Stari iu mladi 81ovenec. Pobyti. 0. Poba^daj-eši superare, pobytivu optimus, — tije fortnna, pobyti f. victoria. S. Mislil bi, da je iz biti-bij^, ferire, pobitje clades ali victoria, kerpobiti^—bodem je nsl. pomuditi se; vendarpravite stsl. pobytinu adj. victoriae p. pobytna pesni,-noje znamenije, kakor pobedna pcsni, — slava, — no veničanije, iz pobcditi vincere (vid. bid-obideti VJ, str. 3). Povelja. S. Zdi se mi poscbno, da ste imeli stsl. žen. sp. povelja edictum, diploma, ker nsl. je navadno sred, sp. povelje, iz poveleti - evati - enije - ilelj itd. Povodu. 0. Povodu habena; occasio, ratio. S. V pervem smislu nii služi sploh: povodec camus, konj povodnik equus manualis stsl. konl povodinti; v drugem ga rabijo ini Slovani in ga želim rabiti i jaz: povod t. j. razlog, vzrok, kar pričina causa. Povrazii — povreslo. 0. Povrazu lobus, penna, lignum rotundum et politum, th. povrtiz; povreslo trutina (Wage), th. povrtiz: cf. povresti. S. In po vresti - ruz^ - zeši je stsl. ligare, povrtizati, povrazije ligamina, in nsl. pravite pri unem : povraz fiinis, čes. provaz, magy. pdraz, pri tem pa: poreslo garbenband, polj« povroslo itd. — Poveslo - smo pensurn lini je pa iz povesiti suspendere. Povutoriti. 0. Repetere,-rjenije repetito, povutor-arjati; polu viitora i. e. jedinii i polu vtitora: pol - tora sta; nsl. poltora, poldružica numus cum diraidio niagy. poltra. S. Ker imam torek ali vtorek, kaj ne bi rabil i povtoriti in povtarjati repetere za ponavljati renovare? Povedi - povesti. 0. Povedi f. je vzlasti doctrina, povestif. pa narratio, historia. S. Naj mi služi i povediniku i povestiniku nuncius, narrator, povedeti - ati - ovati i povesto - tvovati narrare, nunciare, povestKnu adj. historiae. Pogjbeli. S. lz pogybn^ti - gyn<^ti - gybati perire je pogyfrelilije-listvo exitium, dajati vi — datnnare, — linti adj. exitii; pogubiti - lja - avati perdere. Podvigu. 0. To je pa iz podvign^ti - ovati, žati - iti, zati-ovati movere, agitare, — sg moveri, agitari, verti, festinare, certare; podvigu certamen, sladiuni cf. ahd. wig and. vig. S. Podvizati incitare, movere in — s e. festinare? properare mi je znano (vid. Vertovec); a koristi mi jako tudi podvig, podviža - enje? podvižnik, podvižinii adj. certatorius p. podvižna moč, — no serce; podvizatelj, — zanje certamen, festinatio. Podretu. 0. Vocabulum obscurum, derivandum forte a rad. rek: podretu cognomen p. koji se zove — tomi hvalovič; cf. pog%slo - guslo cognomen (vid. gadati VI, 19). Podu. 0. Podii m. tabulatum, medium, solum cf. scr. pad ire gr. fiečiov; poždi m. pavimentum, (kar tudi pomostu m. - stinu adj. stratus) fundamentum, fovea, caverna. S. Bal sem se te besede, češ, da je tuja (Boden); a iz teh slsl. oblik vidim, da je slovcnska (Etage, Estrich), sploh je nsl. p od horreum. Pokrovu. 0. Operimentum, velamen, tectum . . - vije - vište ;-vid operculum in ecclesia p. bljudice si pokrovicemi, pokrovinu adj. tectus, pokroviteli patronus. S. Uasi rabimo nsl. krov, krovec, pokrov-ec . ., seni vendar časi dvoinil, jeli prav pišemo pokrovitelj, pokroviteljstvo, ker se glasi sicer le kriti, pokriti - ivati; a sedaj vidim, da je bila že Vaša. Iskati mi je le pravih pokroviteljev. Pologii. 0. Pologii depositum, legatum. S. Nsl. polog je kesselthal; a všeč nii je adj. stsl. pologii i položitu obliquus p. čerta ravna i pologa bulg., drevo položito. Polučaj. 0. Fatum , casus ; polučiti i polq,čiti - ati - evati - avati obtinere, nancisci, lucrari; polučiti sg accidere. S. Polučivu adj. idoneus; sicer pa prim. Iuča VII, 59. Polu. 0. Polti m. g. - lu a) latus, ripa; b) sexus; c) dioiidium; d) g. - I a haustrum. S. Poslednje je iz plati, poljem haurire; predzadnje se čita i stsl. pola in poli f., torej gen. do poli zur halfte; v drugem pomenu mi rabi sedaj Ie spol. Celo polje carapus primerjate s polii: rad. videtur esse pol, je suffixo. Poliza. 0. Poliza f. g. - z § utilitas, russ. dial. poliga: rad. Hg (cf. Iigukii VII, 59). S. Polizinti adj. utilis, poližiti sg utilitatem suscipere, pollziti - evati - Istvovati prodesse, polizije - zevanije utilitas, pollzlniku suasor.