čevljar glasilo delovne organizacije tovarne obutve letnik XXVII 4/6 tržič mačkoj vrlo pupularan oblik aktivne rekreacije. Nakon pre-uzimanja fabrike njen proizvodni program nije napustio svoj potrošački segment j er se robni znak »Shapuro« več bio afirmisao. Kolekcija koja se sada prodaje preko Afisove prodajne organizacije, dobila je naglasak na modnim tendency ama (nijansama). U prvom redu su to boje, šavovi i modni detalji. Ova obuča se prodaje u celokupnbj Afisovoj mreži što znači i izven gr anice SR Nemačke. Afirmisan robni znak, kvalitetniji materijali kako i specifični programa donose na tržištu i višu cenu nego druge Afisove kolekcije. U samoj firmi Schapuro zaposleno je 47 radnika. Izraduju prosečno dnevno 450 pari, zavisno od sezone i, naravno, programa. Kao i sve firme, tako i Schapuro traži optimum u kombi-niranoj proizvodnji što znači izrada gornjih delova tamo gde je jeftinije radna snaga. Za 95.000 pari gotove obuče kupljeno je 54.000 pari gornjih delova u inostranstvu od našeg kooperanta Ive Kurjačkog iz Pančeva i to više od 18.000 pari, a ostalo u Madarskoj koje u poslednje vreme postaje sve pri-vlačnije »Meka za proizvodnju gornjih delova« pre svega zbog svoje bližine i nekomplikovanih izvozno-uvoznih propi-sa. Izvan matične fabrike proizvodi se i gotova obuča i to kod našeg kooperanta »Bor« — Dolenjske Toplice koji je u 1986 isporučio 17.200 pari muške niške obuče. RADNI JUBILANTI SA ZNANJEM IISKUSTVIMA Minile su tri decenije od dana kada su mladiči i devojke prvi put prekoračili prag Peka. Tridesèt godina je dug period koji, ipak, brzo prolazi. Na priredbi koja je priredena radnim jubilantima sa 20 i 30 godina radnog staža u centru pažnje su bili oni sa 30 godina što i priliči a nešto manja pažnja je poklonjena onima sa 20 godine radnog staža. Nišu svi došli. Za njih je pripremljen kulturni program. Zahvalnost za dugogodišnji rad izrekli su predsednik KPO Franc Grašič i predsednik Centralnog rad-ničkog saveta Karel Zajc. Jubilante su podsetili na istoriju Peka i upozorili na dogadaje koji su bili značajni za razvoj Peka u kojima su učestvovali oni koji su svoj radni put počeli pre više decenija. Mladima, odnosno svima koji su došli POSLOVANJE AFISA Poznavaoci prilika u obučarskoj industriji Savezne republike Nemačke saglasni su da je privredna konjuktura zaobišla domaču industriju obuče i da se proces osipanja domačih proizvodača nastavlja na račun odnosno zbog sve snažnijeg uvoza. U 1986 se domača proizvodnja smanjila za oko 5 odsto, a uvoz povečao za oko 8 odsto. Sa potrošnjom če-tiri i po pari cipela godišnje na Stanovnika, statistika SRN svrstava u sami vrh razvijenih država. Maloprodajna prose-čna cena obuče postigla je nivo nešto manji od 50 maraka što znači za proizvodača cenu od dobrih 20 maraka. U takvim uslovima koje karakteriše stalni pritisak na cene, more svoje mesto da traži i Afis sa svojim podružnicama u Austriji, Holandiji i Švajcarskoj. Predmet delatnosti Afisa jeste prodaja modne obuče i to grubo podeljene dvema kolekcijama takozvana BRAVO kolekcija koja se prodaje preko trgovačkih putnika sve do naj manj eg detaljiste ili vlasnika prodavnica. Na taj način prodato je ukupno 1.565.000 pari obuče, od toga približno 15 odsto u druge zemlje Zapadne Evrope. Sva prodana obuča nije proizvedena u našoj Radnoj organizaciji, nego i kod drugih proizvodača u Jugoslaviji i delimično u Portugaliji, Italiji i Grčkoj. Izvan Jugoslavije Afis kupuje obuču koju mi ili u našoj zemlji ne proizvodimo odnosno ne možemo proizvoditi u cilju šireg izbora prodaje. Smanjeni obim fizičke prodaje znači i manji prihod ili promet firme za dobrih 6 odsto. Pošto je konkurencija sva-kim danom sve žešča i u toj borbi pobeduju samo najbolji, moramo i mi kod nas mnoge stvari poboljšati jer poslovanje i uspeh Afisa u mnogome zavise od Peka u pogledu isporuka i rokova isporuka. Treba pomenuti i uspešnu saradnju sa fir-mom Wurz sa sedištem u Munchwiler u proizvodnji obuče za devojke i mladiče. Ova saradnja koja se odvije preko Afisa poprima več značajne dimenzije pošto smo u prošloj godini ovoj firmi isporučili skoro 120.000 pari obuče koju je proizve-la osnovna organizacija Budučnost. SHAPURO Firma Shapuro je proizvodni pogon Afisa. Locirana je u mestu Rodalben, udaljenom od Pirmasense dobrih šest kilo-metara. Došla je pod okrilje Afisa pre tri godine pošto je za-pala u teškoče i pod stečaj. Proizvodila je i prodavaia speci-' ’ obuču za »vandarenje« ili planinarenje koje je u Ne- SA ZNANJEM I ISKUSTVIMA kasnije kao i onima koji će tek doči, dobro če doći iskustva koja su jubilanti akumulisali u toku višegodišnjeg rada. Zahvalni smo im za svaku dobru pouku i iskustvo. U kulturnom delu priredbe nastupili su članovi pozorišta Tržič, harmonikaš Andrej Pivk, pevač Stane Mancini, solisti Jelka Končina i Dani Zupan i duo Zvone Horvat i Boris Leban. Jubilantku Kati Bekš ne treba da vam posebno predstavljamo. Svoje misli i uspomene je ovako sažela: Kada se osvrnem na predeni put, oviđam da su te godine minule brzo, prebrzo. Tada nas još nije bilo toliko zaposlenih i mogu slobodno reči da smo se svi medu sobom poznavali. Fabrika se takoreči tek razvijala. Nije bilo savremenih mašina i postrojenja kao danas. Uslovi rada su bili teški. I samoupravljanje je bilo tek u povoju. Doživljavali smo takoreči godine odricanja. Okolnosti u tim vremenima učinile su da smo postali žilave generacije i mnogi smo ostali verni Peku čitavo vreme. Sečam se da smo tada izradivali mnogo manje pari cipe-la nego danas. Radili smo svake subote i nije bilo nikakvih problema da radimo i nedelj om kada se radilo u ispunjava-nju plana. Proizvodnja se, pak, povačevala. Nabavljali smo nove maline i uredaje, gradili nove objekte oko fabrike. Iz male fabrike Petra Kozine nastala je savremena Fabrika Peko sa 8 OOUR-a i približno 5.600 zaposlenih. Sada su uslovi, naravno, bitno drugačiji nego u ono vreme. Privreda je zapala u križu, cipele više nemaju takvu produ kako nekada. Zato čemo se i nadalje, sve godine koje če-mo još pre penzije provesti u Peku, maksimalno zalagati za što bolji kvalitet i veču produktivnost naše Radne organizacije. Rad u krojačnici je bio daleko teži nego sada. Sve san-dučiče do radnica trebalo je ručno prenosti. Još nije bilo te-kuče vrpce kakve imamo danas. Tada smo izradivali više ti-pova cipela. Spončane ... klanfaste, kalifornija, skroz opši-vene, delimično lepljene i goodyear cipele. Naročito su bile popularne goodyear cipele izradene od prave kože kako gornji delovi tako i djon. Nosile su se po nekoliko sezona. Dobar kvalitet izrade doneo nam je reputaciju širom Jugoslavije. Uprkos težim uslovima rada medu radnicima je bilo više zadovoljstva i druženja nego danas. Karakteri su se promenili. Danas svi jure za materijalnim dobrima i više nema onih drugarskih druženja medu radnicima kao nekada. TRGOVCI NA OSPOSABLJANJU Od 26. do 28. marta 1987 je u hotelu »Jelovica« na Bledu organizovan seminar za novozaposlene radnike u prodavni-cama. Od 44 pozvana odazvalo se 39 prodavaca. Medu njima i dva poslovoda. Iz Slovenije su bila 23 učesnika i 16 iz ostalih republika. Program seminara je obuhvatio sledeče teme: prodajna psihologija, tehnologija obuče i njeni sastavni delovi, humanizacija i demokratizacija medusobnih odnosa, nagradiva-nje u RO i prodavnicama, istorija preduzeča i samoupravna organizovanost, bezbednost na radu i poslovanje u OOUR-Mrežaj uredenost prodavnica. Grupa je razgledala i proizvodni proces obuče i sobu uzoraka gde su polaznici upoznati sa modnim trendovima. Posetili su i prodavnicu Deteljica. Na seminaru su predavali stručnjaci iz matične fabrike i to: Tomislav Zupan, Pavel Roblek, Janez Serpan, Marko Kravcar, Slavko Meglič i Karel Zajc. U toku seminara je po-laznike sa prigodnim govorom pozdravio i rukovodilac OOUR-a Milan Jazbec. Na kraju seminara su uglavnom svi polaznici ispunili anketu iz koje navodimo njihova zapažanja. Opšta je njihova ocena da su se očekivanja ispunila i da je seminar uspeo. Organizacija je ocenjena sa ocenom — dobra i odlična. Prema oceni učesnika, sadržaj seminara je bio u skladu sa njegovim ciljem. Na pitanje o čemu bi želeli da više saznaju, izražena je želja da bi trebalo više govoriti o tehnologiji i izra-di obuče, samoj prodaji i o odnosu prodavac-kupac, o samoj prodaji cipela, o nepravilnostima u RO, o psihologiji prodaje, zatim da bi želeli da razgovaraju sa radnicima o njihovom radu i da se bolje upoznaju sa trenutnom modom u svetu. Ocena polaznika je da seminar nije bio prenatrpan i suviše razvučen. Predavači su dobili pozitivnu ocenu a za predavanja su rekli da su data sistematično i razumljivo. Data je pri-medba da je bilo nedovoljno materijala vezanih neposredno za prodavnice. Inače, glavna je primedba da bi seminar trebalo organizovati odvojeno za prodavce u Sloveniji i ostale izvan slovenačkog govornog područja. Polaznici su zajednič-ki pratili predavanja od kojih su neka bila na slovenačkom a neka na srpskohrvatskom. Zbog toga su se čule primedbe s obe strane. Materijal za seminar je saglasno ocenjen kao dobar, pregledan i razumljiv i da če im koristiti u radu. Predložili su da se taj materijal pošalje svima zaposlenim u prodavnicama. U sklopu opštih primedbi i predloga, polaznici su izja-vljivali da žele lepe modne radne kombinezone ili novčani prilog da ih sami nabave a žele i prilog za radnu obuču. Sma-traju da bi seminar trebalo više puta organizovati, jer je za radnike koristan i daje im novi elan u radu. Ujedno su se in-formisali o zbivanjima u celoj RO. Žele i praktični prikaz modernog prodavca. Seminar se odvijao tačno po programu. Prisustvovao sam svim dosadašnjim seminarima i ocenjujem da je seminar bio standardno dobar bez specifičnosti. Predavači su svoj zadatek izvršili vrlo dobro i zato zaslužuju pohvalu. Karel Zajc Takmičari u Kanjiži SEMINAR ZA ARANŽERE Nakon nekoliko godina pauziranja krajem marta smo na Bledu ponovo organizovali seminar za aranžere izloga. Učestvovalo je 14 pomoćnih radnika iz naših prodavnica. Program seminara je imao teorijski deo koji su prezen-tirali profesori Škole za trgovinsku struku iz Ljubljane — prof. Izidor Urbančič i Alenka Poljanšek. Praktični deo na-stave prezentirala je naša aranžerska grupa pod rukovod-stvom šefa aranžerske radionice Saše Ahačiča. Poslednjeg dana seminara, polaznici su proverili stečena iskustva u pro-davnicama i stečeno znanje na seminaru u aranžiranju izloga u prodavnicama na Bledu, u Tržiču i Kranju. Prema izjavama polaznika teorijski deo je bio unekoliko suviše stručan za njihovo predznanje a praktični se delimi-čno suočio sa nedostatkom vremena. Treba naglasiti da su učesnici seminara prilikom proveravanja znanja sve izloge lepo aranžirali i da su se dovoljno potrudili i sa veseljem radili. Po završetku seminara »aranžeri« su za tri kratka sata posetili Celovac i tamo razgledali, pre svega, izloge sa obu-čom koje su doista vanredno aranžirane sa izuzetno stručno aranžiranim grupama obuče i prikazom specifičnosti na samim cipelama i dodacima. Prema predlogu učesnika trebalo bi da se seminar ponovi, odnosno nastavi i da se težište da praktičnom radu. Zajc Karel OCENJIVANJE SPOSOBNOSTI DOBAVLJAČA Izbor dobavljača ima odlučujuči uticaj na snabdevanje ulaznim materijalima. Kod izbora dobavljača koji če nas snabdevati odredenim materijalima, naročite je bitna njegova sposobnost za ispunjavanje naših zahteva u vezi rokova isporuka i uslova plačanja. Na domačem tržištu je izbor odgovarajučih dobavljača jako otežan zbog njihovog malog broja i često monopolnog položaja. Uprkos tome procenjivanje solidnosti dobavljača je neophodno pošto samo na taj način možemo izbeči teškoče u snabdevanju ulaznim materijalima. Te činjenice svesni smo i mi u Peku. Zato čemo ove i na-redne godine obaviti detaljno ocenjivanje domačih dobavljača. Ocena če se zasnivati na odredenim ekonomsko-tehnič-kim kriterijumima i na kriterijumu sposobnosti dobavljača da obezbeduje kvalitet proizvoda. Sa ekonomsko-tehničkog aspekta bitan je podatak o torne u kojoj je meri položaj dobavljača na domačem tržištu monopolan. Moramo, takode, uvažati i stepen zavisnosti naše proizvodnje od dobavljača i naš ukupni finansijski promet s njim. Ujedno moramo oceniti i bonitet dobavljača. Za ocenjivanje dobavljačeve sposobnosti da obezbeduje odgovarajuči kvalitet proizvoda bitni su naročite podaci o njegovoj proizvodnoj tradiciji, opremljenosti proizvodnog procesa, da li ima i kako deluje služba kontrole kvaliteta, o načinu skladištenja. Ocena dobavljača, dobijena na taj način, služiče nam kao čvrsta osnova za poslovne odluke o nabavkama i pomoč u obezbedivanju pravovremenih isporuka materiajala želje-nog kvaliteta. Marko Ručigaj OBRAZOVANJE UZ RAD U Centru za usmereno obrazovanje Bjeljina, Ško-lu za prodavce završio je MILENKO ZUNIĆ iz proda-vaone Ruma. Čestitamo! ZLATNA CIPELA Model DRAGAN je na Zagrebačkom medunarod-nom sajmu dobio najviše priznanje ZLATNU CIPELU u konkurenciji muških cipela. Model je iz kolekcije jesen-zima 1987/88. Uspehu možemo da se radujemo. To je priznanje našim modelarima. Model je izradio Marjan Aljančič. Čestitamo! AKTIVNOSTI SINDIKATA Još uvek ŠTA, GDE, KADA, ZAŠTO i KAKO, NA KOJI NAČIN — da bismo svi bili zadovoljni. Posle redovne godišnje sednice Konferencije OO SZ na kojoj je ocenjivan rad Konferencije (posebno izdanje »Če-vljarovih obvestil«), Izvršni odbor je imao 4 sednice koje su bile posvečene (pomenuču samo najvažnije): — redovnom mesečnom pračenju i razmatranju kreta-nja ličnih dohodaka u RO; — usvojilo je povečanje novčanih iznosa za posete radnika na dužem bolovanju; — predlagao razne delegate, — razmatrao poslovanje u 1986, — razmatrao predlog pravilnika o medicinsko-progra-miranom odmoru, — razmatro predlog plana fonda zajedničke potrošnje za delatnost sindikata — kriterijumi za jesensku pomoč; — utvrdio predloge za: srebrni znak Saveza sindikata; priznanja OF, predloge za plakete grada Tržiča; — dao inicijativu da se analizira racionalnost radnih su-bota i na osnovi toga odluči o eventualnom ukidanju rada su-botom; — ocenjivao kolektivni poslovodni organ nakon usvaja-nja završnog računa, — itd, itd. Delimična posledica tih posledica bile su i sledeče akcije koje su organizovane: — darivanje dece — Deda Mraz — sindikalna tekmičenja u veleslalomu i smučarske utrke, — ŠUŠTARIADA 87; — nabavka proizvoda TRIA, — neuspelo darivanje žena povodom njihovog praznika, — nabavke alata UNIOR pod povoljnijim uslovima, — nabavka piliča po povoljnoj ceni i povoljnim uslovima, — izlet u Planicu — organizacija izložbe u recepciji upravne zgrade — itd, itd. Nije, medutim, uspela akcija da bi u prodavnici BPT naši radnici kupovali proizvode na kredit a njihovi radnici u našoj prodavnici, jer se s tim nije složila BPT. Naš osnovni zadatak, koji je pred nama, jeste aktivno učešče u javnoj raspravi o promenama u oblasti nagradiva-nja (analitička ocena). Bez obzira na opravdane i neopravdane kritike i razne neokusne primedbe, sa još večom voljom i elanom napred do novih izbora. Miha Rožič predsednik konferencije OO SZ INFORMATIVNI DAN VI PITATE — Ml ODGOVARAMO Poslednji informativni dan je prevazišao sve očekivanja. Predsednik KPO Franc Grašič je čitav sat odgovarao na postavljena pitanja. Neka su se doduše, ponavljale, ali trebalo je na svako posebno odgovoriti. Najviše pitanja se odnosilo na novu analitičku ocenu. Bilo je mnogo gundanja zbog niških ličnih dohodaka. REGRES I JUBILARNE NAGRADE Date su izvesne primedbe na visinu jubilarnih nagrada, otpremnine prilikom odlaska u penziju i regresa za godišnji odmor. Predlog višine tih isplata pripremljen je u saradnji sa sindikatom koji je usvojen i u sklopu godišnjeg poslovnog sporazuma. U vezi s time treba napomenuti da je zajednička potrošnja, iz koje se te nagrade isplačuju, ograničene inter-.ventnim zakonima. Regres za godišnji odmor je za 120 % viši od prošlogodiš-njeg. U skladu sa porastom ličnih dohodaka, povečane su u jubilarne nagrade i otpremnina prilikom odlaska u penziju. Novim samoupravnim sporazumom, koji je u pripremi, predvidene su nove, više osnove za izračun tih isplate. PRIZNANJE ZA VIŠEGODIŠNJI RAD Plan udruženih sredstava (zajednička potrošnja) za ovu godinu sadrži novu stavku: priznanje za stalnost. Da bismo na izvestan način nagradili pripadnost kolektivu, predloženo je da se uvedu nagrade za stalnost koje smo u prošlosti več imali. To treba da bude praktični poklon za stalnost koji bi se dodeljivao na okrugle godišnjice. Za ukupni radni staž daju se jubilarne nagrade, a ove bi bile specijalno zarad u našoj Radnoj organizaciji. Sredstva su predvidena a rešenja ko i kada stiče pravo na nagradu, treba uneti u samoupravni akt. ROCKPORT OSTAJE Želeli ste da saznate kako stvari stoje sa proizvodnjom za Rockport. Da li je tačno da je dalje saradnja problematična i neizvesna? Upravo su nas ovih dana posetili predstavnici Rock-porta. Razgovori su se tičali problema u proizvodnji odnosno kvaliteta proizvoda. Uvereni smo da smo sposobni i da može-mo (naravno sa više napora) da realizujemo takve programe i ispunimo zahteve kao što ih postavlja američki kupec. U poslednje vreme smo popustili. Proizvodnje za Rockport je, doduše, složenije ali zato postižemo višu cenu, Računamo da če posao ostati. Medutim, nije na mestu da intervenišemo tek kada nas na to upozore. Moramo ranije intervenisati. U proizvodnji za Rockport javljaju se, inače, i objektivni uzro-ci, ali u večini su naše slabosti. PLANIRANJE PROIZVODNJE Zašto nam ne polazi za rukom da proizvodnju tako planiramo da bi bilo moguče da se rad obavlje u redovnom rad-nom vremenu? Proizvodnja je programirana. Greške mogu nastati več kot planiranja a inače problemi se javljaju kasnije, naročito u vezi sa snabdevanjem a koji nisu prisutni samo kot nas nego su to opšti problemi. Mi imamo programe koji su pod van-rednim udarima sezona. Nastojimo da deo problema rešimo prekovremenim radom i prilagodevanjima, odnosno premenama. Baš je ovde od naročitog značaja kreativni rad da bismo neutralisali udarce i proizvodnju prilagodevali mogu-čnostima u potrebama. RD I DISCIPLINA Svi znamo da nas radna disciplina i red tuku po džepu. Kvalitet opada, lični dohoci su niški. Kako dalje? Nema toga ko bi pronašao recept i dao uputstvo kako da poboljšamo radnu disciplinu. To je stvar svih, baš svih nas. Ako i nadalje budemo čekali na novae pa tek potom radili, neče biti poboljšanja. Ako budemo svi radili više i bolje, onda čemo i više ostvariti i više deliti. PRODAJA U FABRICI Zašto ne organizujemo prodaju cipela drugog kvalitete u Fabrici? Deteljica je fabrička prodavnica u ko j oj se prodaju naši proizvodi i zato ne bi bilo na mestu da se prodaja orga-nizuje u fabrici. NIJE NUŽNO DA JE REŽIJA TERET Usudujem se tvrditi da imamo suviše režije — glasilo je jedno pitanje? U kvantitativnom pogledu je režije dovolj no, verovatno i unekoliko suviše, što je opšta pojava. Tačno je, takode, da je teže meriti rad u režiji i precizirati zahteve da čovek mora da da sve od sebe. U Peku verujemo da čemo baš od kvaliteta rada režije pridobiti nešto više. Analiza tržišta, tehnološki zahtevi i slično trebalo bi da su poslovi koje čemo obavljati i za druge i na iskustvu i znanju nešto i zaraditi. U našem ra-du bez kreativne administracije se ne može. ANALITIČNA OCENA Predlog nove analitičke ocene je pripremljen, odnosno uskladen i prezentiran širem političkom aktivu. Predvidamo da če još ovog meseca biti u javnoj raspravi. OSMI MART I o poklonima povodom Osmog marta bilo je mnogo govora i još više pitanja. Izbor i delenje poklona organizovao je sindikat zato bi o torne mogao nešto više da kaže predsednik konferencije Miha Rožič. Skromna darivanja povodom Osmog marta bila su duže uobičajene. Nekoliko godina unazad pokloni su ukinuti pošto so buke takve društvene preporuke. Njih su uvažavali samo neki. Zato je sindikat ne inicijativu radnica ponovno organizovao darivanje. Sredstva za te potrebe niso visoke zato se teško odlučiti šta izabrati da bi radnici dobile skromne spo-men-darove. Iznenaduje podatak da nije bilo predloga iz osnovnih organizacija. Zato se Izvršni odbor odlučio za takav predlog koji bi bio simbol i skromni spomen-dar na sredinu u kojoj radimo. Dar je koštao 2.222 dinara i izboru je posvečena velika pažnja. Stoga je vanredno nepošten odnos i s obzirom na to što su sindikalni aktivisti uspešno sproveli več više akcija koje su imale velik odjek medu radnicima. Darovi treba da budu samo skromna pažnja povodom praznika a žene treba da se sveopšte afirmišu i njihov rad ceni kroz čelu godinu. NASI PEDESETOGODIŠNJACI DRAGUTIN ČAJIĆ iz prodavaone Banja Luka II. LADISLAV PIBER iz nabavnog odelenja Naše čestitke! INOVACIONA DELATNOST U RAZMIŠLJANJE U cilju podsticanja radnika na razmišljanje o poboljša-njima na radu Komisija za inovacije objavila je konkurs za tehnička poboljsanja, korisne predloge i pronalaske. Do kraja maja Komisija je dobila predloge iz OOUR-a: Obutev, Orodjarna, Gumoplast, Poliuretan i istraživačke jedinice RZSS. OOUR Obutev U ovom OOUR-u so pronašli rešenje za dva problema. Obeležavanje na unutrašnjoj strani. Kod pripreme unutrašnjih delova za sandale potrebno je relativno jednostavna ali, ipak, značajna operacija obele-žavanja gornjeg dela. Operacija se vrši ručno upotrebom cr-tačeg šablona i hemijske olovke. Problemi ovakvog obeleževanja su sporost, netačnost postavljanja šablona na unutrašnjoj strani, nepravilno držanje i položaj hemijske olovke i pomicanje šablona za vreme ucrtavanja. Karakteristike rad-ne operacije su: zamena šablona u odnosu na uzorak, Sortiment i levi i desni umetak; različit broj oznaka (od 2 do 24 i više); različiti oblici unutrašnjih umetaka po profilu i tlorisu. Poboljšanjem odnosno inovacijom žele postiči: 1. Krače vreme vršenja operacije 2. Veču tačnost oznaka ZAREZIVANJE ŽLEBOVA NA UNUTRAŠNJEM UMETKU I ovaj problem se javlja kod pripreme unutrašnjih umetaka za sandale. Na označenom mestu treba pripremiti prostor za naleganje remena (kaiša) ili ruba prednjeg djela. Operacija se prvenstveno sprovodi na pojačanom (nabora-nom) delu unutrašnjeg umetka, mada je naleganje remena (kaiša)... na prednjem delu takode problematično. Problem nastaje zbog: sporosti, netačnosti u odnosu na obeležavanje, nepravilnog oblika žleba, različitosti, netačnosti u odnosu na obeležavanje nepravilnog oblika žleba, različitosti u dubini žleba, različitosti u dužini žleba kod čega nedostaje rešenje za rednji deo unutrašnjeg umetka. Karakteristike radne operacije su: — različitost u unutrašnjosti žlebova, zavisno od uzorka — različitost u položaju žlebova, zavisno od uzorka — različitost krivina unutrašnjeg umetka, zavisno od višine pete — različitost u dubini žleba, zavisno od uzorka Kod sadašnjog načina rada, radnik upotrebljava drvene koture (kolute) sa gumenom oblogom i nalepljenom rapa-vom hartijom na obodu. Koturi su u različitim širinama i po potrebi se zamenjuju na mašini. Funkcija mašine jeste okre-tanje kotura, a sve u vezi sa produktivnošču i kvalitetam za-visi od radnika. Zarezivanje žlebova moguče je specijalnom mašinom firme MOHRBACH. Problem je, inače, u izuzetnom skupom VIDIA glodanju (dubljenju) i brušenju. Zarezivanje nije moguče pod večim uglom i unutrašnjih umetaka za visoke pete. Osim toga, rad na mašini je bučan i opasan pa je stoga ovaj postupak napušten. Inovacijom žele postiči: 1. Pobolj šanj e produktivnosti 2. Poboljšanje kvaliteta. OOUR Orodjarna U OOUR-u Orodjarna objavili su konkurs za četiri za-datka koji treba da podstaknu razmišljanje o bržem rešava-nju problema. RED I DISCIPLINA Vežeči načini održavanja reda i discipline ne daju želje-ne rezultate: kašnjenje, prevremeni odlazak na užinu, napu-štanje radnog mesta, dva puta užina i slično. U proseku time se gubi skoro 6 odsto radnog vremena, pored normalnog gu-bitka za lične potrebe. Od predloženih ideja očekuju smanji-vanje gubitka radnog vremena i deferencijaciju na one koji poštuju osnovni red i one koji ga ne poštuju. PLAN Več duže vreme upozoravaju na nezadovoljavajuče stanje u planiranju za proizvodni deo OOUR-a. Pianovi su, uglavnom, samo spiskovi želja, nisu odraz zahteva i kapaciteta utkanih u vreme kao osnovni element. Predloži za reševanje problema i njihova realizacija mogli bi smanjiti broj časova čekanja i, sa druge strane, broj prekovremenih sati za vanredne porudžbine što bi uticalo na pojeftinjenje proizvodnje. INFORMATIVNI SISTEM U ovoj oblasti žele da usavrše pračenje i obračun proizvodnje u OOUR-u. Žele da ovladaju podatke o pripremi materijah, stepenu obrade, kvaliteta i stvarnim troškovima. KVALITET Postaj eči sistem kontrole kvalitete treba usavršiti do faze da se može uključiti još i autokontrola i zavisnost ličnog dohotka od stepena kvaliteta i za one radnike koji su indirektno odgovorni za kvalitet. OOUR Gumoplast U ovom OOUR-u su raspisali razreševanje problematike u čemu mogu da učestvuju svi zaposleni. Predloži treba da sadrže rešenje za tehnološka poboljšanja, drugačiji odnos prema radu i neka organizaciona rešenja. Za gumaru trebalo bi da predloži sadrže sledeče: — poboljšanje kvaliteta — smanjivanje troškova — tehnološka rešenja (izrada alata, mašina) U plastici: — poboljšanje kvaliteta — tehnološka rešenja U bojadisaonici takođe: tehnološka rešenja (pranje, bo-jadisanje, aktiviranje). Dobro je došao svaki predlog. OOUR POLIURETAN U ovom OOUR-u raspisali su konkurs za rešavanje problema proizvodnje: — smanjivanje mehura (plikova) u PU djonovima — smanjivanje raubovanja ležišta na glavi za mešanje mašine VTE — upotreba otpadaka poliuretana (ostaci — primerak) Dakle, konkursi su objavljeni a Komisija za inovacije očekuje da če dobiti rešenje. Svaki koristan predlog če se uzeti u obzir i nakon realizacije edekvatno nagraditi. Ako radna organizacija ima radnike koji razmišljaju, lakše se nosi sa teškočama. O radu Komisija za inovacije, prispelim predlozima o re-šenjima pisačemo u Čevljarn. Na poslednoj sednici Komisija je odlučila da če za svaki broj pripremiti informaciju o novo-stima iz delokruga svog rada. ZA BOLJU PRIPREMU Na ulazu u pogon društvene ishrane, iz dvorišta, radnici Gradevinskog preduzeča Tržič izgradiče aneks za bife sa pri-ručnim skladištem in prostorom za grubu pripremu povrča. Prostorije za te potrebe, faktički, nemarno. Da bismo u kuhinji otklonili zastoje u delenju hrane neophodno je da je bife odvojen od kuhinje. Tamo če i za vreme užine biti moguče kupiti cigarete i osvežavajuče napitke. Ujedno sa izgradnjom aneksa urediče se i prostor za hladnjaču koja je za tako velik pogon propisana odlukom sa-nitarnog inspektora. Očekujemo da če se izgradnjom aneksa, što treba da se završi do početka sezone godišnjih odmora, poboljšati mo-gučnosti za pripremu hrane i naročita za udovoljavanje higi-jensko-tehničkim propisima. RADNO PROIZVODNO TAKMIČENJE Drugo radno-proizvodno takmičenje radnika obućarske industrije Slovenije odražano je 23. maja u Alpini, u okviru 40-te godišnjice postajanja fabrike obuče u Žirima. Učestvo-vale su ekipe Planike iz Kranja, Fabrike obuće Novo mesto, Lileta iz Maribora, Fabrike kože Slovenj Gradec, Cicibana iz Mirne kraj Nove Gorice, Alpine Žiri i Peka. U poj edinim disciplinama su naši takmičari osvojili sledeča mesta: modeliranje sečenje gor. kože izrada gor. delova sečenje djonova montaža Boris Zavrl Ivanka Medič Vilma Rejc Ana Kavčič Rudi Košir Bojan Markič Zvone Purgar 2. mesto 4. mesto 2. mesto 2. mesto 2. mesto 3. mesto 3. mesto U teorij skom programu za muškarce takmičila se samo ekipa Peka u sastavu: Silvo Škufca, Alenka Podgoršek, Marija Selak, Marjan Aljančič, Vinko Šparovec, Lado Sedej i Zdenka Vogrinc. Ekipni redosled u programu za žene: 1. Alpina, 2. Peko, 3. Planika, 4. Ciciban, 5. Lilet, 6. TUS Slovenj Gradec, 7. Fab-rika obuče Novo mesto. NAJBOLJI U KANJIŽU IV. savezno završno radno-proizvodnjo takmičenje radnika obučarske industrije održano je od 28. do 30. maja u Fabrici obuče »Elita« u Kanjiži. Iz Slovenije su učestvovale ženska i muška ekipa. U žen-skoj ekipi su bile takmičarke iz Planike, Cicibana, Apline, TUS Slovenj Gradec a u muškoj naši radnici: Boris Zavrl, Silvo Škufca, Ana Kavčič, Zdenko Kovačevič, Rudi Košir, Bojan Markič, Zvone Purgar i šef ekipe Franci Ruparčič. U ekipi SR Hrvatske je za OOUR Budučnost nastupio naš modelar Janez Golmajer. Rezultati naših takmičara u konačnom rasporedu su sle- deči: MOŠKA OBUĆA modeliranje Janez Golmajer 1. mesto Boris Zavrl 4. mesto rezanje gor. delova Silvo Škufca 8. mesto izrada gor. delova Ana Kavčič 8. mesto Zdenka Kovačevič 9. mesto rezanje djonova Rudi Košir 8. mesto Bojan Markič 13. mesto Zvone Pudgor 14. mesto Ekipni redosled za Sloveniju: žene 2. mesto muškarci 7. mesto Iduče godine če organizator saveznog takmičenja biti SR Makedonija. U proizvodnom takmičenju prednost imaju domače ekipe j er se praktični deo takmičenja odvija na artiklima iz proizvodnje. Kanjiža se nalazi na ivici severo-istočnog dela SAP Vojvodine, na desnoj obali reke Tise. Opština ima 33.000 Stanovnika. Fabrika obuče Elita otvorena je pre 42 godine. Iz male obučarske radionice razvila se u modemu fabriku za proiz-vodnju ženske obuče. U njoj je zaposleno 660 radnika. Takmičari iz Slovenije doputovali su u Kanjižu neposredno uoči početka takmičenja i otputovali pre zvaničnog za-vršetka i proglašavanje rezultata. Zahvaljujuči torne izgubili su samo dva radna dana. Takmičari iz drugih republika se za takva takmičenja pripremaju barem jednu nedelju. Za učesnike saveznog takmičenja je Republičko veče Saveza sindikata Slovenije, odnosno Odbor za tekstilnu i ko-žarsko-preradivačku industriju priredio drugarski susret u Obrazovnom centru u Radovljici. MALI INTERES U ponedeljak — 30. marta — sazvan je širi politički aktiv Peka: predsednik i članovi KPO, rukovodioci OOUR-a, odeljenja, sektora i radnih jedinica, rukovodstva društveno-političkih organizacija u Radnoj organizaciji i predsednici samoupravnih organa. Aktiv je sazvan radi informacije o uticaju interventnih zakona na raspodelu ličnih dohodaka u našoj Radnoj organizaciji i informacije odnosno razmatranja predloga promena u oblasti nagradivanja. Te teme su vanredno interesantne i aktualne u »debatama«. Zamišljeno je tako da o predlogu promena u nagradivanju, odnosno nove metodologije prvo raspravlja širi aktiv, isti u raspravi oceni i da svoje primed-be. Sve dobijene primedbe razmatrače Komisija, definitivno če formulisati predlog i dati ga u javnu raspravu. Od 130 pozvanih, sastanku aktiva je prisustvovalo samo 50. Zbog toga se postavlja pitanje da li je cilj postignut? Ne-dostajali su oni koji bi kasnije u javnoj raspravi morali biti najaktivniji. Ako se osvrnemo samo na sindikat: od 14 članova Izvršnog odbora Konferencije odazvalo se samo 10, a od 29 ostalih članova Konferencije samo tri. Sastanku je prisu- »Radnici nedovoljno poznaju prava i dužnosti. S druge strane žele da od sindikata izdejstvuju što više prava a kada bi kao njegovi članovi u njemu morali i raditi, to nerado čine«. — Delavska enotnost stvovalo još pet sekretara osnovnih organizacija SK i dva predsednika omladinske organizacije (iz Trbovlja i Ormoža). Mladi traže alternativu a trebalo bi da je nadu, počnu delovati i biti aktivni u svojoj omladinskoj delatnosti i društvenom životu uopšte. Ne možemo pohvaliti ni učešče predsednika samoupravnih organa a što ne važi za rukovodeču strukturu RO (KPO, rukovodioce OOUR-a, sektora RJ) j er je bio prisu-tan kompletan sastav KPO i 15 šefova. Nadamo se da če buduča aktivnost kritikovanih društve-no-političkih organizacija biti bolja i da če delovati u skladu sa svojom ulogom i pre svega u interesu radnika. Miha Rožič predsednik Konferencije OO Saveza sindikata IZ ORMOŽA SA NOVIM ZNANJEM U pogonu Ormož je prva grupa uspešno završila obrazo-vanje ur rad. Trideset i jedan radnik završili su prvi stepen usmeranog obrazovanja — smer krojenje i šivanje gornjih delova obuče. Organizaciju osposobljavanja je preuzeo Rad-nički univerzitet Ormož u saradnji sa Srednjom obučarskom školom iz Kranja. U prvoj grupi bili su podrezivači kože i proizvodna režija. Ovakvim oblikom obrazovanja ču nastaviti, jer je to osnova za bolji rad. Praktični deo nastave obavljen je radom u okviru redovne proizvodnje uključujuči i završni proizvod. Svoje znanje su demonstrirali na artiklu DORICA. Polaznici su na kraju obrazovanja pokazali neočekivano veliko znanje. Osipanje skoro da nije ni bilo. Od 32 polazni-ka, njih 31 su uspešno završili školu. U zimskim mesečima kada su školu pohadali imali su više slobodnog vremena. Mnogi od njih pored rada u pogonu imaju obaveze i kod kuče na svojim poljoprivrednim gazdinstvima. DOSLI OTIŠLI U TVORNICU Tumpič Roman, Tišler Marko, Vogrinc Vincenc, Ibrahimovič Sadeta, Furundžija Klara, Smešnik Emica, Dolanc Jožefa, Pušavec Franc Gričar Srečo, Lovrič Vinko, Ručigaj Marko, Kavčič Janja, Lauseger Rudolf, Čelikovič Milan, Trifkovič Milan, Čo-ragič Sabid, Šober Janko, Vokič Stanka, Vrabl Janez, Kralj Boris, Bečirevič Djurdjica, Keserovič Hazima, Jesih Danijela, Sulejmanovič Mara, Dobrin Simon, Čebron Primož, Malič Sead, Golmajer Matjaž, Florjanič Borut, Cvetkova Živka. Kavčič Ana, Koren Suzana, Domjan Silva, Žižek Ivan, Divkovič Janja, Smolej Jožica, Štrukelj Miloš, Ka-var Renato, Kaštrun Robert, Marjanovič Dragica, Mlinar Ivanka, Dejanovič Marko, Krušelj Krešo. U BUDUĆNOST piljak Krešo, Zdelar Ivica, Modrič Mladen, Križaj Mladen, Salamon Franjo, Valjak Vitomir, Fun-tek Stjepan, Kolak Branko, Kovač Juriča, Koščak Josip. IZ MREŽE Brežice Mlekuž Renata Kranj III. Prešeren Simon Ljutomer Čuk Jožica Smederevska Palanka Djurdjevič Melanija Sarajevo I. Mrakovič Ferida Žalec Bled Ptuj Titovo Velenje Ljubljana IV. Maribor I. Šrimpf Lidija Petrovič Marija Vrabl Janez Strožič Darja Vidic Eva Lukman Dušanka Celje II.: Kačičnik Sabina Trbovlje: Mravlje Albina Bjelovar: Lukač Zdenka Ljubljana II.: Brkljač Silva Slavonski Brod: Tomič Zdenka Titograd: Vukašinovič Stanislava OOUR TRBOVLJE U MREŽU Kranj I. Murska Sobota Sarajevo I. Litija Tržič II. Valjevo I. Priština: I Ruparčič Suzana Kramar Karmen Hadžibegovič Mirsad Lindič Bojana Meglič Suzana Filipovič Radisav Jovanovič Slavimirka Valjevo II.: Vuletič Vesna Ljubljana VI.: Cvijanovič Anka, Jeršin Marja, Likovič Jožica, Pajek Saša, Vasilič Ružiča Ljutomer: Hadela Marjana Titovo Velenje: Rutnik Metka Prevalje: Lokovnik Antonija Rijeka I.: Žubrinič Snježana Beograd IL: Čvrkič Nataša Pirot: Krstič Zoran Sarajevo L: Hadžihasanovič Behudina. IZ TVORNICE Grivec Marjana, Grmšek Martina, Grvala Senada, Zagorc Andreja, Zupančič Branko, Vugrinec Andjelka, Grašič Janez, Kogoj Zvonka, Stritih Silva, Meglič Jana, Meško Marija, Kališnik Janez, Kravcar Marko, Teran Marjeta Fras Marija, Jež Pavla, Uzar Iris, Dežan Mojca, Rakuša Marija, Pernuš Angela, Bubalo Marija, Mekuč Jožefa, Mu-stedanagič Senija, Vulovič Zlatomir, Meglič Suzana, Kos Aleksandra, Jančič Tilka, Jeraj Marija, Stritih Danica, Banič Stane, Štefe Marija, Kosi Kristina. Mihelič Peter, Kavar Janez, Vodnjov Mitja, Pavšek Bojan, Matanovič Zijada, Trunk Majda, Dermastja Helena, Dragičevič Goran, Strumberger Metka, Pokrivač Silva, Ribnikar Marija, Kodrič Cirila, Slatnar Vilma, Alagič Edin, Kostič Zlatko, Srečnik Tomaž, Geč Matjaž, Sekulič Nikola, Perne Janez, Levačič Bosiljka, Mlinar Marija, Dobravc Marija, Meglič Marko, Kranjc Bojan, Barovič Marija, Mujič Jerica, Jovanovič Djordjica, Dedič Esma, Marušič Mara, Brezar Marija, Velikavrh Angela, Jovanovič Klarisa, Koš-njek Frančiška, Švegelj Helena, Livk Franc, Bečan Marta, Ahačič Erika, Berlogar Alojzij IZ BUDUĆNOSTI Žerjavič Saša, Pavala Josip, Maksimovič Vera, Medjimurec Jadranka Markuljevič Stjepan, Benedič Siniša, Kuharič Anica Ružič Mirjana, Matijevič Djurdjica, Juri-čan Biserka, Lazič Vlatko, Krušeč Ružiča, Struski Mladen. OBEĆAJI NIŠU DOVOLJNO U OOUR-u Trbovlje rezultati zaostaju za planiranim uprkos zalaganju svih zaposlenih. Prvi i ključni uzrok je, svakako, loše snabdevanje kvalitetnom kožom a kao drugi uzrok fluktuacija. Ove godine su zaposlili 15 radnica, a otišlo ih je 18. U trima zasavskim opštinama nema odgovarajučih radnika za zapošljavanje u takvoj proizvodnji. Doduše, norme su u proseku ostvarene 110 odsto, ali su u poj edinim fazama vrlo teško ostvarljive zbog čestog menjanja artikala. Uzrok je u manjim porudžbima i slično. Pla-novi su, medutim tempirani na punu zaposednutost radnih mesta i puno koriščenje kapaciteta. Zbog fluktuacije (zamene) radnika teško je izvršavati planske zadatke. Za ovlada-vanje najjednostavnijih radnih operacija novim radnicima su potrebna dva do tri meseca uvežbavanja a za složenije sledstveno torne više. Pored tih uzroka, na izvršavanje plana uticaj imaju i izostaci s posla. U konstantnom su porastu izo-stanci zbog bolovanja i porodaja što je i razumljivo, j er je to pretežno »ženski« kolektiv. Medu 42 zaposlenih, samo je 20 muškaraca. Zbog toga je mnogo izostanaka s posla i zbog bolesti dece. Kod ocenjivanja podbačaja planiranih rezultata treba uvažavati i sledeče: dogada se da se zbog lošeg kvaliteta koža, vrača cela pošiljka. I pre nego se to nadoknadi, u proizvodnji več dolazi do zastoja. Rukovodilac OOUR-a), Pavel Tadel, kaže da su se u ko-lektvu dogovorili i dali obečanja da če uprkos svim teškoča-ma dati sve od sebe i nastojati da proizvodi budu što kvalitetnimi a lošeg kvaliteta što manje. Društveno-političke organizacije i samoupravni organi aktivno deluju. U poslednje vreme najviše su razgovarali i raspravljali o novoj enalitičkoj oceni i samoupravnom sporazumu o osnovama i merilima. Mnoge stvari u vezi sa analitičkom ocenom, kažu, još ni-su sasvim jasne pa zbog toga ima tako velik broj primedbi. Znatiželjno očekuje šta če reči komisija. Inače, svi očekuju poboljšanje i više novca. Tako nam je govorio Pavel Tadel, rukovodilac OOUR-a. Izrada gornjih delova Trbovlje. Upravo je tada bio ponosan na svoje »sportašice« koje su na sportskim takmičenjima u Tržiču, povodom dana radnika »Peka«, ekipno zauzele treče mesto a u gadanju su pobedile. SREBRNI ZNAK SINDIKATA Na prvomajskoj proslavi uručena su i priznanja OF i sindikata. Srebrni znak je dobila članica našeg kolektiva, predsednika Osnovne organizacije sindikata Obutev I., Jožica Kogoj. Priznanje je dobila za aktivan rad u oblasti samoupravljanja i u sindikatu. Dobitnica se zalaže za dosledno izvrševanje svih zadataka koje ima najmasovnija organizacija sindikata. Uvek je spremna da sasluša radnika, njegove želje, teškoče i probleme rešava tamo gde je za to pravo mesto. Pridružujemo se čestitkama! OSNOVE PLANA O Loki čemo raspravljati još ovog meseca kada se pri-preme osnove plana za raspravu u kolektivu. Uporedo če se odvijati i sve ostale aktivnosti. Obezbedena su sredstva za zemljište i odštetu. Za odkup je predvideno manje zemljišta no što je prvobitno planirano jer smo smanjili obim. U dru-goj fazi izostavljene su neke idejne zamisli. Plan investicija usvojila je Komisija za investicije kao aneks plana godišnjeg poslovnog sporazuma i isti podnela na odobrenje Radničkom savetu. U odnosu na želje, potrebe i zahteve plan investicija je srazmerno skučen. Osigurana su sredstva za doista najnužnije. Iz plana je, na primer, izosta-vljena mašina za direktno brizganu obuču DESMA. U odelje-nju direktno brizgane obuče smanjiče se obim posla a radni-ci če biti rasporedeni na druge poslove. Potrebe za ovom obučom su se smanjile, odnosno takva proizvodnja i izrada nije trenutno aktuelna. Ukoliko se nastavi smanjivanje priliva radnika u šivaonice, u tom slučaju če u šivaonici 512 biti ukinuta druga smena. Potrebe za gornjim delovima obuče u narednoj sezoni su, doduše, vece, ali su manje isporuke iz OOUR-a Budučnost pošto su u njemu povečali finalizaciju. Ni razvoj pogona nije se odvijao po planu pa je stoga porast proizvodnje sporiji od planiranog. Moračemo da više gornjih delova dobijamo od kooperanata. Uska grla se javljaju i u proizvodnji djonova, fabrarama, pripremi donjih delova i presvlačenju peta. Rad kod kuče organizovače i pogoni izvan Tržiča da bi u montažna odeljenja dolazilo više i več komple-tirane proizvodnje za finalizaciju. PROMJENE ZURA U završnoj su fazi rasprave o izmenama i dopuna Zakona o udruženom radu. Predloženim izmenama i dopunama neče se menjati društveni i materij alni položaj radnika u OUR-ima, nego če se poboljšati normativni uslovi za dalji razvoj samoupravljanja, povečanje samostalnosti i poboljša-nje položaja OUR-a kao samostalnih samoupravnih robnih proizvodača. NAŠE PRODAVAONE HRASTNIK _ Hedvika Brvar i Ema Benetek znaju ponuditi i saveto-vati kupce. Aprila prošle godine je u novosagradenoj poslovnoj zgradi u centru Hrastnika otvorena lepo uredena prodavnica Peko. Poslovnica Peko u Hrastniku otvorena je 1948. godine. Tada je to bila mala, skromna trgovina. Urbanističkim planom je zgrada u kojoj se nalazila predvidena za rušenje. Staro je ustupilo mesto novom. Poslovalnica je jednu godinu poslovala u privremenim prostorijama u neposrednoj bližini. Pre je sve bilo skučeno i neudobno, a posle lepo i prostrano. Prema oceni mnogih kupaca, to je najlepša trgovina u Hrastniku. Prodavnica je otvorena non-stop, mada u njoj rade samo tri radnice. Poslovoda, Hedvika Brvar, kaže da je često posla i previše za tri ali zbog smanjivanja kupovne moči ne usudu-je se da misle na četvrtog člana kolektiva. Hrastnik ima 11.400 Stanovnika. Trgovine cipela ovde imaju i Planika i Astra a Borovo je svoju nedavno zatvorilo. Godišnje naše radnice prodaju približno 14.000 pari cipela. Kupci, doduše, negoduju zbog visokih cena pa zato prodavac mora da zna da savetuje da bi se cipela preselila iz prodavni-ce ka potrošaču. Pogled na poslovnicu Hrastnik čevljar Glasilo delovne organizacije tovarne obutve PEKO Tržič n. sol. o. — Ureja uredniški odbor: Ivanka Horžen, Lojze Hostnik, Boris Janc, Matevž Jenkole, Edo Košnjek, Brane Plajbes, Marija Slapar, Tomislav Zupan — Glavna in odgovorna urednica: Marija Slapar — Naslov uredništva: PEKO Tržič, telefon 50-260 int. 217 — Tisk TK Gorenjski tisk Kranj — Izhaja enkrat mesečno v nakladi 4200 izvodov v slovenskem in 2100 izvodov s srbohrvaškem jeziku — Glasilo dobijo člani delovne organizacije, upokojenci in štipendisti brezplačno.