Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 291 - 300, Ljubljana 1981 UDC 634.o/.o.l.o5: 622.271 REZULTATI ŠUMARSKE REKULTIVACIJE LAPOROVITIH ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU TUZLANSKOG BASENA Munevera HALILOVIC* IZVOD U 2o-godišnjoj šumi bora, podignutoj na rudarskem odlagalištu lapora u Banovicima, izvršeno je istraživanje brojnog stanja i razvijenosti stabala bijelog i crnog bora i njihove drvene mase. Utvrdjeno je da bijelog bora po jedinici površine ima nešto vi- še, da je izrazito višeg stabla, zbog čega 1 iako je manjeg pr-snog promjera (137,oo : 146,31 mm), ima vecu drvenu masu po jed- nom ha (155,7: lo2,9 m3). Mada su obje vrste pokazale dobre rezultate, prednost u rekultivaciji lapora treba dati bijelom boru. DUSZUG Im 2o jahrigen Kiefernwald die im Abraunkppe im Banovici ge@riin- det ist, wurde Zahlzustand Entwicklungsbaumen im Holzmasse wei- sse und schvarce Kufer geprilft. Es ist festgestfllt, das weisse Kiefer gibt es mehr als Schvarze nach Einleitflache, dass das ausdrucksvoll grosser Baum ist ob~. wohl weniger Ringdurchmesser ist, (137.oo : 146,31 m) sie hat grossere Holzmasse je nach 1 ha ,155,7: lo2,9 m3). Obwohl die beiden Sorten gute Ergebnisse gegeben haben, im mer- e:eli.sche:0 Xb::aUIJkippe gezeigt haben, mussman Vorteil weissem Kiefer geben. · UVOD Šumarska rekultivacija je najstariji, najviše zastupljen i naj- bolje proučen vid biološke rekultivacije rudarenjem oštecenog ili iništenog zemljišta. * Šum.tehn., Institut za rudarska istraživanja, Tuzla 291 Izuzev Engleske, gdje je šumarska rekultivacija zastupljena ispod lo% i SR Njemačke sa 50%, šumarska je rekultivacija goto- vo svuda zastupljena sa preko 50% od ukupno rekultiviranih po- vršina (V orače k, 1968; Motor in a et al; 1975; grupa e k spe r a ta, 1981) •. U našoj zemlji je vrlo malo radjeno na rekultivaciji. An to- n o vi 6 et al. (1978) saopštavaju da je u basenima Kostelca i Kolubare izvršena šumarska rekultivacija na 120 ha (bagrem i topola). Rezultate istraživanja šumarske rekultivacije u nas saopštavaju Boja d ž i 6 (1964), 6 uri 6 et al. (1976) i D izda revi 6 (1976). Detaljniji literaturni pregled rezultata istraživanja šumarske rekultivacije u svijetu i u nas dao je 6 i rja k o vi 6 (1981). Dosta se radi na utvrdjivanju komparativnih prednosti pojedinih šumskih vrsta za rekultivaciju, što je i cilj ovog rada. · OBJEKAT I METODIKA Objekat: Istraživanja su obavljena u 2o-godišnjoj šumi bijelog i crnog bora podignutoj u prolje6e 1962. godine u Banovi6ima s ciljem rekultivacije rudarskog odlagališta lapora. Prema Boja d ž i 6 u (1964), sadn~a bijelog i crnog bora obavljena je u mašinski iskopane jame (o,5 x o,6 m), uz dodava- nje 2 kg humusnog supstrata, 3 kg stajnjaka, o,o2 m3 površinske zemlje i o,o2 zemlje iz iskopane jame. Broj sadnica je bio 2500 kom/ha. Prijem je bio 75%. Metodika: Istraživanjem su obuhva6ene dvije varijante, bijeli i crni bor. Svaka varijanta zastupljena je sapo tri ponavljanja. Površina jed.nog ponavljanja je 1600 m2 (4o x 4o m). Raspored ponavljanja je slučajan. Od kvantitativnih obilježja na 2o-godišnjim stablima bijelog i crnog bora utvrdjeni su1 broj stabala, prsni dijametar na 1,3 m i drvna masa na svim ponavljanjima za obje varijante. Broj stabala je odredjen prebrojavanjem, prsni dijametar mjere- njem prečnika sa tačnoš6u 1 mm, a drvna masa po tablicama na os- novu dijametra i utvrdjenog boniteta. Prosječne vrijednosti navedenih obelježja (x), srednja greška srednjih vrijednosti ovih obilježja (s-) i koeficijenti varija- cije njihovog skupa (Vk %) nadjeni su io obrascima: u kojima su: X - ~xi s s ---; sx = rn Vko/a x . loo xi - prosJecna vrijednost obilježja po stablu koja predstavlja prostu aritmetičku sredinu datog obilježja za 5 stabala svakog ponavljanja 292 n - broj ponavljanja :E:- suma podataka datog kvantitativnog obilježja s - standardna devijacija J::E:x2 - x:!l: XI -, n - 1 Obrada podataka za ocjenu značajnosti razlika kvantitativnih obilježja izmedju pojedinih debljinskih razreda iste varijante i izmedju obje varijante vršena je p-testom preko t-testa, u kome je t-empirijsko =-¾o:, gdje je: d = razlika prosječne apsolutne vrijednosti obiljež- ja izmedju debljinskih razrada iste varijante odnosno prosječnih vrijednosti obje varijante sd = srednja greška razlike koja je= REZULTATI IS'l'RAŽIVANJA I DISKUSIJA Iz tabele 1 se vidi da su razlike u broju stabala, prsnom dija- metru i drvnoj masi immedju pojedinih debljinskih razrada sta- tistički vrlo jako osigurane, kako u bijelog, tako. i u crnog bo- ra. Koeficijent varijacije ovih veličina najmanJi je u drugom deb- ljinskom razredu, što je i logično, jer se u njemu nalazi naj- veci broj stabala. Za vrijednosti koje se odnose na prosječnu plohu, bez obzira na debljinske razrede, varijacija ovih poka- zatelja je relativno mala u obje varijante, naročito prsnog promjera. To je i razumljivo jer se radi o stablima iste staro- sti i sa istim hranljivim prostorom po jednom stablu. Ovo pot- vrdjuju i krivulje dispozicije stabala po debljinskim stepenima (graf. 1). One su u obje vrste pravilne, zvonolike, s tim što je krivulja u bijelog bora pravilnija. Koeficijenti varijacije drvne mase su najveci (21-22'/4) i gotovo su isti za obje vari- jante. Iz tabele br. 2 vidi se da je broj stabala bijelog bora veci za 8,6% nego crnog. l"ledjutim, to nije statistički značajna razlika. Prosječni prsni dijametar btjelog bora manji je za 9,31 mm, ili 6,4%. No, ni u ovom slučaju se ne radi o statistički značajnoj razlici. Drvna masa u bijelog bora je veca za 8,45 m3 po jednoj plohi od 1600 m2, ili za 51,3%. Ni ova razlika statistički nije osigura- na. 293 Obilježj ,.., .. o .. ~ ·p'.) rl I3IJELI 0L1R .G~i.CJ ,...,'.~}.BALA, n=,:; liLL'i:\ .. h .:.<<.-,-;,,; l:,U--, 1..,G · j_;/_'_;~l„JJA :t ~'.-i3i!= L.'.1..1...;,t,._ .... ~c .;;\_.J--.1:,.L~l:i:~ __ ..:,~;i_,;1~;,.)1~Ii'1 i~.!.L:R.12,_1.:=-:i.:..L_ l ;J~~~-.:.?t:C .:.:,.,1, 1_:.,-1:i.1.,_,, i'..:.\_.;-; ;_._ .cJ..! .. ~A L-:..,,;_.;,.:,;c:_-u ,;.iJ,,._! __ ._-.J_,~,. (1)-:?ll 1-----,-,---------r-~~----ir---,--·· -------·---------·--------, 'imbol .X d(I-?CI p-% DE3LjL1 .lL-,.L.J..C....,D -no,67 < o,lo -53, 26 < -o,lo l,3o 23,61 24,91 -23,u 1,15 -125,33 <. o lo 19,34 o,31 144,67. 5,76 3 94 < o,lo -lL;.-o,92 < o,lo -Bo,45 < o,lo 13,96 1,67 -13,13 i,1 -% <: o,lo l!-d- 2 _I ___ I_I_I+----_-o-,-84------:--i ,. .-----,..-----·--·----~-------- P[% 42,oo -12, 31 294 ri: '.-'=bt::j.t:l. ,, ,'. p-TEST RAZLlXE U BROJU STABALA, PRSNOl'l DIJAMETRU I DRVNOJ MASI IZMEDU 2o-GOD B~JELOG I CRNOG BORA NA ODLAGALIŠTU LAPORA U BANOVICIMA (1981) (1600 m2) OBILJEŽJE V.ARIJANTA l. bijeli bor xl 198,70 2. crni bor x2 183,oo l. BROJ STABALA d 15,70 (kom.) sm hll l ---f _ 1 - - \ / ---CRNI flOj IIL lrom'/ho 100 ~--- V i 90 -t-t---+-+---+-----1- / - - - __ ! -- -~-, .. -- -... ,__ --- -IJ ! -- ~- ~- =- --, -- -- - 1 -1--f--l--' :: t----+---+--+--+---+-1/--+---..jL:..~,=- -\ L_ -~f-t----l---1---' .)[ so /~ ,' ~- - t \\_ - -- -· ---0---l---l---l-<--1 ·:·· ~ l/ .·• ,.M ·,o l\ -- ·- , __ -~.::f VI - ~ - - ·--- -: 30!,--+---H---1----11,~ -- -- ·--~ - - - ~-- ---- -- ... ··--· -- - -11!;:;d,(. , •·· - -ts; ',--e---+---+-+-4......j'--.-l i:'!.,, IO 11 12. •~-- 14 IS 16 17 18 13 20 21 22 23 "m!-' _26_27 -~~1c1~0 ~! Razvijenost 2o-godišnjih stabala u ogledu na jalovini je sasvim zadovoljavajuca. Ona je čak i bolja nego u prirodnim uslovima. Tako, po C uri 6 u et al. (1976), srednje 2o-godišnje sa- stojinsko stablo-crnog bora u Modriči imalo je prečnik debla 106 mm, a po Iz e t beg o vi 6 u (1977),18-~odišnjeg stabla crnog bora iznosi 146,31 mm (tabela br. 2). Iz ovog se vidi da su se i crni i bijeli bor pokazali kao sasvim dobre vr- ste za rekultivaciju laporovitog materijala. U odnosu na bijeli, crni bor ima prednost samo u pogledu prsnog prečnika debla (146,31: 137,oo mm), dok bijeli bor ima prednost i u broju stabala i u drvnoj masi. Mada se ne radi o statistički osiguranim razlikama, u rekulti- vaciji laporovitog odlagališta prednost treba dati bijelom boru jer ima vecu visinu, praviji je i ujednačene debljine, a naro- čito mu je veca drvna masa po 1 ha (histogram br. 1) što potvr- djuju i mišljenja C uri 6 a et al. (1976) i D izda r e- v i 6 a (1976). 296 -------'-------------::::-:---- -----·-7 Histogram 1. 1 rno '" '" ,,,j ,20t i :~ :1 " s, " lO 20 ,o HISTOGRAM •RVNE MASE 2!}--S'.J'.JIŠ~UEG SIJELCG I CRNOG BORA NA OJ!.A J~!... 13TrJ LA?OR>. U BANOV!ČltJ.A ! u a.,,3/h::i ·1 8:11, 1--1--,1 !--II --l OEBLJINSKt RAZRED ~ ~ BJJ~LJ BOR ZAKLJUČAK 1 ! U Banovi6ima je 1962. godine zasnovan ogled šumarske rekultivaci- je laporovitog rudarskog odlagališta sadnjom dvogodišnjih i tro- godišnjih sadnica bijelog i crnog bora (2500 kom-/ha). Da bi se utvrdile komparativne prednosti jedne od navedenih vrsta za re- kultivaciju, nakon 2o godina (1981) izvršeno je istraživanje brojnog stanja stabala, njihove razvijenosti i obima drvne mase po pojedinim debljinskim razredima i ukupno, na po 3 osnovne plohe (ponavljanja) površine od po 1600 m2. Utvrdjeno je slije- de6e: l. Prosječan broj stabala po 1 plohi bijelog i crnog bora bio je gotovo isti (198,7 183), tj. medju njima u ovom ogledu nema značajnih razlika. 2. ~ijametar prosječnog stabla bijelog bora na visini 130 cm bio Je 137,oo a crnog 146,31 mm. Ni u ovom slučaju nema statistič­ ki značajne razlike. 297 3. S obzirom na ve6u visinu bijelog bora po jed.noj plohi bilo je prosječno 24,91 m3 drvne mase bijelog bora, a crnog 16,46 m, odnosno 155,7 : lo2,9 m3/ha. Pa ipak, ni u ovom slučaju nije osic;11rana statistički značajna razlika. 4. Utvr,ijene su vrlo značajne razlike svih istraživanih obiljež- ja bmedju pojedinih debljinskih razlika 'u obje varijante, sa najmanjim kolebanjima prosječnih veličina u drugom razredu u kome ima i najviše stabala. 5. Varijacija prosječnih vrijednosti osmatranih obilježja, bez obzira na debljinski razred relativno je ma.la, što je pos- ljedica iste starosti sadnica i istog hranljivog prostora po jednoj sadnici. S obzirom na nešto ve6i broj stabala bijelog bora, bolji bonitet, ve6u visinu, bolju pravnost, a naročita ve6u drvnu masu u odnosu na crni bor, prednost u rekultivaciji laporovitih serija u uslo- vima datog podneblja treba dati bijelom boru. Napominjemo da je· i crni bor imao pun uspjeh u rekultivaciji. L i t e r a t u r a l. Anton o vi 6, G., Ni k odi je v 1 c, Č. (1978): Karakteristike ošte6enih zemljišta rudarskim kopovima u base- nima Kostolca i Koluba:1;,e o Zamljište i biljke, Vol. 27, No 1-2, Beograd. 2. Boja d z 1 6, N. (1964): Pošumljavanje ogoljelih rudnič~ih zemljišta tzv. jalovina. Narodni šumar, No 1-2, Sarajevo. 3. Cirja k o vi 6, 1'1. (1981): Istraživanje mogu6nosti ne- posredne vo6arske rekultivacije laporovitog rudarskog jalo- višta u Banovi6ima (Doktorska disertacija), Sarajevo. 4. C uri 6, R., Jovan d i 6, P~ (1976): Rasti razvoj er- nog bora na rekultivisanoj "jalovini" objekta Cubri6i kod Banovi6a. V kongres JDPZ, Sarajevo. 5. D,i z dar e vi 6, A. (1976): Komparativna analiza priraš- 6ivanja bijelog i crnog bora u kulturi "Bukve" na jalovištu površinskog hgljenokopa rudnika "Banovi6i". Narodni šumar, No lo-12, Sarajevo. 6. Grupa ~ekspert o v.oo (1981): Perekrivajuščie po- rodi ug~ljnih karjerov, prigodnih dlja rekuljtivacii pri boljšoj moščnosti oborudovanija i visokoj proizvoditeljnosti vskrišnih rabot, osuščestvljaemih neprerivnim sposobom. Svod- nij doklad, predstavljennij praviteljstvom GDR. Evropejskaja ekonomičeskaja komisija, Komitet po uglju. Tretja sessija. 298 7- Iz e t beg o v~ c, S. (1977): Rasti prirast stabala bije- logi crnog bora. Sumarski list, Zagreb. 8. Motor in a, L.V., Ovčini k o v, V.A. (1975): Pro- mišlennost i rekuljtivacija zemelj. "Mislj", Moskva. 9. V orače k, V. (1968): Nekatorie problemi assenizacii i rekuljtivirovanija počvi v bassejnah burogo uglja GPR i GDR. Priloženie kandidatskoj dissertacii, No l. Geografičeskij institut ČSAN, Brno. DIE ERGEBNISSE WALDWiiDERBARURYIACHUNG MERGELISCHER ABRAUMKIPPE IM TUZLABEREICHE. . Munevera HALILOVIC Bergbauinstitut Tuzla Z u s a m m e n f a s s u n g Im Jahre 1962. in Banovici hat Veruch der Wiederurbarmachung des Waldes mergelichier Abraumkippe mit Pflanuzung zwei-und drei jahrlichen weinen und Schwarzen Kiefern (2500 Stick)/ha) gegrun- det. Um einen Komparativvrteilen einen von angegebener Arten zur Wiedernrbarmechung zu feststellen, wurde noch 2o Jahre (1981). Untersunchungen mehreren Zustande der Baumen Entwlicklung und Umfang der Holzmasse nach einzeluen Dickklasse und zusammen auf 3 Grundflache (Wiederholung) vom je 1600 m2 ansgefilhrt. Es hat falgendes festgestellt: l. Die mittelmassige Zahl der Baumen nach 1 Flache wesser und sehvarzer Kiefer war fast gleich (198,7:183) d.h. da zwischen gibt es keinen Untersehied. 2. Diameter des durchsohnitliches Bamus der weissen Kiefer am Hohe 130 cm war 137,oo mm und sehvarzer Kiefer 146,31 mm. Auch in diesem Fall gibt es keinen statistischen Unterschied. 3. Mit Bezug auf grossere Hohe weisser Kiefer nach eine Flache war durchschnitlich 24,91 m3 Holzmasse weisser Kiefer, bezien- ugsweise 155,7: lo2,9 m3/h. Auch in diesem Fall hat keinen statistischen Unterschied zu bemerken. 4. Es hat sehr bedeutenden Unterschieden alle untersuchenden Zeichen festgestellt, zwischen ainzel.ib.en Dickunterschieden im beid.en Varianten mindensten Schvanken durchschn:i.tlichen Grosse im z,,ei ten klasse in dem gibt es mehrersten Baumen. 5. Die Abwchslung der durchschnitlichen Verten betrachteten Zeichen ohne Absicht auf Diekklasse ist relativ wenig, weil die Folge der gleichen Pflanzlingalte und gleichen narhaften Raum ist, nach einzigen Pflanzling. 299 Auf Grund obenerwahnt, in bezug auf mehreren Zahl dr Pflanzting der weissen Kiefer, grossere Hohe, bessere Richtung und beson- dere grossen Holzmasse, im Verhaltnis auf schwarzen Kiefer muss man Vorteilen in Wiederurbarmachung. Mergelischenb~dingungserien gegebenen Klima der weissen Kiefer geben. Auch die scharze Kiefer hat in Widerurbarmachung voller Erfolg. 300