KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA • • • . . UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 65 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. DECEMBRA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 3326 Dr. Friedrich Gebers, inžinjer, Sleč. Naprava za pokretanje ladja. Prijava od 5. jnla 1924. Važi od 1. decembra 1924. Dati pronalazak ima za cilj, da ladjama za maksimalan rad stavi Privremeno na raspolo-ženje što je moguče veču propelersku povr sinu koja dejstvuje, a s druge Strane da privremeno gde ekonomija iziskuje. manju propelersku površinu koja dejstvuje drži za pokretanje takvu u pripravnosti. Istovremeno treba da je položaj propelerskih osovina takav, da se što je moguče manje povečava otpor samog trupa ladje Pronalazak obuhvata: l ) Ladje koje po nekad treba da idu sa izvanrednim brzinama, maksimalnim brzinama, a do nekad sa manjim brzinama marš'brzinama 2.) Ladje koje po nekad vuku velike terete a po nekad idu sa manjim teretom ili bez tepeta ili čak šta više idu nizvodno Za ladje sa velikim brzinama poznat je je dan rasporedp ropelera pod imenom Nikmanov raspored propelera, neposredno iza krme brzih motornih ladja, na taj način, što su cele oso-vine smeštene u trupu ladje, ne u pridodatim delovima, a propeleri zalaze naročito za vreme vožnje, samo jednim delom donje polovine svoje kružne površine u vodu. Ovi se propeleri stoga mogu nazvati „ nad vodni propeleri". Trupovi ladja dobijaju pri torne odgovarajuči linijski oblik. Takav raspored propelera ima samo kod odredjenog broja obrtanja i kod odredjene brzine ladje maksimalno dejstvo, naime kad je brzina postala tako velika da voda koju ladja povlači za sobom ne dostiže više krmu ladje i kad glavčina propelera, pa prema to- rne največi deo kružne propelerske površine radi nad vodom Ako sad takva ladja mesto maksimalnem brzinom, treba da ide znatno raanjom, tako - vanom marš brzinom, n pr. mesto maksimalnem brzinom od 45 morskih milja, da ide samo marš-brzinom od 10 morskih milja, onda je to moguče samo menja njem broja obrtanja propelera Ali usled spo-rije vožnje menja se položaj ladje prema vodi a time če se jako, pre svega, pogoršati stepen to-njenja propelera, jer ovi sad rade pod vodom sa glavčinom i sa unutrašnjim delovima krila iza krme. Time njihov stepen dejstvovauja postaje vrlo nepovoljan, i utrošen rad ne stoji više ni u kak voj razmeri prema brzin1. Za vožnje opet sa velikim brzinama, u slu-Čajevima gde krma može imati samo odredjenu Širini, neče više biti moguče, da se kod iz-vanrednih brzina pri gornjem rasporedu po-stižu ekonomni prečnici propelera Dati pronalazak odklanja ove nezgode i daje napravu za pokretanje, koja ima istu ekono-miju i za maksimalne i za marš-brzine a uz to dozvoljava postizavanje naročito velikih brzina Raspored je u jednom primeru šematski prestavljen u priloženem ertežu i to prestavlja: Sl. 1 bočni izgled zadnjeg dela jedne ladje-Sl 2 izgled lstog gledan pozadi . Sl 3 Lgled shodno sl. 2 ali sa nešto drugim načinom izvodjenja naprave Sl. 4 izgled shodno sl 2 ali još jedan drugi način izvodjenja. Shodno pronalasku sastoji se naprava za pokretanje iz kombinacije jedne vrste nadvod-nih propelera sa običnim podvodnim propele-rima, pri čemu su osovine ovih poslednjih shodno cilju rasporedjen u ili na jednom sre-dišnjem delu koji islazi iz dna ladje, da bi se na taj način istovremeno postigla stalnost kursa samo ladje. Kod načina izvodjenja shodno sl. 1 i 2, ra-sporedjeni su iza jedne ravne krme 1 dva nadvodna propelera 2 i 3 tako, da su njihove osovine 4 i 5 smeštene potpuno u unutraš -njosti ladje, a njihov savojni krug silazi samo jednim svojim neznatnim delom (manje nego polovina) ispod donje ivice dna ladje. Pored ovih propelera rasporedjen je još jedan podvodni propeler 6 tako, da je on u svakom položaju ladje potpuno pod vodom, Osovina 7 ovog propelera smeštena je kod nacrtanog primera izvodjenja u jedan uzdužni deo 8 Ovaj če propeler u opšte imati mnogo mafije dimenzije nego ona dva nadvodna propelera Kod velikih brzina rade svi propeleri za jedno, i tok vode u ravni ladje i pored toga, gde propeleri rade nad vodom, biče od pri -like Po liniji A (Sl l). Kod marš-brzina održava se samo propeler 6 u radu, i to sa mnogo manjim brojem obr-tanja no , kod maksimalnih brzina; istovremeno se motorni pokretač snabde takvim prenosnim odnosom, a motor takvom sposobnošču za rad, da se i kod odredjene brzine marša po-stiže dovoljan stepen dejstvovanja, ili se kod promenljivog nagiba krila upotrebljava pro propeler sa obrtnim krilima Ako oba nadvodna propelera nisu na uobičajeni način otkačena tako, da se mogu zajedno obrtati ona se kod trokrilnog i; vodjenja okrenu tako, da jedno krilo stoji uspravno na niže i u tom se položaju učvrste; ali ako se za nadvodne propelere upotrebljavaju propeleri sa obrtnim krilima onda se krila postave u pravcu vožnje. Tok pune vode je od prilike po liniji B (sl )- Pošto nadvodni propeler za velike brzine ima vrlo veliki nagib (na slici su krila narisana samo šematskii to otpor propelerske površine. koja kod marš-brzina zalazi u vodu i kod učvrščenih krila nije znatan Ali je morska sposobnost usled niških podvodnih propelera znatno Povečana. Kod tog rasporeda obrača se Pažnja na to, da se zavojne struje Pojedinih Propelera ni kako, ili samo vrlo malo Presecaju, Pri čemu se dalje Preimčstvo ovog rasPoreda vidi još i u torne, što zavojne struje nadvodnih Pro-Pelera srazmerno malo smetaju zavojnim strujama Podvodnih ProPelera, tako da je Pribli-žavanje ProPelera omogučeno. Jasno je samo Po sebi, da se opisana na Prava uvek može izmeniti dodavanjem jednog daljeg nadvodnog ProPelera i jednog običnog rasporeda u 5. — 7. — 9-to struku Podelu Potrebne sposobnosti za pokretanje Sl. 3 Po-kazuje kombinaciju 3 nadvodna propelera, 9, 10 i 11, za dva obična propelera, 12 i 13. Kombinacija može biti i takva, da se samo jedan nadvodni Propeler 14 i dva obična Propelera 15 i 16 rasPorede u delovima 17 i 18 (vidi sl. 4), a i ovaj rasPored može da se izradi na sličan način kao i ona druga kombinacija shodno sl. 3 Mogu se kombinovati i Parni brojevi nadvodnih ProPelera sa Parnim brojem Podvodnih ProPelera Kod neParnog broja nadvodnih propelera izradjen je, shodno cilju, jedan od tih Propelera kao propeler koji radi u suProtnom smislu, t. j kao kod torpedpa, dva Propelera koja su nameštena jedan ža drugim na dvema oso-vinama vd kojih jedna drugu opkoljava, Po-kreču se jedan na desno drugi na levo, ili se predvode lopate vodilice ili vesla kao sredstvo za izjednačavanje, da bi se osigurala stabilnost kursa. Ako je Potrebno, mogu Se naravno švi Pro-1 Peteri izraditi kao propeleri koji rade u suProtnom smislu ili sa aParatima vodilicama Takva komb:nacija nadvodnih propelera sa Podvodnim PioPelerima Podesna je kod ladja, koje vuku terete, naročito takvih koje saobra-čaju u vodama manje dubine Ograničena dubina u koju ladja zalazi i koja je kod takvih ladja mahom neoPhodno potrebna Primorava čak i kod Primene tunel-zavoja da se propelerska Površina podeli u više delova Ako pri torne dolaze u pitanje više no dva podvodna propelera, onda je do-liv vode do unutrašnjih propelera vrlo nepo-voljan, jer brzina poda (Sohle) i dna ladje sprečava doliv vode ozdo. Te se nezgode odklanjaju koliko je god moguče cvim pronalaskom. Raspored je u priloženom crtežu šematski prestavljen u jednom primeru izvodjenja. Prestavlja: Sl 5 izgled pozadi prema zadjem delu jedne ladie Sl 6 izgled iste sa strane. M 7 izgled shodno sl. 5 ali sa jednim nešto izmenjenim načinom izvodjenja naprave. Shodno pronalasku sastoji se i u ovom slučaju sprava za pokretanje iz jedne kombinacije običnih podvodnih prope‘era sa nadvod-nim propelerima Oni prvi mogu raditi i u tunelima i to mahom kao spoljni propeleri, dok se jedan ili više nadvodnih propelera upotrebljavaju shodno cilju kao unutraš nji propeleri Linije zadnjeg dela ladie menjaju se usled težine dobrog priticanja vode a nad vodni propeleri dobijaju shodno cilju obrtni pravac, koji pokreče vodu od spoljašnosti ka unutrašnjosti, gde ona ponajviše nedostaje Kod načina izvodjenja shodno sl. 5, 6 i 7 nameštena su iza jedne ravne krme a dva nadvodna propelera b i c čije su osovine smeštene potpuno u unutrašnjosti ladje i čiji zavojni krug d zalazi u vodu sa manje no svo;e donje polovine. Krma ladje može bez smetnje u stanju mirovanja da zalazi svojom donjom ivicom u vodu, kao što je naslikano, jer se posle usled rada propelera površina vode spušta, te na ta j način završetak ladje ne dejstvuje škodljivo na otpor svojom niskom uspravnom površinom. Naravno da donja ivica krme može da leži i nad vodom, kad to položaj propelera dozvoljava ili kad je to potrebno. bem ova dva nadvodna propelera na-meštena su dva podvodna propelera e i f, koja rade u bočnim tunelima h da bi se mogli upotrebiti što je moguče veči propeler!. Ako je dubina vode dovoljna onda mogu naravno tuneli da otpadaju. Sem dva nadvodna propelera može biti namešten i samo jedan ili proizvoljan broj istih Ako se kod nejed-nakog broja ukažu teškoče pri upravljanju ladje, onda se isto tako kao i malo čas mogu upotrebiti propeleri koji idu u suprotnom pravcu, ili aparati vodilice- Ako Če pri rasporedu i težini da se po mogučstvu izbegne uzajamno poremečenje za-vojnih struja, ipak se može des ti da se to ne da potpuno izbeči, naročito kad je širina ra- sporeda ograničena Onda če se povezati osovine nadvodnih propelera (sl. 7 i i /c a sami propeleri zalazlče jedan i drugi u slučaju kad je nemoguče rasporediti jedan za drugim To Če se pitanje postaviti naravno i kod nadvodnih propelera kad nema podvodnih proPelera. PATENTNI ZAHTEVI: 1. Naprava za Pokretanje ladja, naznačena kombinacijom propelera, koji za vreme vožnje zalaze samo jednim delom svoga zavojnog kruga u vodu, s a ProPelerima koji rade Pod vodom. 2. Naprava za pokretanje shodno zahtevu 1, naznačena time što nadvodnih i Podvodnih ProPelera ima u nejednakom broju. 3. Naprava za Pokretanje slodno zahtevu 1 do 2 naznačena time, što je kod neParnog broja navodnih propelera jedan od njih izra-djen kao propeler koji radi u suprotnom Pravcu ili je snabdeven naroč tim aParatima vodilicama. 4. Naprava za Pokretanje shodno zahtevu 1, 2 i 3 naznačena time, što su nadvodni Propeleri Povezani tako, da krugovi njihovih krma mogu da zalaze jedan u drugi. 5. Naprava za Pokretanje shodno zahtevu 1, 2, 3 i 4, naznačena time, što Podvodni Propeleri rade u tunel ma. ' ' ' - ; ' - • ; ^ , ' i>u --it : / . . -btiii ■ ■ ' . dtnbovbiM! .:,n , in ■ : 9[ ' ‘JI. i.S '! ■' [ ' . V' ' ■■■■olab mifii , .. , ‘ ullbor,i »toBlsniog ex 6VfiiqoK .& ■ - ■■ . : ■ ,!f " ' ' hci" -n;: .a,,:: , ... ,b ; ' i,,v::u lfuvs UOJI isfogoig o: 4 astfc .snifiDifibov * ■ " 6«-.' ■ ■" ... V <’■' •> X ,JSPV:, . 1 ■' ■ tf' '• a;j j i i s::: . ; t ' : .• ■ : . : . ■ ■ 1 ■ n!‘ "1 -t?01fld6dvflp u t,t ,quu; ■ " ' ^ ’ * ' . - >;a.-.rb - J. Mar. , , ... 5,1 • ; f ■ - < , • • , ■ , «vb ,m „ ,. . ■... . “ U8.om 1 bno • »tiovob »bov cnidub s, 0jIA -nbovi.Bn ,:v, a.-ao •.ujnbsgio i.l ,q r' ; a , . - z ■ -■ h; • ■ - ■ ' ' n g M patent brof3326, t Fig-7.