima u učionici, kako su učenici prihvatili igru, pohvale, kritike, funkcioniranje grupe... •u slučaju bilo kakvih poteškoca, saziva grupu i konzultirati se s njima, •u slučaju mogucih nejasnoca ili drugih problema, pronalazi mentora i konzultira se s njim. POVEZIVATELJ 1 (zadaci): •razmatra kako poučiti učenike u igrama i posavjetovati se s članovima njihovog tima o najboljim i najučinkovitijim podukama, •po potrebi konzultirati mentora, •daje upute učenicima u razredu, •vodi igru, vodi i potiče učenike u razredu, •daje upute jasno, nedvosmisleno, •ako je voditelj grupe odsutan (nije u školi ili nedostaje iz nekog drugog razloga), preuzima njegovu ulogu za taj tjedan. 563 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. POVEZIVATELJ 2 I POVEZIVATELJ 3 (zadaci): •pomoči voditelju 1 u davanju instrukcija •izmjenjuju se uloge izmedu povezivatelja 1, 2 i 3, •usmjeravati i poticati učenike, •ako je povezivatelj 1 odsutan iz razreda, sljedeča povezivatelj (povezivatelj 2 ili povezivatelj 3) preuzima njegovu ulogu. ORGANIZATOR (zadaci): •osigurati ugodnu klimu u učionici, smiriti djecu ako je potrebno, •pobrinuti se za razne gadgete koji se koriste u igri (lopte, papir,.), •dogovoriti raspored učenika u razredu (sjedenje u krugu, parovi,...), •potiče učenike na igru i pomaže ostalim članovima grupe. Svi se medusobno pomažu i suraduju. Uloge su fleksibilne i dopuštaju da jedna uloga prelazi u drugu, sve uloge su ravnopravne i odredene prema sposobnostima i karakteru volontera. U slučaju nejasnoča ili drugih problema, voditelj se savjetuje s mentorom. Svaka grupa ima i svoj „poštanski pretinac - (upute), u kojem voditelj grupe nalazi upute za provodenje društvenih igara. Slika 4: „Sandučiči" na vratima mentora 564 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.2.Primjeri igara GRUPNO SLIKANJE (igra za komunikaciju i formiranje grupa) CILJ Likovna interpretacija vlastitih osjecaj u skupini i razvoj grupne aktivnosti. TIJEK Grupa sjedi oko velikog komada papira. Govor nije prikladan, svaki od članova po svom nahodenju doprinosi formiranju imidža grupe. Često suraduje i s onim članovima koje smatra primjerenim. Nakon slikanja, članovi grupe po mogucnosti verbalno tumače svoju sliku. BILJEŠKA Papir bi trebao biti dovoljno velik da svi članovi grupe mogu crtati u isto vrijeme, to je jedini način za stvaranje grupne suradnje. Iskustvo pokazuje da u slikarstvu prevladavaju ugodni osjecaji ili doživljaji u grupi. Unatoč tome što članovima u početku aktivnost čini vrlo teškom, svejedno je dobro odrade. NAMIGIVANJE (igra za komunikaciju i formiranje grupe) CILJ Izrazima lica izrazite želju za kontaktom. TIJEK Manje od polovice igrača sjedi na stolicama rasporedenim u krug. Jedna od stolica je prazna. Preostali sudionici smješteni su svaki na po jednu stolicu. Ruke drže uz tijelo. Onaj iza prazne stolice namiguje jednom od sjedecih igrača. Pokušava ustati i sjesti na praznu stolicu. Onaj koji stoji iza njegove stolice pokušava ga spriječiti u tome. Zatim se sjedeci i stajaci igrači zamjenjuju. LANČANA PRIČA (igra za promatranje i percepciju) CILJ Uočavanje razloga zašto se neke informacije mogu iskriviti. Zaključivanje kako nastaju pogrešne glasine. TECI Grupa se okuplja u krug, 3-5 članova grupe napušta prostoriju. Netko tko ostane u sobi priča ili čita kratku priču. Zatim poziva prvog od članova koji su vani. Ovome 565 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. jedan od onih u sobi tumači priču onako kako ju je upamtio. Taj kaže sljedečem koji ude. Ovo traje dok se svi članovi ne vrate u grupu. Konačna verzija priče se zatim usporeduje s izvornom. BILJEŠKA Konačna verzija priče obično je iskrivljena. Grupa bi trebala pokušati razgovarati o uzrocima. To mogu biti: subjektivno tumačenje, nepažljivo slušanje, informacija nije primljena na način na koji je pripovjedač pričao i tumačio. IZMJENA ULOGA (igre za empatiju i identifikaciju) CILJ: Uživljavanje u ulogu drugoga. TIJEK: U skupini u kojoj se članovi dobro poznaju, svaki zapisuje svoje ime na komad papira. Složene listove zatim prikupi voda grupe i pomiješa. Svaki član izvlači komad papira na kojem je ispisano ime nekoga iz grupe. Tada bi svatko trebao reči poneku riječ o izvučenom članu, ali u prvom licu. Npr.:... svida mi se..., često pričam o..., u razredu sam., prijatelj mi je. itd. Grupa mora pogoditi o kojem se članu radi. BILJEŠKA: Onaj tko predstavlja karakteristike izvučenog člana ne smije izgovoriti ime tog člana. SVI MI RAZLIČITO RAZMIŠLJAMO (igre odlučivanja) CILJ: Upoznavanje različitih mišljenja i razlika. Razvijanje kritičkog mišljenja. TIJEK: Definiramo tri različita područja u prostoru; područje ZA, područje PROTIV, područje za NEUTRALNE. Postavimo djeci jedno aktualno pitanje: trebaju li djeca spavati u školi? Želite li iči u šetnju čak i po kiši? Trebaju li roditelji kažnjavati svoju djecu kada učine nešto jako loše? Uz svako pitanje djeca odlaze u prostor koji ilustrira odgovor na pitanje. 566 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. RAZGOVOR: Svako dijete tada govori zašto tako misli. 2.3. Povezivanje učenika naše škole s učenicima s posebnim potrebama Kroz interesne aktivnosti Društvene igre povezali smo se i s učenicima druge škole, škole s prilagodenim programom. Učenici naše škole upoznali su se s raznim društvenim igrama tijekom sati interesnih aktivnosti, a igre i druženja odvijali su se u odjelima osnovne škole uz prilagodeni program, gdje su naši učenici učenicima s posebnim potrebama predstavili različite društvene igre. Tijekom provedbe društvenih igara bio je prisutan i mentor. Okupljanje se odvijalo jednom mjesečno prema unaprijed utvrdenom rasporedu. Glavna smjernica za provedbu društvenih igara bila je naučiti učenike medusobnoj suradnji, izgraditi pozitivan stav prema sebi i drugima, steči osječaj pripadnosti skupini u koju su uključeni i upoznati učenike s posebnim potrebama. prihvatiti i pokušati razumjeti razliku. 3.Zaključak Nakon razgovora s učiteljima odjela produženog boravka, provodenje društvenih igara ocijenjeno je uspješnom i korisnom, kako za nositelje igara tako i za djecu polaznike produženog boravka. Učenici-pružatelji društvenih igara pomagali su učenicima na odjelu produženog boravka u izradi domačih zadača i izvodili individualne društvene igre u učionici i na otvorenom. Učenici su se mogli dobro opustiti, razviti socijalne vještine i pozitivnu sliku o sebi, osječaj pripadnosti grupi, razviti pozitivan i tolerantan stav prema drugima, smanjiti neke strahove (strah od starijih učenika, strah od govora pred kolegama iz razreda ...), razvijati pozitivne vrijednosti, razvijati solidarnost, medusobnu pomoč i prihvačanje različitosti, a ujedno imati i pomoč u učenju (pomoč pri izradi zadače). Stariji učenici mogli su se okušati u ulozi učitelja, prijatelja, pouzdanika mladim učenicima. Kroz ovaj oblik upoznavanja sebe i drugih, učenici su mogli izraziti ono što misle i osječaju bez osudivanja ili ucjenjivanja. Na taj su način djeca ostvarila kontakt, stvorila dobre meduljudske odnose, a ona suzdržanija su se opustila i stekla povjerenje u svoje vršnjake. Medu učenicima se razvilo prijateljstvo, solidarnost, uzajamna pomoč te upoznavanje i prihvačanje različitosti. Ujedno, ove igre su učenicima pružile priliku za kvalitetno opuštanje, ali i pomogle u smanjenju nekih strahova i razvoju vrijednosti (npr. strah od govora pred vršnjacima, razvijanje tolerancije,...). Učenici su rado dolazili na igre, na početku su bili pomalo rezervirani, ali su se nakon nekoliko susreta opustili i zabavili. Preuzeli su odgovornost i naučili puno novih stvari i razvili svoju sliku o sebi. 567 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4.Popis literature [1.] Jožica Virk-Rode, Jasna Belak-Ožbolt (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. [2.] Maja Tomažin (2013). Socialne igre pri predšolskih otrocih. [3.] Nacionalni inštitut za javno zdravje (2011). Interaktivne igre za spodbujanje in krepitev življenjskih veščin za učence prvega vzgojno-izobraževalnega obdobja osnovne šole. 568 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad DJELOVANJE PJEVAČKIH ZBOROVA U OSNOVNOJ ŠKOLI U DOBA COVIDA 19 Marjan Kresnik Osnovna škola Angela Besednjaka 569 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Djelovanje pjevačkih zborova u doba pandemije Covida 19 velik je izazov. Unatoč ograničenjima koja nam nalaže zdravstvena struka, potrebno je zadržati radost i volju za pjevanjem te pronači način kako motivirati djecu za pjevanje i razvijanje te nadgradivanje njihova znanja u tom području. Tehnologija nam danas omogučuje da predstavimo postignuča zborova bez kršenja preporuka. U nastavku ču vam pokušati predstaviti i približiti način na koji se to može postiči. Kod učenika koji sudjeluju u pjevačkim zborovima u našoj školi novost u vidu snimanja zborova iznimno je dobro prihvačena. Otvorila im je i predstavila neki novi pristup i način angažmana i rada u pjevačkom zboru. Ključne riječi: pjevački zborovi, preporuka za djelovanje zborova u doba Covida 19, snimanje, program CUBASE Pro 570 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Zborska glazba u našem bližem i daljem okruženju ima dugogodišnju tradiciju. I mladi i stariji uključuju se u različite zborske sastave. Mladi se uključuju u zborove u osnovnoj školi, kasnije u srednjoj školi te na fakultetu, a stariji se uključuju u različita kulturna društva unutar kojih djeluju i pjevački zborovi. Osim vježbi, jedna su od važnih aktivnosti zborova nastupi na raznim priredbama unutar institucija i izvan njih. 2. Djelovanje zborova u našoj školi U našoj osnovnoj školi u kojoj i sam poučavam imamo tri pjevačka zbora. Prvi je pjevački zbor Cici koji pohadaju učenici 1. i 2. razreda. Učenici 3. i 4. razreda uključeni su u dječji pjevački zbor, a učenici od 5. do 9. razreda uključeni su u pjevački zbor mladih. [5] Na priredbama tijekom školske godine zborovi sudjeluju u priredbama kojima se obilježavaju blagdani i dani kulture. Skladbe biram tematski prema dogadaju. Svake godine od ožujka do svibnja održavaju se i regionalne pjevačke revije na kojima je naša škola redovito sudjelovala. Najviše se ističu i, naravno, najvece su veselje djeci novogodišnja priredba i priredba u povodu završetka školske godine. 3. Djelovanje zborova u doba Covida 19 No sve se to iz korijena promijenilo od početka pandemije bolesti COVID-19. U trenu više nije bilo ni školskih priredbi ni onih izvan škole. Prema uputama Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo postalo je obvezno nošenje maski i rad u balončicima, što znači da učenicima različitih razreda nije bilo dopušteno spajanje u skupine. Djelovanje pjevačkih zborova pod tim je mjerama vrlo otežano, ako ne i nemoguce. Naime, potrošnja zraka kod pjevanja mnogo je veca nego kod govora, što nam nošenje maske izrazito otežava. Ali nošenje maski obvezno je jer se virus prenosi putem aerosola. [1] 571 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Mi kao mentori pjevačkih zborova održavamo vježbe pjevanja na način da je na vježbi samo jedan razred. Moramo osigurati i udaljenost od najmanje 1,5 metra medu sudionicima. 3.1 Zborsko pjevanje u zatvorenim prostorima Ako se zborsko pjevanje izvodi u zatvorenim prostorima, treba se izvoditi: • u vrlo velikim prostorima koji omogucuju maksimalnu medusobnu udaljenost (vecu nego kod pjevanja na otvorenom); • u manjim skupinama, kao što su npr. sekcijske vježbe ili komorni sastavi; • uz upotrebu maski za vrijeme pjevanja; • uz poštovanje i ostalih mjera koje su na snazi za zborsko pjevanje na otvorenom. [3] Broj osoba Dodatan prazan prostor izmedu osoba [m2] 4 m2/osoba [m2] Najmanje ukupnih m2 <5 10 20 30 <15 20 60 80 <30 30 120 150 31 i više 30 120 4. Mogucnost predstavljanja rada zborova Rad i napredak zborova predstavlja se na priredbama. S obzirom na to da trenutačno nema priredbi, razmišljao sam u smjeru kako svejedno predstaviti rad zborova u ovo doba. Odabrao sam način da snimam skladbe zborova. Današnja tehnologija omogucuje nam jednostavne snimke koje snimamo pomocu pametnih telefona, ali na taj način ne možemo osigurati udaljenost od 1,5 metra izmedu pjevača i kvaliteta snimki je lošija jer uključuje i zvukove iz okruženja koje nismo htjeli snimiti. Da bismo mogli udovoljiti mjerama koje nam nalaže Nacionalni zavod za javno zdravstvo, odabrao sam snimanje pjevačkih zborova na način da snimim svakog 572 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. člana zbora pojedinačno i tako izbjegnem kontakt izmedu učenika. Tako je udaljenost izmedu snimatelja i onog kojeg se snima veca od tri metra. Učitelj koji snima treba stacionarno ili prijenosno računalo. Preporučujem upotrebu prijenosnog računala jer je lakše prenositi opremu u drugi prostor u kojem možemo osigurati tišinu koja je potrebna za dobre snimke. Osim računala trebamo i vanjsku zvučnu karticu, studijski mikrofon, priključne kabele i stalak za mikrofon. U današnje vrijeme na tržištu se mogu kupiti kompleti koji su cjenovno povoljni. U nastavku cu vam ih navesti nekoliko. Njihova kvaliteta i funkcije približno su jednake. Komplet obično sadržava i besplatnu osnovnu programsku opremu za snimanje. [6] 5. Strojna oprema, programska oprema za snimanje Strojna oprema - kompleti: 1. Steinberg UR22 MK2 Recording Pack Elements 2. Focusrite Scarlett 212 Studio 3rd Gen 3. Presonus Audiobox 96 Studio 4. M - Audio AIR 192/4 Vocal Studio PRO Programska oprema koja je uključena u kompletima: 1. Ableton Live Lite, Pro Tools First, Focusrite Red 2 & Red 3 Plug-in Suite, Softube Time 2. Cubase Elements 11, Cubasis LE, WaveLab LE und Cubase AI [6] Cijene tih kompletu iznose izmedu 200 i 300 eura, zato kupnja ne predstavlja velik trošak za školu. Kupnja tih pomagala logična je i za kasnije razdoblje jer čete moči snimiti priredbe koje če vam ostati za arhivu [4]. Strah od svladavanja snimanja i programske opreme za snimanje suvišan je jer se u današnje vrijeme na internetskim stranicama za razmjenu videozapisa mogu pronači osnovne upute i one zahtjevnije za one koji bi htjeli dodatno nadgraditi znanje u tom području. 573 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. U našoj školi često primjenjujemo način snimanja i tako predstavljamo rad naših učenika, što nam pozitivnim reakcijama potvrduju i roditelji naših učenika. File Edit Project Audio MIDI Scorn Medu Tumport Studio Workip*<« Window Hub Help Cubase Pro - Cub«« Pro Project - SNEŽINKE BAIERINKE VOKAl 1.6 e Q * P I' /^V/'X^IU'/O^ i' §flGrld » «1 frame t g| 1/I6 t >/< p> e Jfi O □ □ CO O No Object Setectod ■ on fuoo O Piano M< □Kll ^H □ r Glocken ■ mi VOKAL A (cj> • » ; + » • • » ¡1 ^ 1. 1. 1. 0 (i 57. 1. 2. 40 Dl_i=|j3 | | > O J 55. 1. 2. 56 :( J 120.000 J 4/4 : L Z O :: R Tukaj vnesite izraz za iskanje I O HI O n O ■ «i B A 0&28 — 7.01.2022 ™ Slika 1: Prikaz osnovne stranice programa Cubase Pro, (audio track) - vlastita arhiva Slika 2: - Računalo, zvučna kartica, slušalice, širokokutni mikrofon na stalku - vlastita arhiva 574 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3: - Prikaz udaljenosti snimatelja od mikrofona - vlastita arhiva 6. Zaključak Pjevački razvoj djeteta od prve do pete godine prožet je interakcijom, istraživanjem i testiranjem zvučnog svijeta u njemu i oko njega. S godinama se povečava i ekspresivni izražaj pjevanja, odnosno iskazivanje djetetova emocionalnog izraza putem aktivnosti pjevanja. Od četvrte godine nadalje dijete pjevanjem može izraziti radost i tugu [2]. Stoga bismo djelovanje zborova i sudjelovanje u njima u ovom razdoblju trebali posebno poticati i njegovati. Neka vam trenutačna situacija ne predstavlja ograničenje, nego izazov s kojim se vrijedi uhvatiti u koštac. Nadam se da sam vam svojim stavom i rješenjima barem malo olakšao rad u predstavljanju pjevačkih zborova. 575 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 7. Literatura [1.] Stadnytskyi et al. 2020. The airborne lifetime of small speech droplets and their potential importance in SARS-CoV-2 transmission. PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA), https://doi.org/10.1073/pnas.2006874117 (13. 5. 2020). [2.] Pevski zbor v vsakem vrtcu, https://www.nasizbori.si/pevski-zbor-v-vsakem-vrtcu (2. 6. 2016.) [3.]Higijenska priporočila za preprečevanje okužb z novim Corona virusom SARS Covid-19 a. https://www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/uploaded/priporocila kulturne dejavnosti.pdf ( 22. 6. 2020). [4.]Najboljši programi za ustvarjanje glasbe v računalniku https://sl.hilifehacks.com/9-daw14020 ,(2022) [5.] Petje in Covid - 19: Raziskave in prakse, https://www.nasizbori.si/petje-in-covid-19-raziskave-in-prakse/, (2. 3. 2021). [6] Bontempi P. - Music Production with Cubase 10 and 10.5, (9. 3. 2020). 576 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad SKOLSKI KREATIVNI KUTAK NA OTVORENOM Martina Černi Osnovna škola Kuzma 577 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Posljednje dvije školske godine u našoj školi intenzivno radimo na velikom projektu koji su osmislili sami učenici. Na želju učenika, pored naše škole postavili smo novi kreativni kutak na otvorenom, čime smo povečali kreativni prostor škole i omogučili učenicima te nastavnicima provodenje nastave ne samo u učionicama, klasično, več daje mogučnost izvodenja nastave, izvannastavnih aktivnosti i drugih aktivnosti vani, na otvorenom, na svježem zraku. Učenike smo aktivno uključili u rad i time potaknuli aktivno razmišljanje, suradnju, omogučili kvalitetan društveni kontakt s vršnjacima, razvoj poduzetničkih kompetencija te im prije svega omogučili provodenje više vremena na svježem zraku. Na temelju ovog velikog zajedničkog projekta učenicima smo omogučili da barem dio nastavnog procesa provedu na svježem zraku i na taj način vode brigu o zdravijem načinu života. Ključne riječi: nastava na otvorenom, promjena nastavne okoline, aktivno uključivanje učenika u odgojno-obrazovni rad 578 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod Naša osnovna škola Kuzma je mala seoska škola sa 145 učenika, smještena na sjeveroistoku Slovenije, na tromedi Slovenije, Austrije i Madarske. Posljednjih pet godina, u našoj školi vrijedno radimo na tome kako djeci omoguciti zdraviji način života. Uključili smo se u razne projekte, trudili se na različite načine, a prije dvije godine utvrdili smo da smo previdjeli ključnu važnost, a to je važnost nastave na svježem zraku. Kod učenika, pogotovo mladih, 1. i 2. odgojno-obrazovnog razdobja, primijetili smo da ih nastava na otvorenom jako veseli. Nastavu na otvorenom, svježem zraku, najprije smo uvodili u produženom boravku, gdje smo nastojali vecinu aktivnosti izvoditi na otvorenom. U 3. odgojno-obrazovnom razdoblju najprije smo uveli aktivnosti na otvorenom za učenike koji za odlazak kuci čekaju autobus. Na otvorenom smo radili domacu zadacu, stvarali itd., a uz redoviti dio nastave, sate tjelesnog odgoja prenijeli smo iz sportske dvorane na vanjske sportske površine i obližnje nogometno igralište. Pritom smo jedino bili ograničeni na lijepo vrijeme. Ipak, nastava je bila ona koja se uglavnom odvijala u učionici i koju smo željeli prenijeti iz učionice u prostorijama škole na svježi zrak, na otvorenom. Postavilo se pitanje kako to poboljšati? Dugi niz godina radila sam na jednom projektu u okviru kojega sam dosta vremena provodila s učenicima koji su čekali autobus. Tamo možeš štošta čuti. Tamo su učenici opušteniji, povjeravaju ti svoje probleme, s tobom neformalno razgovaraju itd. Jednog kišnog dana učenici su prigovarali o tome kako sada pada kiša i kako ne mogu van, zašto moraju stajati i čekati autobus, zašto nema klupe, zašto, zašto, zašto... Kada ih tako slušaš shvatiš da žele samo krov i klupe. Onda dobiješ ideju. Zašto ne bismo učenicima omogucili mjesto gdje bi čekali autobus? Ideju preneseš učenicima, koja ih oduševi. 2.Razrada 2.1.OD IDEJE DO REALIZACIJE Sve je počelo u listopadu školske godine 2019./20. Učenicima smo predstavili cijeli postupak od ideje do zaključka. Nakon toga su oni sami uzeli stvari u svoje ruke. Najprije smo odabrali prikladan prostor. Slijedilo je planiranje izgleda učionice. U sklopu tehničkog dana, učenici 7., 8. i 9. razreda izradili su makete kako bi trebao izgledati kreativni kutak na otvorenom, što bi trebao sadržavati i sl. 579 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. SLIKA 1. Maketa kreativnog kutka na otvorenom: „Želje učenika prije izgradnje!" Kao i svugdje, zapelo je kod troškova. Zbog toga su učenici 9. razreda tijekom sata slovenskog jezika napisali molbe za donacije koje smo poslali okolnim tvrtkama. Čekajuci odgovore na molbe za donacije, učiteljica matematike je zajedno s učenicima izmjerila koliko veliki treba biti prostor za učionicu i na temelju toga je nacrtan tlocrt. Nažalost, pojavio se neočekivani virus koji je na neko vrijeme paralizirao rad u školskim prostorijama, a nastava je prebačena na ekrane. Radovi za našu učionicu morali su takoder stati. Nakon povratka u školske klupe, prednost je imala redovita nastava, a ostalo je čekalo. Tada su učenici na vlastitoj koži osjetili negativni odaziv na molbe za donaciju jer je kriza pogodila i slovenske tvrtke. No, to nas nije spriječilo jer nam je ravnateljica dala zeleno svjetlo da ce troškove pokriti škola. Buduci da se školska godina bližila kraju, radove smo morali prebaciti na sljedecu školsku godinu. 2.2.PIŠE SE ŠKOLSKA GODINA 2020./21. U novoj školskoj godini učenici nisu zaboravili na ideju i radove te su se odmah bacili na posao. Najprije smo potražili izvodače koji ce postaviti konstrukciju našeg novog prostora, kreativnog kutka. Brzo smo pronašli izvodača radova. Odabrali smo takoder ponudača drva za klupe i stolove koje ce učenici izraditi zajedno s učiteljima. Nakon toga, opet iznenada, nastava od kuce. Virus je ponovno zatvorio školska vrata, ovaj put na duže vrijeme, što je opet značilo prekid radova. S obzirom na to da 580 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. smo imali isporučen sav materijal, krenuli smo s radovima odmah nakon povratka u školu (u travnju 2021.). Ovdje moram istaknuti da su učenici rado izradivali klupe i stolove, bez problema ostajali u školi nakon nastave te se pobrinuli da klupe i stolovi budu napravljeni do kraja školske godine. Zajedno smo uspjeli napraviti šest klupa i tri stola, dovoljno za 18 učenika. Namještaj je bio spreman te je slijedila montaža konstrukcije, a radove je preuzelo poduzece koje smo vec bili odabrali. SLIKA 2. Izrada klupa za učenike uz pomoc nastavnika. 2.3.ŠKOLSKA GODINA 2021./22. Nažalost, nova školska godina nije započela onako kako smo svi željeli. Želja svih nas je bila da virus i sva ograničenja vezana uz njega nestanu i da se vratimo na stare kolosijeke nastave, što nažalost nije uspjelo. Škola je počela s nastavkom ograničenja, korištenjem maski, radom u tzv. mjehuricima, što je ograničilo i rad učitelja. Opet smo morali paziti kako i što radimo, nismo smjeli miješati učenike itd. Konstrukcija učionice je stajala, namještaj je bio napravljen. Ostalo je još premazati, obojiti sav namještaj i konstrukciju, staviti namještaj u prostor i kreativni kutak škole na otvorenom bio je spreman za korištenje. Radost učenika i nastavnika prilikom pogleda na učionicu na otvorenom je i više nego velika. Sada slijedi još svečano otvorenje i naš kreativni kutak na otvorenom je spreman za korištenje. 581 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. SLIKA 3. Školski kreativni kutak na otvorenom kroz crteže mladih učenika. 582 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. SLIKA 4. Školski kreativni kutak na otvorenom. 3.Zaključak Naš novi kreativni kutak na otvorenom ideja je i djelo (uglavnom) učenika. Osjecaj da su saslušani, da je njihova želja i ideja uvažena je nešto što ostavlja veliki trag na učenicima. S ponosom kažu da je to njihova ideja, njihov rad, da je to nešto što su željeli i dobili. Ovim radom u školi stekli su ne samo organizirano, sustavno znanje, vec znanje koje ce im koristiti takoder u životu. Školski kreativni kutak na otvorenom je rad učenika uz pomoc stručnih radnika. 583 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad IZVEDBA LUTKARSKE PREDSTAVE U IZVANNASTAVNOJ AKTIVNOSTI S MLADIM UČENICIMA Tanja Cekovski Osnovna škola i vrtic Sveta Trojica, Slovenija 584 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Uz odgovarajuče vodstvo mentora takoder djeca drugog odgojno-obrazovnog razdoblja u izvannastavnoj aktivnosti mogu stvoriti zaokruženu, promišljenu i dovršenu lutkarsku predstavu. Sudjelovanje učenika u sustvaranju lutkarske predstave obuhvača više sastavnica: lutkarsku i scensku izvedbu, koncept izvodenja, govor i animaciju, glazbenu opremu i scensku disciplinu. U članku je predstavljeno kako na jednostavan način krenuti u izradu lutkarske predstave s učenicima. Ključne riječi: osnovnoškolska lutkarska skupina, kazalište lutaka, animacija, scena 585 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Lutkarske predstave nastale u izvannastavnim aktivnostima imaju još veci učinak ako ne koristimo industrijski izradene lutke i scensku opremu, vec naprotiv, poticanjem kreativnosti učenika sami sudjeluju u izradi lutaka i scenske opreme od svakodnevnih otpadnih materijala. Uz emocionalni doživljaj i pozitivne učinke medusobne suradnje stvaranja predstave učenik jača sliku o sebi i samopouzdanje. Djeca se uključuju i identificiraju s imaginarnim, životinjskim junacima u predstavi. Suosjecaju s njima, suočavaju se s njihovim problemima i poteškocama, proživljavaju vlastite neugodnosti i avanture i uče kako ih riješiti uz pomoc lutke. Kroz kreativno stvaranje u izvannastavnoj aktivnosti lutkarstvo, djeci takoder približimo lutkarstvo kao umjetnost. Uče se ustrajnosti, oslobadaju mentalne napetosti, strahove i ljutnju. Sve to omogucuje formiranje učenikove osobnosti i razvoj vlastitih interesa. 2. Komponente stvaranja lutkarske predstave 2.1 Odabir teksta Za izvedbu lutkarske predstave možemo odabrati vec napisani lutkarski tekst ili još bolje, sami napišemo scenarij za predstavu nakon prethodno pročitane priče. Prilikom odabira priče za djecu biramo one primjerene dobi i razmatramo poruku koju cemo predstaviti lutkarskom predstavom. U scenarij zapisujemo tekst u redoslijed prizora sa sažetim opisom dogadanja, osoba, mjesta i vremena. Tekst podijelimo na pojedine uloge. Zapis predstavlja poruku lutkarske predstave od zapleta, vrhunca i raspleta priče. 2.2 Govor Potrebno je puno proba da predstava zaživi na pozornici i bude odigrana kako ju je zamislio redatelj. Prva vježba koju imaju glumci zove se vježba čitanja. Glumci se upoznaju s tekstom zajedničkim čitanjem teksta po ulogama. Nakon upoznavanja s tekstom razgovaraju s redateljem o lutkarskoj predstavi. Dodjela uloga temelji se na karakteru i glasu glumaca. Glumac koji animira lutku treba govoriti logično, jasno, razumljivo i odgovarajucim tempom. Odgovarati mora karakteru lutke. Lutkar pripovijeda u narativnom stilu i ne smije puštati neobične glasove. 2.3 Izvedba predstave - lutkarska predstava Izvedba predstave počinje tek nakon izradenih lutaka, rekvizita i scene. Lutkari kroz animaciju lutke izvode predstavu, vježbaju pokrete, odnose izmedu lutaka i kretnje. Predstava se stvara u dijelovima, toliko dugo da lutkarima prelazi u naviku, poboljšavaju se odigrani prizori i uklanjaju nedostaci. Koncept izvedbe 586 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. lutkarske predstave razvija se kroz riječi, ali su još važniji dijelovi narativnog materijala i animacije. 2.4 Vrste lutaka Postoje četiri glavne tradicionalne vrste lutaka: - Ručne lutke - stavljene za ruku (vodene odozdo prema gore) - Marionete - udove imaju vezane za konce koji su vezani za drvenu vodilicu (vodene odozgo prema dole) - Plosnate lutke - željeni oblik lutke od kartona, papira i pričvrščene na štap (vodene odozdo prema gore) - Lutke sjene - plosnati oblik lutke od kartona, papira i pričvrščene na štap (vodene izmedu platna i izvora svjetlosti) 2.5. Izrada lutki i scene Najbolje da lutke izradimo sami, jednostavno i povoljno. Koristimo svakodnevne materijale i alate koje nalazimo kod kuče i u školi. Koristimo tkanine od stare rabljene odječe. Važno je kako je lutka napravljena u likovnom smislu. Prilikom izrade imajmo na umu što če lutka moči raditi i pokazati. Tako izradena lutka imat če svojstva koja želimo. Uklapat če se i povezati sa scenom, koju takoder sami izradimo. Za izradu scene možemo koristiti kutije, tkaninu, karton i boje za bojanje. Takvim se pristupom ponašamo takoder održivo prema našem okolišu jer sudjelujemo u ponovnoj uporabi otpadnih materijala. Scena ne bi se trebala previše isticati jer onda odvlači pažnju gledatelja. U središtu pažnje je uvijek lutka. 2.6. Glazbena pratnja Glazba je neizostavna u lutkarskoj predstavi. Njome stvaramo napetost ili opuštenu atmosferu. Obično se koristi živa glazba, ali može se koristiti takoder snimljena te različiti zvukovi i šumovi. Glazba mora odgovarati stilu izvedbe predstave. 2.7. Kazališni list Za svaku predstavu smisleno je napraviti kazališni list jer nam govori sve o lutkarskoj predstavi i inspirira nas da je pogledamo. 2.8. Uloga redatelja Kao mentor lutkarske sekcije, učitelj se pojavljuje u ulozi redatelja. Predstavu vodi, ureduje, povezuje, organizira rad i nadzire. Timski suraduje sa sustvarateljima predstave, s učiteljima koji se bave likovnim i glazbenim radom, domarom i učenicima. Njegova uloga u stvaranju predstave je ključna jer je voditelj koji preuzima punu odgovornost, ureduje sve komponente predstave, i što je najvažnije, potiče i usmjerava učenike da predstavu ožive na pozornici. 587 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Stvaranje naše lutkarske predstave u izvannastavnim aktivnostima Kako započeti sa stvaranjem lutkarske predstave? Kao mentorica lutkarske sekcije zajedno s učenicima osmislim predstavu za djecu. Prilikom odabira priče vodim računa o dobnoj skupini djece koja če gledati predstavu. Radi se o djeci iz vrtiča i prve te druge trijade osnovne škole. U knjižnici izaberem priču - slikovnicu koja čitatelju daje poruku, misao. Nakon čitanja priče razmišljam kakvu poruku bi djeca uz pomoč lutke mogla prenijeti gledateljima odnosno djeci na duhovit i zanimljiv način. Biram inspirativnu poruku priče, aktualnu, nešto što se dogada u dječjim svjetovima. Samo zanimljiva priča če privuči mlade lutkare da osmisle predstavu, a ujedno če biti zanimljiva i mladim gledateljima. Priča i njezina poruka Ovaj put me za osmišljavanje lutkarske predstave inspirirala slikovnica O gusjenici koja je htjela postati plesačica. Ako je priča zanimljiva meni, bit če zanimljiva i djeci. Priča je o gusjenici koja promatra ples prekrasnih leptira. Takoder sama želi postati plesačica. Pridruži im se u plesnoj dvorani. Divi se i hvali ples leptirica, ali naprotiv, one je vrijedaju i ismijavaju da je debela i glomazna, što je tipično za gusjenicu u razvoju, koja nakon preobrazbe postaje lijep leptir. Isprva pokušava posuditi krila od ozlijedene leptirice, ali kako to nažalost nije moguče, upučuje je krojaču Cvrčku. Možda joj on sašije krila? Cvrčak joj obečava da če napraviti krila, ali po njih mora doči nakon 14 dana, inače če ih prodati. U to vrijeme gusjenica se počinje osječati loše, razboli se i ne uspijeva doči do krojača. Sljedečeg jutra pretvara se u prekrasnu leptiricu s krilima koji je podižu s tla kako bi plesala s ostalim leptiricama. Tema: snovi i želje - različitost - hrabrost - ustrajnost - umjetnost Zapis scenarija Napišem scenarij u kojem ulogama dodajem njihov karakter, upute za hodanje, ponašanje, dolaske, odlaske. Uloge: Gusjenica Tia je središnji lik. Ona je nespretna, glomazna, sramežljiva. Leptirice (8 učenica) su umišljate, drske, neljubazne, tašte. Krojač Cvrčak je prijateljski, suosječajan, ljubazan. Ove godine je u izvannastavnu aktivnost lutkarstvo uključeno deset učenika četvrtih razreda i šest učenika petih. Več na početku naših susreta učenici petih razreda izrazili su želju da bi u ovoj predstavi sudjelovali kao glazbenici, a učenici četvrtih razreda kao glumci. Najprije sam učenicima pročitala priču te smo o njoj razgovarali. Iznijeli su svoje mišljenje o zanimljivosti i prikladnosti. Nakon toga ih upoznajem sa scenarijem. Pročitaju tekst po ulogama i ponovno slijedi razgovor o scenariju. Učenici mogu sami 588 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. izabrati ulogu koju žele odigrati. Zanimljivo je da učenici biraju likove koji su im karakterno vrlo slični te odgovaraju njihovim osobnostima. Slijede vježbe čitanja po ulogama. Učenici glasno čitaju svoje uloge. Učimo pravilan izgovor, glasnocu, tempo, pauze. Svoju ulogu uče samostalno uz pomoc svoje plišane igračke jer pravih lutka do tada još nismo imali. Glazba za lutkarsku predstavu Glazba je važan dodatak kazalištu lutaka. Za nastupe biram živu glazbu. Djeca je izvode na Orffovim instrumentima. U ovoj predstavi upotrijebili smo priredbu na glazbu Labudeg jezera, Orašara i Kan kana. Važni su takoder zvučni efekti kojima podržavamo pojedine dogadaje u predstavi. Izrada lutaka Usporedno s vježbama čitanja izradujemo lutke. S obzirom na poruku lutkarske predstave, odabrala sam ručne lutke. Učiteljice i učenici kod kuce su potražili vunu, ostatke tkanina, dječje hulahopke i najlonke. Materijala je bilo više nego dovoljno. Lutke smo u poslijepodnevnim satima u prostorijama škole izradivale učiteljice koje smo se dobrovoljno odazvale. Materijal: - kuglice od stiropora za glavu - pamučne šarene dječje hulahopke - najlonke svih boja - različite tkanine za odjecu - vuna za kosu - punilo od vate - tanka žica za krila - igla, konac. Kuglice od stiropora obukle smo u tkaninu boje kože, stavile na drveni štapic i obukle u dječje hulahopke koje smo napunile vatom. Iz preostalih dječjih hulahopki izradile smo ruke i pričvrstile ih za lutku. Od tkanine smo sašile krila za lutke. Za kosu smo koristile vunu različitih boja. Lice smo obojile bojom. Od žice smo napravile krila i prekrile ih šarenim dječjim hulahopkama. Krila smo pričvrstile vrpcama na lutke. Nastale su stvarno lijepe lutke, i to od ostataka različitih materijala. 589 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1. Lutke leptirice, gusjenica i cvrčak Izrada scene Za scenu smo upotrijebili dvije velike kartonske kutije i obojili ih crnom temperom. Slika 2. Leptirice U prizoru s cvrčkom jednu kutiju postavili smo uspravno, otvorili stranice kutije, što je izgledala kao prozor. Na nju smo pričvrstili škare od kartona, krojački metar i natpis. To je predstavljalo krojačku radionicu. 590 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 3. Krojač Cvrčak i gusjenica Tia Kazalište sjena U predstavu sam uključila prizor s kazalištem sjena. Njime sam predstavila gusjeničin san o plesu. Na drveni okvir sam pričvrstila bijelo platno. Lutke sjene: leptirice i cvrčak izradila sam od kartona i pričvrstila ih na drveni štap. Koristila sam plavo svjetlo iza suncobrana, koje je ostavilo poseban dojam i osjecaj čarobne noci. Prizor su popratili živi lutkari na Orffovim instrumentima. Predstavu sam osvijetlila u pojedinačnim prizorima s više reflektora, a u pojedinačnim dijelovima, kada je izložena samo jedna lutka, s točkastim reflektorom. 591 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. s Slika 4. Kazalište sjena Kazališni list Kazališni list je izraden jednostavno. Bijeli list presavijen na pola i obojan tempera bojama. Slika 5. Kazališni list 592 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. Zaključak Takoder u izvannastavnoj aktivnosti moguce je zajedno s učenicima stvoriti kvalitetnu, promišljenu i dovršenu lutkarsku predstavu. Projekt nastaje tijekom cijele školske godine. Potrebno je uložiti puno truda i vremena. Vrtickoj djeci i učenicima predstavili smo se savršeno osmišljenom i izvedenom predstavom O gusjenici koja je htjela postati plesačica. Sudjelovali smo na Područnom i Regionalnom susretu lutkarskih skupina i svojom izvedbom oduševili mlade gledatelje. Mentor u lutkarskoj sekciji kod djece lutkara razvija nova iskustva, kulturni i estetski odgoj. Kroz zajednički rad u skupini mladi lutkari uče da su medusobno ovisni i samo zajedno postižu uspješne ciljeve. Osjecaju pripadnost lutkarskoj skupini, što ih ispunjava posebnim ponosom i odgovornošcu. Zadovoljavaju svoju potrebu za kreativnošcu, umjetničkim izražavanjem i svestranim razvojem osobnosti. Uz pomoc mentora osjecaju čaroliju lutkarskog kazališta. 5. Literatura [1] Golub, Z. (2003). Šolsko lutkovno gledališče. Nova Gorica: Educa [2] Varl, B. (1997). Ročne lutke. Šentilj: Aristej [3] Vogelnik, E. (2020). Od lutke do lutke. Ljubljana: JSKD [4] Zorec, D. (2007). Lutke iz domače delavnice. Grosuplje: Knjigca. 593 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad UČENJE UČENJA IUVODENJE POBOLJŠANJA NA PODRUČJU UČENJA I POUČAVANJA Alja Benkoč Sušnik, profesorica slovenskog jezika OŠ Franja Malgaja Šentjur 594 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Vještina učenje učenja prvo zahtijeva stjecanje temeljnog osnovnog znanja, poput pisanja, čitanja i računanja te znanja IKT potrebno za daljnje učenje. Na temelju tog znanja pojedinac mora biti sposoban pronači put do novih znanja i vještina, steči ih, obraditi i prihvatiti. To zahtijeva učinkovito upravljanje uzorcima učenja, karijerom i poslom, a pojedinac mora biti posebice sposoban dugo ustrajati u učenju te kritički promišljati o svrsi i ciljevima učenja. »Učenje učenja« je sposobnost učenja i ustrajanja u učenju, organizirati vlastito učenje, uključujuči učinkovito upravljanje vremenom i informacijama, individualno i u skupinama. Ova kompetencija uključuje svjesnost o vlastitom procesu učenja i potrebama, prepoznavanje raspoloživih mogučnosti i sposobnost prevladavanja prepreka za uspješno učenje. Ključne riječi: učenje učenja, samoevaluacija, učenici, iskustveno učenje ... 595 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. UVOD Ulaskom u EU i Slovenci su počeli sudjelovati u raznim inicijativama, a Preporuke Europske komisije ili drugih tijela EU odnose se i na njih. Dana 18. prosinca 2006. Slovenci su dobili Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Ključne kompetencije su: 1. Komunikacija na materinskom jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija te osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji 4. Digitalna pismenost 5. Učenje učenja 6. Društvene i gradanske kompetencije 7. Samoinicijativnost i poduzetništvo 8. Kulturna svijest i izražavanje Medu njima je i Učenje učenja. Europska komisija to definira kao: »Učenje učenja« je sposobnost učenja i ustrajanja u učenju, organizirati vlastito učenje, uključujuci učinkovito upravljanje vremenom i informacijama, individualno i u skupinama. Ova kompetencija uključuje svjesnost o vlastitom procesu učenja i potrebama, prepoznavanje raspoloživih mogucnosti i sposobnost prevladavanja prepreka za uspješno učenje. To znači stjecanje, obradu i primanje novih znanja i vještina te traženje i upotrebu savjeta. Učenjem učenja učenici nadograduju svoja prijašnja iskustva s učenjem i životna iskustva u raznim okolnostima: kod kuce, na poslu, u obrazovanju i osposobljavanju. Motivacija i samopouzdanje presudni su za kompetenciju pojedinca. Kompetencija definira znanje, vještine i odnose vezane uz učenje učenja. 596 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. PLANIRANJE Sve više primječujemo da učenicima trebaju dodatna znanja i pobude na području načina učenja. Učenici tijekom svih godina školovanja usvoje velike količine podataka i informacija, ali ne usvajaju temeljne metode učenja. Kao učitelji dužni smo im objasniti i pokazati taj proces i pomoči im u tome. Proces učenja nije moguče pratiti izravno tijekom nastave, može se pratiti neizravno. Pažljivi smo na razinu znanja (taksonomije i standardi znanja) pojedinca. Učenje se uglavnom definira kao interaktivnost učenika (nedostupno našem izravnom promatranju); stoga su pokazatelji izvodenja i kvalitete učenja opčenito povezani s djelovanjem, odgovorima i drugim oblicima znanja učenika koje se mogu promatrati, mjeriti i ocjenjivati. Učenje učenja uključuje dva aspekta (da bi učenje zaista bilo učinkovito, moramo obuhvatiti i povezati oba aspekta, za procjenu učinaka moramo tomu prilagoditi pokazatelje uspješnosti): • vanjski aspekt (bihevioristički), koji obuhvača upoznavanje tehnika: podcrtavanje, podjela teksta, bilješke, obuka...; • unutarnji (kognitivni) aspekt, što znači metaučenje u smislu pračenja vlastitog učenja učenika i svijest o vlastitom procesu/potrebama učenja: metarazumijevanje, prepoznavanje najprikladnijeg pristupa za sebe, koje su prednosti i slabosti, samomotivacija, samostalna provjera i aktivno ispitivanje: odgovara li mu odredena tehnika/pristup, pomaže li mu ovaj način rada, omogučuje li mu brže povezivanje sadržaja, identificiranje bitnog od nebitnog, pamti li gradivo brže. Svakako koriste strategije samoispitivanja, samoizlaganje i razmišljanja naglas -rješavanje problema naglas, kao i razvijanje strategije zapisivanja prema objašnjenju učitelja. Primjeri pokazatelja za cilj urednost bilješki prema objašnjenju učitelja/pročitanom tekstu, zadatku [4]: 597 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. - bilješkama/tekstovima/zadacima dodaj svoje napomene/pitanja (potakne me na promišljanje, samoispitivanje, razmišljanje naglas), - u bilješkama/tekstovima/zadacima označi ključne pojmove, - dopunjavanje bilješki/tekstova/zadataka vlastitim primjerima, • primjer vanjskih pokazatelja za upoznavanje učenika s mentalnim mapama: - učestalost upotrebe MM, - predmeti u kojima je učenik koristio MM, - oblikovanje preglednih MM za cjelovito gradivo, - prihvacanje MM u smislu razine zadovoljstva pri upotrebi MM, • primjer unutarnjih pokazatelja za upoznavanje učenika s mentalnim mapama: - bolje zapamtim gradivo s MM, - razumijem li gradivo bolje s MM, - ključne riječi u MM pomažu mi da izrazim odnosno da odgovorim na pitanja, - s MM imam bolji pregled nad cjelovitim gradivom, medusobnim poveznicama... - upoznavanje učenika s različitim metodama učenja i pracenje vlastitih ciljeva učenja VREMENSKA CRTA AKTIVNOSTI travanj/svibanj - rasprava s nastavnim osobljem o područjima poboljšanja - stvaranje prijedloga za dugoročne ciljeve - stvaranje skupina svibanj/lipanj - priprema i rasprava prijedloga plana poboljšanja za razdoblje od 3 godine - priprema akcijskih planova za razdoblje od 3 godine kolovoz/rujan - priprema analize stanja i akcijskih planova za tekucu školsku godinu - uključenje aktivnosti planiranih poboljšanja u godišnji radni plan (GPR) - predstavljanje plana poboljšanja školskom odboru i vijecu roditelja te na roditeljskom sastanku 598 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. IZVODENJE I PRACENJE • Nastavnici i skupine provode planirane aktivnosti koje u skladu s akcijskih planom provode aktivnosti za postizanje postavljenog cilja i pračenje reakcija (vlastitih, koleginih, učeničkih). • Skupine prikupljaju podatke u skladu s kriterijima za postizanje prioritetnih ciljeva i tijekom planiranih aktivnosti. Pritom več primječuju što se mijenja, kako funkcioniraju odabrani pristupi, koje su dobre prakse. • Skupine prate postizanje prioritetnih ciljeva na razini škole, skupina i nastavnika. VREMENSKA CRTA AKTIVNOSTI rujan - prosinac - izvodenje aktivnosti i uskladenost aktivnosti/suradnje - prikupljanje podataka - pračenje ostvarivanja planiranih aktivnosti siječanj - stručna rasprava o izvodenju aktivnosti i postizanju ciljeva - prijedlozi za ispravke daljnjih aktivnosti, stvaranje odluka i dogovora veljača - svibanj - izvodenje aktivnosti i prikupljanje podataka - prikupljanje podataka - pračenje ostvarivanja planiranih aktivnosti lipanj - pračenje realizacije planiranog na razini škole - procjena 599 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 4. PROCJENA I IZVJEŠTAVANJE Koordinatori skupina pripreme cjelovitu analizu i interpretaciju prikupljenih podataka, zatim zajedno s ravnateljem procjene postizanje zadanih prioritetnih ciljeva u skladu s postavljenim kriterijima i daju ključne nalaze o procesu uvodenja poboljšanja. Koordinatori zajedno s ravnateljem pripreme ishodište za daljnje planiranje i mjere za izvodenje poboljšanja te izvještavaju cjelovito nastavno osoblje. VREMENSKA CRTA AKTIVNOSTI svibanj - analiza prikupljenih podataka i interpretacija podataka lipanj - priprema nacrta izvještaja o samoevaluaciji kolovoz - predstavljanje izvještaja o samoevaluaciji - priprema akcijskog plana za sljedecu školsku godinu rujan - predstavljanje i rasprava izvještaja na roditeljskom sastanku, vijecu roditelja i školskom odboru - objava na internetskoj stranici škole 600 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. ZAKLJUCAK U školi smo uočili da učenicima trebaju dodatna znanja i pobude na području načina učenja. Učenici u teoriji obično znaju učiti, ali to znanje ne provode u praksi, stoga vec dugi niz godina potičemo učenike da uče učenje. Učenici tijekom svih godina školovanja usvoje velike količine podataka i informacija, ali ne usvajaju temeljne metode učenja. Kao učitelji dužni smo im objasniti i pokazati taj proces i pomoci im da su ga svjesni i da ga svladaju. Učenici su takoder nedovoljno motivirani za upotrebu teoretskih znanja o učenju u praksi. Posljedično smo zbog toga u školi uveli skupinu učenje učenja, gdje učenici uče samoregulaciju učenja koja se odvija u tri faze: razmatranje prije učenja, nadziranje učenja, razmišljanje o učenju. Samoregulacija učenja od učenika zahtijeva da se koncentrira na proces stjecanja sposobnosti nadzora postizanja vlastitih ciljeva i uključuje: • samoregulaciju ponašanja, što uključuje nadzor učenika nad različitim resursima, kao što su vrijeme, okruženje za učenje... • samoregulaciju motivacije i emocija, što uključuje nadzor učenika nad uvjerenjima o vlastitoj učinkovitosti i usmjerenosti na ciljeve te načine nadziranje emocija, • samoregulaciju mišljenja, što uključuje nadzor učenika nad različitim racionalnim strategijama učenja s ciljem povecanja učinkovitosti učenja i poboljšanja rezultata učenja. Učenici upoznaju oblike i metode učenja na temelju iskustvenog učenja. Očekivani ciljevi: • bolje upoznaje sebe kao učenika, • naučiti se birati strategije učenja koje su za njega najučinkovitije. • razvija sposobnost planiranja, regulacija i nadziranja svog učenja. Ponudili smo im takoder radionice IKT, gdje učenici dolaze u informatičku učionicu s odredenim zadatkom koji moraju obaviti iz nekog predmeta. Mogu imati tehničke ili sadržajno izvedbene probleme. Učenici uz pomoc mentorstva i usmjeravanja sami pronalaze put do rješenja za završetak zadatka. 601 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Primječujemo da je najvažnije znati pravilno naučiti učenje. Samo rad i pravilno učenje vode nas u svijet znanja koji nam otvara horizonte; daje nam zanimanje kakvo želimo te nas obogačuje. 6. LITERATURA [1.] Ažman, T. 2009. Učenje učenja - Kako učiti in se naučiti spretnosti vseživljenjskega učenja : priročnik za učence, dijake, učitelje, razrednike in svetovalne delavce. Ljubljana: ZRSŠ. [2.] Ažman, T., Jenko, G., Svetina, M., Sulič, T., Vilič Klenovšek, T. 2011. Ugotavljanje in vrednotenje razvitosti kompetence učenje učenja. Priročnik za svetovalce. Ljubljana: ACS. arhiv.acs.si/.. ./Ugotavljanje_in_vrednotenje_razvitosti_kompetence_... [3.] Magajna, L. in drugi. 2008. Učne težave v osnovni šoli. Ljubljana: ZRSŠ. [4.] Vesel, J. 2006. Program razvijanja samoregulacijskih spretnosti pri učenju v srednji šoli. Magistrsko delo. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek za psihologijo. 602 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad ZIMSKA SKOLA U PRIRODI Aleksandra Ključevšek, učiteljica razredne nastave OŠ dr. Jožeta Pučnika Črešnjevec 603 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak Škola u prirodi je poseban oblik odgojno-obrazovnog rada koji se odvija izvan školskih prostorija, izvan mjesta stanovanja, u sažetom obliku više dana. Odgojno-obrazovni postupak odvija se tijekom cijelog dana, jer osim skijanja ili plivanja uključuje sportske sadržaje i nastavu. Učenici se raduju školi u prirodi, bilo da je riječ o prirodoslovnoj školi u prirodi, školi plivanja u prirodi, zimskoj školi u prirodi, planinarskoj ili sportskoj školi u prirodi. Škola mora ponuditi učeniku školski program u prirodi. Za vrijeme trajanja obveznog školovanja, dužna je organizirati najmanje dvije. Preporuka je barem jednom na kraju svakog obrazovnog razdoblja. Za učenike je dobrovoljna. Za izvodenje škole u prirodi, škola mora dobiti suglasnost večine roditelja. Ključne riječi: učenje skijanja, učenje u prirodnom okruženju, važnost škole u prirodi, ciljevi škole u prirodi, briga za sigurnost 604 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1.Uvod U školi u kojoj predajem, učenici gotovo svake godine idu u školu u prirodi. Mogu birati izmedu škole plivanja, zimske škole, prirodoslovne škole, škole društvenih znanosti, istraživačke škole... U 5. razredu učenici idu u zimsku školu u prirodi s naglaskom na skijanje. Roditeljima i učenicima več u 4. razredu predstavljamo zimsku školu u prirodi gdje se odlučuju hoče li sudjelovati ili ne. Svake godine večina roditelja se odluči za to. Za prijavu na zimsku školu u prirodi možemo se prijaviti u Centrima za nastavne i izvannastavne aktivnosti ili pronači skijaški centar s raznolikom ponudom skijališta opremljenih s urečajima (gondole, liftovi, žičare) u bližoj ili daljoj bližini od domaceg kraja. Kada učenici stignu do 5. razred, počinju pripreme za školu u prirodi. Jedva čekaju zimu, snijeg i odlazak. 2. Što je škola u prirodi? S. Kristan je u svojoj knjizi Škola u prirodi opisao aktivnosti u prirodi, odnosno izvan sjedišta škole, ovako: „Škola u prirodi definira se kao poseban odgojno-obrazovni oblik čiji je cilj da cijeli razred nakratko odlazi u prirodu, što manje urbane sredine, izvan mjesta stalnog boravka (do mora, rijeke, jezera, šume, planine, snježne prirode i sl.), gdje se u posebnim okolnostima i prema posebnom obrazovnom programu provodi racionalan pedagoški rad." [3] Učenici neprestano uče i razvijaju druge vještine: (medusobna komunikacija, briga o sebi, samostalnost, grupno sudjelovanje, prihvačanje različitosti...) Škola u prirodi važna je za učenike zbog sljedečih aspekata: - učiti u prirodnom okruženju, - učiti o različitim sportovima, - formirati vršnjačke odnose, - formira se odnos izmedu učenika i nastavnika, - navikavaju se na samostalnost i preuzimanje odgovornosti. 605 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.1. Skola u prirodi sastoji se od: 1. Rada definiranog temeljnim ciljevima konkretne škole u prirodi (crvena nit). Na primjer, naglašava prirodoslovne aktivnosti i povezuje ih sa sportom; u društvene znanosti i umjetnost uključuje sportske aktivnosti. 2. Rekreacijsko-relaksacijske aktivnosti, odnosno one koje nadopunjuju temeljni program/ciljeve i uključuju sljedeče: • Pauze izmedu nastavnih sati koje su namijenjene kratkom opuštanju i/ili odmoru. • Fokusirano slobodno vrijeme koje djeca i adolescenti provode po svom izboru. Mogu birati izmedu opcija u okolini. • Tijekom fakultativnih aktivnosti, prisutni se učitelj brine o primjerenoj animaciji, usmjerava i potiče aktivnost, prepušta učenicima inicijativu za korisnim provodenjem vremena i/ili omogučuje pojedincu da na svoj način osmisli to vrijeme. • Tijekom večernje animacije odvijaju se dva niza aktivnosti: - prvi dio namijenjen je analizi obavljenog posla i prikazu aktivnosti sljedečeg dana, - drugi dio namijenjen je opuštanju uz razne kulturne i društvene aktivnosti. • Prehrana i osobna higijena - odredeni broj sati posvečen je svakodnevnim poslovima, odnosno održavanju osobne higijene, prehrani, pospremanju kreveta i soba, uredenju osobne opreme, pripremanju i čiščenju blagovaonice... • Dnevni odmor prilagoden je dobi polaznika i može se uskladiti s usmjerenim slobodnim vremenom. • Spavanje. 2.2. Ciljevi škole u prirodi • Povečava održivost i kvalitetu znanja koje učenik stječe ovim oblikom odgojno-obrazovnog rada. • Promiče sposobnost promatranja prirodnog i društvenog okoliša te samostalnog i odgovornog djelovanja prema prirodnom i društvenom okolišu. • Promiče društvene i komunikacijske vještine i razvoj demokratske komunikacijske kulture. 606 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • Promiče sposobnost poštivanja sebe i drugih te uspostavljanja meduljudskih i društvenih odnosa. • Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja i prosudivanja, osposobljava učenika da se suoči sa životnim problemima i da ih samouvjereno otklanja/rješava. • Promiče pozitivan stav prema zdravom načinu života i usaduje odgovornost za vlastitu sigurnost i zdravlje. • Brine i promiče uskladen tjelesni i psihički razvoj pojedinca (mogucnost odabira i povezivanja različitih područja, učenje praktičnih vještina za život). • Osigura skijaško osposobljavanje učenika osnovne škole. • Razvija odgovoran odnos prema okolišu. • Promiče cjeloživotno učenje (učenik upoznaje različite mogucnosti stjecanja znanja). 2.3. Osnovni uvjeti za izvodenje škole skijanja u prirodi • Skijališki centar s raznolikom ponudom skijališta opremljenih sa uredajima (gondole, žičare, ski liftovi). • Povoljni klimatski uvjeti, ne prevelika nadmorska visina, dovoljno snijega. • Smještaj što bliže skijalištu. • Pogodni prostori za druge aktivnosti (nastava, predavanja, društvene aktivnosti... Pogodan prostor za skladištenje opreme, grijani prostor za skijaške pancerice. • Izvan najvece gužve (praznici, vikendi). • Najmanje pet dana (od ponedjeljka do petka). • Mogucnost drugih sportskih aktivnosti (skijaško trčanje, planinarenje, klizanje...). • Razumna cijena. 607 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Slika 1: Idemo na skijanje 2.4. Sigurnosni standardi Veča je mogučnost ozljeda pri radu i kretanju u prirodi nego u školi. Stoga je potrebno pazljivo predvidjeti izvore opasnosti, napraviti procjenu rizika i poduzeti mjere za smanjenje opasnosti. U svim oblicima i metodama rada djelujemo u skladu s propisanim normativima za siguran rad u grupama: Terenski rad • 1 stručni radnik na 15 učenika. Skijanje • 1 stručni radnik na 12 učenika odn. na 10 skijaša početnika. 2.5. Sigurnosne brige • uskladenost sa standardima (posebnim standardima za skijanje), • poštivanje osnovnih sigurnosnih načela (odgovarajuca oprema i urednost skijaša), • pažnja u pripremi i skladištenju opreme, • vodenje računa o vremenskim uvjetima, prilagodbi sadržaja, metodičkim postupcima, organizaciji nastave i opterecenja na sposobnosti, znanje i zdravstveno stanje učenika, • dosljednost u korištenju zaštitne opreme, poštivanje načela pomoci i zaštite, primjereno grijanje prije izvodenja aktivnosti, 608 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. • nadzor učenika, • upoznavanje učenika s opasnostima na skijalištu. Važno je da se učitelji i drugi pratitelji djece u školi u prirodi prije polaska dobro informiraju o mogučnostima djelovanja u vezi zdravstvene zaštite djece. 2.6. Popis opreme za zimsku školu u prirodi • Oprema i odječa za aktivnosti na snijegu • Dodatna i rezervna odječa • Pribor za osobnu higijenu i zaštitu • Ostala oprema Slika 2: Učenje skijanja u manjim grupama 2.7. Praktični sadržaji skijanja: Početni oblici skijanja: - Klinasti potisni zavoj sa ubodom palice, osnovno krivudanje. - Korištenje skijaške opreme. Napredni oblici skijanja: - Terensko krivudanje u širem ili užem hodniku. Svladavanje terena s povečanim nagibom. - Odgovarajuča kontrola brzine skijanja: na blagoj padini tehnikom urezivanja, na povečanoj padini s okretanjem skija. - Pravilno ubadanje palice. Pravilno paralelno postavljanje skija u svim fazama zavoja. Prilagodavanje na skijanje u snježnim parkovima. 609 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2.8. Teorijski sadržaji: • Učenici upoznaju vrste snijega. • Znaju da se prije vježbanja moraju zagrijati. • Uče pravila ponašanja na skijalištu (FIS pravila). • Uče o opasnostima skijanja i sanjkanja te kako se nositi s nesrečama. • Poznaju opremu za zimske sportove. Slika 4: Uporaba ski lifta Slika 5: Prvi zavoji 610 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. Zaključak Škola u prirodi je radost, briga i izazov za svakog učenika i učitelja. Za sve sudionike to je neprocjenjivo iskustvo koje značajno doprinosi podizanju kvalitete meduljudskih odnosa, trajnijem i korisnijem znanju učenika, stjecanju novih vještina, razvoju društvenih vještina, navikavanju na samostalnost, ustrajnosti, preuzimanju odgovornosti. Prvi zavoji na skijama, učenje u prirodi, nova prijateljstva i avanture ostaju zauvijek u sjecanju. 4. Literatura [1.] Koncept šole v naravi za 9-letno OŠ. (2001.), Ljubljana, Usvojilo Stručno vijece Republike Slovenije za opce obrazovanje. [2.] V naravo z glavo. Zakaj pa ne? (2002). Ljubljana: Centar za školske i izvanškolske aktivnosti. [3.] Kristan, S. (1998). Šola v naravi. Didaktika, Radovljica. 611 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Stručni rad RADIONICE ZA POTICAJ NADARENOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI Aleksandra Ključevšek, učiteljica razredne nastave OŠ dr. Jožeta Pučnika Črešnjevec 612 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Sažetak U školi u kojoj predajem nastavnici vec dugi niz godina rade razne oblike rada s nadarenim učenicima. Nadarenost potičemo u nastavi s individualizacijom i diferencijacijom, na dodatnoj nastavi, u pripremama za natjecanja, u interesnim aktivnostima, u produženom boravku i raznim radionicama. Učenici sudjeluju u sportskim i kulturnim dogadajima, pomažu u pripremi likovnih izložbi. Na početku školske godine, mi učitelji potencijalno nadarenim i nadarenim učenicima nudimo različite aktivnosti u kojima ce razvijati svoje potencijale. Od 1. do 5. razreda nudimo im likovne, matematičke, prirodoslovne radionice i radionice obogacivanja rječnika. Učenici biraju aktivnosti koje bi željeli pohadati. Razrednik, učitelji i savjetodavna služba izradujemo individualizirani program na temelju motivacije, interesa i sposobnosti učenika. U nastavku cu vas upoznati s aktivnostima koje provodim na radionici za bogacenje rječnika. Uključuje učenike 4. i 5. razreda. Ključne riječi: promicanje nadarenosti, nadareni, radionice bogacenja rječnika, igre riječima 613 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 1. Uvod Nadareni učenici su oni koji, bilo u vrtiču ili u školi, pokazuju visoke potencijale ili postignuča u intelektualnim, kreativnim, posebno akademskim, vodstvenim i/ili umjetničkim područjima ili sportu. Ovim učenicima škola osigurava odgovarajuče uvjete za odgoj i obrazovanje prilagodavajuči njihove sadržaje, metode i oblike rada i omogučavajuči im uključivanje u dopunsku nastavu, druge oblike individualne i grupne pomoči i druge oblike rada. Osim uobičajenih nastavnih planova i programa, nadarenim i talentiranim učenicima potrebna je i nastava i aktivnosti prilagodene njima kako bi razvili svoje vještine, pa im nudimo razne radionice u našoj školi. Radionicu Igre riječima pripremam i vodim sama. 2. Definicija nadarenosti Nadareni učenici su oni sa stvarno visokim postignučima, kao i oni koji imaju samo potencijal za iznimna postignuča. Nadarenost se shvača kao zbroj urodenih i stečenih čimbenika koji omogučuju natprosječno stvarna ili latentna, osobno ili društveno korisna stvaranja u jednom ili više područja. Nadarenost može biti opča ili specifična. Za visoku opču sposobnost, koja omogučuje postizanje izvrsnih rezultata, obično koristimo izraz „nadarenost", a za visoke specifične sposobnosti pojam „talent". [3] 2. 1. Karakteristike nadarenih učenika Nitko od nadarenih učenika nema sve navedene karakteristike, ali se obično smatra da lako i brzo uče, uporni su, postavljaju puno pitanja i izrazito su znatiželjni. Imaju smisla za humor i otvoreni su za nove ideje. Osim toga, obično koriste vokabular širokog opsega, koji je dubinski i zahtjevan, te ih odlikuju mentalna gipkost te oštro i kritičko zapažanje. Oni su sposobni biti duže koncentrirani i imaju originalan pristup rješavanju problema. Opče obrazovanje im je opsežno, strastveni su oko zanimljivih problemskih zadataka, žele do savršenstva završiti zadatke, dosadne su im rutinske i mehaničke zadače. Zanimaju ih problemi odraslih, puno se bave moralnim pojmovima. Daju neobične, rijetke i jasne odgovore. Ne boje se biti drugačiji (osobito u kognitivnom smislu). Kritični su prema sebi i drugima, imaju visoko razvijenu empatiju, visoko samopouzdanje i samopoštovanje, emocionalno su uravnoteženi i veseli. [3] 614 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 2. 2. Prepoznavanje nadarenih učenika U Sloveniji je 1999. godine bio prihvacen koncept „Otkrivanje i rad s nadarenim učenicima u devetogodišnjoj osnovnoj školi", kojeg je formiralo „Strukovno vijece Republike Slovenije za opce obrazovanje". Opisuje proces identifikacije nadarenih učenika. Identifikacija nadarenih učenika odvija se u tri koraka: s evidentiranje s identifikacija s upoznavanje roditelja. [2] 2. 3. Osnovni principi rada s nadarenim učenicima: - proširivanje i produbljivanje osnovnih znanja, - brži napredak u procesu učenja, - razvijanje kreativnosti, - korištenje viših oblika učenja, - korištenje kooperativnih oblika učenja, - uvažavanje specifičnih sposobnosti i jakih interesa, - uvažavanje individualnosti, - promicanje neovisnosti i odgovornosti, - briga za integrirani osobni razvoj, - raznolikost ponude i omogucavanje učenicima slobodu biranja, - uspostavljanje mentorskih odnosa izmedu učenika i nastavnika ili drugih nositelja programa, - briga da nadareni učenici budu pravilno prihvaceni u svom razrednom i školskom okruženju, - stvaranje mogucnosti za povremena druženja prema njihovim posebnim potrebama i interesima. [2] 3. Bogat rječnik Riječi su znakovi kojima nešto imenujemo (npr. bice, stvar, svojstvo, broj, radnju, vremenski period, sebe ili adresat, svoje mišljenje ili doživljaje...). Zato svaka riječ nešto znači - dakle ima značenje. Bogat rječnik nije samo savladavanje što veceg broja riječi, vec i svladavanje što više značenja jedne riječi. Bogat rječnik nam pomaže da lakše i bolje komuniciramo usmeno ili pismeno. Važan je kako u slovenskom tako i u stranim jezicima. Možemo ga širiti na različite načine: čitanjem, slušanjem, promatranjem, razgovaranjem, rješavanjem križaljki, rebusima i specijaliziranim igrama. Kada ih učenici riješe, automatski uče nove riječi i njihova značenja. 615 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 3. 1. Igre riječima - radionice za promicanje nadarenosti kod učenika Radionice su namijenjene učenicima 4. i 5. razreda. Učitelji razvijaju rječnik kroz sustavne vježbe. Kroz aktivnosti razvijamo sposobnosti i interese nadarenih i potencijalno nadarenih učenika. Učenici kroz igru: - šire i obogate svoj rječnik, - razvijaju logičko razmišljanje, - formiraju pozitivan stav prema materinskom jeziku. 3. 2. Igre riječima Rebusi Rebus je zagonetka u kojem se odgovarajuca riječ ili izraz mora identificirati na crtežima stvari, slova ili znakova. j fl^A Križaljke Križaljka je verbalna zagonetka, koja se obično postavlja kao mreža crnih i bijelih polja, na bijela polja je potrebno postaviti riječi tako da se slova vodoravnih i okomitih riječi podudaraju. Riječi koje treba unijeti dane su s opisom ili nagovještajem. Scrabble je abecedna (verbalna) igra na ploči s 15 * 15 polja; odredena polja se nagraduju. Broj igrača: 2 - 4 Pribor: ploča s 15 * 15 polja. U igri se nalazi 100 pločica sa slovima. 616 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svrha: sastavljanje medusobno povezanih riječi na ploči za igru Scrabble pomoču pločica sa slovima koje imaju različite vrijednosti. Cilj igre je postiči što bolji rezultat. Svaki igrač se natječe za največi broj bodova i stoga svoje pločice slova koristi u takvim kombinacijama i na takvim mjestima koja mu daju prednost u vrijednosti slova i nagradnih bodova na ploči za igru. Boggle je igra riječi. Broj igrača: izborno Pribor: šesnaest kockica sa slovima se nasumično miješa i stavlja na ploču za igru, nakon čega igrači traže riječi na mreži veličine 4x4. Vrijeme je obično ograničeno na tri minute i mjeri se pješčanim satom. Svrha: pronači i napisati što više riječi sa tri ili više slova. Riječi moraju biti sastavljene od susjednih slova u bilo kojem smjeru, vodoravno, okomito ili dijagonalno. Iste kocke (ili slova) ne smiju se koristiti dvaput u riječi. Vlastita imena nisu dopuštena. Riječi se boduju prema duljini. Olimpijada riječi Broj igrača: izborno Pribor: / Svrha: Poboljšanje vokabulara Svaki igrač pokušava izgovoriti što više riječi u minuti na isto slovo koje je odredio suigrač (ili odrasla osoba). Potonji takoder broji pravilne riječi. [1] Raskrižje Broj igrača: izborno Pribor: papir i olovka Svrha: obogačivanje rječnika. Osim papira za pisanje i olovke, potreban nam je sat za ovu igru pisanja. Smislite neku riječ, kao što je npr. RASPUST. Napišite riječ od gore prema dolje i odozdo prema gore desno od nje. Sada odredite koliko dugo igra treba trajati. Za to vrijeme svi moraju unijeti riječi koje počinju lijevim slovom i završavaju desnim. Tko je prvi medu vama, pobijedio je i smije izmisliti riječ za sljedeči krug. [1] Tko ima istu rimu? Broj igrača: izborno Pribor: karte s rimama Svrha: rime. Učenici iz torbe izvlače karte s rimama. Plešu uz glazbu. Kad glazba prestane, gledaju kartu i traže nekoga tko ima rimu za njihovu riječ. [1] Skriveni predmet Broj igrača: izborno Pribor: vrečica s predmetom 617 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. Svrha: opisivanje svojstava dodirom. Predmete od različitih materijala stavljamo u vrecicu ili kutiju s otvorom. Vrecica putuje u krug. Učenici pipaju i opisuju predmete: glatko, meko, toplo, hladno, hrapavo... Kad vrecica napravi krug, izvadimo predmet: oni imenuju predmet i tvar od koje je napravljen. [1] Što se skriva u vrečici 1? Broj igrača: izborno Pribor: razni predmeti Svrha: nadredeni pojmovi. U vrecici (kutiji) imamo razne artikle i to odjecu (šal, rukavice, vestu...), kape (šešir, šal, šešir), pribor za jelo (žličica, vilica, žlica - bez noža) i igračke (iz kutka za igru). Učenici dodirom prepoznaju predmete, govore za što ih koristimo i izgovaraju nadredeni pojam te rijeci. Svi artikli su razvrstani u 4 grupe (prstenovi) i dodaju nadredeni pojam - natpis ODJECA, POKRIVALA, PRIBOR ili IGRAČKE. [1] Što se skriva u vrečici 2? Broj igrača: izborno Pribor: vreča, razni predmeti Svrha: opisivanje svojstava predmeta. U vrecicu stavljamo meke, tvrde, bodljikave i glatke stvari. Odabrano dijete s povezom na očima dodiruje predmet, imenuje ga i govori kakav je na dodir. Takoder može reci dva svojstva. [1] 4. Zaključak Jako volim stvarati i voditi radionicu Igara riječi jer u njoj sudjeluju učenici koji su jako motivirani za ovaj oblik rada. Ove igre riječima takoder su prikladne za obogacivanje nastave, dodatne nastave ili za provodenje slobodnog vremena. Kroz igru učenici ne samo da obogacuju svoj vokabular, vec i treniraju pamcenje, razvijaju pažnju, ustrajnost... Igraju u parovima ili u grupama. Pritom se pridržavaju pravila i doživljavaju zadovoljstvo uspješno obavljenim zadacima - jačaju medusobne kontakte i društvene odnose. Stečeno znanje pokazuju na nastavi, dodatnoj nastavi i u svakodnevnom životu. 618 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 5/broj 8/ 2022. 5. Literatura [1.] Jezikovne igre. URL: http://cms.siel.si/documents/131/docs/jezikovne-igre-1.pdf [2.] (10. 1. 2022) [3.] Strokovna izhodišča posodobitve Koncepta odkrivanja nadarjenih otrok, učencev in dijakov ter vzgojno-izobraževalnega dela z njimi. Ljubljana (2019) Zavod RS za šolstvo. URL: https://www.zrss.si/pdf/strokovna izhodisca nadarjeni.pdf [4.] (11. 1. 2022) [5.] Žagar, D., Artač, J., Bezič, T., Nagy M., in Purgaj, S. (1999). Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: MIZŠ. 619