KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 32 (2).
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 jula 1935.
PATENTNI SPIS BR. 11724
Societa Anonima Vetreria Ifaliana BalEaretti, ModigHani, Livorno
Italija.
Stakleni slog sačinjen od dva transparentna sloja, koji drže izmedju sebe staklene niti ponamještene različitim načinom ili pust od staklene predje.
Prijava od 11 juna 1934.	Važi od 1 novembra 1934
Pronalazak se odnosi na novu upotrebu staklene mase, t. j. na izradbu miješanih slogova, sačinjenih iz tvrdih i u bitnosti glatkih ploča, koje drže izmedju sebe i pod-jedno protežu staklene niti, ponamještene različitim načinom ili pust od predenog stakla.
Jedna izvedba takovog sklopa sastoji se se iz dviju ploča od stakla ili kristala, držanih paralelno u stanovitom razmaku jedne od druge pomoću okvira, koji podjedno služi kao naprava za hermetično zatvaranje, do-čim je medjuprostor ispunjen gustim slojevima staklenih niti.
Druga izvedba dobija se slijepljenjem dviju ploča od stakla ili kristala pomoću prikladnog Ijepiva.
Daljnje izvedbe sastoje se u izradbi zavrnutih i u bitnosti paralelnih ploča, u varijaciji boja staklemh niti, porazmještenih na najzgodniji način, bilo za dekorativne ili umjetničke efekte.
Glavne izvedbe iskorišćuju optička svojstva difuzije takovog staklenog spoja, da pušta prolaziti upadajuće zrake difundirajući ih na suprotnoj strani ili da reflektira di-fundirane zrake na istoj strani, gde prvotno upadaju.
Slog ima takodje termična svojstva u koliko služi za reflektiranje direktno upa-dajućih toplih zraka, odnosno priječi u velikoj mjeri njihovo prelaženje u toliko, što u medjuprostoru sadržani zrak ima poznato kohibirajuće svojstvo osobito odnosno na difundiranu toplinu.
Nadalje upitni stakleni slog ima naročitu jakost, jer staklena pust tvori na neki način armaturu, koja potpomaže, da se ploče, koje ju zatvaraju, ne razbijaju.
U svakom će slučaju pronalazak biti bolje razumljiv pomoću slijedećeg opisa, koji se odnosi naročito na priložene nacrte, na kojima je:
Fig. 1 popriječni presjek staklenog po-luprozirnog sloga, sastavljenog od dvije paralelne razmaknute staklene ploče, u čijem je medjuprostoru smješteno jedno ili više tkiva od stakla, čije su niti u bitnosti paralelne sa dvijema pločama;
Fig. 2 je pogled sprijeda na predmet prema fig. 1;
Fig. 3 prikazuje izvedbu, sličnu onoj na fig. 1, kod koje slojevi predenog stakla i-maju svoje niti naklonjene u kutu odnosno na staklene ploče, koje ih zatvaraju;
Fig. 4 prikazuje upotrebu pronalask kod razsijača svjetla za svjetiljke;
Fig. 5 i 6 pokazuju u pogledu odozgor i u nacrtu stolnu zdjelu, kod koje je dekorativni efekat dobiven zgodnim aranžmanom staklenih niti;
Fig. 7 prikazuje shematski upadanje svijetla odnosno na dvije ploče, kombinirane sa umetkom, kada su one montirane na stijenama zatvorene prostorije sa izvorom svjetla.
Fig. 8 pokazuje u pogledu dekorativni efekat, koji se može postići iskorišćenjem različitog smjera ili različitih boja razno po-redjanih staklenih niti.
Din. 15.—
Fig. 9 prikazuje shematski upadanje zraka svjetla na obično staklo prozora;
Fig. 10 pokazuje shematski efekat, kada se prozor providi staklenim slogom prema pronalasku kako se može svjetlo, koje dolazi izvana u jednoj prostoriji sabrati i di-fundirati posve jednoličnim i homogenim načinom;
Na Fig. 11 prikazan je shematski spoj dviju ploča slepljivanjem rubova.
Na nacrtima su 1 i 2 dvije staklene ploče u bitnosti prozirne i bez boje, smještene paralelno i sa stanovitim medjusobnim razmakom, koji može da bude ijedan milimetar i više, tako da razmak izmedju vanjskih ploha l’, 2’ (staklenih ploča 1 i 2) iznosi već prema prilikama 2, 3, 4, 6, 7 milimetara ili više. Razmak izmedju ploča može biti podržavan po okviru 4, koji služi istodobno kao naprava za hermetično zatvaranje, koje štiti medjuprostor 3 izmedju unutarnjih ploha staklenih ploča 1, 2 i njegovu sadržinu od atmosferskih utjecaja (ulaženje vlage, praha i t. d.). Taj zadatak može biti riješen jednostavno specijalnim kitom, koji drži skupa rubove ovih dviju ploča. U me-djuprostoru 3 smještene su u poredjaju po svidjanju niti predenog stakla. Kod Fig 1 je umetak od predenog stakla sastavljen od jedne ili više predja, koje ispunjuju medjuprostor stanovitom gipkošću, te imaju svi skupa jedan te isti smjer. Lahko je načiniti varijantu ove izvedbe, koja se sastoji od uloška staklenih niti, sastavljenog iz predje sa u pravom kutu unakrsnim nitima.
Fig. 3 prikazuje izvedbu sa kosim slojevima 5, 6, 7, 8, 9 od kojih svaki leži pod drugim kutom. Svaka se zraka a kod pronalaženja 10 kroz predeno staklo rastavlja na mnogostruke zrake b, t. j. na mnoge zrake u raznim smjerovima i sa umanjenom intenzivnošću. Vanjski izgled dvostruke ploče sa umetkom od predenog stakla naravno varira prema razmještaju ovoga; raznolikost tog izgleda dade se uzećati još i variranjem boja skupova od niti i može da stvori efekte visoke dekorativne vrijednosti.
Na Fig. 4 je predmet pronalaska, t. j. slog od paralelnih staklenih ploča sa u-metkom od staklenih niti upotrebljen u zavi-nutom ali ipak ravnom obliku kao difundor za viseću lampu.
Na Fig. 5 i 6 prikazana je zdjela za u-res stola. Mjesta 11, 12, 13 ostaju prozirna, jer kod njih nema umetaka. Dekorativni e-fekat dolazi od kontrasta izmedju dijelova sa umetnutim staklenim nitima i bez ovih.
Na Fig. 8 postignut je dekorativni efekat usljed pravog desena, čiji razni dijelovi nastupaju i primaju individualne oblike raz-dijeljenjem mase od staklene pusti u raznim
smjerovima, a eventualno i alternacijom s dijelovima bez umetka.
Na Fig. 7 prikazuje se shematski prostorija, u kojoj svjetli lampa 15, čije svijetle zrake a, a.... bivaju reflektirane kao traci c, c.... sa stijena 17, 18, 19, 20.
Na Fig. 9 pokazuje se hematski vladanje sunčanih zraka a, kada prolaze kroz prozor unutra u prostoriju.
Na Fig. 10 vidi se shematično smjer istih zraka a, u slučaju, kada je prozor providjen dvostrukim staklom, providjenim umetkom prema pronalasku.
Na Fig. 11 vidi se u presjeku konstrukcije, kod koje je okvir figure 1 izostavljen, jer samo prikladna vrpca za vezivanje drži skupa rubove ploča 1 i 2.
Vraćajući se efektu prema Fig. 7 treba ubilježiti, da je refleksija popraćena istodobnim fenomenom razdjeljenja pojedinih zraka, t. j. svaka refleksija zraka popraćena je difuzijom.
Iskustvo uči, da se tako mogu postizavati najugodniji efekti u zatvorenim prostorijama, ako se provide stijene i prozori sa dvostrukim pločama sa umetcima od staklenih niti.
Uz to osim gore navedenih optičnih efekata ima sklop od dviju ploča sa umetnutim staklenim nitima efekte i od reflektiranih toplotnih zraka.
N. pr. ako se metne na prozor takav sklop može se preko ljeta sprječavati ulazak vanjskih toplotnih zraka u unutarnjost prostorije. A naprotiv opet zimi biti će unutarnja toplina bolje konzervirana, a da nijesu potrebni dvostruki prozori, kao sada, sa dva okvira. Razumije se po sebi, da dvije ploče sa umetkom mogu biti montirane u jednom jedinom okviru. Kohibira-jući efekat dviju ploča sa umetkom mora nastati iz dva razloga. Jedan od njih se sastoji u faktičnoj refleksiji toplotnih zraka, koje direktno upadaju, prouzrokovanoj po mnogostrukim vlaknima; drugi se sastoji u naravnoj kohibiciji, koja se zbiva usljed sloja zraka, koji se nalazi zatvoren izmedju vlakanaca zatvorenim u pločama.
Stakleni slog, koji je predmetom pronalaska, nadomještava vrlo dobro šmirglo-vano staklo, jer uz to, što postizava slične efekte, pokazuje sjajne površine, koje nijesu nepropustni za svjetlo i premda je uklonjena prozirnost, ostaje ipak osigurana veća i bolja propustivost za optičke efekte. Uz to je dvostruka ploča sa umetkom bolje nepropustna za zvukove od obične jednostavne ploče.
Iz svih ovih razloga ona je vrlo prikladna za konstrukciju polutransportnih stijena u prostorijama kao i za unutarnju i vanjsku ogradu prostorija.
N. pr. terasa izvrgnuta direktno sunčanim zracima, a pokrita sa staklenim sklopom prema pronalasku, dopuštava odozgor dostatnu rasvjetu doljnje prostorije, a sprječava prejako ugrijanje zraka u samoj prostoriji.
Razumije se, da stakleni slog prema pronalasku ima povećanu otpornost protiv razbijanja, jer umetak predje od staklenih niti izmedju dvije ploče djeluje kao armatura, koja čini, da se sklop ne može razbiti, elekat sličan onome, kada se metne list od celuloida medju dva lista od stakla, što tvori t. zv. „nelomljivo staklo".
Izvedbe, koje su gore shematički prikazane i opisane, prikazuju samo primjere, a pronalazak nije ograničen samo na njih. Mogućnosti primjene, sadržane u ovom pronalasku, zaista su neograničene.
Patentni zahtevi:
1. Stakleni slog za primjenu optičnu, termičku i akustičnu u prostorijama za stanovanje ili za pokrivanje, naznačen tim, da se sastoji od dva u bitnosti kompaktna sjajna glatka sloja, primjerice od stakla ili kristala, koji drže izmedju sebe staklene niti, porazmještene lazličitim načinom ili pust od staklenih niti.
2) Stakleni slog prema zahtevu 1, naznačen tim, da se stakleni slojevi sastoje svaki od ploče iz stakla ili kristala, koja je u bitnosti transparentna i bezbojna.
3. Stakleni slog prema zahtevu 1 i 2, naznačen tim, da su obje staklene ploče podržavane u stanovitom razmaku jedna od druge po okviru, koji podjedno služi kao hermetički zatvor medjuprostora, opre-deljenog da primi u sebe pust od staklenih niti.
4) Stakleni slog prema zahtjevima 1, 2 i 3, naznačen tim, da se staklene ploče
slijepljene pomoću naročite Ijepive vrpce.
5.	Stakleni slog prema predjašnjim zahtjevima, naznačen tim, da je pust od stakla sastavljen od predje ili pojedinih naslaga staklenih niti, postavljenih u raznim smjerovima ili i bojadisanih raznim bojama ili pako različite gustoće.
6.	Stakleni slog prema predjašnjim zah-tevima, naznačen tim, da se upotrebljuje namjesto caklastog, liniranog, šabloniranog ili sličnog stakla bilo za osvetljivanje, bilo za difundiranje svjetla.
7.	Stakleni slog prema predjašnjim zah-tevima, naznačen tim, da se upotrebljuje kao difuzor za unutarnje svjetlo neke prostorije, te sa bitnim efektom refleksije, kada ga se naime metne na (ne transparentne) unutarnje stijene (Fig. 8).
8) Stakleni slog prema zahtjevima 1 do 7, naznačen tim, da se upotrebljuje kao zapreka za prelaženje toplotnih zraka, koji padaju direktno n. pr. na pokrov terese, stakla od prozora, izloženih suncu.
9. Stakleni slog prema zaztjevima 1--8 naznačen tim, da se upotrebljuje kao izolator topline naročito iskorišćenjem sloja zraka izmedju staklenih niti, zatvorenih izmedju ploča (n. pr. upotreba zimi mjesto dvostukih staklenih prozora).
10)	Stakleni slog prema predjašnjim zahtjevima, naznačen tim, da se iskorišćuju razni opitčni efekti koji se postizavaju shod-nim promjenama u smjeru vlakanaca, u njihovoj boji, u njihovom rasporedjaju u svrhu novih dekorativnih i umjetničkih efekata svake vrsti, u različitim prostorima i za različite svrhe.
11)	Stakleni slog naznačen tim, da se iskorišćuje njegovo svojstvo nerazbijavosti, koje dolazi od činjenice, da pust od staklenih niti služi kao armatura za ploče iz stakla ili kristala, koje ga zatvaraju.


























'



■


































Ad pat.bn11724







' /













^ I
'


.



.


.. ■ v- ■
/

<•
■
; '
■ ,








'
t





I
'
■






■
/ '
'
v,
,
...

;

: ■;












] /