Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x Prispevek prejet: dd.mm.201x Prispevek sprejet: dd.mm.201x 1 PROJEKTNI MENADŽMENT I PRIMJENA U SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA NA RADU Antun Matija Filipović1 1 Visoka škola za sigurnost, Ul. I. Lučića 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, antun.matija.filipovic@vss.hr Povzetek Sigurnost i zaštita zdravlja na radu su temelj suvremenog društva te zahtijevaju sustavan i sistematski pristup zbog svoje složene problematike. Iz sigurnosti i zaštite zdravlja na radu proizlaze brojne koristi i prednosti koje su organizacije prepoznale te su aktualni organizacijski trendovi fokusirani na nju kao temeljnu aktivnost. Prednosti za organizacije očituju se unutar same organizacije u pogledu rasta zadovoljstva i produktivnosti zaposlenika, rasta prihoda, dobiti i ugleda te unutarnje i vanjske organizacijske konkurentnosti, ali i za njezine klijente u pogledu rasta kvalitete i sigurnosti proizvoda i usluga. Projektni menadžment omogućava kvalitetniju integraciju s procesima sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te njihovo poboljšanje, upravo zbog svojih karakteristika koje se protežu od procesa planiranja i definiranja odgovornosti, suočavanja s resursnim ograničenjima, upravljanja rizicima, transparentnosti do predanosti cilju i kontrole. Kako bi se zadovoljili projektni zahtjevi sigurnosti ili unaprijedilo stanje sigurnosti, projektni menadžment u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu obuhvaća primjenu znanja, vještina, tehnika i alata na projektne aktivnosti. Takav pristup ima višerazinski pozitivan utjecaj na razvoj u cjelini, pa se može zaključiti da je primjena projektnog menadžmenta u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu opravdana i potrebna. Ključne besede: projektni menadžment, rad, sigurnost, zaštita zdravlja 1. Sigurnost i zaštita zdravlja na radu Područje integralne sigurnosti obuhvaća sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, gdje ključnu ulogu u cijelom procesu imaju osobe koje djeluju na tom području, a to su inženjeri sigurnosti, stručnjaci sigurnosti i menadžeri sigurnosti. Potreba za provedbom zaštite na radu proizlazi iz činjenice da u svakom procesu rada postoje određeni rizici. Rizik na radu predstavlja vjerojatnost i intenzitet nastanka mogućeg neželjenog i štetnog događaja vezanog uz rad, radnika, njegovo radno mjesto, ali i radni okoliš. Svim rizicima pa tako i rizicima na radu se mora upravljati, pri čemu se upravljanje rizicima ni u kojem slučaju ne smije promatrati kao način za njihovo smanjivanje. Upravljanje rizicima obuhvaća pet koraka, a ti koraci su identifikacija ili prepoznavanje, shvaćanje ili razumijevanje, mjerenje ili dimenzioniranje, upravljanje ili menadžment i procjenjivanje ili ocjenjivanje (Iverson, 2013). Ozljede na radu nastaju kao posljedica opasnosti na radu, tako da su opasnosti i štetnosti na radu stanja koja mogu ugroziti život i zdravlje radnika (Božajić i drugi, 2010). Pri tome stanje sigurnosti na radu ovisi o samoj uspješnosti provedbe zaštite na radu, koja se provodi u odnosu na prisutne rizike na radu koji su utvrđeni procjenom rizika (Cmrečnjak i drugi, 2009). Ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu mora se promatrati kao investiciju, s obzirom na to da rad na siguran način stvara uštede i dodanu vrijednost te čuva ono najvrijednije – ljudski život (Hughes i Hughes, 2008). Projektni menadžment usmjeren je na postizanje pozitivnih rezultata i ostvarivanje postavljenih ciljeva, baš kao i sigurnost i zaštita zdravlja. Projektni menadžment na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obuhvaća brojne vrste projekata, kao što su projekti zaštite na radu, projekti zaštite od požara, projekti zaštite okoliša, projekti integralne sigurnosti, ali i projekti na vezanim i srodnim područjima, poput projekata sigurnosti informacijskih sustava i civilne zaštite. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 2 Zbog nedovoljne razine sigurnosti i zaštite zdravlja na radu na svjetskoj razini se godišnje izgubi ukupno oko 30 milijuna radnih dana, odnosno oko 43 355 956 040,00 kuna (5 721 616 244,17 eura) do 97 539 580 080,00 kuna) (12 873 636 549,38 eura) (Gilbert, 2008). S ekonomskog aspekta važno je znati odnos izravnih i neizravnih troškova ozljeda na radu, koji prema mjerilima Međunarodne organizacije rada (MOR) iznosi 1:4, odnosno neizravni troškovi ozljeda na radu su najmanje četiri puta veći od izravnih. Od 2004. do 2014. godine se ukupno u Hrvatskoj zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti izgubilo 12 090 691 dana, odnosno prosječno 1 099 154 dana po godini (Pap, 2015). Prosječna bruto satnica u Hrvatskoj iznosi 41,80 kuna (5,49 eura). Prema tome se u Hrvatskoj godišnje zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti ukupno prosječno gubi 367 557 097,60 kuna (48 302 273,49 eura) ili 1 007 005,75 kuna (132 335,00 eura) dnevno, a to su samo izravni troškovi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Ako se na iznos izravnih troškova primijeni odnos izravnih i neizravnih troškova koji preporuča MOR, dolazi se do zaključka da u Hrvatskoj troškovi uzrokovani ozljedama na radu i profesionalnim bolestima ukupno prosječno godišnje iznose najmanje 1 470 228 390,40 kuna (193 654 608,18 eura). Samo na primjeru Hrvatske može se vidjeti kolike su moguće uštede, posebno u aktualnom trenutku ekonomske krize te se dosljedna primjena projektnog menadžmenta u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu može smatrati i mjerom za pokretanje gospodarstva. Projektni menadžment gotovo može jamčiti uspjeh u provedbi određenih mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te tako omogućiti i velike financijske uštede. Prednosti i koristi koje proizlaze iz primjene projektnog menadžmenta u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu su prema tome iznimno veliki i mjerljivi. Svi sastavni dijelovi integralne sigurnosti se moraju razvijati, jer je samo na taj način moguće osigurati rast i održivi razvoj i u drugim područjima. Kako bi uspostavile učinkovit sustav sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, organizacije trebaju slijediti pet koraka. Tako je potrebno izraditi detaljnu procjenu trenutnog stanja, utvrditi i odrediti zaduženja i odgovornosti, osposobiti upravu i zaposlenike te izraditi plan i politiku sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (Kalbaugh, 2004). 2. Projektni menadžment Projektni menadžment u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu nadilazi izvorno područje primjene te se njegove prednosti očituju na svim razinama. Projektni menadžment može se učinkovito primijeniti na bilo koji dio poslovanja, a posebno u slučaju novih poslova koji se do tada nisu obavljali (Sikavica i Bahtijarević-Šiber, 2004). To je iznimno važno za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, koje se zbog svoje dinamike brzo mijenja. Projektni menadžment je spreman odgovoriti na te promjene u vrlo kratkom vremenu, neovisno o njihovom opsegu, što može biti presudno i činiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu važno je i to da je projektna organizacija fleksibilna, odnosno da je sposobna prilagođavati se promjenama koje nastaju u okolini (Bahtijarević-Šiber i drugi, 2008). Još jedan snažan argument i razlog za primjenu projektnog menadžmenta je i činjenica da njegova primjena zbog jasno i transparentno određenih rokova, zaduženja i odgovornosti predstavlja jedan od načina za smanjivanje stresa kod zaposlenika (Stranks, 2005), što je bio i fokus dvogodišnje kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), pod nazivom Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta. 3. Istraživanje Kako bi se prikupile aktualne spoznaje o tome kako studenti sigurnosti shvaćaju primjenu projektne metodologije u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, u drugom kvartalu 2015. godine provedeno je istraživanje o shvaćanju projektne metodologije u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu od strane studenata sigurnosti. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 3 Za provedbu istraživanja korištena je metoda grupnog anketiranja uz pomoć pismenog anketnog upitnika. Kao instrument istraživanja korišten je pismeni anketni upitnik koji se sastojao od 40 pitanja, podijeljenih u četiri cjeline: osobni podaci, poznavanje i korištenje informacijskih tehnologija, stajališta o projektnoj metodologiji i prijedlozi za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu. U trenutku provedbe samog istraživanja (drugi kvartal 2015. godine), aktivnih studenata je bilo 540, a u istraživanju je sudjelovalo ukupno njih 219 (40,56%). Veličina populacije prema tome iznosi 540, a kako je istraživanje bilo moguće provesti s cijelom veličinom populacije, nije bilo potrebno provesti uzorkovanje. Stoga je bilo moguće koristiti veličinu uzorka kao minimalno očekivani broj ispitanika koji će ispuniti anketni upitnik za potvrdu uspjeha provedbe istraživanja i relevantnosti donošenje zaključaka sukladno dobivenim rezultatima za ukupnu veličinu populacije. Podaci iz ispunjenih anketnih upitnika uneseni su u računalnu bazu podataka i obrađeni pomoću računalnih programa Excel i SPSS, a rezultati istraživanja prikazani su pomoću tablica i grafikona te su popraćeni komentarima. Za statističku obradu istraživanjem prikupljenih podataka korištene su metode opisne (deskriptivne) i analitičke (inferencijalne) statistike, a za prikaz rezultata istraživanja korišteni su frekvencija, postotak, zbroj, prosječna vrijednost (aritmetička sredina), standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti. Istraživanje o shvaćanju projektne metodologije u sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu od strane studenata sigurnosti je uspješno provedeno, a rezultati istraživanja su dali odgovore na postavljena istraživačka pitanja i postavljene hipoteze istraživanja. 4. Rezultati istraživanja Analizom rezultata istraživanja utvrđeno je da ispitanici smatraju da je razina utjecaja koju na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu imaju zadaci i odgovornosti projektnih menadžera, uobičajene projektne aktivnosti i uobičajene projektne faze prosječno vrlo visoka, ali i da ispitanici nisu dovoljno upoznati s tehnikama projektnog menadžmenta. Većina koju čini 172 (78,54%) ispitanika nema iskustva u radu s projektima, dok iskustva u radu s projektima ima 47 (21,46%) ispitanika. Prosječno trajanje iskustva koje ispitanici imaju u radu projektima iznosi 4 godine, a kreće se u rasponu od najmanje 1 do najviše 15 godina. Većina od 190 (86,76%) ispitanika nema iskustva u vođenju projekata, a 29 (13,24%) ispitanika je vodilo projekte te tako steklo određeno iskustvo. Prosječno trajanje iskustva koje ispitanici imaju u vođenju projekata iznosi 3 godine, a kreće se u rasponu od najmanje 1 do najviše 10 godina. Razina utjecaja zadataka i odgovornosti projektnih menadžera, uobičajenih projektnih aktivnosti i uobičajenih projektnih faza ocjenjivana je u rasponu od 1 (iznimno malo) do 7 (iznimno puno). Planiranje je ocijenjeno prosječnom ocjenom 5,32, praćenje sa 5,03, kontroliranje sa 5,17, koordiniranje sa 5,32, komuniciranje sa 5,38, organiziranje sa 5,67, vođenje sa 5,37, a motiviranje je ocijenjeno prosječnom ocjenom 5,37. Na slici 1 prikazane su ocjene koje su ispitanici dali utjecaju zadataka i odgovornosti projektnog menadžera na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, grupirane po kategorijama planiranja (PLA), praćenja (PRA), kontroliranja (KON), koordiniranja (KOO), komuniciranja (KOM), organiziranja (ORG), vođenja (VOĐ) i motiviranja (MOT) s prikazom udjela pojedinih ocjena u njihovom ukupnom broju. Slika 1: Ocjene utjecaja zadataka i odgovornosti projektnog menadžera Ispitanici su prepoznali organiziranje kao zadatak i odgovornost projektnog menadžera s najvećim utjecajem na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ali s obzirom na to da su svi utjecaji ocijenjeni s prosječnom ocjenom koja nije manja od 5,03 (+1,53 od srednje ocjene), odnosno ukupna prosječna ocjena svih utjecaja iznosi 5,33 (+1,83 od srednje ocjene), može se zaključiti da ispitanici sve zadatke i odgovornosti smatraju vrlo utjecajnim na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Standardna devijacija svih ocjena iznosi 1,44 uz koeficijent varijabilnosti od 27,05%. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 4 U sljedećem pitanju ispitanici su u rasponu od 1 (iznimno malo) do 7 (iznimno puno) ocjenjivali razinu utjecaja uobičajenih projektnih aktivnosti na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Upravljanje opsegom je ocijenjeno prosječnom ocjenom 4,71, vremenom sa 4,88, troškovima sa 4,95, kvalitetom sa 5,21, komunikacijom sa 5,11, ljudskim resursima sa 5,17, rizicima sa 5,44, a upravljanje nabavom je ocijenjeno prosječnom ocjenom 4,79. Na slici 2 prikazane su ocjene dane utjecaju koji na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu imaju uobičajene projektne aktivnosti, a grupirane su po kategorijama upravljanja opsegom (OPS), vremenom (VRE), troškovima (TRO), kvalitetom (KVA), komunikacijom (KOM), ljudskim resursima (LJU), rizicima (RIZ) i nabavom (NAB) i prikazane kao udio pojedinih ocjena u njihovom ukupnom broju. Slika 2: Ocjene utjecaja uobičajenih projektnih aktivnosti Ispitanici su prepoznali upravljanje rizicima kao uobičajenu projektnu aktivnost s najvećim utjecajem na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ali s obzirom na to da su svi utjecaji ocijenjeni s prosječnom ocjenom koja nije manja od 4,71 (+1,21 od srednje ocjene), odnosno ukupna prosječna ocjena svih utjecaja iznosi 5,03 (+1,53 od srednje ocjene), može se zaključiti da ispitanici smatraju da sve uobičajene projektne aktivnosti vrlo utječu na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Standardna devijacija svih ocjena iznosi 1,42 uz koeficijent varijabilnosti od 28,14%. Nakon toga ispitanici su ocjenjivali razinu utjecaja u rasponu od 1 (iznimno malo) do 7 (iznimno puno) koju na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu imaju uobičajene projektne faze. Iniciranje je ocijenjeno prosječnom ocjenom 4,77, planiranje sa 5,26, izvršavanje sa 5,41, nadziranje i kontroliranje sa 5,48, a zatvaranje je ocijenjeno prosječnom ocjenom 4,83. Na slici 3 udjelom pojedinih ocjena u njihovom ukupnom broju prikazane su ocjene koje su ispitanici dali utjecaju uobičajenih projektnih faza na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, grupirane po kategorijama iniciranja (INI), planiranja (PLA), izvršavanja (IZV), nadziranja i kontroliranja (NAD) i zatvaranja (ZAT). Slika 3: Ocjene utjecaja uobičajenih projektnih faza Ispitanici su prepoznali nadziranje i kontroliranje kao uobičajenu projektnu fazu s najvećim utjecajem na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ali s obzirom na to da su svi utjecaji ocijenjeni s prosječnom ocjenom koja nije manja od 4,77 (+1,27 od srednje ocjene), odnosno ukupna prosječna ocjena svih utjecaja iznosi 5,15 (+1,65 od srednje ocjene), može se zaključiti da ispitanici smatraju da sve uobičajene projektne faze imaju vrlo velik utjecaj na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Standardna devijacija svih ocjena iznosi 1,36 uz koeficijent varijabilnosti od 26,53%. Skupne ocjene poznavanja odabranih projektnih metodologija koje su pogodne za primjenu u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu prikazane su na slici 4, a njihovim očitavanjem može se zaključiti da ih ispitanici gotovo sve uopće ne poznaju. Prosječna ocjena poznavanja svih odabranih projektnih metodologija je 1,64 (-1,86 od srednje ocjene), a standardna devijacija 1,09 uz koeficijent varijabilnosti od 66,06%, što podržava doneseni zaključak. Jedina projektna metodologija čije se poznavanje može ocijeniti s donekle zadovoljavajućom prosječnom ocjenom od 2,33 je PDCA projektna metodologija i to kod samo jedne skupine ispitanika, a to su studenti treće godine preddiplomskog stručnog studija sigurnosti i to zbog toga što su imali predavanja o spomenutoj projektnoj metodologiji u sklopu predmeta Menadžment sigurnosti. Slika 4: Skupne ocjene poznavanja projektnih metodologija 5. Zaključak Sigurnost predstavlja interdisciplinarno i multidisciplinarno područje te traži široki spektar znanja i vještina. Stoga je primjena projektnog menadžmenta komplementarna i realna, s jasno izraženim prednostima. U Hrvatskoj do sada nisu provođena sustavna istraživanja ove tematike na predmetnom području te je ovo istraživanje bilo prvo takve prirode. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 5 Za provedbu daljnjih istraživanja predviđa se dopuna anketnog upitnika s pitanjima vezanim uz djelatnost i stanje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u organizacijama ispitanika. To će omogućiti dodatne analize i povezivanje rezultata istraživanja s novim parametrima te omogućiti prepoznavanje mogućih veza između stanja sigurnosti, djelatnosti i primjene projektnog menadžmenta. Cilj ovog rada je potaknuti daljnja istraživanja na predmetnom području na međunarodnoj razini, kako bi se projektni menadžment i primjena njegovih tehnika popularizirala i približila osobama koje na njemu djeluju. Tako će se obuhvatiti još veći uzorak ispitanika i dodatno oplemeniti rezultate istraživanja s novim, aktualnim spoznajama te doprinijeti razvoju specifične projektne metodologije na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Autor poziva zainteresirane da mu se jave i pridruže u daljnjim istraživanjima. Zahvala Zahvaljujem se izr. prof. dr. Iztoku Palčiču na vrijednim savjetima i prilici za pisanje ovog rada. Viri in literatura Bahtijarević-Šiber, F.; Sikavica, P.; Pološki Vokić, N. (2008). Suvremeni menadžment – Vještine, sustavi i izazovi, Školska knjiga, Zagreb, Hrvatska. Božajić, I.; Cmrečnjak, D.; Drozdek, A.; Filipović, A. M.; Hunjak, D.; Koren, T.; Minga, I.; Palačić, D.; Petričević, N.; Taradi, J.; Žarak, M. (2010). Stručnjak za zaštitu na radu – Istraživanje problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, Zagreb, Hrvatska. Cmrečnjak, D.; Filipović, A. M.; Gorički, Z.; Hrstić, G.; Hunjak, D.; Magud, M.; Minga, I.; Petričević, N.; Taradi, J.; Žarak, M. (2009). Služba zaštite na radu – Istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, Zagreb, Hrvatska. Gilbert, R. (2008) A Quick Guide to Health and Safety,. Woodhead Publishing, Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo. Hughes, P.; Hughes, L. (2008). Easy Guide to Health and Safety, Butterworth-Heinemann, Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo. Iverson, D. (2013). Strategic Risk Management – A Practical Guide to Portfolio Risk Management, John Wiley & Sons, Singapore, Singapore. Kalbaugh, M. Five Steps to a World-Class Safety System, dosegljivo na: http://ohsonline.com/ Articles/2004/09/Five-Steps-to-a-WorldClass-Saf ety-System.aspx, (24. 2. 2016). Pap, Đ. (2015). Stanje zaštite na radu u 2014. godini, Sigurnost, let. 57, št. 2, str. 179-190. Sikavica, P.; Bahtijarević-Šiber, F. (2004). Menadžment – Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb, Hrvatska. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 6 Podatki o avtorjih Antun Matija Filipović rođen je 1981. godine. Završio je stručni dodiplomski (smjer zaštita na radu) i specijalistički diplomski studij (smjer zaštita okoliša) na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu i diplomski studij (smjer europski poslovni studij) na sveučilištu Alma Mater Europaea u Mariboru. Formalno obrazovanje proširio je edukacijama na području projektnog menadžmenta, naprednih informacijskih sustava i tehnologija i grafičkog dizajna. Od 1999. godine radi na istraživačko-razvojnim i inženjerskim poslovima na području naprednih informacijskih sustava i tehnologija. Zaposlen je na Visokoj školi za sigurnost kao pomoćnik dekana za nastavu i ustroj studija te kao predavač na kolegijima Menadžment sigurnosti, Informatika i Sigurnost informacijskih sustava. Istražuje mogućnosti i prednosti primjene suvremenih informacijsko- komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i integralnoj sigurnosti, o čemu je do sada objavio 40-ak radova. Suradnik je više časopisa i zbornika. Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x Prispevek prejet: dd.mm.201x Prispevek sprejet: dd.mm.201x 7 Slika 1: Ocjene utjecaja zadataka i odgovornosti projektnog menadžera Slika 2: Ocjene utjecaja uobičajenih projektnih aktivnosti 3 1 4 2 3 3 2 4 3 6 6 2 6 2 5 3 23 22 21 23 19 12 15 16 34 50 33 38 31 31 33 35 51 57 56 46 46 40 59 50 40 43 51 48 46 43 42 48 65 40 48 60 68 88 63 63 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% PLA PRA KON KOO KOM ORG VOĐ MOT 1 2 3 4 5 6 7 2 2 3 1 2 3 3 2 7 8 14 6 8 6 9 6 27 22 14 19 21 14 13 29 70 53 52 47 45 49 35 61 47 57 49 43 47 46 31 52 42 51 51 54 48 58 60 40 24 26 36 49 48 43 68 29 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% OPS VRI TRO KVA KOM LJU RIZ NAB 1 2 3 4 5 6 7 Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x 8 Slika 3: Ocjene utjecaja uobičajenih projektnih faza Slika 4: Skupne ocjene poznavanja projektnih metodologija Projektni menedžment ter uporaba varnosti in zaščite zdravja pri delu Varnost in zaščita zdravja pri delu sta temelj sodobne organizacije in zahtevata sistematični pristop zaradi svoje kompleksnosti. Varnost in zaščita zdravja pri delu prinašata veliko koristi ter prednosti za organizacijo. Tudi sodobni organizacijski trendi izpostavljajo njuno pomembnost. Prednosti znotraj organizacije se predvsem kažejo kot dvig zadovoljstva in produktivnosti zaposlenih, rast prihodkov, rast dobička, dvig ugleda ter konkurenčnosti organizacije. Prednosti čutijo tudi kupci preko kakovosti in varnosti izdelkov ter storitev. Projektni menedžment omogoča kakovostno integracijo in izboljšavo procesov varnosti in zaščite zdravja pri delu prav zaradi svojih značilnosti, ki zajemajo procese planiranja, določevanje odgovornosti, upravljanje omejenih virov, upravljanje tveganj, transparentnost in predanost ciljem ter kontroli. Da bi zadostili zahtevam po varnosti pri projektih, mora projektni menedžment na 4 1 1 0 5 7 4 3 4 6 25 16 16 15 19 59 43 41 37 63 55 53 41 42 53 42 57 59 58 45 27 45 58 63 28 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% INI PLA IZV NAD ZAT 1 2 3 4 5 6 7 156 31 20 9 3 104 21 36 34 24 158 29 24 5 3 161 26 24 4 4 162 28 20 6 3 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 1 2 3 4 5 PMBOK PDCA PRINCE2 6σ AM Projektna mreža Slovenije, Letnik XIV, številka x Prispevek prejet: dd.mm.201x Prispevek sprejet: dd.mm.201x 9 področju varnosti in zdravja pri delu svoja znanja, veščine, tehnike in orodja prenašati na aktivnosti projekta. Takšen pristop ima pozitiven učinek na več nivojih, zato lahko zaključimo, da je uporaba projektnega menedžmenta pri varnosti in zaščiti zdravja pri delu nujno potrebna. Ključne besede: projektni menedžment, delo, varnost, zaščita zdravja Project management and implementation in occupational safety and health Summary Occupational safety and health are the foundation of contemporary society and require a systematic and systemic approach due to their complex problems. Organisations recognize many benefits and advantages derived from occupational safety and health and the current organisational trends focus on it as a core activity. Organisational benefits and advantages are manifested in the very organisation regarding employees, income, profit, reputation, internal and external organizational competitiveness, and for the clients regarding the quality and safety of products and services. Project management enables quality integration with the processes of occupational safety and health and their improvement, because of its characteristics that span from planning and defining of responsibilities, handling of resource limitations, risk management, transparency to commitment to objectives and control. In order to meet the project requirements regarding safety or advance the safety status, project management in occupational safety and health includes the application of knowledge, skills, techniques and tools to project activities. Such approach has a positive influence on entire development, allowing us the conclusion that the application of project management in occupational safety and health is justified and necessary. Keywords: project management, work, safety, health protection