KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 15 maja 1933. PATENTNI SPIS BR. 9997 Telefonaktiebolaget L. M. Ericsson, Stockholm, Švedska. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja. Prijava od 15 aprila 1932. Važi od 1 oktobra 1932. Traženo pravo prvenstva od 16 aprila 1931 (Švedska). Pronalazak se odnosi na automatska telefonska postrojenja, koja obuhvataju više centrala, čiji pretplatnički brojevi pripadaju zajedničkom redu brojeva, u kome prema raznim centralama — prema veličini postrojenja — pripadaju razne stotine odnosno razne hiljade i t. d. Kod postrojenja ove vrste razne su centrale u opšte spojene među sobom spojnim sprovodnicima tako, da je svaka centrala u stanju da o-brazuje sa svakom od ostalih centrala veze preko odgovarajućeg broja grupa spojnih sprovodnika, koji dakle razne centrale neposredno međusobno spajaju. Takvo piak postrojenje spojnih sprovodnika je ipak necelishodno sa gledišta ekonomskog, a naročito kod telefonskih postrojenja u provinciji, .gde se razne centrale nalaze na velikim međusobnim udaljenjima te bi stoga troškovi za spojne sprevodnike mogli da budu znatni. Stoga se teži da se po mogućnosti smanji broj spojnih sprovodnika time, što će se saobraćaj između od-* ređenih centrala vršiti preko drugih među ležećih centrala. Ovo postrojenje uslov-Ijava pak izvesne promene u postupku u-ključivanja jer se pri tome biranje raznih centrala ne može da vrši po prirodnom redu brojeva. Pronalazak ima za cilj da stvori sistem među centralnog saobraćaja između raznih centrala u postrojenju izložene .vrste i odnosi se naročito na telefonske sisteme, kod kojih se govorne veze između raznih centrala ostvaruju pod kontrolom registara. Pronalazak se u bitnosti odlikuje time, što tok uključivanja pazeći registar kod poziva u pravcu druge centrale preko jedne ili više među ležećih centrala biva primoran da ponovi upravljačke impulse, koji služe za biranje raznih centrala, dok se veza redom dalje i dalje predaje od jedne centrale ka drugoj uz posredovanje birača pravca na među ležečim centralama, koje se udešavaju pod kontrolom registra u pozivajućoj centrali. Birači pravca udeše-ni su tako, da oni mogu po izboru dalje da uključe delom ka jednoj ili ka više centrala, a delom ka automatskom telefonskom preključivaču pripadajuće centrale, pri čemu je registar primoran u prvom slučaju da ponovi kontrolne impulse odgovarajuće broju željene centrale, a u poslednjem slučaju pazi na udešavanje birača u automatskom telefonskom preključivaču u saglasnosti sa brojem traženoga pretplatnika. Pronalazak ćemo bliže opisati na osnovu priloženih nacrta. Sl. 1 je principielni dijagram, koji pokazuje najhitnije delove telefonskog postrojenja prema pronalasku, koje obuhvata automatske telefonske centrale A, B, C i telefonsku centralu D sa ručnim pogonom. SI. 2 pokazuje dva prijemnika TR, i TR„ impulsa struje kod t. zv. tranzitnog registra TM, koji služi za prelazni saobraćaj. SI. 3 pokazuje dva prijemnika impulsa RE, i RE;, kod markira-jućih registara M, koji pripadaju centrali A. SI. 4 i 5 pokazuju slične prijemnike im- Din. 105. puisa TR’, i TR’2 odn. RE’j, RE’, kod registra za prolazni saobraćaj ili tranzitnog registra TM’, koji pripadaju centrali B, odn. kod markirajućih registara M’, koji pripadaju istoj centrali. Slike 6 i 7 pokazuju slične prijemnike impulsa struje kod centrale C, pri čemu se pretpostavlja, da je i centrala C snabdevena sa tranzitnim agregatom, što ipak kod postrojenjai pret-stavljenog na sl. 1 nije potrebno. (Na sl. 1 je izostavljen taj agregat, ali u slučaju potrebe može biti predviđen i u centrali C slično kao i kod ostalih centrala.) SI, 8 do 13 pokazuju dijagrame pojedinih strujinih krugova koji pretstavljaju kako se stvara veza za razgovor kako u okviru jedne centrale, tako i od jedne centrale sa drugima i to si. 8 je tranzitni agregat u centrali A sa pripadajućim tražiocima TS, TV, registrom TM, kao i tražiocima IFV, 1FS odnosno UFS, UFV, koji posreduju saobraćaj, koji dolazi od druge centrale odn. koji ide ka drugoj centrali. SI. 9 pokazuje tražioce AS, SV, SS i LV uz pripadajući kompleks relea MRS, koji pripadaju automatskom mesnom telefonskom preključi-vaču centrale A. SI. 10 prikazuje markirajući registar M i njenu pripadajuću spravu za ponavljanje impulsa IM. SI. 11, 12, 13 pokazuju odgovarajuća postrojenja na centrali B. Sl. 1 pokazuje u principu osobine automatskih uključnih aparata na automatskim centralama i vrstu i način kako ti aparati sarađuju odn. kako treba u zajednici da rade. Mesna veza između dva pretplatnička mesta Pj i P2 ostvaruje se ovde preko' dva para birača AS, SV odn. SS, LV uz pripadajuće gajtanske sprevodnike SL,, SL2 i spojni sprovodnik FL. Na pretstav-Ijenom je primeru pretpostavljeno da su svi birači nenumerisani birači. Birač AS radi dakle kao pozivni tražilac, dok birač SV iznalazi slobodni spojni sprovodnik FL, posle čega se veza time dovršava, što se birač SS priključi istom spojnom sprovod-niku, dok se LV priključuje željenom pretplatničkom sprevodniku. Kod sledećeg o-pisanog sistema vrši se veza odn. vrše se veze uz kontrolu markirajućeg registra M na taj način, što na poznati način impulsima ppzivajućeg pretplatnika P, udešenl markirajući registar markira na određeni način željeni pretplatnički sprovodnik, posle čega na taj način markirani pretplatnički sprovodnik pronađe birač LV. Za vaspostavljanje veze između pretplatnika koji pripadaju raznim centralama, snabdevena je svaka automatska centrala sa dva biračka agregata UFS, UFV odn. IFV, IFS, koji se takođe sastoje od tražilaca, od kojih je prvo pomenuti agregat određen za saobraćaj koji polazi iz centrale, dok je drugi agregat određen za saobraćaj koji dolazi ka centrali. U oba ova agregata su takođe po par međusobno spojeni birači gajtanskim sprovodnicima SL4 odn. SL3, i birači UFS i IFS služe za to, da nađu spojni sprovodnik FL u mesnom telefonskom preključivaču, a birači UFV i IFV za uspostavljanje veze sa spojnim sprovodni-kom BL, koji spaja odnosne centrale. U pretstavljenom, primeru su spojni sprovodnici mnogostruko uključeni, kako na biračima UFV, tako i na biračima IFV, kada služe za posredovanje saobraćaja u oba pravca. Sl. 1 na pr. pokazuje kako se vaspostav-Ijaju veze između tri automatske telefonske centrale A, B, C i centrale D sa ručnim pogonom preko spojnih linija AL, BL, CL i DL. Preko sprevodnika BL i CL može se saobraćaj voditi u oba pravca, dok se preko sprovodnika AL odn. DL saobraćaj vodi samo u jednom pravcu. Postrojenje pretstavljeno- ovim primerom izvođenja ima jednu hiljadu pretplatnika u sa redom brojeva od 1000—1999, pri čemu centrala A ima brojeve 1100—1299, centrala B brojeve 1300—1499, centrala C brojeve 1500—1599 i centrala D brojeve 1000—1099. Razne centrale razlikuju se dakle međusobno u odnosu na obe prve cifre pretplatničkih brojeva. Povećanje broja pretplatnika i celog postrojenja do 10.000 pretplatnika jasno je da. se može izvršiti bez kakve osnovne i temeljne pre-pravke sistema. Pronalazak je nezavisan od veličine postrojenja. Razne centrale su u odnosu na postrojenje spojnih sprovodnika smeštene u u-zastopnom redu jedna za drugom tako, da se veze na pr. između centrala A i C moraju da vaspostave preko između ležeće centrale B, dok se veza od centrale C ka centrali D mora da vaspostavija preko centrala B i A. Ovakve veze preko jedne ili više među ležećih centrala treba da se mogu vaspostaviti prema pronalasku tako, da se za mesni saobraćaj u tim centralama nalazeći se aparati ne moraju da upotrebe. U tome su cilju sve centrale određene za prelazili saobraćaj snabdevene naročitim biračkim agregatom, koji ćemo dalje nazivati tranzitni agregat, pomoću koga se prelazne veze mogu neposredno vaspostaviti tako, da se dolazeći sprovodnik odn. spojni sprovodnik neposredno priključuje na odilazeći spojni sprovodnik, pomenutim agregatom, ka drugoj centrali. Pomenuti tranzitni agregat je u svima centralama istih osobina i sadrži izvesan broj birača u centrali A, koji rade kao tražioci, koji su obeleženi sa TS, TV i par po par su me- đus - bno sp . jeni gajianskim sprovodnicima SL;;. Ovi gajtanski sprovodnici snabdeveni su biračima pravca TM, koji služe za prijem impulsa, koji se ponavljanjem impulsa pomoću markirajućeg registra M šalju sa centrale p^zivajućeg pretplatnika. Ovi kon-trdlišu tok uključivanja tako, da; se veza dalje uključuje ili ka drugoj centrali ili ka pripadajućem automatskom preključivaču mesnog telefona, uvek prema tome da li željeni pretplatnik pripada drugoj kojoj centrali ili pripada onoj centrali u kojoj se nalazi tranzitni agregat. U prvom slučaju spaja se dolazeći spojni sprevodnik na pr. BL preko birača TS’ i TV’ tranzitnog a-. gregata sa jednim spojnim sprovodnikom, koji odilazi u željenom pravcu na pr. CL, a da se pri tome ne koristimo ni jednim delom preključivača mesnog telefona u centrali B. U drugom slučaju se dolazeći spojni sprevodnik BL prikjučuje preko ulaznog biračkog agregata IFV’, IFS’ centrale B na spojni sprevodnik FL’, posle čega se oslobađa tranzitni agregat i veza se vaspostavlja pomoću aparata automatskog preključivača mesnog telefona na sličan način, kao što se vrši i prilikom mesnog poziva. Mesna veza u centrali A vrši: se na sledeči način. Kod poziva pretplatnika priključuje se pripadajući mu pretplatnički sprovodnik preko pozivnog tražioca AS na gajtanski sprovodnik SL, i veza dalje uključuje preko pripadajućeg tražioca SV na spojni sprovodnik FL sa slobodnim markirajućim registrom M. Tada pretplatnik šalje sve impulse, koji odgovaraju broju željenoga pretplatnika i te impulse prima markirajući registar M. Ovaj tada vrsi markiranje željenog pretplatničkog spro-vodnika i stavlja istovremeno u pokret birač LV, koji pripada slobodnom gajtan-skom sprovodniku SL2. Ovaj vrši vezu sa željenim pretplatničkim sprovodnikom. Veza se time završava, što tražilac SS priključuje gajtanski sprovodnik SL2 na željeni spojni sprovodnik FL. Markirajući sprovodnik je tada slobodan i može da se upotrebi za uspostavljanje druge veze. Kod vaspostavljanja veze između poziva-jućeg pretplatnika P, centrale A i pretplatnika P2’ centrale B pozivajući pretplatnik treba kao i ranije da stavi u dejstvo njegov odašiljač struje u saglasnosti sa brojem željenog pretplatnika; na taj način poslane impulse primiče markirajući registar M na isti način kao i ranije. Pošto impulsi ipak u tom slučaju pokazuju, da poziv važi za drugu centralu, to će biti stavljen u dejstvo prvo birač UFS u odilazećem biračkom agregatu pa tek po tome pripadajući birač UFV, čime se veza dalje uključuje prema centrali B preko gajtanskog spro-vodnika SL4 i spojneg sprovodnika BL. O-vaj se sprovodnik BL tražiocem poziva TS’ u tranzitnom agregatu centrale B neposredno priključuje na gajtanski sprovodnik SL5’ i pripadajuću registarsku spravu TM’. Ova šalje sada preko spojnog sprovodnika BL dva impulsa natrag ka spravi IM za ponavljanje mpulsa u centrali A, koja se stavlja u delovanje i ponova šalje impulse k ji odgovarajući prvim dvema ciframa broja pretplatnika, koji se primaju u TM’ registPiju. Pošto u tome slučaju poziv važi za pretplatnika u centrali B, to regi-strujuća sprava TM’ vrši preključivanje govorne veze, koja se dalje uključuje preko para birača IFV’, IFS’ u dolaziećem biračkom agregatu na slobodni spojni sprovodnik FL’ u centrali B, posle čega se dosada zauzeti delovi tranz.tnog agregata o-sk bađaju i stavljaju u slanje pripravno za prijem drugih poziva. U istome trenutku, kada se dobije veza sa markirajućim registrom M’ u centrali B, ovaj registar šalje jedan jedini impuls struje, koji prima sprava IM za ponavljanje impulsa u centrali A i vrši, da ova šalje i tri poslednja impulsa, koji odgovaraju trima poslednjim ciframa broja pretplatnika, koje na uobičajeni način prima markirajući registar M’ centrale B. Posle toga oslobađaju se markirajući registar M i pripadajući ponavljač IM impulsa centrale A, i veza se preko para birača SS' i LV’ svršava u centrali B na sličan način, kao i kod poziva pretplatnika iste centrale. Kada pozivajući pretplatnik P, centrale A želi, da dobije vezu sa pretplatnikom P2” centrale C, to će se ta veza dalje uključiti na opisani način prvo, pri čemu se spojni sprovodnik BL priključuje kao i ranije preko tražioca poziva TS’ na gajtanski sprovodnik SL5’ i odgovarajući birač TM’ pravca. Ovaj kao ranije šalje dva impulsa natrag ka ponavljaču impulsa IM, koji ponavlja neposredno impulse, koji odgovaraju dvema prvim ciframa, broja pretplatnika. Pošto je TM’ u centrali B primilo te impulse, pripadajući tražioc TV’ udesi se tako, da se veza dalje uključuje preko njega i spojnog sprovodnika CL ka centrali C. Spojni sprovodnik CL se pri tome neposredno priključuje preko para birača 1FV”, IFS” u dolazećem agregatu upravo u do-lazećem biračkom agregatu centrale C sa slobodnim biračkim sprovodnikom FL” i preko njega sa markirajućim registrom M”, koji šalje sada impuls struje ka spravi za ponavljanje impulsa IM u centrali A, čime se prouzrokuje dalje odašiljanje impulsa, koji odgovaraju poslednjim trima ciframa broja pretplatnika, koje prima da- kle markirajući registar M” centrale C. Potom se markirajući registar M i pripadajuća mu sprava za ponavljanje impulsa IM u centrali A oslobode i veza se svršava preko parova birača SS”, LV” centrale C na sličan način kao i kod mesnog poziva. Kod nacrtanog primera centrala C nije određena za prelazni saobraćaj te stoga nema tranzitni .agregat. Kada pretplatnik P,” centrale C želi vezu sa pretplatnikom centrale D, koja je u-dešena za ručni pogon, to će se veza vas-postaviti posredovanjem tranzitnih agregata centrala B i A na sledeći način. Pretplatnik dobija neposredno vezu sa spojnim sprevodnikom FL” i pripadajućim mu mar-kirajućim registrom M” i po tome šalje impulse struje odgovarajuće broju pretplatnika, koje prima registar M”. Veza se tada dalje uključuje preko para birača UFS”, UFV” u izlazećem biračkom agregatu prema centrali B preko spojnog sprevodnika CL, koji dobija neposredno priključenje na birač pravca TM’ u prelaznom agregatu centrale B preko tražioca poziva TS’. Birač pravca TM’ šalje dva impulsa ka ponavljaču impulsa IM” centrale C, koji ponavlja impulse, koji odgovaraju obema prvim ciframa. Usled toga se dalje uključuje veza preko tražioca TV’ centrale B prema centrali A preko spojnog sprovodnika BL, koji se neposredno preko pozivnog tražioca odn. tražioca poziva TS priključuje na birač pravca TM u tranzitnom agregatu centrale A. Birač pravca TM šalje dva impulsa ka ponavljaču impulsa IM” centrale C, koji ponavlja impulse koji odgovaraju obema prvim ciframa broja stanice, koje sada prima TM, pri čemu se veza dalje uključuje preko spojnog sprovodnika AL i tražioca TV prema centrali D. Od centrale D, koja se pogoni ručnim pogonom, šalje se dakle jedan jedini impuls ka spravi za ponavljanje IM” centrale C, posle čega se opet dalje šalju prema centrali D impulsi, koji odgovarajp poslednjim trima ciframa broja pretplatnika, gde ih prima pokazivač brojeva. Veza se potom svršava rukom preko reze IJ. Pod ovim uslovima može se centrala, koja radi sa ručnim pogonom, pozivati samo sa obe prve cifre, dakle sa brojem 10, pri čemu od centrale D poslati impuls prouzrokuje samo uključenje mar-kirajućeg registra M” centrale C, posle čega pretplatnik saopštava telefoniskinji centrale D željeni broj pretplatnika, koga traži. Ručnim pogonom radeća centrala može da se priključi na proizvoljnog pretplatnika u automatskim telefonskim centralama i to preko spojnog sprovodnika DL, koji se u centrali A svršava sa tražiocem IV, pomoću koga dobija vezu sa spojnim sprevodnikom FL. Posle toga telefoniski-nja može da svaku željenu vezu na sličan način kao i pretplatnik centrale A da vas-postavi pomoću otpremnika impulsa priključenog na rezu UJ. Prema rečenom se dalje uključivanje veze u jednom ili u drugom ravcu kontro-liše markirajućim registrom a birači pravca u suglasnosti sa obe prve cifre broja pretplatnika. SI. 2 do 7 pokazuju, kako su prijemnici impulsa, markirajući registar i birač pravca izvedeni u tome cilju i kako su smešeni. Prijemnici impulsa birača pravca sastoje se od dva birača TR^ TR2 (si. 2), koji se pogone elektromagnetima TRMj odn. TRM2 na takav način, da se kontaktni kraci prilikom svakog padanja kotve pogonskog magneta dalje uključuju za jedan korak. Ne pretstavljeni kontaktni kraci spajaju na poznati način u svakom kontaktnom položaju suprotno ležeće kontakte u pripadajućem nizu kontakta. Svaki prijemnik impulsa sadrži više kontaktnih krakova i odgvarajući broj kontaktnih nizovod kojih se svaki sastoji od skroz prolazeće kontaktne šine i više pojedinih kontakta, koji odgovaraju raznim položajima kontakta. Prvi niz kontakta u svakom prijemniku impulsa služi za određivanje pravca u kome treba da se dalje vodi veza. U tome cilju kontrolišu ovi nizovi kako krug struje relea BI, koji stupa u dejstvo, kada poziv važi za pretplatnika te centrale, kojoj pripada odnosni tranzitni agregat, kako i dva markirajuća kruga struje H, V za tražilac TV u tranzitnom agregatu, cd kojih iii jedan ili drugi stupa u dejstvo, kada poziv važi za pretolat-nika druge centrale. Skroz prolazeća veza može u pretstavljenom primeru da se dalje vodi preko tražioca TV u dva razna pravca i to ili na desno, ili na levo prema si. 1, na pr. od centrale B prema centrali C, kada poziv dolazi od A, ili i prema A, kada poziv dolazi cd C. Isto tako može prolazna veza da se dalje vodi kod A i D, kada poziv dolazi od B ili i prema B, kada poziv dolazi od kakve druge centrale na nacrtu 1 nepretstavljene. Da bi se kontro-lisalo kretanje tražioca TV tako, da on traži slobodni spojni sprevodnik samo u okviru grupe sprovodnika, koji idu u željenom pravcu, vode se odgovarajući ispitujući krugovi struje H i V preko dve odgovarajuće grupe kontakta DG i BG u traži-oc TV. U saglasnosti sa gore u sl. 1 datom raspodelom brojeva na sprovodnika pretplatnika, koji prapadaju raznim centralama je grupa kontakta BG na si. 2, koja odgovara prema mestima B izilazećim spojnim sprovodnicima BL, priključena na treći, četvrti i peti kontakt u prijemniku impulsa TR2, odgovarajući ciframa, koje obele-žavaju stotine 3, 4, 5 u nizu brojeva, dok grupa kontakta DG, koja odgovara spojnim sprovodnicima, koji idu odn. izilaze prema centrali D, biva priključena na de-setični kontakt u prijemniku impulsa TR2, koji odgovara c.fri odn. koja obeležava stotine i to 0 u nizu brojeva. Rele BI, koji samo kod poziva prema pretplatniku u okviru centrale A treba da se stavi u dejstvo, priključen je na prvi i drugi kontakt u prijemniku impulsa TR2, odgovarajući stolnim ciframa 1 i 2 niza brojeva. U saglasnosti sa ovim je kontaktna grupa CG u tražiocu TV’, si. 4, odgovarajući stotoj cifri 5 priključena na peti kontakt u TR2’, dok je grupa kontakta AG, odgovarajući stotim ciframa 1, 2 i 0 priključena na prvom, drugom i desetom kontaktu u TR2’. Rele Bl’, koji treba radi poziva pretplatnika u okviru centrale B da se stavi u delovanje, priključen je u saglasnosti sa time na treći i četvrti kontakt u TR.,’. Kada je centrala C snabdevena tranzitnim agregatom onda pripadajući mu prijemnici impulsa TR,” i TR2” mogu biti tako' smešteni prema đatom sistemu, kao što to pokazuje si. 6. SI. 3, 5 i 7 pokazuju prijemnike impulsa, koji pripadaju markirajućim registrima raznih centrala, koji registruju prvu i drugu cifru u brojevima pretplatnika. Ovi prijemnici impulsa imaju za zadatak, da odrede, u kome pravcu treba veza da se dalje vodi od spojnog sprovodnika FL, FL’ odn. FL”, pri čemu se i kod centrala A i B isto tako ima da računa sa tri razne mogućnosti i to sa vezom sa pretplatnikom u okviru iste centrale preko birača SS, LV odn. SS’, LV’, ili sa pretplatnikom na jednom ili na drugom od dve ostale centrale preko birača UFS, UFV.odn. UFS’, UFV’. U prvom slučaju stavlja se u dejstvo rele RI, čiji se krug struje odgovarajući izabranoj podeli brojeva na si. 3 vodi preko kontakta u prvi položaj kontakta prijemnika impulsa RE2. U oba druga slučaja treba tražilac UFV odn. UFV’ da može da po. traži slobodni spojni sprovodnik u okviru dve grupe od spojnih sprovodnika koji iJ zilaze u raznim pravcima. Tražilac UFV centrale A treba dakle da može da vasp'o-stavi po izboru vezu sa spojnim sprevodnikom BL ili spojnim sprovodnikom AL, dok tražilac UFV’ centrale B treba da bude u stanju da vaspostavi vezu sa spojnim sprovodnikom CL ili spojnim sprovodni-kem BL. U tome cilju se kontrolišu ispii tivački krugovi struje tih tražioca pomoću odgovarajućih relea UFR,, UFR„ odn. UFRj’ UFR2’, čiji se krug struje sa njihove strane kontroliše prijemnicima impulsa RE2 odn. RE2’. Kao što se vidi iz si. 3 rele UFRj priključen je u saglasnosti sa izabranom podelom brojeva na treći, četvrti i peh kontakt prijemnika impulsa, odgovarajući stotim ciframa 3, 4 i 5 u brojevima pretplatnika, dok rele UFR2 je priključen na deseti kontakt, odgovarajući stotoj cifri O. Odgovarajući je rele RI’ na si. 5 priključen u trećem i četvrtom položaju prijemnika impulsa RE2’, dok je rele UFRj’ priključen na kontakt u petom položaju kontakta i rele UFR2’ na kontaktu u prvom, drugom i desetom položaju kontakta. Od centrale C mogu da se vaspostavljaju veze samo u jednom pravcu, i to preko spojnih sprovodnika CL prema centralama B, A i D. Dakle sledstveno tome osim relea RI”, koji se stavlja v dejstvo pri pozivu pretplatnika centrale C, imamo ovde samo još rele UFR2”, koji se stavlja u . dejstvo pri pozivu ka drugoj kakvoj centrali, iz slika 7 vidi se neposredno, kako se kru« govi struje za taj rele kontrolišu prijemnikom impulsa kod podele brojeva, kakva je ovde izvedena. Pretpostavimo da su birači AS, SV, SS, LV. IV, IFV, IFS, UFS, TS, TV i odgovarajući birači u drugim centralama obrtni birači, čiji kontaktni kraci kruže uvek u istom pravcu, i da oni nemaju stvarnog normalnog položaja, nego da ostaju u zauzeto n položaju posle prekidanja razgovorne veze i da se svaki put pri upotrebi stavljaju u kretanje iz toga poslednjeg udešenog položaja. Birači mogu biti iste konstrukcije, kao što su gore opisani prijemnici impulsa u markirajućim registrima i pretežnim agregatima. Svaki markirajući registar ima četiri prijemnika impulsa, koji su kod centrale A obeleženi sa RE,, RE2, REa, RE4 i jedan redni uključivač SO,, kojim se razni nizovi impulsa^ mogu da podele na razne prijemnike impulsa. Prijemnik impulsa TR1; TR2 pretežnog agregata kontroliše se na isti način rednim uključivačem SCU. Svakom markirajućem registru M pripada po jedna sprava za ponavljanje impulsa IM, koja se sastoji od ponavljača impulsa REr„ rednog uključivača S02 i pripadajućeg im relea, si. 9. Svi redni uključivači SO,, S02, SO.? kao i ponavljač impulsa RES su uopšte iste konstrukcije kao i gore opisani prijemnici impulsa. Krugovi struje, pomoću kojih se markiraju željeni pretplatnički sprovodnici, kontrolišu se rd markirajućih registara na poznati način pomoću serije markirajućih relea (si. 9), koja sadrži izve-san broj stotinsfcih relea LH i izvesan broj desetičnih relea IT. Radi pokazivanja načina delovanja uz pripomoć sl- 9—-13, pretpostavimo prvo, da centrali A priključeni pretplatnik želi da dobije vezu sa drugi n pretplatnikom (sl. 9), koji pripada istoj centrali. Kada pozivajući pretplatnik podigne svoj mikrote-lefon, zatvara se krug struje 1 preko pretplatničkog sprevodnika L1 namotajem LLl pripadajućeg linijskog relea LR, i rele za stavljanje u pogon LG, koji je zajednički za jednu grupu pretplatnika. Liniski rele LR5 je kombinovani pozivni i prekidni rele, a što se tiče njegove konstrukcije on je tako zvani stupanjski rele, čija se kotva strujama razne jačine može udesiti na dva razna položaja, u kojima se deluje na dve razne grupe kontakta. Strujom u krugu struje 1 privlači liniski rele svoju kotvu u prvi položaj, čime je spremljen krug ispitivačke struje za tražioca poziva AS. Istovremeno rele LG privlači svoju kotvu, te se zavara krug struje 2 za stavljanje u pogon releom IA na svima slobodnim tražiocima poziva AS, koji pripadaju istoj grupi pretplatnika. Rele IA sa. svoje pak strane pak zatvara impulsni krug struje 3 za pripadajući mu pogonski magnet ASM. Tražilac poziva, koji prvo nalazi pozivajući pretplatnički sprovodnik, time se dovodi u mirovanje, što se ispitivački krug struje 4 zatvara ispitivačkim releom ITt, koji koji privlači svoju kotvu i prekida pogonski krug struje 3. Istovremeno taj rele na kratko spaja jedan deo svoga nanotaja, čime se pretplatnički sprovodnik obeleža-va kao zauzet za ostale tražioce poziva. Rele ITj zatvara i impulsni krug struje 5 pogonskog magneta SVM tražioca SV pripadajućeg istom gajtanu, koji se time u cilju traženja slobodnog spojnog sprevodnika FL stavlja u kretanje. U ispitivajućem krugu struje tražioca poziva nalazi se i namotaj LL2 na li niskom releu LR,, koji prilikom zatvaranja ispitivačkog kruga struje 4 privlači svoju kotvu u drugi položaj, pri ■čemu se prekida krug struje kroz namotaj LL1 i pogonski rele LG. Linijski rele ipak drži privučenu svoju kotvu. Liniski krug struje zatvara se preko putanje struje 6, koja sadrži rele IA. Kada tražilac SV nađe slobodan liniski provodnik FL sa slobodnim markirajjućim registrom, zatvara se ispitivački krug struje 7 preko prijemnika impulsai REj registra u prvom položaju. Pri tome ispitivački rele IT2 privlači svoju kotvu čime se zauzima spojni sprovodnik FL i to time, što ispitivački rele IT2 na kratko spaja jedan deo svoga namotaja. Krug struje 7 sadrži rele ST, koji sada pri-jednu grupu pretplatnika. Liniski rele vlači svoju kotvu i priključuje registar na spojni sprovodnik. Rele IT2 isklju- čuje i'ele IA, pri čemu liniski krug struje biva zatvoren impulsnim releom RA na registar preko kontakta 8 i 9 relea ST. Rele RA tada privlači svoju kotvu i uključuje usponvački rele RH,, koji sa svoje strane zatvara krug struje 10 za rele RH2 i zujilački krug struje 11 izvora struje SUj preko^ rednog uključivača SC^ u njegovom prvom položaju. Zujilačka struja ide kroz namotaj SUL na releu RA i usled toga inducira naizmeničnu struju u liniski krug struje, čime se pretpatnik oba-veštava, da je sprovodnik tada priključen na registar i da slanje impulsa može da počne. Istovremeno se vrši preključivanje ispitivačkog kruga struje 7, koji se tada priključuje preko kontakta 12 na releu RH,. Slanjem impulsa prouzrokovano prvo prekidanje u liniskom krugu struje vrši prestanak nadražaja impulsnog relea RA, pri čemu se krug struje 13 zatvara za us-porivački rele RV. Osim toga se krug struje 14 za uključivački magnet REM, prijemnika impulsa RE, zatvara i taj magnet privlači svoju kotvu, a da pri tome i-pak ne dođe do daljeg uključivanja kontaktnih krakova. Dalje se krug struje 15 za uključivački magnet SOM, rednog uključi-i vača SO, zatvara, koji takođe privlači svoju kotvu, a da pri tome ne prouzrokuje dalje uključivanje kontaktnih krakova. Čim impulsni rele RA posle prvog prekida u liniskom krugu struje opet privuće svoju kotvu, prekida se krug struje 14 za uključivački magnet REM„ dok međutim rele RV drži privučenu svoju kotvu. Kontaktni kraci se pri tome toga prijemnika impulsa RE, dalje kreću za: jedan korak. Tome sledujući prekidi struje u liniskom krugu struje prouzrokuju na sličan način korak po korak dalje kretanje kontaktnih krakova prijemnika impulsa RE, u položaj, koji odgovara broju poslatih impulsa. Posle završetka prvog niza impulsa rele RV prestaje da bude nadražen, krug struje 15 se prekida i redni ukliučivač SO, se pomera u drugi položaj. U tome položaju se uključivački magnet REM2 prijemnika impulsa RE2 uključuje u krug struje 14. Sledeči niz impulsa sledstveno tome se prima i registruje pomoću RE2. Na sličan način prijemnici impulsa REa i RE, regi-struju treći i četvrti niz impulsa. Pretpostavimo, da su prijemnici impulsa registra udešeni odgovarajući željenom broju pretplatnika 1101. Prijemnici impulsa RE, i RE2 i RE, pri tome stoje u njihovom prvom numeričnem udešenom položaju od normalnog položaja (sasvim levo na nacrtu) polazeći, dok prijemnik impulsa RE2 stoji u njegovom desetičnom položaju. Neposredno posle slanja oba prva niza impulsa zatvara se krug struje 16 preko prijemnika impulsa REi i RE2 za rele Rl, koji ustanovljava, da se poziv odnosi na pretplatnika u krugu .ste centrale. Rele RI privlači svoju kotvu i sprema krug struje 17, koji se zatvara preko kontakta na rednom uključivaču SOj u njegovom pekom položaju, koji je dostigao redni u-ključivač SOj, pošto su odaslana prethodno sva četiri n.za impulsa. U krugu struje 17 nalazi se rele RG,, koji tada privlači svoju kotvu i ukoči se preko kontakta 18. Rele RG1 zatvara osim toga krug struje 19 preko stotinskog relea LH,, koji sa svoje strane zatvara krug struje 20 preko desetičnog relea LT0, koji zatvara tada markirajući i ispitivački krug struje 21 preko otpora W2. Ovaj krug struje za ispitivanje i za markiranje sprevodnika željenog pretplatnika zatvoriće se samo onda, ako je željeni pretplatnik slobodan. Krilg struje 21 sadrži rele RL, koji tada privlači svoju kotvu. Međutim je uključni magnet SOM1 rednog uključivača S01 uključen u impulsni krug struje 22, čime se redni uključivao SOi korak po korak kreće u nupred. Ovo kretanje se prekida, kada je pretplatnik slobodan, čim se rele RL na-draži, pri čemu SOj ostaje stojeći u jednom međupoložaju. Rele RL istovremeno zatvara krug struje 23 preko usporivač-kog' relea; US, koji; pripada slobodnom bU račko paru SS, LV, i tada privlači svoju kotvu i sa svoje strane zatvara impulsni krug strujie 24 za pogonski magnet LVM birača sprevodnika LV. Kada birač LV nađe pretplatnički sprevodnik obeležen (markiran) krugom struje 21, zatvara se ispitivački krug struje 25 i preko relea RL dobija struju paralelno struji kruga struje 21 kroz otpor W2. U krugu struje nalazeći se ispitivački rele UT, privlači pri tome svoju kotvu, čime se birač sprevodnika dovodi u mirovanje. Istovremeno se zatvara impulsni krug struje 26 za pogonski magnet SSM tražioca SS priključenog za isti gajtan tako, da tražilac počne da se kreće. Kada on nađe releom RG, u registru markirani spojni sprovodnik FL, zatvara se ispitivački krug struje 27 preko relea SBR i UT2. Rele UT2 privlači svoju kotvu i dovede tražioca u mirovanje. Istovremeno se prekida i krug struje za puštanje u rad 23. Kad rele US otpusti na jedan trenutak kotvu, to će se pogonski krug struje pre-ključiti tako, da sledeči poziv uzima najbliži par birača SS, LV i njemu pripadajući gajtanski sprovodnik u pomoć. Nadraže-njem ispitivačkog relea UT2 isključuje se pogonski rele US i na mesto njega se dalje uključuje pogonski krug struje 23 do pogonskog relea za sledeči gajtanski sprovodnik i ka pripadajućem paru birača U2 odn. U3. Da bi se sprečilo, da se ka tome gajtanskom sprevodniku pripadajući tražioci istim pozivom stavljaju u kretanjei rele US izrađen je tako trom, da krug struje ostaje prekinut, dogod se pogonski krug struje 23 u registru (isključenjem registra od spojnog sprovodnika) definitivno ne prekine. Ako bi svi gajtanski sprovodnici bili zauzet:, to će se na mesto njih zatvoriti putanja sruje 23 preko relea RU i pretplatnik dobija signal zujanja od izvora struje SU2. Dalje se zatvara krug struje 28 preko trećeg sprovodnika i liniskog relea LR2 pozvanoga pretplatnika, koji rele neposredno privlači svoju kotvu u drugi položaj. Najzad se veza svršava preko kontakta 29,30 na releu UT2. Prilikom zatvaranja ispitivačkog kruga struje 27 privlačio je i rele SBR svoju kotvu i zatvarao' krug struje 31 preko uspo-rivačkog relea SHA, koji je sa svoje strane zatvarao krug struje za održavanje relea SBR preko kontakta 32. Istovremeno se vrši preključivanje liniskog kruga struje 7 tako, da on tada ide preko otpora W3. Pri tome se prekida struja za priključni rele ST, čime se registar isključuje. Krug struje mikrofona pozivajućeg pretplatnika je tada preko kontakta 33, 34 i preko namo-taja relea SA zatvoren. Rele SHA ostaje nadražen u krugu struje preko kontakta 35 na releu SA. Kada priključni rele ST otpusti svoju kotvu, onda prestaje nadraženje redom jedno za drugim u releima RA, RH, i RH2. Rele RH2 zatvara krug struje za vraćanje odn. krugove struje za vraćanje 36, 37, 38, 39 i 40 za prijemnike impulsa RE,, RE2, RE3 i RE4, koji se vraćaju natrag u njihov normalni položaj. Natrag vraćajući impulsi stavljaju u dejstvo usporivački rele RM, koji prekida kontakt 41 u ispitivačkom Jkrugu struje 7 tako, da ne može da se ostvari nov priključak preko spojnog sprovodnika FL pripadajućeg registru pre nego što se registar vrati u normalan položaj. Kao što se vidi tada i ostali relei u registru kao i relei u seriji markirajućih relea MRS ostaju bez nadraženja. Krug struje 23 se pri tome prekida u registru kod RG,, pre nego što bi još usporivački rele (US) imao za to vremena, da otpusti svoju kotvu, čime se sprečava da se mogu staviti u dejstvo birači LV i SS, koji pripadaju drugom posredničkom gajtanu. Pozivanje željenoga pretplatnika vrši se na sledeči način: Rele SBR zatvara krug struje 42 za signalnu spravu PW koja periodične šalje signalnu struju preko kruga struje 43 i sprevodnika L2 pozvanoga pretplatnika. Krug struje sadrži namotaj AL usporivačkeg relea STR, koji se ipak ne stavlja u dejstvo signalnom strujom. Kada pozvani pretplatnik odgovori, onda se 1 niski krug struje zatvara preko pretplatničkog aparata na takav način, da rele STR privlači svoju kotvu, pri čemu signalna sprava PW biva isključena, i rele STR se prvo uključuje njegovim namota-jem HL u krug držačke struje 44. Istovremeno se rele SB uključuje u liniski drug struje pozvanoga pretplatnika, pri čemu rele STR debija držačku struju preko kontakta 45. Razgovorna veza je na ovaj način uspostavljena. Kada na kraju razgovora pozivajući pretplatnik prvi obesi (ostavi) njegov mi-krctelefon, to će prestati nadraženje u releu SA, prekinuće se krug struje za rele SHA kod 35 i na mesto ovoga uključiće preko kontakta 46 rele SHB. Pri tome se prekidaju krugovi struje 7 i 4 i šiniski rele (LR,) će ostati bez nadraženja. Pretplatnički sprevodnik L, je time odvojen od veze i pretplatnik može ponovo da zove i to odmah. Pozvani pretplatnik ostaje, dogod ne ostavi odn. dogod ne obesi svoj mikro-telefon, priključen na spojni sprovodnik FL. Pri tome otpušta rele SB svoju kotvu i 'crcu z rokuje prestanak nadražaja relea SHB, STR, SBR, UT2, UT, i LR2. Kada u-> mesto ovoga pozvani pretplatnik prvi o-besi svoj mikrotelefon, to će rele SB ostati bez nadraženja, ali će relei STR i SBR do-bijati i dalje kao i dotle držačku struju preko kontakta 32 na SHA. U ovome slučaju pak ostaje veza i na dalje, sve dogod i pozvani pretplatnik ne obesi svoj mikrotelefon. Kada pozvani pretplatnik ne može da odgovori jer je zauzet, to kao što je p'o-menuto ne može da se zatvori krug struje 21 i rele stoga ostaje (RL) u mirovanju. Redni uključivao SO, će stoga nastaviti dalje njegovo kretanje sve do svoga poslednjega položaja, u kome rele RU dobija struju preko kruga struje 47. On tada privlači svoju kotvu, drži se i zatvara preko 48 i 49 zujalov krug struje 50 kakvog izvora zujeće struje SU2 pomoću namotaja SUL na releu RA. Rele RU prekida krug struje 17 za rele RGt koji dakle ostaje bez nadražaja i sa svoje strane prekida krugove struje za markirajući rele u seriji relea za markiranje MRS. Zujalovim signalom izveštava se pozivajući n^etplatnik, da je željeni pretpatnik zauzet. Kada on o- pet obesi svoj mikrotelefon, rele RA ostaje bez nadražaja, veza se prekida i registar se vraća u normalan položaj. Pretpostavimo, da pretplatnik centrale A želi da dobije vezu sa pretplatnikom priključenim na centralu B, na primer sa brojem 1351. Pozivajući pretplatnik šalje udare struje koji odgovaraju tome broju. Priključak na registar vrši se opet na gore izloženi način takođe i udešavanje registra pomoću oba prva niza impulsa struje t. j. prijemnici impulsa RE, i RE2 udese se u prvi odnosno u treći položaj. Rele RI se dakle u tome slučaju ne stavlja u dejstvo. Ovo ima za posledicu da se uključuje poziv ka centrali B, kao što će se to videti iz sledećeg. Posle slanja drugog niza impulsa ide sledujući uključivač SOt u treći položaj u kome se zatvara krug struje 51, koji kcntroliše RI, preko relea RG2, koji svoju kotvu privlači i preko svoga kontakta 25 uključuje u držački krug stru-kontakta 52 uključuje u držački krug struje. Istovremeno se spojni sprovodnik FL zivni (si. 8), i to time, da se rele RG2 priključi na ispitivački kontakt spojnog sprevodnika u tražiocu poziva UFS preko svoga kontakta 53, minus pola baterije. Prijemnik impulsa RE, osim toga markira pravac izilazećeg poziva i to zatvaranjem putanje struje 54 releom IJFR, (si. 8), čime se primorava tražilac UFV dai traži vezu samo sa spojnim sprovodnicima BL koji izilaze ka centrali B. Ovome sledujući treći i četvrti nizovi impulsa udešavaju prijemnike impulsa RE;! i RE4 na ranije opisani način u peti odn. u prvi, položaj. Kada rele UFR, (si. 8) privuče svoju kotvu, zatvoriće se pogonski krug struje 55 za sve slobodne tražioce poziva UFS. Ovaj krug struje sadrži rele UFA, koji privlači svoju kotvu i zatvara krug struje 56 za usporivački rele UFH, koji sa svoje strane zatvara impulsni krug struje 57 za pogonske magnete USM tražioca poziva. Prvi tražioc poziva, koji nalazi markirani spojni sprovodnik FL, zatvara ispitivački krug struje 58, i ispitivački rele koji se nalazi u tome krugu struje privlači svoju kotvu i dovodi do mirovanja birač. Ispitivački krug struje sadrži i rele SFR (si. 9), koji takođe privlači svoju kotvu, čime se ipak za trenutak ne prouzrokuje nikakvo dejstvo. Rele UFT1 zatvara i pogonski krug struje 59 za pogonski magnet UVM tražioca UVF i istovremeno srpema za njega ispitivački krug struje 60, koji se zatvara čim UFV nađe slobodni spojni sprovodnik BL, koji izlazi u pravcu određenom releom UFR,. Kada pripadajući ispitivački rele UFT2 usled toga privuče svo- ju kotvu, prekida se pogonski krug struje 55 i na mesto toga se paralelno uključuje krug struje 61 za rele UFA i releom MP sl. 10 u spravi za ponavljanje IM. Rele MP privlači svoju kotvu i ukoči se pre-, ko putanje struje 62. Istovremeno prekida krug struje 51 za rele RG2, koji ostaje bez nadražaja i prekida krug struje 54 za rele UFRj^ (sl. 8), pri čemu se prekida i krug struje 60. Rele UFT2 (si. 8) ostaje pored toga ipak nadražen vodeći struju preko svoga kontakta 63. Kada RG2 (si. 9) otpusti svoju kotvu, istina da se “prekida krug smje 58 na kontaktu 53, ali ispitivački krug struje ipak ostaje zatvoren preko kontakta 64 na releu SFR. U ispitivačkom krugu struje 60 (si. 8) nalazi se isključni rele FBR koji je privukao svoju kotvu i time isključio liniski rele FLR, koji pripada spojnem sprevodniku BL. Time je veza do centraie B završena. Kada ispitivački rele UFT2 privuče svoju kotvu, onda je zatvoren liniski krug struje 65 preko spojnog sprevodnika BL. U liniskom krugu struje 65 sadrži se tranzitni agregat centrale B pripadajući liniskom releu FLR’ (si. 11), koji rele tada privlači svoju kotvu i time markira spojni sprovodnik kao pozivni sprovodnik. Rele FLR’ zatvara dakle pogonski krug struje 66 za sve slobodne tražioce poziva TS’ i istovremeno sprema zatvaranjem njegovog kontakta 67 ispitivački krug struje. U krugu struje 66 nalazi se pogon-sk; rele TA’, koji tada privlači svoju kotvu i sa svoje strane uključuje na svome kontaktu 68 usporivački rele TH’, koji zatvara impulsni krug struje 69 za pogonske magnete TSM’ tražioca poziva. Onaj tražilac poziva TS’, koji prvi nađe spojni Sprovodnik, zatvara krug ispitivačke struje 70, u kome se nalazi ispitivački rele TT’, koji privlači svoju kotvu i dovodi tražilac poziva do mirovanja. U tome ispitivačkom krugu nalazi se rele FBR’, koji privlači svoju kotvu i isključuje liniski rele FLR’. Umesto toga se rele TA’ uključuje u liniski krug struje preko putanje struje 71. Kada je ispitivački rele TT’, privukao svoju kotvu, onda se zatvorio impulsni krug struje 72 pogonskim magnetom SOM.,’ rednog uključivača S03’. Redni uključivač je time stvarno udešen u drugi položaj u kome pogonski magnet opet do-bija struju preko impulsnog kruga struje 73, čime redni uključivač biva udešen u peti položaj u kome on privremeno osta-ie nepomičan. Prilikom prelaza preko trećeg i četvrtog položaja šalju se redom jedan za drugim dva impulsa struje preko putanje struje 74 povratnom impulsnom releu BSR’, čime se vrši promena pravca struje u liniskom krugu struje 65, 71. Time se nadražuje polarizirani rele UFP u centrali A (si. 8), koji leži u krugu struje, tako, da on dva puta privuče svoju kotvu. Tim se šalju dva impulsa struje preko je-dn kruga struje 75 koji se pruža sve do ponavljača impulsa IM (si. 10). Ovaj krug vođen preko rednog uključivača S02 (si. 10) u prvom položaju, vodi i grana se kroz usporivački rele MK i uključni magnet SOM2 rednog uključivača. Ovim se impulsima redni uključivač S02 dalje vodi za dva koraka u treći položaj. Kada rele MK posle slanja drugoga impulsa pusti svoju kotvu zatvara se putanja struje 76 za rele MS, koji privlači svoju kotvu i zatvara krug struje 77 za pogonski magnet REM5 ponavljača impulsa RE5. U tome krugu struje ostaje ipak bez dejstva pogonski magnet REM., dok rele MR, ležeći u istom krugu struje privlači svoju kotvu i uključuje na svoj kontakt 78 nele MR2 koji privlačenjem kotve (sopstvene) na kratko spaja rele MR,. Usled toga uključni magnet REM. privlači svoju kotvu, a da pri tome ipak ne prouzrokuje dalje uključenje kontaktnih krakova ponavljača impulsa. Tek kada rele (MR2) postane nenadražen, jer je rele MR, otpustio svoju kotvu, postaje pogonski magnet (REM5), nenadražen i ponavljač impulsa RE5 se kreće u njegov prvi brojni udešljivi položaj. Istovremeno je pri tome krug struje jedan put prekinut, koga kon-troliše reie MR2. Ovo prekidanje struje ponavlja se releom UFA si. 8 i dalje se prenosi prema releu TA’ (si. 11) na tranzitnom odn. prelaznom agregatu centrale. Kada rele TA’ usled toga otpušta svoju kotvu, šalje se jedan mpuls struje preko putanje struje 79 i rednog uključivača S03’ u petom položaju pogonskom magnetu TRM,’ prijemnika impulsa TR,’, koji se kreće za jedan korak dalje. Usled opisanog naizmeničnog dejstva između relea MR, i MR„ na ponavljaču impulsa (sli. 10) se ponavljač impulsa RE5, kao što se to neposredno vidi, daije kreće korak po korak; kod svakoga se koraka šalje na opisani način po jedan impuls ka tranzitnom agregatu tako, da prijemnik impulsa TR,’ biva udešen na tranzitnom agregatu u istom taktu sa ponavljačem impulsa RE0 i to toliko dugo, dok ponavljač REr> ne dcspe u kontaktni položaj koji odgovara položaju udešavanja prijemnika impulsa REV Pretpostavimo da je u ovom slučaju RE, u prvi položaj udešeno, onda je tome sledujući i ponavljač impulsa RE5 udešen u njegovom prvom položaju. Dakle i prijemnik impulsa TR,’ u tranzitnom agregatu nalazi se sada u svome prvome brojnom položaju. U tim položajima REj i RES zatvara se krug struje 80 za rele MT, koji privlači svoju kotvu i prekida krug struje 77, čime RE3 dovodi do mirovanja te prestaje slanje impulsa. Istovremeno se zatvara krug struje 81 za pogonski magnet SOM;, rednog uključivača S02; magnet privlači svoju kotvu, a da pri torme ne uključuje dalje sledujući uključivač. O-sim toga se usporivački rele MV uključuje preko kontakta 82, koji prekida krug struje 80 pa time i krug struje 81. Usled toga se redni uključivač dalje kreće u četvrti položaj, u kome je rele MS sada kao i ranije sprovodljiv za struju. Rele MV, koji se drži preko jednog kontakta na RE5, sada uključuje pogonski magnet REM5 u impulsni krug struje 83, čime se RE5 vraća natrag u normalni položaj. U normalnom položaju ponavljača impulsa prekida se držački krug struje za rele MV, koji otpušta svoju kotvu i opet zatvara krug struje 77 pomoću REM5 i MR,. Sada se ponavlja opisani postupak u-ključivanja, t. j. ponavljač impulsa RE5 o-pet se korak po korak dalje uključuje na-izmeničnim dejstvom relea MR, i MR„ uz istovremeno slanje nizova impulsa (si. 11). Posle slanja prvog niza impulsa, za vreme kojeg je usporivački rele TK’ (sl. 11) drži svoju kotvu privučenu a usled čega je bio zatvoren krug struje 85 za uključili magnet rednog uključivača SCk,’, rele TK otpustio je svoju kotvu i time primorao redni uključivač SO.,j da se udesi u šesti položaj, u kome je prijemnik impulsa TR2’ uključen i spreman za prijem impulsa drugoga reda odn. niza. Drugi niz impulsa prema tome udešava prijemnik impulsa TR'o. Broj impui&a koji se šalju prema TR.,’, određen je u tome slučaju položajem, koji zauzima prijemnik impulsa RE2 u markirajućem registru M (si. 10); rele MT dobija sada struju preko putanje struje 84 odgovarajuće krugu struje 80, koja se putanja sada zatvara preko kontakta na RE., i RE5 u njihovim trećim položajima. Posle slanja tih impulsa ide redni uključivač S02 u njegov peti poožaj, dok se ponavljač "impulsa vraća na napred opisani način u normalni položaj. Kada TK’ (si. 11) otpusti svoju kotvu, dalje ide redni uključivač SCV na tranzitnom agregatu u svoj sedmi položaj. Tok uključivanja može da se razvija na dva načina uvek prema tome da li poziv važi za pretplatnika koji pripada centrali B ili centrali C. U uzetom slučaju je pretplatnik centrale A pozvao pretplatnika sa brojem 1351 koji pripada centrali B. Odgova- rajući tome su i prijemnici impulsa TR/ i TR2’ udešeni u tranzitnom agregatu centrale B u prvi odn. u treći kontaktni pplo-žaj. Oba ova prijemnika impulsa prema tome kontrolišu tok uključivanja na takav način, da se veza u okviru centrale B svršava bitno na isti način, kao kad bi poziv dolazio od pretplatnika koji pripada centrali B. Spojni sprevodnik BL se dakle preko biračkog agregata IFV’ i 1PS’ (si. 11) priključuje u okviru centrale B i na markirajući registar M’ (si. 13) i na spojni spro-vodnik FL’ (si. 12). Markirajući registar se tada slanjem impulsa od markirajućeg registra M centrale A odgovarajući broju pretplatnika udešava, posle čega se veza svršava preko para birača SS’ LV’. Tok uključivanja je sledeči: Kada S03’ (si. 11) pređe u sedmi položaj zatvara se putanja struje 86 za uspori-vački rele BI’ koji svoju kotvu privlači i prekida krug ispitivačke struje 70 tako, da rele FBR’ postane nenadražen. Istovremeno prestaje nadražaj i kod relea TT/, čime se prekida veza BL sa tranzitnim agregatom j taj se agregat oslobođava. Kada FBR’ otpusti svoju kotvu onda se opet u-kljjuči rele FLR’ u liniski krug struje namesto TA’, pri čemu BI’ dobija držačku struju preko kruga struje 87, koji sadrži pogonski rele IFA’ za sve slobodne tražioce poziva IFV’ u istom agregatu tražilaca, koji posreduje dolazeći saobraćaj. Tražioci poziva IFV’ stavljaju se u kretanje na ranije opisani način zatvaranjem kruga struje 88. Prvi tražilac poziva, koji nađe spojni sprovodnik BL, zatvara ispitivački krug struje 89, čime se isključni rele FBR’ opet stavi u dejstvo i isključuje liniski rele FRL’. Istovremeno se tražilac poziva time dovodi do mirovanja, što ispitivački rele IFT/ privlači svoju kotvu. Kada ispitivački rele IFT, ’ privuče svoju kotvu zatvara se liniski krug struje preko kontakta 91, 92 preko relea IFA’ i otpora W4. Istovremeno dobija pogonski magnet ISM’ tražioca IFS’ impuisnu struju preko putanje struje 93, čime se tražilac IFS’ stavlja u rad. Kada tražilac nađe slobodni spojni sprovodnik FL’ (si. 12), zatvara se ispitivački krug struje 94; ispitivački rele IFT2’ privlači svoju kotvu i dovodi tražioca do mirovanja. Ispitivački krug struje 94 ima i priključni rele ST’ markirajućeg registra M’ (si. 12), i tada ovaj rele privlači svoju kotvu. Ispitivačkim releom IFT2’ (si. 11) istovremeno se liniski krug struje preključuje tako, da se on sada zatvara impulsnim releom RA’ u markirajućem registru (si. 13). Pri tome se usporivački rele RH/ uključuje preko kontakta 95 i sa svoje strane zatvara krug struje 96 za rele RH2’, koji prekida povratni krug struje za prijemnike impulsa registra. Rele RITj vrši i prekijučivanje ispitivačkog kruga struje 94 tako, da ostaje zatvoren preko kontakta 97. Pri priključivanju registra na spojni sprevodnik FL’ zatvara se takođe krug struje 98, koji sadrži rele RSR’ (si. 13), i BSR’ (si. 11). Rele BSR’ vrši promenu pravca struje u liniskom krugu struje 65 na kontaktima 99, 100. Time se prisiljava da polairizovani rele UFR (si. 8) privuče svoju kotvu, pri čemu krug struje 75 biva zatvoren preko rednog uključivača S02 u njegovom petom položaju kako releom MK (si. 10), tako i pogonskim magnetom SOM„ rednog uključivača. Magnet SOM, privlači svoju kotvu, a da pri tome ipak ne uključava dalje sledujući uključivač. Rele MK privlači takođe svoju kotvu. Kada je rele RSR’ (si. 13) privukao^ svoju kotvu, onda je uključio sebe u držački krug struje 101. Istovremeno se impulsni krug struje 102 za uključni magnet SOM,’ rednog uključivača SOi’ zatvorio, čime se redrri uključivač dalje uključio u drugi položaj. Pri tome se krug struje 98 prekinuo i rele BSR' (sl. 11) je ostao nenadražen. Usled toga se sada opet menja parvac struje u liniskom releu, pr: čemu polarizirani rele UFP (si. 8) pušta svoju kotvu i prekida krug struje 75, čime redni uključivač SO, (si. 10) biva dalje uključen u njegov šesti položaj. Istovremeno rele MK ostaje bez nadražaja. U šestom položaju rednog uključivača SO, obrazuje se krug struje 103, koji sadrži rele MB, koji privlači svoju kotvu i drži se preko 104. Rele MB osim toga zatvara povratni krug struje 105 za pogonski magnet SOM, rednog uključivača, koji je vraćen u njegov prvi položaj u kome se prekida krug struje 105. Istovremeno se zatvara krug struje 106 za rele MA, koji se drži u zavisnost: od relea RH,. Kod priključivanja markirajućeg registra M’ (si. 13) od relea BSR’ (si. 11) preko liniskog kruga struje poslati impuls vrši na dati način prekijučivanje, čime se ponavljač impulsa IM (si. 10) primorava da pošalje broj impulsa odgovarajući broju pretplatnika pod kontrolom markirajućeg registra M, koje prima markirajući registar M’ (si. 13). Slanje impulsa stavlja se u dlejstvo od relea MA (si. 10), koji debija struju preko 107, kada S02 dostigne svoj prvi položaj. Pri tome se zatvara krug struje 77 i ponavljač impulsa RE5 se stavlja na opisani način u dejstvo (na ranije opisani način). Dok se ponavljač im- pulsa kreće u napred, kao i pre šalju se impulsi releom MR2, koji se prenose ka centrali B i tamo stavljaju u dejstvo im-prlsni rele RA’ u markirajućem registru M’. Pošto ipak redni uključivač S02 (si. 10) sada stoji u njegovom prvom položaju i rele MB je nađražen, to će u ovom slučaju prijemnik impulsa RE2 kontrolisati ponavljač impulsa, jer je krug struje za kočeći rele MT sada zatvoren preko jednog dela putanje struje 84 j dela putanje struje 107 kontaktom na S02. Istovremeno đofcija SOM2 impuls preko 81, pri čemu SO, prelazi u drugi položaj. RE_ se tada natrag vodi u normalni položaj na ranije opisani način. Međutim MV ostaje nadra-žen u putanji struje kontrolisanoj od RE5, koja se prekida, kada REr, dostigne svoj normalni položaj. Čim MV usled toga otpusti svoju kotvu, zatvara se krug struje 77 opet, i ponavljač strujinih impulsa REfl opet se stavlja u kretanje. Ovoga puta se njegovo udešavanje kontroliše pomoću RE3. Pošto RE5 dovedeno do mirovanja na kontaktu markiranom od REg, to S02 ide u treći položaj, posle čega RE5 opet biva udešen i to ovoga puta pod kontrolom od RE4. Pošto su trima poslednjim ciframa broja pretplatnika odgovarajući impulsi na taj način poslani markirajućem biraču u centrali B, to redni uključivač SO, (si. 10) prelazi u njegov četvrli položaj, u kome se putanja struje 108 zatvara releom SHA (si. 9), koji privlači svoju kotvu i prekida krug struje zai priključni rele ST, čime se registar M tada isključuje od spojnog sprevodnika FL. Krug struje preko trećeg sprevodnika ostaje tada zatvoren preko kontakta 109 na releu SHA i preko otpora W,. Rele SHA vrši istovremeno prekijučivanje kruga struje pozivajućeg pretplatnika na kontaktima 110, 111 tako, da po-menuti krug struje biva sada zatvoren releom UFA (si. 8). Od ponavljača impulsa IM (si. 10) uz posredovanje relea MR2 poslani impulsi imaju — kao što je spomenuto — staviti u dejstvo impulsni rele RA’ na markirajućem registru AT centrale B (si. 13); registar je time na sličan način udešen, kao što je to bilo ranije opisano u odnosu na markirajući registar M. Pošto se ipak redni uključivač SO/ nalazi sada u njegovom drugom položaju, to prijemnik impulsa RE/ neće biti stavljen u dejstvo, nego će prvi niz impulsa, koji odgovara drugoj cifri broja pretplatnika izdejstvovati udešavanje prijemnika impulsa RE2’. Potom se prijemnici impulsa RE,’ i RE4’ udese sle- dujućim nizovima impulsa na ranije opisani način. Posle prijema svih impulsa prelazi red* ni uključivao SOj’ u njegov peti položaj, u kome zatvara krug struje 112 za releom RG,’, koji pri tome privlači svoju kotvu i na ranije opisani način stavlja u dejstvo seriju markirajućih relea MRS’, posle čega se vrši veza na isti način kao kod poziva pretplatnika u krugu iste centrale. Pošto je veza završena stavlja se rele SHA’ u dejstvo na pređe opisani način, čime se registar M’ isključi. Istovremeno se lini-ski krug struje 65 preključi tako, da se on sada zatvara releom SA’. Veza se potom održava releima SA’ i SB’, i prekidanje veze se vrši na sličan način, kao što je to gore opisano. Kod vaspostavljanja govorne veze između pretplatnika centrale A i pretplatnika centrale C vrši se dalje uključivanje veze ka centrali B i udešavanje prijemnika impulsa TRt’ i TR2’ tranzitnog agregata (si. 11) tačno onako, kako je to gore opisano. U tome slučaju se ipak TR2’ udesi u peti položaj, dok TR/ biva udešen kao i ranije u prvi položaj. Kada redni uklju-čivač S03’ posle udešavanja oba prijemnika impulsa pređe u sedmi položaj onda će se zatvoriti impulsni krug struje 113 pogonskim magnetom TVM’ tražioca TV’ i tražilac se stavi u kretanje radi traženja spojnog sprevodnika, koji odilazi ka centrali C. Spojni sprovodnici CL markirani su time u tražiocu TV’, što se odgovarajuća ispitivačka kontaktna grupa CG priključi preko TR2’, TR/ i SO? na pozitivni pol baterije. Kada tražilac TV’ nađe slobodni spojni sprevodnik CL, zatvara se ispitivački krug struje 114 za isključivač-ki rele FBR’, koji pripada istom sprovod* niku i koji privlači svoju kotvu i isključuje odgovarajući liniski rele FLR’. U krugu struje ležeći ispitivački rele TT2’ privlači takođe svoju kotvu i priključuje se u drža čki krug struje preko 115. Istovremeno se prekida krug struje 113 i tražilac se do* vodi do mirovanja. Ispitivački rele TT2’ zatvara osim toga liniski krug struje 116, koji sadrži polarizirani rele TP’ (si. 11) u centrali B i liniski rele FLR” spojnog sprevodnika CL u centrali C. Kada centrala C nije snabdevena tranzitnim agregatom, to liniski rele FLR’ stavlja u dejstvo dolazeći birački agregat IFV”. IFS” (si. 1) tako, da spojni sprovod-nik biva priključen na slobodni spojni sprovodnik FL” i na markirajući registar M”. Pri tome se na sličan način kao što ie to bilo opisano u odnosu na si. 11, 12 i 13 vrši promena pravca struje u liniskom krugu struje 116, čime se primorava polarizirani rele TP’ (si. 11) da privlačenjem svoje kotve zatvori krug struje 117, koji sadrži rele BSR’ i reagira i šalje impuls ka centrali A, čime se sprava za ponavljanje impulsa u toj centrali na ranije opisani način primorava, da pošalje broj impulsa ka markirajućem registru M” centrale C, koji odgovara trima poslednjim ciframa broja pretplatnika. Veza se potom završava na gore opisani način. Kada centrala C tome na protiv ima tranzitni agregat, to će on prouzrokovati slanje dva impulsa ka centrali A na gore opisani način. Time će se redni uključivač S02, koji se posle udešavanja birača pravca nalazi u centrali B u petom položaju, sada dalje uključiti u njegov sedmi položaj, u kome rele MS opet biva uključen, koji sa svoje strane zatvara krug struje 77 i stavlja u hod ponavljač impulsa RE5. O-vaj se tada udešava kao i ranije i to prvo pod kontrolom, od RE-, a poto m podi kontrolom od RE2. Pošto na taj način budu prve dve cifre broja pretplatnika odn. njima odgovarajući impulsi još jedanput posredovanjem relea MR., otpravljeni odn. poslani, to redni uključivač ide u njegov deveti položaj, u kome do daljega ostaje. Tako ponavljani impulsi su udesili prijemnike impulsa TR/’ i TR.,” (si. 6) na centrali C na sličan način, kao što je to ranije bilo opisano u odnosu na si. 11. Posle završetka slanja impulsa u tome se slučaju stavlja u dejstvo rele BI”, čime se spojni sprovodnik ĆL priključuje na spojni sprovodnik FL” i markirajući registar M” preko dolaznog biračkog agregata IFV”, IFS”. Veza se tada pod kontrolom markirajućeg registra u centrali A završava na opisani način. Iz opisivanja se vidi, da markirajući registri M, M’, M” mogu da rade delom kao birači brojeva za vaspostavljanje mesnih veza i delom, kao registri za vaspostavljanje veza sa pretplatnicima u drugim centralama. U poslednjem slučaju oni rade na opisani način sa spravama za ponavljanje impulsa IM, IM’, IM” u zajednici u cilju slanja izvesnog broja impulsa odgovarajućeg registrovanom broju ka biraču brojeva ili prijemniku udara struje na pr. TM’ odn. M’ druge centrale, oda. drugih centrala. Jasno je da se konVolna funkcija registara može vršiti i pomoću impulsa struje poslanih od druge centrale a koji se primaju registrom pozivajuće centrale na sličan način, kao kod poznatih sistema sa mašinskim pogonom. Pronalazak nije ograničen na opisane sisteme, kod kojih birač brojeva (M, TM) može da se upotrebi samo za biranje sprevodnika i grupa sprovodnika, ali ne i za održavanje govornih veza, nego se može upotrebitj i kod upotrebljavanih sistema kod kojih birači istovremeno služe i kao priključni organi, kroz koje odn. pomoću kojih se međusobno spajaju sprovodnici, koji ulaze u govornu vezu. Patentni zahtevi: 1. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja, kod kojih se govorne veze vaspostavljaju između pretplatnika pripadajućih raznim centralama pod kontrolom registara, naznačen time, što se primorava registar (na pr. M, IM) kod poziva ka drugoj centrali (na pr. C) preko jedne ili preko više međuležećih centrala (na pr. B), da ponavlja radi biranja raznih centrala služeće upravljačke impulse uz postepeno dalje uključivanje veza od jedne centrale ka drugoj pomoću birača pravca (na pr. TM’) smeštenih na međuležečlm centralama, koji se udešavaju pod kontrolom registra (M, IM) pozivajuće centrale (A). 2. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja po zahtevu 1, naznačen time, što je birač pravca izrađen tako, da on po izboru dalje uključuje vezu ili ka jednoj ili ka više centrala ili ka automatskom priključivaču za automatski spoj odnosno priključenje pripadajućoj centrali, pri čemu registar (M, IM) u pozivajućoj centrali (A) biva primoran u prvom slučaju, da ponovi kontrolne impulse odgovarajuće željenom broju centrale, i u drugom slučaju pak da kontroliše udešavanje birača (M’) u saglasnosti sa brojem željenoga pretplatnika. 3. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja po zahtevu 2, naznačen time, što registar (M, IM) može da se primora uticajem dva razna od druge centrale poslata signala da izvede dve razne kontrolne funkcije, i to ili da udesi birač pravca (na pr. TM’) odgovarajući broju željene centrale, ili da udesi birač brojeva željene centrale (na pr. M’) u željenoj centrali (B) odgovarajući broju željenoga pretplatnika. 4. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja, po zahtevu 1, naznačen time, što se mogu da priključe od jedne centrale (na pr. B) ka drugoj centrali (na pr. A) dolazeći spojni sprovodnici (BL) kako na druge spojne sprevodnike (na pr. CL), tako i na spojne sprevodnike (FL’) kod odn. u mesnom automatskom preklju-čivaču priključaka posredovanjem tražioca (TS’, TV’ odn. IFV’, IFS’), koji rade pod kontrolom zajedničkih birača pravca (TM’). 5. Raspored kod automatskih telefonskih postrojenja, po zahtevu 1, naznačen time, što se spojni sprovodnici (BL) ka centrali (na pr. B) dolazeći od druge centrale (na pr. A) mogu da uključe odn. priključe sa spojnim sprovodnicima (na pr. CL), koji idu u drugim pravcima, preko biračkog agregata, koji je nezavisan od mesnog automatskog priključnog uključi-vača, koji se agregat sastoji od izvesnog broja par po par sa gajtanskim sprovodnicima (SL5’) spojenih tražioca (TS’, TV’), od kojih jedan (TS’) služi u svakom paru birača za priključivanje birača pravca (TM’) na pozivni spojni sprovodnik (BL). I /JOO- /*/99 /SOC - /S99 ur s" urv AS Šv M | /t£/7, ■+ HE, /f£. *£n*+ Z I /?£/r + s?*; f?£/V+ Zr /?£' z Adpatent broj9997. ---------------! i______rzr ■+ 1FT, I >J ---------------------------J -•X f iv '.v : jr^ V IH- ' 'L; j:. f» n5- i .j. v .. T~ 'i' L žir , V' X— i . vt\ / i < i •- • ’ ■ • . ( H " " ■ ■ ' ' * 1 \ ' , x . V7 J J J J J J J j j J J J J L_____ t- sg n-ft JJJJJJJJ a/ r ■>: a i -4-- I L f «i r I ■ f ; ,'&:r ' ;1 • I ► f . f_ I , 4 : i I t\ | si' p-. 1 ? L l« j— i — i ' :• ............ . ■ J 4\'£\ . 3*J ‘ . 1 - ~ L. i.., L .. »>\ ..j......... f ]w^5j w ■:----vT--- y>„, ,r $>o ; /■ • • ■ ■. —----- ■•• 4. ’ ^rs,;n--, +• ■ i ■ ' : : / X r ;f i*fA . :' : Žt. :h ^ N ^ . ' V'‘^; '-'.r. y“”"4‘ ■ - „ JTT ;\ rf ■ i { ! ' J' - - •iS : , ------ -----L j T ■ ‘ ■' v\> ■ ■ ; - fn t tv r 4= ■ “•"t'" . , W ...'; u r:.-.'."-:ttt7 ‘tL. p'-?---. .. - . - . | vg, 4r\^.’A........;;; i /»» '«*r- *•» ^ »r v i- j~» ---- •Wa**«Mn«iii m******* ...u,i,„iP>w^-4.----------------v . . -f'l I 1 %V-} ----1, « --- •-* --— ii „ > . rr^~ ' :p i HPit-'l! vi ' j~w \jr~~i, vu Vjr-JfU";-*’ ' || rqe?:i ■ ■ [•r Ik'1 J1- * . . . : --mtr - N, r~ ■ 'A ! ' ; -VK-. ; ' ' ' '4. ■ Ax\ruTJXrvu irux ^,. 11L. X' + ; I__^vJ ; : : P*:« : 'st B 1 ' •:c,\ >.V 3 41. iil i Svs. ''■‘P *V.. * - f\ - -4- . >■ 1 y ■: P ‘:r:-|B: ±- t A r:; »• T \ - - n,. ' W U W ■ | - p; p tj ■fer~—i ;.. P- .pp-p:' ' pp : up « «< . -»>*•••• ■ „..'.p:- - -p v .t-: -..-.iv; ..V.i-..............................................i ■ - ... ..,• -r'., ' • P , , t P, Pr v;t ' V ' ' ' . • _______ *1' •’ » i-.'- j ■ — -■ -. • \C p---. 1.4:' - ■ ■■ -P .■ ,,.'p v *. M • ' - •. .vtr • v - •" ■ -••t-..i • •. ^ • Adpatent broj9997. 7/ TA^ ------------------! I____________________________ us/i .. J------------- ' ;f ' ■' " , \ . >- 1- s l - j ■ } -r—-■■■ s. --‘r - ' •rv* — > ------ * ;w; V^;: r ■ - i ........................ •••.;>.•*•* v*- *• i;^-. *\\ - Vb**lS‘’J" i*4» _ . - ..^. «k\\ I^r .N - ,• p £l V' i:W —________ CWMi| ^ HrJis---— 4flT!— \\ , ?>r. \,; ■ ’ ■ "7— -■- !A\1 • « ■ ; ^ - -j -y- • 'Kv} vAn -r k T 5X '« ■ •r. ; - • ’• • —- c. 'aq£ ■ , i i?, ,.- q-r F »•' 4 . :: - i : ] »S ,‘ r 5 ji :• !! ;: .• 5 f - ..' j ’t 4 b! Mr +" rT ■ :*j: ! -Ji . i?<;' ; v-.; :, - 5 . "’■ 'i ■•: -*»*0 »4» * l(\N r, %N\ . - + i*. ' ■ ■■■* n V \4 ■w\ ’«A\ Hh 4 - .VjiM** *'■**»■• T ••• . •- * 'f ■ t ”:/V ■V■ ' . r.....xyi----------- n \AZ\ V \\YY Adpatent brof9997. -rTj-UTjxru'UTJT-ru"UT- | jtjtJ Lru^rLrunj^rtr !l ■! -I 1 -i . ■ - 1 r4-* " - ................................................ -TT-" —■t I __________ Mn i! *- :V ;• J. £ S —J3- ir I : {I-” rrs\\t ~ ■ i—~ .-■'v... . ■ . ■ : .\f}V ir'- • ■, t-. r , V,... i -«»••• M -i ' 8 ~r :: -+»—**■ -ffM M y ■ ' ' -i ■; C*iS ' ! u=,M4_a,_:| -----------------J--*- j;*, »— •. "v,'.-- r-V* : M J ":j! JV\ i- ... - +v- 'T ~ j! 11 (fT^u^uvT-ruTJvi Lruru—LIi_ir_,. 1 ipi' i ______________ ' ; ' : v..-..' -- ^. , I' - • - T" -&~K jsn >^T:P - ■ v* «• . M W.*~- i'.\\ ■*" g-"*"*' sil- tj_______—i_________________________Im * • m - ■ Li t • It.-' " - vl ' * ■ L: iHTr Ti.'.,. •i,-i .i^v ' j : . . • ... j •=*“'; I ‘ • - ~ v „ „ —liH i -—— - 1# r4v V — iit: i..": —I ! - H i-ihfT = „it.-trrrtr -v- 4.••M.rvv, ’v,cM-v - - • --V *s J ^ • - ■ ' »*.•• ..A ■" <•'" i,-. ;VK — T ? * i 'T