Pojasnilo Gradbenega industrijskega podjetja PIONIR
Source: Urbani Izziv, No. 14, INOVATIVNO MESTO (november 1990), p. 74
Published by: Urbanistični inštitut Republike Slovenije
Stable URL: https://www.jstor.org/stable/44179965
Accessed: 26-09-2018 10:46 UTC
 
JSTOR is a not-for-profit service that helps scholars, researchers, and students discover, use, and build upon a wide
range of content in a trusted digital archive. We use information technology and tools to increase productivity and
facilitate new forms of scholarship. For more information about JSTOR, please contact support@jstor.org.
 
Your use of the JSTOR archive indicates your acceptance of the Terms & Conditions of Use, available at
https://about.jstor.org/terms
This article is licensed under a Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To view a copy of
this license, visit https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/.
Urbanistični inštitut Republike Slovenije is collaborating with JSTOR to digitize, preserve
and extend access to Urbani Izziv
This content downloaded from 194.249.154.2 on Wed, 26 Sep 2018 10:46:24 UTC
All use subject to https://about.jstor.org/terms
 št. 14 /1990
 Dušica SEFERAG1Ć
 Metamorfoza
 Slijedom različitih (nc)srctnih okol-
 nosti dogodilo mi sc da ijctujcm u
 jednom umjetno stvorenom pri-
 morskom nasclju, po opisu A.
 Pogačnika, tako sličnom Stinici.
 U neljubaznoj podvclcbitskoj priro-
 di, s ncznatnom komunalnom infra-
 strukturom, stvořeno je (još se
 gradi) jedno betonsko naselje indi-
 vidualnih kučica. A takvih "Slinica"
 gdje ljudi "žalostno čepijo na nekaj
 betonskih metrih obale" ima sve više.
 Ako bi se takva neljudska naselja
 mogia sva zgurati na najružnije obal-
 né predjele ne bi mi bilo žao njihovih
 vlasnika (uključujuči i sebe), kada bi
 se time mogia sačuvati naša prekras-
 na obala kao javno dobro za sve nas
 i naše inozemne goste. Ali zato što su
 najljepši dijelovi vec u pro paš ten i bi-
 lo odvratnim mamutskim hotelima i
 njihovim betonskim produžecima u
 društvenom vlasništvu, bilo privati-
 zacijom obale statusno i ekonomski
 močnih dr uštvenih slojeva, ostaje još
 samo nepristpačan dio obale za ek-
 sploataciju.
 Ako se prisjetite ružnih grčkih, tali-
 janskih, španjolskih, ciparskih i dru-
 gih plaža, onda vam postaje jasno da
 nije stvar u ljepoti vec u přístupu toj
 obali: u njenoj prostoj eksploataciji
 iii u njenom sračunatom oplemen-
 jenju. Naravno i ovo drugo služi eks-
 ploataciji tudjih džepova, ali svaki se
 plasisir placa, zar ne?
 Dva su reda pitanja ovdje značajna:
 - odnos prema morskoj obali kao
 javnom dobru (dostupnom
 svima)
 - privatizācijā kao náčin prisvajan-
 ja opčeg dobra.
 Po prvom pitanju mora se složiti da
 je glavnina naše obale nepovratno
 upropaštena što društvenim što pri-
 vátním trudom. Tre balo bi, iako če
 biti vrlo teško, vrátili barem dio is-
 konske ljepote tim krajolicima.
 Što se tiče privatizacije obale, lično
 imam unutrašnji otpor prema njoj,
 kao što imam otpor prema priva-
 tizaciji svega što je javno dobro:
 grada, šuma, zraka, rijeka, mora i
 obale...
 Medjutim, nova politika u Sloveniji i
 Hrvatskoj podržavat če i podsticati
 daljnju privatizāciju, koja katkada
 može imati dobre a katkada loše
 efekte. Pamětně državne i slobodne
 institucije koje se bave prostorom
 morat če zauzeti ulogu branioca jav-
 nog dobra i pomno paziti kako če se
ulagati privátní novac (a manje tko
 če ga ulagati i kakav če profit imati).
 Prema tome, na lijepoj ili ružnoj
 obali, sa društvenim ili privátním ka-
 pitałom, "Slinica" više ne smije biti.
 Osim stančiča i betonskih plaža pr-
 ivátní investitori morat če ulagati u
 cijelu infrastrukturu neophodnu za
 civilizzano ljetovanje.
 Večiņa ljudi voli (ili ne zna druga-
 čije) civilizzano ljetovati. To znáči
 posredovano. To znáči da izmedju
 njih i mora třeba još niz pomagała
 (opremljenih spavaonica, čamaca,
 restorānā, barova, plesnjaka, proda-
 vaonica suvenira...) za ugodan od-
 mor. Sličan standardu stanovanja iii
 rada kod kuce. Manjina još traži ne-
 vina mjesta (a i to priznajte za 15-30
 dana) gdje nema vodovoda, kana-
 lizacije i drugih turista. Ako nadjete
 jedno takvo mjesto javite mi!).
 U medjuvremenu kolega Pogačnik
 pozivam vas u KJenovicu. Ne šālim
 se. Izgradnja je jeziva. Gotovo ni-
 čega nema. Bura arlauče kao suma-
 nuta. More je zeleno ledeno. ALI
 MENI SE POCELO SVIDJATI.
 Dobro, priznajem dijelom je to
 posljedica racionalizacije (nemam
 zasada drugog izbora, ekološki izvje-
 štaji plaše nas od kupanja i sun-
 čanja). Ali zapravo mi se dogodila
 metamorfoza. Zato jer nije bilo ni-
 čeg drugog, počela sam promatrati
 svijeti oko sebe, počela sam ga do-
 življavati. Jeste li ikada sa brda gle-
 dali borbu elemenala: bure, kiše,
 sunca i mora istovremeno? To se ne
 može opisali, suvremeni jezik
 naprosto nema instrumente da opiše
 svu grožotu i divolu prirode. Jeste li
 ikada gledali kako nisko rastlinje
 preživljava okrutne uvjete, kako se
 povija pred Eolovim sinovima i pob-
 jedjuje ih. Znáte li koja je to sreča
 Klenovara kada posadě klenič i on se
 održi i naraste? Sto čelim řeči ovim,
 oprostíte mi, kratkom ispoyjedi?
 Slažem se da su sve "Stinice" Goli
 otoci urbanizma ali se bojim da je
 cijeli naš náčin života, čak i kad
 ostvaruje najvišu ugodu i standard
 (čemu i sama težim) sve dalji i dalji
 od nas samih. "Stinice" su očevidnost
 naše ejelokupne otudjenosti ali one
 nisu iznimka. Niti u urbanizmu niti
 "širé". To naravno nije razlog za re-
 zignāciju. Več obrnuto, zar ne?
 Dušica Seferagič, dipl.soc., Institut za
 društvena istraživanja, Zagreb.
 Pojasnilo Gradbenega
 industrijskega podjetja
 PION IR
 V zvezi z vašim pismom in přilo-
 žením krajšim razmišljanjem o
 Stinici, ki naj bi bilo objavljeno v
 reviji "Urbani izziv" pod naslovom
 "Poletni utrinek - Stinica; zagotovite
 si svoj kotiček sonca in morja" izpod
 peresa Andreja Pogačnika pojasnu-
 jemo:
 - da je Skupščina občine Senj spre-
 jela odlok o izdelavi izvedbenega
 urbanističnega plana stanovanj-
 sko-gostinsko- turistične izgrad-
 nje za trg naselja Mršiči-J ablanac.
 Z navedením odlokom je določila
 tudi programske naloge kot
 smernice za izdelavo omenjenega
 plana. Odredila pa je tudi že iz-
 vajalca za ta dela, tj. Urbanistični
 institut Reka. Navedena pro-
 gramska naloga pa je imela za os-
 novo mednarodno študijo "Sred-
 dnji Jadran", ki konkretno obrav-
 nava to lokacijo;
 - da je "izvedbeni urbanistični pian"
 stanovanjsko - gostinsko - turislič-
 nega naselja Mršiči-J ablanac iz-
 delal Urbanistični inšlitut Reka;
 - da je Skupščina občine Senj s po-
 sebnim odlokom ludi potrdila.
 Predlagamo vam, da se za vsa pojas-
 nila o izboru lokacije obrnete na Ur-
 banistični inštitut Reka.
 74
This content downloaded from 194.249.154.2 on Wed, 26 Sep 2018 10:46:24 UTC
All use subject to https://about.jstor.org/terms