POST ABOTA PATSAMBAHA. I I lzla*i svaku nedelju. Tekstovni dio za Sloveniju u slovenaekom, za ostale jugoslavenske pokra-■■■■■■ jine u srpsko-hrvatskom narječju, ««»b»» UREDNIŠTVO I UPRAVA U LJUBLJANI, KONGRESNI TRG ŠTEV. 3/1. - TELEFON 174. i Razašilje se izmjenice besplatno po cijeloj Jugoslaviji i inozemstvu. Pretplata za stalne primaoce godišnje K 24'—. Oglasi uz poseban cijenik. BItOJ 5. Iv J U B I> J A N A, DNE «. VELJAL't 1921. GOD. III. Sadržaj 5. broja: Ćlanrići: Drugi medjunaroiini velevašar u Pragi. — Njemačko - austrijske poteškoće. — Naša industrija cementa. — NARODNO GOSPODARSTVO. — Iz maloga raste veliko. (Povijest. — Sijedi.) — Cene zadnjega tedna. — Nova poduzeća. Eksportni broj jugoslavenske burze u češkom i francuskom jeziku izađe u nakladi 50.000 IZVODA prema svršetku februara, koji će se onda besplatno razdijeliti posetnicima II. medjunarodnog velevašara u Pragi. Svi, koji traže trgovačkih veza za .import ili eksport ne samo sa trgovačkim svijetom Ceškoslovenske, nego i Francuske, Engleske te svih ostalih država, koje će biti zastupane na velevašaru neka inseriraju u reprezentativnom broju Svi inserenti mogu da budu uvjereni potpune obzirnosti sa strane inozemskih trgovaca. EKCnOpTHH 6poj JyrocjiaBeHCKe öypse y MeiiiKOM h cJipaHuycKOM jesHKy, nsahe y naK-uaflH :: 50.000 npHMepaKa npeina cspuieTKy (Jjebpyapa, Koju he ce OHAa öecn^axHO PaafleauTH nocexHHUHMa II. Me^ynapoAHor Bcaesamapa y IIparH. Cbh, Koja rpaace rproaaHKHx Beaa aa HMnopr hjih excnopT He caino c TprosaqKHM cbctom Ucuiko-c-xoBencKe, nero h OpanuycKe, EnrAecKe Te cbhx ocxaAHX ApacaBa, Koje he 6hth aacTyiiane na BBAeBauiapy, Heica HHcepnpa y pe-npeseHTaxHBHOM 6pöjy. Cbh HHcepeHTH Mory Aa 6yAy ysepenH noTnyne oßsHpHOCTH ca CTpane hho-aeMCKHX Tproeaua. Drugi medjunarodni velevašar u Pragi. Na sjeveru i istoku Češke u Brnu i u Slovačkoj odrasla je od sto godina uvaženi a vini jedna tekstilna industrija. Predionice i tkaonice potroše Vh milij. q pa-imika, tvornice sukna 600.000 q vune i 30.000 q lana. Isto je taka silna industrija jute, konoplja, 1 svile. Češke, moravske i slovačke ručne radnje, čipke i veziva, potječne Lz muke radnica, od p.r-rode uimjetnički obdarenih, ili iz tvorniica, tražena je r-oba u Engiletsikoij i u Americi. , Moravska je središte izvozne konfekcije odijela za gospodu, gospodje i djecu. Industrija izradjivanja kosa, izvaža u ere:!! svijet mreže za kosu, pletenice itd. U južnoj Češkoj razvio se proizvod lesova; u Moravskoj je fabirikacija ipoustenih šešira su •’/a za .izvoz opredijeljena. Razumije se po stiba, da ovoj odličnoj industriji šitojd k raspolaganju močna i daleko razgrnut ma organizacija bankovnih i predujamnlh štedionica s 6 zemaljskim novčanim zavodima i s državnom bankom na ćelu, koje koncerni nišu m:-Ijardnu glavnicu. Uslijed ovih činjenica jest razumljivo, da !e misao, stvoriti u Prago vašar uzoraka pomoču nekoliko požrtvovalnih ošabnosti, koje biše o'l Praškog gradonačeiništva i od ministarskog vijeća k tomu opunomočeni, odmah kod prvog ipotbvata imala uspjeh, bez da bi zahtievale ma-torij dine potpore, zadovoljuj uč se s moralnom. industrija kože, koja izradjuje JSO.OOO sirovih koža svake nedjelje, kao industrija obuće sa godišnjom produkcijom od 14,000.000 parova cipela odredijeni su za uvoz, odnosno za izvoz. Industrija pucetarska, •osobito industrija sedefa eks/porntira 8/to svoje produkcije u cijeli svijet. Industrija rukavica izvaža godišnje 1,000.000 parova rukavica u Englesku i Njemačku. Industrija suravKXg željeza i čelika dobavlja iz okružja Vitkoivičikiog Kladanjskog, Gemerskog i Zipskog po prilici 3,000.000.000 kg surovina i poiuipro izvoda. Škodove tvornice u Plznju, dioničko društvo češko - Moravskih tvornica strojeva, dioničko društvo iBreitfeld i Damek, dioničko društvo Sjedinjenih tvornica, strojeva isto su tako zbog svojih strojeva glasoviti, kalo što su čehosiovač-ke tvornice automobila i eääktnoteknicke tvornice na glasu u svijetu. Industrija poljodjelskih strojeva gravitirala je već prije rata k Rusiji i k 50 % POPUSTA na svim češko slovenskim željeznicama i niža taksa za vizum te naputnice za stan dobivaju posjetnici II. medjunarodnog velevašara u Pragi, koji će trajati od :: 28: II. do 8. III. 1921. :: Zahtjeva]te prospekte! Željezničke legitimacije za polovičnu vožnju, znakove, koji služe mjesto ulaznica za slobodan ulaz na sve priredbe vašara te naputnice za stan daje proti jedared-noj pretplatnoj taksi K č. 30 Anini Btositiia li. lAIELIt Ljubljana, Kongresni trg 3. Telef. 174. Sva razjašnjenja besplatno. so01,, nonyciA Ha CBHMa MeiUKOCTIOBeHCKHM Ä07b03HH-HaMa h HHXcy xaKcy aa BH3yM tc na-nyTHHite aa exan aoÖHBajy noceTHHUH II. Me^ynapoAHor BeACBamapa y Opara, Koju he rpajara oa 28. cfieöp. AO 8. Atapxa 1921. toa- SaxTeBajxe npocneicxe! yCe^,e3HHHKe AeraraMaunje 33 nOnOBHHHy BOÄH>y, SnaKOBC. KO JH cnyxe mbcto yA33HHue 3a caoöoAan yaas 3a cbc npnpeAÖe samapa, re na-nyTHHue 3a cran, aaje nporn jeAapeAHO) npernaaTHoj tbkch K h. 30 AnoHHHa eKcneAHiiHja Aji. Maxe^nh, Jby6^>aHa, KonrpecHH xpr 3. TeAecjjOH 174. Csa pasjamifceHja becnAarao! Milan Pugelj: Naša leta. Znani pripovednik Pugelj je izdal v f samozaložbi pod gorenjim naslovom izbor svojih novel. Knjiga obsega nad j 11 tiskanih pol ter stane kupljena pri ! avtorju 28 kron, z ovojem in poštnino 1 K 50 v več. Naroča se pri pisatelju, LJUBLJANA, KONGRESNI TRG ŠT. 7 II. | j Balkanu te je poslije rata mnogo doprinijela k brisom panovinom sagragjenju opustošenih područja Evrope. U zemlji glasbenika, i domovini Smetane i Dvoraka, Kub etika i Destinnove razvila se k izvozu sposobna inid/ustrija glasovira, orgulja, isvi-raljaka sviju uz-Oira. Proizvod igračaka našao je mnogo ponima-nja u umjetničkim krugovima te se danas jošte većim dijelom pod 'tugjim biljegom izvagja. Preporučujemo našim trgovcima te i industrijalcima da se odluče posetiti zlatu Pragu, imati će od toga i inicijativnu i moralnu i materijalnu korist. U bogate 'trgovačke i industrijske veze koja je osnovama nacionalnih država s Bečom ukinula, imati će pri godu vidjeti sijajne organ icaCije poduzeća njihove proizvode te irad ; će moči kad se povrate kući ovo znanje kao što plodoviti je upotrijebiti, A onaj koji više znade, je i konkurenčno jači. Cinkovo pločevino cink (v blokih), cinkov prah prodaja v poljubnih množinah Državna cinkarna :: CELJE. „Jugoslavenska burza“ šalje se besplatno, jer se uzdržuje iz prihoda inserata, koji imadu radi toga mnogo veći uspjeh od inserata u novinama, koje su upućene samo na krug plaćujućih pretplatnika. REKLAMNE ZNAMKE IN ETIKETE ZA OVOJNINO v modernem slogu oskrbi „Aloma" Ljubljana, Kongresni irg 3 V vsaki množini kupi LKlILIlu ML oddala pristno zajamčeni, čisti .eni firnež eno olje m tropine »Montanistische Rundschau* „Tagt. Montan-Berichte“ »Petroleum“ „Die Rohölindustrie“ „Tägl. Berichte Uber die Petroleumindustrie“ „Zeitschrift für Eis- und Kälte-Industrie“ „Berg- u. Hüttenmännisches Jahrbuch“ „Jahrbuch d. Techn. Zeitschriften Literatur“ lahko naročite v Kranjska tovarna lanenega olja Zabret 8 boi. Britof ori Hranili. Anončni ekspediciji Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Nezlomljivi glavniki x elegantni, lahki kot pero, nezgorljlvi. Konkurenčne cene! Bogata izbira barv. Predno kupite drugje, zahtevajte v Vašem lastnem interesu najprvo neobvezno ponudbo pri Leipzig. Kammfabrik Ktias & Co. Leipzig-Eu., Schiebestraße 13 (Deutschland). Lesene žeblje za čevljarje (drvene čavlje za postolare) i z r a d j u j e Tvornica drvenih čavlja, Ivan Seunig ml.. Taten pod Šmarno goro pri Ljiljani. Njemačko - austrijske poteškoće. Dok se u Parizu savjetuju kako vladati Europi i pomoći Nijeinajčlkoj Austriji, razvijaju se u Beču dohodki u smjenu, koji vodi u katastrofu Niko si doduše ttemože predstavljati kalkova. će biti ta katastrofa j kakov će biti njen potek, ipak postaje gore život svaki dam teži, dok ne dodje do erupcije. Trajajuće štrajkovno gibanje javnih namještenika, čiji se je zadnji 4-dnevni štrajk odigrao nikomu u. korist, a publici na štetu, pokat/,uje, da je svijest dužnosti ii odgovornosti u tim krugovima pala na minimum. Još neizdinžljnije .postaće prilike, kad budu ii'kviidatori aiustro-ugarske banke i roparac ijska • komisija izvršili artikal 205 mirovne ipogodbe na taj način, da zaprijeće u' likvidaciji se nalazećaj banci isplaćati zapale knunske i valutne dugove i zadrže sva bančna1 aktiva za razdijeljen je medin liacijonalne države a da nisu uvažali pasiva i nacij on al ne interese. Baš se o tom vode rasprave mediju zastupnicima reparaöijske komisije i funk-ciianariima te likvidatorama aus.tro-uigairkke banice na jedroj a na drugoj strani medju hoSandsko-m vladom uslijed daljeg kredita, nacljonalnim državama i zastupnicima pri tome zainteresiranih han aika. Prije svega su neizdržljive socijalne i finar.-cijelne posljedice uvijek većeg dizanja in.jenićniii tečajeva i s tim padanja valutne vrijednosti. Početkom je novembra vlada izračunala, da mora dodati pri tadanjem mjeničnim tečajevima mjesečno 900 milijuna kruna nabavnoj cijeni brašnu i kruha. Jugoslavenska kruna je notirala onaj put 2.81 i holandski forint 118. — kruna nje-maSko-austrijske vrijednosti. # Danas notira jugoslavenska krona 5.2 nj. au-storj'sikrh krma, hol. forint pa 266.50 nj. a. K. Njemačka valuta je dakle pala za polovicu svoje vrijednosti. Kod današnijih kupčija nrora vlada dodati 1800 milijuna n. a. kruna k nabavnoj svoti i za brašno u jednom mjesecu kod tog se ne 1 obaziremo na nekoliko padanje pšeničnih cijena OST- EXPORT Organ für den :::: Waren - Austausch zwischen Mittelund Ost - Europa List za izmenjavo blaga med srednjo in vzhodno Evropo :: :: :: :: Razširjen po Finski, Poljski, Čehoslo-vaški, Rumuniji, Bulgariji, Jugoslaviji, izhaja \ Berlinu. Zastopstvo: Anončna ekspedicija AL.MATELIČ,Ljubljana. Kongresni trg 3. 15 H la I B »alf? S z »l-II - ra g; i.;| t ii s 6««^ r- Z 2 - eFE§ s* P- 9 « cr. 9 2 ■ r S- m V Prodaju se: [Mne pile sabencin-motorom 6HP jedna željezna stružnica (Drehbank), 1 komplet. Mrska radionica. M. Tomažin:: Ljubljana Pred Prulaml -ti. Zastopstva stroke prevzema trgovska agentura v Ljubljani. Ponudbe na Anončno ekspedicijo AL. MATELIČ,! Ljubljana. Štora d. z o. z. Št. Vid nad Ljubljano tovarna za gardine, bonfams, posteljna pregrinjala, zavese za kavarne in hotele iz tula, ripsa, entamina, kongresa, platna i. t. d. Delavnica za glasbene instrumente me Mit. Gnjesla aiita 31 Edina izdelovalnica glasbeeih instrumentov v Jugoslaviji. Otroške potke se sprejemajo v popravilo. Naslov v upravi „J B.“ Klobuke, moške in ženske, sprejema v popravilo ter iste prekroji v najmodernejše oblike tovarna FR. CERAR, Stob, pošta Domžale pri Ljubljani. Csa pasjaniHbeiba o II. Me^ynapoÄHOM sejie-Bamapy y lip ar h raeAe B03KH>e, BHaywa, crana h t. a- Aaje AnoHVHa eKcneflmmja AJ1. MATEJIHTi, Jby6A>aHa, KoarpecHH rpr 3. SEZNANITE se z zunanjim svetom, ter obiščite II. mednarodni velesejm vzorcev v Pragi od 28. II. do 8. III. 1921. Lepilna sredstva (Klebstoffe) za kartonažne tovarne, plakaterske zavode, litografije, tovarne kuvert, etiket in zavitkov v vsaki množini na prodaj. Naročila nasloviti na ANONČNO EKSPEDICIJO AL. MATELIČ, Ljubljana, Kongresni trg 3. milila imena in iiauisijslie trakove S2SG5SS33 viel vrst razpošilja tovarna gonilnih jermen Scbultz & Kaplan, Fulda (Deutschland). Istotam se sprejmejo tudi izvežbani zastopniki. Svet je velik zato je potrebno, posebno za TRGOVCA da ga pozna! Najlepša prilika se nudi vsem o priliki II. mednarodnega velesejma vzorcev v Pragi dne 28. II. Manjša vila na deželi pol ure od Ptuja ob glavni cesti, hlevi, mlad sadovnik, njiva na prodaj. Dopisi se prosijo pod,Jap‘ na upravo lista. Kdor išče oskrbnika, gozdarja, zastopnika v lesni stroki, pohištvom itd , naj sporoči svoj naslov upravi lista. Strokovni register v vseh vzhodnoevropskih jezikih priobčeval se bode v „OST-EKSPORTir listu za izmeno blaga med srednjo in vzhodno Evropo. 12 kratna mesečna objava v 7 jezikih stane nem. M. 504.— Naročila sprejema Anončna ekspedicija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Velepodjetje išče KNJIGOVODJO KORESPONDENTA (slovensko, hrvatsko, nemško) . BLAGAJNIKA za takoj, nastop. Upoštevajo se le prvovrstne samostoj moči.*) Sprejme se tudi proti dobri plači perfektna steno-grafinja in strojepiska. Ponudbe s kratkim življenjepisom in navedbo željene plače pod „SAH“ na upravo. *) Prednost absolventi trg. akademij, samci. na svjetskom trgu, što bi značilo godišnje novo opterećenje n j e mačko- a us t ni jlsk c republike samo za brašno 22 milijarda n. a. krama. U doba, kad druge devize pokazuju sigurnu staWH'tetu ili se barem izfim poljske krune po-bolifšava'jai, pada austrijska deviza tpo&pješmim tempom. Najosjetljivije se to pokazuje u visokoj skupoći njemačke, jugoslavenske i češke krune. Te države — Jugoslavija, Češka i "Njemačka — ostaju sada kalo i prije najvažnije impcrime zemlje za Njemačku A ustroju. Pni tom je državni nabavni ured za devize zadimili mjeseci zakarmvj da klupi na trgu veće kđl'ioinu deviza. Pred predajom slobode u deviznoj trgovini je država nabrali a prilično deviza Beograda, Prage i Berlina, s kojima je kirtla dosada državne potrebe ii davala viišetputa trgu devize na raspoloženje. I ta se zalUha mora u najkraćem vremena iseflpsti, ako se je ,ne napuni u kratko doba s antantiniim kreditima. Namaže se pri tom misliti na silne ipasljedice padanja njemačko-austrijske krune, ako bi vlada morala u protivnom slučaju nakupovati tudje devize baš onda, kad i onako rame vrijednost tudje devize. Vlada bi sauna svojoj kruni zadala malomanje nego smrtni , udarac. Traženje bečkog trga po tudjim devizama po-najviše ne izvire iz efektivne potrebe. Glavni uzrok traženja je bijeg vlasnika nje-mačko-aust-rjjske krune pred krunom samom. Divlja .igra yalutnih' verižnika nema nikakave za prijeke, polšt© je devizna centrala otpravljena. U 'januaru je već marka poskočila od 9.16 na 1.3.67, češka kruna od 4.12 na 5.12, švicarski frank od 101.25 na 124 i dolar od 670.25 na 780.50. Madžarska je kruna, koja je ostala nekoliko niža cd n. a. krune, poskočila na 1.37, jedino poljska marka notira 0.76 n. a. Krima, u zadnje- vrijeme 0.89 i reprezentira inaj'slalbiii novac na s^viijetu. Čini se, da su Poljaci bacili velike svote svojih maraka na bečki i tako' is: -u-m;: aini trg, da si hi pribave drugih deviza. Efektivni trg pokazuje za različite virjednos-ne papire vdlike tečajne poviške, nekoliko nedelja pinije .pa nerazumljivo i rapidmo dizamje papira južne željeznice. U opće se mora reći, da katastrofakia giba-; nju ne dolaze na valutnom trgu do istog izražanja, kao na dioničkom trgu. Moguće, jer po ovoj prilici cio Beč igra upravo na valutama i nema dovoljno novca, da rg.;’ angažira u efektne špekulacije, pred kaj ima se uslijed rupidnoig dizanja i padanja nekoliko boji. Tome članku, uzetom iz »Frankfurter Zeitung«, hi još dodali, da je po našem mnijenju sari an ja valutna i financijalna kriza samo jedan dio životne nesposobnost i Njemačke Austrije i mje-zinoK glavnog grada i da je samo jedan dio demontiranja Beča, koji nije sposoban da u današnjim prilikama bez ogromnog zaledja vodi jednako gospodarski život kao pred svjetskim ratom. Naša industrija cementa. Naš je cement bio pred .ratom dosta .poznat po svijetu. Ta panoga’ naše industrije se je počela upravo lijepo razvijati. Beočinska tvornica v Srijemu je svojim cementom, osk,riblji vala ne samo domače krajeve već ga je izvažala u Madžarsku, Bugarsku i ;Ru-muniju. Isto su tako imale lokalnu nadlprodukciju slovenske i dallmatinske tvornice cementa. Danas se kao u drugim iindustrijalnim panogama, opaža zastajanje produkcije i u cementnoj strmci. Razvoju te industrije morali bi po- Niže cijene, dok traje sadanja zaliha! vrlo rastezljive marke SOKOL, bolje od gumijevih 1 - Cijena po komadu njem. M — 45, —50, —-55, — 00; nadalje nudjam moje pod vezače marke „TVAJNE“, ukusno izradjene, od najbolje glasovirske žice, koji potpuno nadoknadjuju gumijeve (mnogobrojne zahvale!); cijena po paru 10 mm široke počinjene M 1*40, pomjedene M 1’50, posrebrene M 210, počrnjene M V7Q, Uzorke samo uz unapred poslani novac pridodavši M l-— za poštarinu. Traže se prodavači i zastupnici! Plativo kroz „Dresdener Handelsbank“ Dresden ili kroz Postscheckkonto Berlin N. W. 7 k. 83542. Ivan Babič, Berlin 0.84. Memeler Strasse 76/1. v. - čitajte Jugoslovansko borzo! Trgovina z urami in zlatnino F. ČUDEN, Ljubljana, Prešernova ul. 1. Proda se vsled pomanjkanja obratnega kapitala premogovnik v začetnem obratu z obširnimi prosto-sledi za K 150.000"— Sprejme se tudi družabnika. — Dopisi resnih kupcev se prosijo pod „velika bodočnost“ na upravo lista. Prva jugoslovanska milarna in svečarna preje *P. SEEMANN, Ljubljana — Vič, nudi GAZELA MILO konzumne in cerkvene sveče, lekarniški vosek, kadilo i. t. d., po najnižji ceni. Zahtevajte vzorce. Svakovrsne v-e iz slame sesire r vune slamnate torbice (takomne cekare), slamnate otirate za cipele, ste različne slamnate proizvode preporuči gg. trgovcima 1 cijenjenom pučanstva za ebllnu mmčbe FRANJO CERAR, tvornica slamnatih i vunenih šešira h Stobu, pošta Domžale kod Ljubljane. Trmrr—[TF-ii~innrnT'TiHii ■mnwgnwwrf'tnwi'Mnif t Inserate za vse tuzemske in inozemske časopise sprejema Anončna expedicija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Domača tvrdka. Solidne cene. « Ljubljana Prešernova ulica 9. Hajnovejši kroji. Točna postrežba. ; Velika izbira izgotovljene obleke vseh vrst za gospode, dame in otroke. Zaloga vsakovrstnega blaga za moške obleke, površnike in suknje, dalje vata za krojače v kosih in na metre. Od kakovosti ustne vode je odvisno ZDRAVJE ZOB I zato zavračajte vse potvorbe in plagijate ter zahtevajte v drogerijah EDINO Od Ol UMETH-PLAKATE' PEKLAMNE-RI/BE' lO/rtUTKE-VAR/TV' zhahke-imeha-di' PLOHE- MODERNO OVOJNINO-ETIKETE JtLP’EJ E'OJKRBI 'AEOHA" LJUBLJANA KOHGJ? E/K TrTRGg zvani faktoii, da obrate osobitu pošnju, ji r kr;d kuće nemamo dovoljno sirovina i jer će nam pri obnovi zemlje i gradnje novih velikih prometnih linija taj fabrikat baš najviše trebati. Na ozemlju naše države se nalazi 13 tvornica cementa. Njihova kapaciteta iznaša okolo 100.000 vagona godišnje. Od te količine proiz-vadja tvornica u Beočinu nad 1/s, ostalo otpada na drugih 12 tvornica. Sva c.emerotna industrija danas ne dalje niti jodne trećine od producirane količine predratne dobe. Uzroci su sličili onima drugih industrijalnih stranka. U prvom redu trpe •tvornice na pbimanjkaniii prvo vrsnog uglja, što su ga dobivale pred ratom većim dijelom iiz inozemstva. ‘Slabe prometne prilike sa inozemstvom, velike valutne razlike, ,zastoj industrija u impčrtnim diržavrCma i konačno pomanjkanje radnih sila i slabio zanimanje za cemenalt, cementni materijal, su u bivstvu isti uzroci kao u. ostalim industrijama. Ostale se tvornice nalaze u Trbovlju, Zitia-nommostu, Mojstrani u Sloveniji, ti Hrvatskoj u Po.hiseku, u Srbiji u Pozovcu, Ralji, Riplju, .ti Baranji u Beromendu, u okidlici Splita okolo 6 manjih poduizeća. Pred ratom produciran je bio roman i portland cement. Po svojoj kakvoći nije nimalo zaostajao za proizvodima drugih država — a i Itrduće nam se — što se bar kakvoće tiče — ne treba bojati konkurence. Za to su nam zasada potrebni još tudji stru-kovujaci, osobito za nova poduzeća. . Beofčinsku su tvornicu pokušali kupiti engleski kapitalisti. Nenadoknadljivu štetu bi pri tome itr >il.o nar./dno gospodarstvo, Ikad :hi sc tuko ogromno poduzeće s tako izvrsnim fabrikatom prodalo tudj'imcu. Tvornica ima još prednost valjanog transporta po votli i sve druge uvjete za još jači razvoj. Čudno nam se čini pomanjkanje poduzetnosti sa strane dioničkih vlasnika, koji bi za privremeno vući kapital prodali dionice mjesto da sami svojim radiom izbiju onu dobit, koja bi pala u ruke po našim ljudima visokostmiećem Englezu. U svima takim i sličnim slučajevima sramimo se dokaza o našoj infenjoroosti i teško nam je pri srcu.. Kod naručbe se blagoizvo-lite opozivati na „Jugoslavensko borzo“. Narodno gospodarstvo. IZVOZNA I UVOZNA TRGOVINA. U. pred vidnom vremenu poče će Indija, Austrn- ; lija i Arge nt ini ja sa izvažanjem pšenice i kukuru- j iza. Novi su Izvještaj i o žetvi Australije i Argen- j '.kuje vrlo dobri, isto tako iz Indije, koja će moći da izveze 400.000 tona pšenice. ,Prevoziti tarifi padaju dalje, što ugodno upliviše na uspješne izglede inozemsko« žita. i cijene žitu samom palo j su na sve tiskom trgu, talko da je n. pr. naš kukuruz već daleko ostao nad svjeitsk-kn paritet»m. Radi toga naš tovxxz ž-ita skoro svU'V'ni smgni:., ! Tome doiprmaša,ne u malom,oi segu naš n-nuivi,- . koji je i po dvomjesečnoj panoi ostao otvoren su- i ino deset dana. Ipak moramo držati izvoznu e«- | rimi za glavni uzrok stagnacije izvoza. Zadnjih se je dama mnogo pisalo po novinama o reviziji- carinskih tarifa. Ministarstvo će po EKCnOPTEPH! EKCnOPTEPH! METiYHAPOZlHH BEJIEBAIHAP Y nPAEH on 28. cj)e6pyapa äo 8, MapTa 1921. •Y cnopa3yMy ca paBHaxeJi.cTbOM 11. MeTjynapoAHor BejiCBaraapa y lipa- g m HBTajftMO HELLIK0- pretvaraju Blatiju u veliko jezero i blato, gdje se nalazi središte i izlazište mušici Anopheles - nositeljici veoma raširene bolesti malarije. Kad dodje ljeto, koje donosi hi skopljansku okolicu nesnosnu vrućinu, nekoji se dijelovi po’ja isuše, po drugim ostaje još vode i blata. Ta barjanska voda ishlapljuje parniešana zadušnim pli-navimta, koji napuni nj u okolicu ,1 oteškoćuju disanje. Osobito neugodno je, kad puše vjetar i diže oblake prašine nad cijelom skopljanskom oko''- • om. Samo Skoplje se bori s velikim teškoćama profl toj prašini.'Svaka ga kola dignu u tolikoj množini, da pokrije čovjeku odijelo. Unatoč se mar jivem škropljenju ulica to neda otpraviti, jer j-e senčana vrućina tako jaka, da odjednoč -posuši ceste. Ra polja, pokrita vodom i blatom, nisu ugod , na za poljodjelstvo. Livade :i pašnjaci služe u pr-vm vrsti stočarstvu.i Skopijunski dzelebdžhje (r-go'-V mat vom) dovode ovamo marvu na paši-.. Živini izvanredno dobro prija drobna, b'jela so. koje ima svakog jutra po travi, kad se osuši rosa nače su t p.,sii krajevi, jer ne vidiš ni ljudi ni Novo ustanovljena podjetja. Jakob Dermota, trgovina z dres lom. — Železniki. A. Rasberger, trgovina z gramofoni i u godbenimi avtomati. — Ljubljana. »Lana« tekstilna tovarna, družba z omejeno zavezo, tekstilna industrija, nakupovanje sirovm zanio in prodaja tekstilnih izdelkov. — Zgoša. Lovro Kokalj, trgovina z lojem, — Kropa. M. Kokl, trgovina z mešanim . blagom. — Kranj. Medicinalna drogerija in kemična industrija B. Šinkovec. — Kranj. Opekarna Mengeš, Milan Jenčič in drugi. — Pristava pri Mengšu. Franc Telban, trgovina z deželnimi prklelkš - Sov-odiije. Jernej Mrak, trgovina z deželnimi pridelki. - - Kokrica pri Kranju. Anton Kržišnik, trgovina s konji. — Žirovnica na Gorenjskem. Marija Götzl, trgovina s klobuki m modnim bi igom. — Ljubljana. Franc Jaklič, prodaja piva. — Medvode. Mihael Kostajnšek, trgovina z mešanim blagimi. —- Št. Peter pod Sv. Gorami. Hrovat & Komp., trgovina z materijalnim b'.ag-oim. — Uj ubijana. Ljudska hranilnica in posojilnica v Braslovčah, zadruga. - Braslovče. Posojilno društvo za župnijo sv. Ano v Slov. Goricah, r. z. z o. z. — Sv. Ana v Slovenskih Goricah. »Narodne Novine« br. 3. od 5. januara 1921. Stojan Tanič, trgovina cipelarskom .robom. Zagreb. Sandor Beck, trgovina kožom, postoiarskmi potrepštinama i sirovom kožom. — Bjelovar. Tereza Žižek, proizvadjanjc ulja od koštica. - - Grabov Potok kod Bjelovara. Hrvatska seljačka zadruga u Tomasu. To- maš kod Bjelovara. kuća U t :n smjeru vodi željeznica uz Vardar na Gievigjeli« zapadnu stanicu -na našoj zemlji, i kreče na-to proti Solunu. Na tom putu srečamo zanimive krajeve. Jedan izinedju njih Veleš, koji se nailazi na ve-leskni klisuiri, živahno je mjestance. Ti krajevi ko Skuplje imaju ipo ljetu silnu vrućinu. Par mjeseci nema tu opće kiše niti oblaka, samo sunca i sunčane vrućine, koja omogućuje rastenje različnih egzotičnih ■rastlina. Trgovci iz Staplja, Veleša, Kavadarca, Prilepa itd., osobito mladja, ajgi.lmja generacija, dobro poznaju sjevero-zapadne krajeve Jugoslavije i rado gledaju slovenske i hrvatske taste u svojo! užoj domovini. Veoma su gostoljubiV'i, nado daj'; sve potrebne trgovačke iiiformaiciije, tata da nr-vika na te krajeve nije ni iz daleka tako teška, kako si čovjek to^ .predstavlja, kad kod kuće sjedi, premišljava i o budućnosti sanja. (Slijedi.) Inserat! u „Jugoslavenskoj burzi“ imadu uvjek najbolji uspjeh, te vrjede najmanje toliko, kao što ako biste oglasiva)! u dvojnim drugim novinama, i to u jednim slovenskim i jednim srbohrvatskim novinama. Gospodarsko društvo kao zadruga u Ivano-vomselu. — Ivanovosclo. Ernest Fischer, trgovina kožom, postolarskim potrepštinama i ručnim radom. — Brod n./S. Dragutin Schreiber, trgovina mješovite robe. — Osijek. Emanuel Engel, trgovina drvima. — Vinkovci. Prva jugoslavenska tvornica vagona strojeva i mostova d. d. u Brodu n./S„ iarad i opravka vagona, lokomotiva i mostovskih konstrukcija, proizvodnjom mašina, svakom vrstom saobraćajne opreme i svim industrij skini granama, koje stoje u vezi sa gornjim proizvodima. — Brod n./S. »Decos«, medjunarodno trgovačko d. d. Zagreb, podružnica Brod n./S. — Brod n./S. Industrija drva d. d. u Zemunu. — Zemun. »Narodne Novine« br. 4. od 7. januara 1921. S. Turkovič, trgovina čilima, tekstilnom i ma-mifatkburnom roj)om. —■ Zagreb. Dr. Franjo Huth, tehnička poslovalnica, zastupanje ind'ustrijalnih poduzeča, uredjenje tvornica i onih sirovina, koje su iza tvornički pogon od potrebe, — Zagreb. „Orao“ zadruga za izdavanje novina 1 knjiga. Zagreb. Gospodarsko društvo kao zadruga u Piško-revclma. Piškorevci. 11 Biiard za karambol in keglje s koji iii kroglami na prodaj. ’ * 12 20.000 zabojev v velikosti do 20 X 23 X 23 in 25 X 23 X 23 cm takoj na razpolago. 13 Registrirna blagajna na prodaj za 6000 K. 14 Steklena stena za predelitev pisarne,' lepo izdelana se proda. 15 Vpeljana agentura z manufakturnim blagom išče za povečanje družabnika z 1 mil. K. 16 Lastnik trgovskih prostorov išče kot družabniku izkušenega trgovca z nekaj kapitalom. 17 Zastupnike u Beogradu traži tvornica u Sloveniji. 13. Manometer se proda. 19. Blagajna št. 2. naprodaj. 20. 500 umetniških razglednic se proda. 21. Salonska oprava, Stara okna s šipami in vinska Met z vsem potrebnim inventarjem se proda. 22. Razni stroji novi in rabljeni za predelavo lesa in železa fco. Dunaj se ceno dobavijo. 23. Vezna žaga (Bandsäge) čisto železna, stružnica (Dickenhobclmasohine) idkoonobila 20 do 30 HP, janmenik (Schnellgatter) 24, stružnica 2 m, stroj za rezanje pločevine, stroj za kovanje pločevine (Eicchtenzmaschine), vrtalni stroj (Bohrmaschine) za roko in pogon se kupijo. 24. Bela sol večja množina na prodaj. Pomaranče se nudi jo po ugodnih cenah. 25. Stara okna rahli Iva za manjše stavbe sc SAVEZ medju pojedinim državama ima uspjeh jedino onda kad nije samo na papiru, nego se veze i praktično izvedu te ! ojačaju! Češka industrija i trgovina lako konkurira svetskoj, zato tražite veze s njome. Najbolja prilika zato se nudja na II. medjunarodnom velevašaru u Pragi. _________I KOLEKTIVNI OGLAS ANONČNE EKSPEDICI- — t JE AL. MATELIČ, LJUBLJANA, KONGRESNI TRG 3. TELEFON 174. PRI VPRAŠANJIH ZADOSTUJE POLEG NAVEDENA ŠTEVILKA. * 1 Kompletna spalnica z-a eno in za dve osebi, 1 obe-dnica (poliitiram furnir, skoro novo) tu prodati, e v tl. tudi v posameznih kosih. 2 Plemenski janci (Bergamaska) na prodaj. 3 Lahke vožnje za trgovsko blago se prevza me za Ljubljano. 4 Kupi se: a) hiša v Ljubljani, b) pisalni stroj, c) decimalna vaga, 200 do 250 kg, d) pisalna miza, u) telefonski aparat, i) steklenice za finu Vina in olja. 5 Vinski sodi se prodajo. 7 Osnutke modernih razglednic za bodočo vc-likonoč in binkošti, oskrbi umetnik. 8 Lokal se išče v Ljubljani (sredini mesta), Posestnik bi se evtl. lahko udeležil kot družabnih dobro idoče obrti. 9 Špecerijske stelaže se kupijo. 10 Za prodaja lanenog ulja i firnisa tražimo u Srbiji i Hrvatskoj sveze s solidnim firmama. Predaju se zastupstva. prodajo. 26. Umetniške razglednice na prodaj. 27. Vinska klet s popolno opremio se proda. 28. Salonska garnitura na prodaj po ugodni ceni NajflnejSe ultramarlnovo v krogljicah In prahu «i plavilo SAMO ENGROS NUDI lastna Izdelovalnlca F. Turin, Celje Inserat! v „Jugoslovanski borzi“ imajo najboljši uspeh! Albert Matijevič odpremničtvo. Zagreb, Gajeva ul. 55. Telefon 22-73. Kdor oglašuje, tä napreduje. E E E E £ E E E E E E E E E E mrnmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnmmmmmmmmmmmm ^ 1 1 i 9 A B i E U Izhaja mesečno „n IJIVi \ dvakrat. Naročnina letno revija za gospodarstvo, K 120‘—, za na- politiko prosveto in javno ročnike „JUTRA“ :: :: življenje. :: :: samo K 60'--. 1 Naročila sprejema uprava, Ljubljana, Sodna ul. 6. 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 I UIUIUJUIUIlUUIUIlUUJUHUUmiUlUJUIUlUlUlUUIlUlUUIUJUIUUUUUIlUlUIlUlU I ii KOLESA fraesroo MOTOCIKLE VSO OPREMO NUDIŠ SKLADIŠČA LJUBLJANA GOSPOSVETSKA 14 VEGOVA UL. ŠT. S Jugoslovanska tovarna glavnikov in drugih celuloidnih izdelkov pri Ljubljani <§><§><§> začne z izdelovanjem glavnikov, patentovanih dvojnih glavnikov, lasnic, patent, dvojnih lasnic in drugih celuloidnih izdelkov, koncem prve polovice leta 1921. Ročni menjalnik s zavarovanjem, na dva pola. 250 Volt, do 400 Amperov. Tvornica električk. aparata za jaki tok SCHEIBER & KWAYSSER d. z o. z. Wien XIII2 AL, Linzerstrasse 16 APARATI ZA NISKU I VISOKU NAPETOST. CIJenIki i ponudbe besplatno. Iščem kompanjona (-ko) v svrho ustanovitve prvovrstnega elegantnega v Ljubljani. Oni, ki imajo lokal v sredini m esta, prednost. Točne ponudbe pod „Elite“ na upravo lista. Friziranje Oj j.-?, HIB, :: dam in :: olga smerkol .. ... začasno manicura Nun^BuŽ» V Čitajte naš tednik! „CHOCOLAT IMPERIAL“ Vodstvo tovarne čokolade in likerjev od trapistov, Rajhenburg ob Savi, priporoča svoje proizvode v različnih oblikah. M. Trebar — Ljubljana Sv. Petra cesta 6. Telet. 539. IlajitealDiji anenkaDskl pitati stili UNDERWOOD dobije se odmah Kod THE REX CO., Ljubljana Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Kod većih narudžaba popust. Stavbišče ob kolodvoru (gramozni svet) pripravno za zgradbo tovarne na prodaj. Dopise pod „Lob“ na upravo lista.