RELATIVNO HRONOLOŠKI ODNOSI JUŽNOPANONSKOG I SLOVENAČKOG HALŠTATA NIKOLA TASIČ Balkanološki inštitut SANU, Beograd Na širokom geografskom prostoru, od K arpata do Alpa i od Slovačke do centralnog Balkana, kraj bronzanog i početak gvozdenog doba, praćen je zna­ čajnim etničkim pom eranjim a koja su dovela do nestajanja mnogih bronzano- dobnih kulturnih grupa. Ovom vrem enu pripada i najranija upotreba gvoždja koja iz osnova m enja privrednu strukturu i ekonomiku praistorijskog društva. Promene i etnička pomeranja, reklo bi se da su dovela do one konstelacije i rasporeda plemena na najvećem delu Panonske nizije i na B alkanu kako ib nalazimo u najranijim pomenima kod antičkih pisaca. Kao posledica ovih no­ vih kretanja i promena, form iraju se n a osnovama bronzanodobnih kultura, zavisno ili nezavisno od njih, novi regionalni centri, područja novih kultura, vezanih medju sobom ili opštom stilskom odlikom svoje m aterijalne kulture ili zajedničkim ekonomskim interesima. U ovakvoj konstelaciji, specifičnog razvoja na početku novog perioda, starijeg gvozdenog doba, izdvajaju se u severnim i severozapadnim oblastima naše zemlje tri kulturna područja, sa- vremena medju sobom i slična po opštim karakteristikam a m aterijalne kul­ ture. To su: istočno-alpsko (halštatsko) područje koje obuhvata severozapadne oblasti naše zemlje (Sloveniju sa Istrom); oblast M edjurečja (»post Urnenfel­ der« grupe) sa severozapadnom Bačkom i Baranjom i najzad treća oblast, za­ padno područje grupa Basarabi kompleksa koje obuhvata južne delove Vojvo­ dine (Srem, južni Banat) i prelazi preko Save i Dunava u Srbiju. Teritorijalno razgraničenje ova tri kulturna područja biće jedan od aspekata ovog rada. Drugi aspekt odnosi se na pokušaj d a se na osnovu pojave sličnih ili istih oblika u m aterijalnoj kulturi, posebno u predmetim a od metala, uspostave pre­ cizno relativno hronološki odnosi izmed ju grupa i pojedinih faza razvoja u ovim kulturnim oblastima, posebno izm edju Basarabi kompleksa i prialpskih halštatskih kultura. Područje sa poznom »Urnenfelder« kulturom , koja je sa severa prodrla u M edjurečje sve do severne Bosne (Donja Dolina) i razdvo­ jilo istočnoalpsko i zapadno-karpatsko područje, koristiće se kao zona trans­ misije kulturnih uticaja i ekonomskih dodira. Utvrdjivanje tačnih relativnih pa i apsolutnih hronoloških dodira ovih dvaju područja, omogući će stvaranje jednog šireg hronološkog sistema kultura starijeg gvozdenog doba u severnim oblastima naše zemlje. Način na koji su se form irale istočnoalpske i južnopanonske kulture, znat­ no se razlikuje medju sohom. K ulture starijeg gvozdenog doba u severozapad- nim oblastima naše zemlje u dobroj m eri se oslanjaju n a autohtone kulturne grupe. U njim a se takodje, što je isticano od strane istraživača ovog perioda u Sloveniji, osećaju nekada u manjoj nekada u većoj m eri uticaji sa jedne strane iz područja klasične halštatske kulture a sa druge, čak jače izraženi, uticaji iz srednjebalkanskog, ilirskog područja.1 Nasuprot tome, halštatske grupe u južnim đelovima Panonske nizije, tačnije zapadne grupe Basarabi- kompleksa, u prvom redu bosutska grupa, nastale su kao posledica migracionih kretanja na kraju II i početku I m ilenija pre n. e. Pojava ovih grupa u celini ili u pojedinim manifestacijama svoga stila, nema genetske veze sa autohtonim kulturam a, kako je to slučaj na pr. sa susednom valj sko - dalj skom, koja je nastala kao direktna evolucija pozno bronzanodobne »Umenfelder« kulture. Pored autohtone i migracione komponente u form iranju istočnoalpskog i južnopanonskog halštata, značajnu ulogu im aju i dalje prisutni uticaji iz dva jaka m etalurška' centra, vodeća u proizvodnji gvozdenih orudja, oružja pa i nakita u Srednjoj Evropi. U oblasti jugoslovenskog Podunavlja, posebno u Srem u i Banatu, dugo se smatralo da izmedju horizonta tzv. ostava kompleksa A 2 i najranije pojave keltskog m aterijala, postoji hijatus koji je, u arheološkom, pogledu, bilo teško objasniti. Danas, zahvaljujući najnovijim sistematskim i zaštitnim iskopava­ njima, posebno na nekim višeslojnim nalazištima (Bosut, Gomolava), u situ­ aciji smo da tvrdimo da to vrem e od oko 6 vekova ispunjavaju kulture sta­ rijeg gvozdenog doba, jedna varijanta Basarabi kompleksa, za koju se kod nas odomaćilo ime bosutska grupa. O njenoj m aterijalnoj kulturi, genezi, terito­ rijalnoj rasprostranjenosti, načinu sahranjivan ja i drugim karakteristikam a opširnije je pisano na drugom mestu.2 U ovom referatu interesuje nas jedan drugi aspekt problema: njena zapadna granica, odnos prema grupama »post Urnenfelder« kulture i mogućnost njenog relativnog hronološkog uskladjiva- nja prem a halštatskim kulturam a istočnoalpskog prostora. U odredjivanju zapadne granice bosutske grupe Basarabi kompleksa, osnovni kriterijum biće prvenstveno keramika, a u manjoj meri ostali prateći m aterijal, posebno metalni nalazi. Ova poslednja kategorija m aterijalne kul­ turne grupe, ima više značaja pri odredjivanju pojedinih hronoloških horizona­ ta, apsolutnog ili relativnog vremenskog determ inisanja. Uzmimo na pr. na- očaraste fibule koje se u identičnim formama javljaju na nalazištima u Ru- muniji (Balta Verde, Gogosu), Istočnoj Srbiji (ostava kod Negotina), Grčkoj (Vergina), na glasinačkim tum ulim a, u Donjoj Dolini, na Gomolavi i dalje u Sloveniji (Ljubljana).3 Slična je situacija i sa dvopetijastim fibulama koje se 1 S. Gabrovec, H alštatska k u ltu ra v Sloveniji, M aterijali 2 (Ljubljana 1963) 26 id. 2 N. Tasič, The Bosut group of the B asarabi kom plex and the “Traco-Cim e- rian ” finds in Yugoslav regions along th e D anube and central Balkans, Balca­ nica 2 (1971) 27 i d. Isti, Bosutska grupa — nova k u ltu ra starijeg gvozdenog do­ ba na području Vojvodine i uže Srbije, M aterijali 7 (Slavonski Brod 1970) 61 i d. 3 D. Berciu, E. Com?a, Sapaturile arheologice dela B alta Verde ?i Gogo?u, Materiale si cercetari arh. 2 (1956) 96 i d. D. Srejović, T ri praistorijske ostave iz Istočne Srbije, Starinar 9 (1960) 47 i d. Z. Marič, D onja Dolina i problem e t­ ničke pripadnosti pređrim skog stanovni- javljaju kroz jedan odred j eni vremenski, ali ne i isključivi kulturni horizont, iako se one nekad nazivaju ilirskim, glasinačkim ili balkanskim .4 Keram ika sa druge strane kao lokalni proizvod i roba kraćeg veka trajan ja sadrži više od­ like jednog užeg zanatskog centra, jedne zatvorene regije pa bi se čak moglo reći da je ona specifična tipološka karakteristika isključivo jedne kulturne grupe. Stoga se ona ovde uzima kao jedan od pouzdanijih kriterijum a u teri­ torijalnom i kulturnom razgraničenju zapadnih varijanata Basarabi kom­ pleksa, kao proizvoda istočnih uticaja sa jedne i kulturnih grupa »posturnen- felder« perioda i prialpskih kultura (slovenački halštat), sa druge strane. Keram ika sa »S« ornamentikom ili tekućom »S« spiralom je jedna od osnovnih odlika kulture starijeg gvozdenog doba na području Srema, Banata i u Srbiji južno od Save i Dunava. Na zapadu nalazišta sa ovom keramikom idu do linije Vukovar—Osijek, mada se pojedinačni nalazi sreću i dalje prema zapadu.5 V. Dum itrescu označava kao najzapadnije nalaze ove keram ike po­ sude iz Zapadne Srbije, Bosne (Zecovi kod Prijedora) pa čak i nalaze iz ne­ kropole Frögg u Austriji.® Sa izuzetkom nalaza iz Zapadne Srbije ostali ma­ terijal treba sm atrati kao izolovanu pojavu. Ornamentika ovoga stila nastala je vrovatno pod uticajem kultura B asarabi kompleksa a ne kao proizvod di­ rektne kulturne migracije. U čistom svom stilskom obeležju za najzapadnije nalaze B asarabi kulture mogu se sm atrati nalazi u Sremu. Istočna Slavonija pa i južni đelovi B aranje čine prelaznu oblast te je sasvim logično mešanje m aterijala valjsko - daljske grupe i keram ike sa »S« ornamentikom. Ovde se u prvom redu misli na pomenute nalaze sa nekropole kod Vukovara i Dalja a u izvesnoj m eri i na m aterijal iz ostava tipa Šarengrad i Adaševci. Keramič­ ke posude, koje sa nalazišta kod V ukovara publikuje V. Dumitrescu, radjene su u m aniru B asarabi stila i mogu se sm atrati sigurnim proizvodom ove kulture. Sa druge stran e u sevemoj Bačkoj nalaze se nekropole pozne faze »Umen- felder« kulture. U Doroslovu, u neposrednoj blizini područja sa bosutskom grupom, odkrivena je i sistematski istraživana veća nekropola sa spaljenim pokojnicima i urnam a, koja kulturno pripada poznoj valj sko - dalj sko j grupi. Nažalost m aterijal sa ovih iskopavanja, izuzev prvih zaštitnih radova (O. B ruk- ner) nije publikovan, pa je sada vrlo teško bez precizne dokumentacije re- konstruisati grobne celine.7 Medjutim, m aterijal u celini je vrlo značajan jer se u urnama, kao prilozi nalaze pojedinačni predmeti sigurno trakokim erij- skog porekla. Pored toga i u keramici se zapažaju strani uticaji na poznu fazu »Umenfelder« kulture. Jedna um a na pr. po obliku slična je nekim nalazima štva Sjeverne Bosne, Glasnik Zem. muz. 19 (1964) T. 4: 5; 9: 6—7. I. Puš, Zarno- grobiščna nekropola na dvorišču SAZU v Ljubljani (1971) T. 45 (grob 230). 4 S. Gabrovec, Problem severoza- padnega področja Ilirov, Sim pozium o teritorijalnom i kronološkom razgrani­ čenju Ilira u preistorijsko doba (Saraje­ vo 1964) 25 i d. Isti, Dvozankaste ločne fibule, G odišnjak 8 (Centar za balkano- loška ispitivanja 6 , Sarajevo 1970) 5 ff. 5 N. Tasić, Balcanica 2 (1971) 30 i đ. (karta i popis nalazišta str. 56—57). 6 V. D um itrescu, La necropole tu - m ulaire du prem ier äge du fer de Bas­ arabi, Dacia NS 12 (1969) 235 i d., sl. 37. 7 P rva zaštitna iskopavanja vršila je O. B rukner i objavila prelim inaran iz- veštaj o torne (up. H alštatska nepropola kod Doroslova, Gradja spom enika k u l­ ture Vojvodine 3 [1959] 5 i. d.). Posle ovih radova I. i P. N adj izvršili su siste­ m atsko iskopavanje čiji rezultati još ni­ su objavljeni. iz predskitskog i skitskog perioda u Rumuniji, odnosno nekim urnama iz Fe- rigile ili B alta Verde.8 Ovo je svakako značajno i za odredjivanje relativno i apsolutnih hronoloških term ina ne samo za nekropolu već i za kraj »Umen- felder« kulture sa jedne i trajan je njenog južnog suseda, boisutske grupe, sa druge strane. U hronološkom pogledu nalazišta bosutske grupe u našoj zemlji padaju u vreme najranije pojave i upotrebe gvoždja, odnosno n a sam početak starijeg gvozdenog doba. U odnosu na postojeće periodizacije ovog perioda u srednjoj Evropi to bi odgovaralo vremenu prelaza Ha B 3 i Ha C. Sa pojavom bosutske grupe koincidiraju pojedinačni trakokim erijski nalazi — pretežno konjaničkih rekvizita — o čemu je bilo govora na drugom mestu.9 Čak, reklo bi se, da su ove dve pojave na neki način medjusobno povezane i verovatno uslovljene. Pojava bosutske grupe i trakokim erijskih nalaza u našem Podunavlju može da se poveže sa širim etničkim pom eranjim a i pritiscima koje na kulture u Kar­ patskom bazenu vrše nove populacije sa istoka.1 0 Refleksi ovih kretanja, ma- nifestovani u pomeranju sa istoka prem a zapadu Babadag grupe u Dobrudži, Basarabi u Olteniji, naše bosutske grupe do Slavonije, zatim pomeranja kul­ tu ra »Umenfelder« kompleksa kao i široj pojavi trakokim erskih predmeta, što se sve reflektuje i na specifičan razvoj ranih halštatskih grupa u prialp- skom prostoru. U ovakvoj konstelaciji kulturnog razvoja svakako su značajni nalazi trakokim erskog m aterijala na području bosutske grupe u Sremu kao što su ostava iz Adaševaca, pojedinačni nalazi kod Banovaca, na periferiji Zemuna, zatim na krajnjem zapadu Srem a kod Iloka, ostava iz Šarengrada; u Baranji kod Dalja i Batine, u bosanskoj Posavini kod Donje Doline.1 1 Van ovog pod­ ručja značajni su slični nalazi u Madjarskoj i Austriji (Stillfried) koji pri­ padaju istom vremenskom horizontu.1 2 Svi ovi trakokim erski nalazi, prema svojim strogo odredjenim stilskim karakteristikam a i oblicima, bez obzira na dilemu o kulturnoj i etničkoj pripadnosti, pripadaju jednom kronološki ogra­ ničenom vremenskom periodu. Za većinu nalazišta i kultura na području od K arpata do Alpa njihova pojava uzima se kao te rm in u s p o s t q u em za početak starijeg gvozdenog doba. Horizont sa trakokim erskim nalazima (najčešće konjanički rekviziti, de- lovi pojasne garniture, krstasta dugmeta i dr.) u Karpatskom bazenu ozna­ čavaju u izvesnom smislu cezuru u vertikalnoj stratigrafiji praistorijskih kul­ tu ra metalnog doba. Oni razdvajaju bronzano od gvozdenog doba i sem na području pozne »Umenfelder« kulture, oni prekidaju kontinuirani kulturni razvoj. Na području Vojvodine, na njenom najvećem delu (Srem, južna Bač­ ka, Banat), razvijaju se pre pojave trakokimeriskog horizonta finalne kulture bronzanog doba (mladja Belegiš grupa) koje odgovaraju vremenu starije faze 8 A. Vulpe, Nekropola hallstatiana de la Ferigile (Bucure?ti 1967) pass. 9 N. Tat:'ć, Balcanica 2 (1971) 44 i d. 10 Gy. Gazdapusztay, Beziehungen zwischen den präskytischen K ulturen des K arpatenbeokens und Nordkauikas, Acta arch, antiqua 5 (1963) 5 i d. 11 Z. Vinski, »Trako-kim erski« n a ­ laz Adaševci u Srijemu, Rad Vojvodj. m uz. 4 (1955) 27 i d. Z. Vinski, K. Vin- ski-Gasiparini, O utjecajim a istočno alp­ ske kulture i balkanske ilirske kulture na slavonsko-srijem sko Podunavlje, Arh. rad. i raspr. JA Z U 2 (1962) 271 i. d. J. Todorovič, Katalog praistorijskih m etal­ nih predmeta (Beograd 1971) T. 44: 1; 46—48, 7. Marič, op. cit., T. 14: 27; 15: 20. ,B R. P ittioni, Urgeschichte des österreichischen Raum es (1954) 484, sl. 348. »Urnenfelder« kulture u središnim i zapadnim oblastima K arpatskog bazena. To je u isto vrem e poznati horizont bronzanih ostava »kompleksa Ha A 2«, kojima je područje m ladje Belegiške grupe izrazito bogato.1 3 Njihova uza­ jam na hronološka i kulturna povezanost dokazana je na nalazištu Ekonomija Sava kod Jakova u Sremu, gde je u okviru naselja sa zemunicama Belegič grupe otkrivena i jedna ostava tipična za pozno bronzano doba.1 4 Na zapadu su takodje vrlo jasno dokazani slični kulturni hronološki od­ nosi. U Sloveniji na pr. ovom vrem enu odgovara horizont nekropola tipa Do­ bova-R uše. Njihova veza i zavisnost od »Urnenfelder« kulture isticana je i dokazana i na samom m aterijalu od slovenačkih arheologa (F. Stare, S. Ga­ brovec, I. Puš).1 5 U isto vreme, činjenica je da se i na ovom prostoru javljaju doduše nešto redje, trakokim eriski nalazi koji pripadaju kraju ovih kultura i početku novog perioda koji se označava generalno kao »halštatsko obdobje Slovenije« ili posebno kao horizont Podzemelj l.1 6 Medjutim, taj prelaz iz- međju pozno bronzanođobnih i ranih gvozdenodobnih kultura nije bio iden­ tičan sa dogadjajim a na istoku ni u kulturno-istorijskom ni u hronološkom pogledu. S. Gabrovec je to već istakao ukazujući na grobove završne faze m ariborsko-ruške grupe i groba sa antenskim mačem iz Podzemlja.1 7 Izdva­ janje horizonta Ha B 3 — Ha C 1 kao prelazne faze (nekropola SAZU u Ljub­ ljani) m a koliko to bilo regionalno im a svoje opravdanje. Ovi zaključci pre- neti na situaciju na području valj ako - daljsko grupe takodje im aju svoju lo­ gičnu osnovu već samom činjenicom što nekropole ovoga tipa na području Baranje, istočne Slavonije, zapadne Bačke (kako po ritualu sahranjivanja, tako i po stilskim karakteristikam a m aterijalne kulture), predstavljaju konti­ nuirani razvoj u okviru »Urnenfelder« kulture, ali i u regionalnim specifičnim uslovima. Nalazi trakokim eriskih predm eta na nekropolama u Dalju, Batini, Doroslovu, kao i pojava gvozdenih predm eta ukazuju na prisustvo stranih uticaja i označavaju početak em ancipacije več konzervativne kulture koji je počeo na kraju bronzanog i na početku starijeg gvozdenog doba. Konzervativ­ nost se ogleda u kanoniziranom načinu sahranjivanja (spaljivanje, ume), a emancipacija u osveženju kulture i prihvatanju nove tekovine metalnog doba koja se m anifestuje u upotrebi gvoždja. U relativno hronološkom pogledu ovaj prelaz je pripadao pre Ha C 1, nego prethodnom periodu (Ha B). K ultum o-istorijski razvoj na području Srema, južne Bačke i Banata bio je nešto drugačiji u odnosu na savrem ene pojave u centralnim i zapadnim oblastima Panonske nizije. Razlika izmedju kultura poznog bronzanog doba i onih koje ih u vertikalnoj stratigrafiji smenjuju je toliko velika da isklju­ čuje svaku mogućnost predpostavljanja kulturnog kontinuiteta izmedju njih. Trakokimerij'Ski nalazi, koji potpuno odsustvuju u starijim kulturam a, ozna­ čavaju uz čitav niz drugih karakteristika m aterijalne kulture, vrlo jasan ho­ rizont koji razdvaja starije od m ladjih kultura. U starijim grupam a sahranji- 13 Z. Vinski, K. V inski-G asparini, Prolegomena k statistici i hronologiji praistorijskih ostava u H rvatskoj i voj- vodjanskom području Srijema, Opuscula arch. 1 (Zagreb 1956) pass. 14 N. Tasič, N aselja kulture polja sa urnam a u istočnom delu Srema, Rad Vojvodj. muz. 21 (1968) 127 i d. 15 S. Gabrovec, M aterijali 2 (Ljub­ ljana 1963) 26 i d. F. Stare, Arh. vestnik 2 (1951) 61 i d. I. Puš, op. cit. 16 S. Gabrovec, M aterijali 2 (Ljub­ ljana 1963) 32 i sl. 2. 17 Ibidem, T. 1; 1: la . vanje se vrši na način koji je uobičajen u kulturam a srednjeg i poznog bron- zanog doba, a koji se m anifestuje u spaljivanju pokojnika i stavljanju pepela u urne. Nasuprot tome u starijem gvozdenom dobu preovladjuje skeletno sa- hranjivanje u ravnim pojedinačnim grobovima ili tumulima. Najzad, tu je i m aterijalna kultura koja je do te mere različita u odnosu na autohtone kulture sa kraja bronzanog doba (mladja Belegiška ili starija »Urnenfeld« kultura) što isključuje svaku mogućnost o mirnoj evoluciji odnosno prerasta­ nja jednog stila u drugi. Zbog svega ovoga, ističe se specifičnost kultura sta­ rijeg gvozdenog doba u južnim oblastima panonskog Podunavlja, kao grupe invazionog karaktera. Njihova pojava i stabilizacija u našim krajevima mogla bi najranije da se stavi u vrem e Ha C 1 odnosno u horizont nekropola Valj - Dalj, Vukovar, zatim Donja Dolina I c, a u Sloveniji to bi bilo prelazno vreme izmedju Podzemelj 2 i Stična 1 — vremena, kada se takodje i na ovom pod­ ručju OiSećaju trakokim eriski uticaji. Ako smo uspeli, zahvaljujući pojavi nove kulturne grupe, zapadne vari­ jante B asarabi kompleksa (bosutske), da odredimo gornju hronološku granicu starijeg gvozdenog doba (u apsolutnim ciframa oko 800 godine pre n. ere), do­ nja granica ovog perioda je u najm anju ruku neizvesna. Tačnije, šta se do- gadja u južno panonskim oblastima izmedju »trakokimeriskog prodora«, bo­ sutske grupe i dolaska Kelta, može samo u okvirnim crtam a da se odredi. Pojedinačni, naročito metalni nalazi pokazuju da se svakako na ovom pod­ ručju m ora računati sa mladjim periodom starijeg gvozdenog doba što bi od­ govaralo Ha D Reineckeove periodizacije. To su poznati metalni nalazi koji se pom inju u literaturi (Z. i K. Vinski), kao što su nalazi iz Bogdanovaca, fibule Čertoza tipa iz Sremske Mitroviče, ostava iz Čuruga, astragaloiđni pojasevi i si. koji se datuju u vreme oko 500 godine.1 8 Medjutim, ovi nalazi su van kulturnog sloja i njihova pripadnost ođredjenoj kulturnoj grupi u našem Po­ dunavlju nije određjena. Izvesne mogućnosti u povezivanju slučajnih, pojedi­ načnih i grupnih nalaza m etalnih predmeta sa naseljim a, pružaju najno­ vija istraživanja na Gomolavi kod Hrtkovaca.1 9 Pouzdana stratigrafija ovoga nalazišta i tipološke karakteristike m aterijala iz predlatenskog sloja ovog na­ lazišta mogu u izvesnom smislu da daju potpuniju sliku o razvoju kulture ovog dosada nedovoljno jasnog horizonta izmedju k raja devetog i početka trećeg veka pre nove ere, odnosno, od horizonta sa trakokimeriskim nala­ zima do uključivanja dobrog dela jugoslovenskog Podunavlja u »državu« Skordiska. U toku sistematskih iskopavanja na Gomolavi otkriven je jedan, ne na­ ročito moćan kulturan i stambeni horizont, koji je označen kao sloj 5 strati- grafije ovoga nalazišta. Njegovu m aterijalnu kulturu čini keramika Bosutske grupe ukrašavana sa »S« ornamentom, girlandama, facetirane i turban zdele, a od m etala zastupljene su naočaraste fibule sa osmicom u sredini, krstasta trakokim eriska dugmad, dvopetljaste fibule, zvonasti privesci i drugi oblici koji se sreću u ostavama tipa Adaševci - Šarengrađ. D alja istraživanja, naro­ čito onda kada je zahvaćena veća površina, pokazala su da ovaj predlatenski horizont nije u potpunosti jedinstven već da se u okviru sloja V izdvajaju 1 8 Z. Vinski, K. V inski-G asparini, zanođobni i sloj starijeg gvozdenog đo- Arh. rad i raspr. JAZU 2 (1962) 271 i d. ba na Gomolavi, Rad Vojvodj. muz. 4 1 9 N. Tasič, Poznoeneolitski, bron- (1965). dva nivoa: V a kao stariji i V b kao mladji. U starijem sloju dominira kera­ mika sa »S« ornamentom, pomenuti oblici zdela ukrašeni girland motivom, dok u mladjem keram ika sa karakterističnim »S« motivom potpuno izčezava, a javlja se keram ika koju karakterišu pehari sa jednom i dve drške ukrašavani vertikalnim ili kosim kaneluram a. Ovi oblici su česti i u predlatenskom sloju Gradine u Starom Slankamenu, zatim na Gradini kod Bosuta a u Donjoj Do­ lini su odlika horizonta II b2 0 (po Z. M aricu odgovara vremenu izmedju 600 i 500 godine pre nove ere). Ovom mladjem horizontu starijeg gvozdenog doba na Gomolavi pripada i jedna nova keram ička vrsta, nepoznata predhodnim kulturam a, koja je često u južnim delovim a Panonske nizije determinisana kao »protodačka keramika«. To su dosta grube posude, ponajčešće lonci ukra­ šavani plastičnom trakom. Tipološki oni su slični nalazima sa nekropole Fe- rigile u Rumuniji, koja se prem a A. Vulpeu datuje u vreme oko 500 godine pre nove ere.2 1 Sloju V na Gomolavi pripada i poznata grupna grobnica, koja se na osno­ vu metalnog inventara u njoj datuje u vrem e posle 800 godine. Po načinu sa- hranjivanja i prilozima, za sada su vrlo retke analogije koje bi omogućavale precizno kulturno, hronološko i posebno etničko opredeljenje ove grobnice. Izvesne sličnosti nalaze se u predskitskim i skitskim kulturam a, a u manjoj meri i u nekropolam a tipa Ferigile - Bir^esti.2 2 Iz predhodne analize uspeli smo na Gomolavi da izdvojimo dva hrono- loška i stilska horizonta od kojih bi stariji pripadao vremenu »trakokimeriskog udara«, odnosno odgovarao bi početku gvozdenog doba ovih oblasti (Ha C). U kulturnoj determ inaciji, to bi bio stariji horizont bosutske grupe stilski jače vezan za m atično područje Basarabi kompleksa. U odnosu na rumunska nalazišta on bi odgovarao nekropolam a tipa Balta Verde, Gogo$u I; prema južnim i zapadnim kulturam a sinhronistični odnosi mogu da se postave u odnosu na kraj faze I u Donjoj Dolini, zatim prema nekropolama tipa Valj - Dalj, Vukovar, a prem a periodizaciji halštata Slovenije to je horizont Pod­ zemelj 1 i 2, odnosno vreme trakokim eriskih uticaja i u ovim oblastima. Mladji horizont sloja starijeg gvozdenog doba na Gomolavi pripada vremenu kada se u Rumuniji javljaju nekropole tipa Ferigile (1 i 2); u Donjoj Dolini to je horizont II a-c, a u Sloveniji vreme S tičn a-N ovo mesto 1 i 2, a delimično i Magdalenska Gora. U ovom periodu na području Vojvodine i u srpskom Po­ dunavlju pojavljuju se, doduše, dosta retko i prvi skitski nalazi. U prvom m ileniju pre n. e. na području od Alpa do K arpata registruju se tri migraciona talasa od kojih dva pripadaju starijem gvozdenom dobu a sa trećim počinje m ladje gvozdeno doba. Za nas su interesantna prva dva talasa, koja iako kratkotrajna po svom delovanju pružaju mogućnost stvara­ nja relativno pouzdanih hronoloških relacija čak i izmedju kultura koje u svom internom razvoju i genezi nem aju puno zajedničkog elemenata. To su napred pominjani »trakokimeriski horizont« i horizont skitskih uticaja. Prvi se javlja na početku gvozdenog doba i znači gornju hronološku granicu u pe­ riodizaciji starijeg gvozdenog doba; drugi, u nalazima sirom ašniji od prvog, 20 N. Tasič, M aterijali 7 (Slavonski šutu) i T. 8 (Gradina u Starom Slan- Brod 1970) 63 T. 3 i 4 (Gradina na Bo- kamenu). Z. Marič, op. cit., T. 8; 12: 6. 2 1 A. Vulpe, op. cit., 49, T. 12. čini cezuru izmedju starije i m ladje faze starijeg gvozdenog doba. Na ovom mestu se ne ulazi u opravdanost term ina »trakokim eriski« i »skitski« već se više ukazuje na strano poreklo izvesnih, naročito u m etalu evidentnih nalaza bronzanih i gvozdenih predmeta, koji su na područje našeg Podunavlja i šire u većem delu Panonske nizije došli sa istoka. Oni su takodje jedan od eleme­ nata za napređ pomenutu podelu starijeg gvozdenog doba, koja bi na ovom mestu mogla da se rezimira na sledeči način: a) horizont trakokim eriskih uti­ ca ja odgovara pojavi i stabilizaciji rane faze bosutske grupe u našem Podu­ navlju a u odnosu na stratigrafsku podelu kulturnog sloja na Gomolavi to bi bio horizont V a; b) horizont skitskih uticaja kome odgovora prerastanje bo­ sutske grupe u svoju mladju fazu, kada se gube karakteristične odlike Basa- rabi stila a na Gomolavi ga ilustruje m aterijal iz horizonta V b. U apsolutnim datum im a horizont trakokim eriskih uticaja obeležen je vremenom izmedju 800 i 600 godine pre n. e. a horizont skitskih utica izm edju 600 i 400/350 go­ dine kada se najpre u središnim delovima Panonske nizije a zatim i u južnim javljaju prvo samo keltski uticaji a zatim i njihova ekspanzija. Tabela sinhronističkih odnosa izmedju pojava u Rum uniji (Oltenija), Sre­ ma, Donje Doline, Slavonije i B aranje i Slovenije pokazuje sledeče karak­ teristike: A p s . h r e n . A b s. C h ron . R e in e - c k e R o m u n ija S r e m D o n ja D o lin a S la v o n ija — B a r a n ja S lo v e n ija U tic a ji I n flu e n c e s 800 Balta Verde — Gogo^u I Gomolava V a Adaševci IC Valj - Dalj Šarengrad 1 Podzemelj 2 Trako­ kim eriski uticaji Thraco- Cimmerian influences 600 400 Ferigile — Birsesti Gomolava V b a II b c Tumuli M artijanec Stična — Novo mesto Horizont skitskih uticaja Horizon of Scythian influences The R elative Chronologies of the Southern Pannonian and Slovene H allstatt Cultures The beginning of th e E arly Iron Age saw th ree new cultural centres developing in the region of no rth and north-w est Jugoslavia: the south-east A lpine H allstatt circle (Slovenia an d Istria), the »post U rnenfelder« group of M edjurecje, north­ west Bačka and B a ra n ja and finally the B osut group of the B asarabi complex in southern Vojvodina (Srem, southern Banat) and northern Serbia. This article deals w ith the territo rial dem arcation of these groups and tries to establish th eir relative chronologies. Differences already existed betw een th e groups at the tim e of th e ir formation. The south-east A lpine group, in w hich elem ents of the urn-field culture can still be traced, was influenced on one side from tte w est and on th e other from the middle Balkans, th e Illyrian region.1 The B osut group of the B asarabi complex w as the consequence of m igrational m ovem ents a t the beginning of th e 1 st millenium and has no genetic links w ith th e autochthonic cultures, unlike th e neighbouring Valj -Dalj »post U m enfelder« group, w hich arose w ith th e evolution of the u rn - field culture. The fixing of the lim its of th e Bosut group of the B asarabi com plex,2 w hich partly fills the supposed hiatus betw een horizon Ha A 2 and th e earliest La Tene horizon during th e E arly Iron Age, is based tow ards the w est on the pottery, w hich represents the specific typological characteristic of this complex. P ottery w ith an »S« decoration an d fluid »S« spiral as th e essential characteristic of this region (Srem, Banat, n o rth ern Serbia) extends w estw ards as fa r as th e line between Vukovar and Osijek.5 E astern Slavonia, together w ith parts of southern B aranja, represents a transitional region w ith a m ix tu re of Valj - Dalj and Bosut elements, while th e rem aining finds w est of this p o in t m ust be seen as an isolated pheno­ menon under th e influence of the B asarabi complex and not as a consequence of direct m igration.6 Finds from th e Thraco - Cim m erian horizon9 coincide w ith th e appearance of the Bosut group, and it is probable th a t the two w ere interdependent, as is re ­ flected by the ethnical shifts and pressures on C arpathia from th e east.1 0 D uring this tim e there w ere also changes in form of burial, w ith crem ation burial being replaced by inhum ation. The caesura caused by the Thraco -C im m erian horizon in southern Vojvodina and northern Serbia is not as m arked in the Valj -Dalj region ■within the »post U m enfelder« group, although objects of Thraco - Cim m erian pro­ venance do appear (Doroslovo,7 Dalj and B atina1 1 ) as do foreign influences on the pottery,8 but these new elem ents represent the em ancipation and freshening of an already conservative culture, in the period H a C 1. T here is a sim ilar cultural situation in Slovenia, w here on one side the last phase of the R uše - M aribor group1 7 still flourishes, w hile on th e other Thraco - Cim m erian influences herald the start of a new age — the H allstatt period of Slo­ venia — characterised by horizon Podzem elj l.1 6 True Thraco - Cim m erian finds appear in Slovenia only after horizon Podzem elj 1. If the upper lim it of the E arly Iron Age can be fixed w ith th e beginning of the Bosut group and finds from the Thraco - Cim m erian horizon — w hich belongs to the period Ha B 3 - C according to C entral European periodisation, i. e. after 800 B. C. — then th e determ ination of the low er lim its of th is period is quite difficult and not clear. Individual m etal finds (Bogdanovei, Srem ska Mitrovica, Curug)1 8 provide evidence of a later phase of the Early Iron Age in this region (which would correspond to Reinecke’s Ha D). H ow ever these finds do not clearly belong to any particular cultural group. F u rth er enlightenm ent on th is period is, however, gained from the researches on Gomolava near Hrtkovci.1 9 The strong cultural settlem ent stratum V of this site is divided into two horizons: V a is the older and belongs to the Bosut group; V b is the younger and is characterised by the so-called »proto - Dacian« pottery. The first, very ra re Scythian finds from this later period appear in Vojvodina and around the D anube in Serbia. The tim e of this horizon is estim ated as falling be­ tw een 600 and 400/350 B. C., w hen th e first Celtic influences appeared in the Panno­ ni an plain, and soon began to expand.