KRALJEVINA SRBA, HRVATA I S LOVEN AC A SNDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Avgusta 1926. PATENTNI SPIS BR. 3777 Socčte Anonima Cingoli Brevetti Guerini, Milano, Italija. Gusenica za traktore i druga teška motorna kola. Prijava od 23. januara 1922. Važi od 1. februara 1925. Pravo prvenstva od 2. novembra 1922. Gusenica koja sačinjava glavni predmet ovog pronalaska sadrži niz kolutova pove¬ zanih jedan za drugi jednim prstenom o- brazovanog od niza obruča koji se mogu podesiti pomoču jednog lanca tako da o- mogučavaju promenu katarpilera na točkove makolike veličine (diametra) prečnika pro¬ sto menjajuči broj i veličinu kolutova. U priloženim nacrtima objašnjena je jed- na osobita primena, od velike važnosti, koja se odnosi na katarlipter namenjena toč¬ kove sa solidnim dvostrukim gumama (gu¬ menim šinama) tako da se običan i teretni automobil može upotrebiti kao teški to¬ varni automobil ili traktor. Sl. 1—5 pokazuje sklop pronalaska i još iačnije. Sl. 1 pokazuje točak sa gusenicom gle¬ dan sa strane. Sl. 2 pokazuje isto gledano spreda. Sl. 3 je izgled gusenice razvijene u pravoj liniji gledane sa strane; Sl. 4 je izgled plana gusenice razvijene u pravoj liniji i Sl. 5 je izgled plana istoga. Sl. 7 pokazuje tri uzastopna koluta me- dusobno vezana i uredena u pravoj liniji Sl. 8 je izgled plana istih Sl. 9—15 pokazuju izmenjen oblik i još tačnije; Sl. 9 je delimičan izgled točka sa gu¬ senicom; Sl. 10 pokazuje običan kolut sa daskom vezan za naročitu dasku jednim obručem; Sl. 11 pokazuje par običnih dasaka ve¬ zanih medusobno lancem. Sl. 12 pokazuje uvečan uzdužni presek jednoga obruča; Sl. 13 je uzdužan deo naročite daske u- večan; Sl. 14 je spoljašnji izgled obične daske uvečan; Sl. 15 je izgled spoja koji zatvara uve¬ čan. Gusenica se sastoji (sagradena je) iz dva dela: kolutova i spojnog prstena. Kolutovi od kovanog Čelika imaju po¬ prečne prečage —a—b—c—d— na donjoj strani i dve rukunice — e— sa strane. U središtu ovih rukunica je obrazovan trou- glast otvor —f— čije se strane spajaju na vrhu kroz luk jednog kruga. Na svakom kraju rečene rukunice učvrščen je na gor- nju stranu po jedan drveni jastuk —g . Spojni prsten sastoji se iz više prstenova —R— podešenih da budu u saglasnosti sa krivinom točka i sagraden je od dva dela —k— pričvrščenih šarkama. Jedan kraj svakoga prstena - R snab- deven je lancem —i— vezanim za —R— i snabdevenim jednim obručem —j— a drugi kraj — R prstena snabdeven je lukom —)~t. Ovaj stroj dopušta skupljanje prstenova oko točka i dužinom gumenih obruča (šina) pomoču kuke —R— i obruča —j—; kolu¬ tovi —1— dozvoljavaju menjanje oblika prstena prema prečniku točka na kome se oni nameštaju. Uz svaki spoj vezana je daska —~m— za prsten —P pomoču šrafova uvrtenih u rupe —r— načinjenim u krajnom proši- renju kolutova. Daska je podešena za po- Din. 25. prečan deo solidne gume točka tako da nju daska može da dočeka i da je na sebi zadrži. Sa strane daske su kratke osovine o—p koje ulaze u rupe —f— i obrazuju upravnu brelezu prstenova na kolutu. Oso- vina —o— može se u dasku dok je oso- vina —p— jednom iglom pričvrščena da omoguči odgajanje daske od koluta. Kada se gusenica promeni na točak od savijenih prstenova —h —7 upada u prazninu izmedu polovina dvostruke gume i steza- njem zbog obručeva stvara spoj dasaka sa gumom. Kada gusenica ide više sa strane trouglih otvora —f— i da zauzmu svoj miran ili radni stav klize siranama tih otvora. Ovakvim podešavanjem obručeva na koje se točak oslanja u danom tre¬ nutku mogu da napuste svoje mesto samo onda kad oni iduči dodu na njihovo mesto i kada su gotovi da ih odmene u funkciji. Da se što jače učvrsti spojni prsten za obim točka podešene su sa oba suprotna kraja prečnika dve poluge —s— koje pre¬ laze preko obima točka i odgovarajuče daske na u točak —z—. Sl. 9—15 pokazuju izmenjenu konstruk¬ cija Prstenovi su približno isti prstenovima —a— o kojima je bilo reči, sa izuzetkom što su drveni nasloni zamenjeni projekci¬ jama —P— zajedno sa prstenovima (sl. 13). Tu su središna rukunica kao i trougli pro- zori —s— koji dozvoljavaju prstenu na koji točak počiva da u danom trenutku ostavi mesto samo kad sledeči prsten dode da ga zameni na mestu i u funkciji. Izmena se bitno sastoji u spinom prste¬ nu koji če ako —n— predstavlja broj ko- lutova, obuhvatiti: 1 —n-—1— daske —s— sve jednoliko povezane jedna s drugim prstenovima —T-—. Obrazujuči produženje daske na jednom kraju samo i kolutovima 14 upravno pričvrščenim na suprotnom kraju u —H—; 2, naročitu daskus vezanu za dve obližnje daske sponom —P— sličnoj onoj —T— na jednom kraju i jednom malom sponom koja zatvara —D— na suprotnom kraju spone —D— buduči upravno pričvr¬ ščena za dasku —B— u —M—; 3 prsteno¬ vi —E— i —4— spone —D— gore napo- menute. Svaka daska obuhvata jedan čeličan deo sa unutrašnje strane podešen da se pokla¬ pa sa poprečnim delom gume i imajuči na jednom kraju samo sponu —T— koja obrazuje produžetak daščine uzdužne oso¬ vine. Slobodan kraj —T— snabdeven je sa jednim točkičem za primanje poluge —M— ili —K— prema torne da li je daska sve- zana za sličnu običnu dasku —s— ili za naročitu dasku —B—. Jedna prečaga —-F— prelazi preko sredine donjeg dela daske i nju na mestu drži igla (klin) a njeni 'trn¬ jevi počivaju u rupama na rukunicama ko¬ luta —A— sklop koji je sličan onome koji je predhodno opisan. Spone —T— su sa- vijene tako da obrazuju luk jednoga kruga. Na kraju daske — suprotnom kraju koji se proširuje u sponu —T— 1 podešen je jedan točkič —N— u kome je učrščen je¬ dan kraj prstena —E— nameštenog izmedu svake daske —s— i sledeče daske, dve obližnje daske imaju spone —T— ili toč- kiče —N— jedan prema drugome. Daska —B— je po sklopu (konstrukciji) slična dasci —C—; takoder i ono što se odnosi na sponama —P— slično je spo¬ nama —T—; po onome što se odnosi na sre- dišnu prazninu po kojoj prolazi prečaga —F— i najzad ono što se odnosi na točkič 14 slično je točku —N— i slično je i ure- deno. Jedrna je razlika u torne što su ru- kunice duže i prelaze unutrašnju ivicu obi¬ ma točka gde je načinjena rupa da primi prečagu —C— koju na mestu drži jedna igla a ista prečaga služi da održi katar- piler za točak. Dalje veza izmedu naročite (specijalne daske —B— jedne od obližnjih dasaka —C— vrši se pomoču malih spona —D— čija je dužina raznolika i čiji su kra- jevi (dva na broju) snabdeveni rupama za upravni spoj —D— sa daskom —B— sa jedne i sponom —T— sa druge strane. Naravno da (specijalnih) naročilih dasaka može biti dve tri i t. d. u kome če slučaju broj običnih dasak biti —n 3 —n 3 — i t. d. Patentni zahtevi: 1. Gusenice za traktore i druga teška motorna kola sposobna za primenu na spo- ljašnjost solidnih ili napumpanih guma sa točkovima, odlikuje se time, što su prste¬ novi upravno učvrščeni rukunicama sa trou- glim otvorima na njima, daskama čiji se unutarnji poprečni presek poklapa sa po¬ prečnim presekom guma na točkovima i koje su pritisnute na gumu kolutom sastav- ljenim iz večeg broja zavijenih spona u- pravno povezanih izmedu sebe i snabde- venim učvrščenim prstenovima koji dozvo¬ ljavaju da se gusenica primeni na točkove raznih prečnika; jedna ili više ovih dasaka pričvrščena je za obim točka da spreči klizanje gusenice po obimu točka. 2. Izmenjena konstrucija prstenaste gu¬ senice za traktore i druga teška motorna kola, odlikuje se time, što kolut koji služi da održi prstenove za točak obuhvata veči broj sličnih dasaka sa izuzetkom jedne ili više njih, čije rukunice prelaze preko unu¬ trašnje ivice obima točka radi održavanja gusenice za točak pomoču prečage uvrtene u rupe istih rukunica; svaka daska sastoji se iz jedne središne rupe za primanje pre- čage čiji su krajevi smešteni u rupe ruku- nice; daska se produžuje u jednome kraju u povijenu sponu radi poklapanja sa kri- vinom obirna točka i snabdevena rupom za upravnu vezu na slobodnom kraju; na suprotnoj strani daska je probušena radi upravne veze (spoja) sa ili sličnom spo- nom obližnje daske ili za prsten upravno vezan sa obližnjom daskom. ■ . ' . - - F/G. /O.