KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 46 (1). PATENTNI SPIS BR. 11412 INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 marta 1935. Girard Edmund Paul, Girard Joseph Albert i Emch Robert, Grenchen, Švajcarsha. Obrtni eksplozioni motor. Prijava od 12 oktobra 1932. Važi od 1 juna 1934. Traženo pravo prvenstva od 1 novembra 1931 (Švajcarska). Predmet ovog pronalaska je obrtni eksplozioni motor, koji se odlikuje time, što dejstvuje bez klipa sa pravolinijskim kretanjem, i što su eksplozione komore obrazovane pomoću bar dva krila koja ograničuju zatvoreni prostor, pri čemu je jedno od ovih krila pritvrdjeno na spoljnje telo sa krilima, a drugo je pritvrdjeno na unutrašnje telo sa krilima, i mogu jedno u odnosu na drugo da se kreću tako, da jedno od ovih tela izvodi obrtanje konstantnom brzinom, a drugo obrtanje sa sinusoidnom varijacijom brzine, pri čemu su oba tela sa krilima postavljena koncentrično jedno u odnosu na drugo, i to svako na zasebnoj osovini, a vezana su jedno s drugim pomoću takvog uredjaja da eksplozione sile koje dejstvuju na unutrašnje telo sa krilima budu prenesene na osovinu spoljneg tela sa krilima i da teže da ga obrnu u istom smeru kao i ekslpozione sile, koje dejstvuju na spoljne telo sa krilima. Radi primera je na nacrtu predstavljen jedan izvodjenja predmeta ovog pronalaska. Sl. 1 pokazuje delimični presek kroz glavnu osu. SI. 2 pokazuje presek kroz tela sa krilima, po liniji II — II iz si. 1. SI. 3 pokazuje izgled spoljnjeg tela sa krilima gledanog sa upusne strane, sa delimičnim presekom kroz upusni ventil po liniji III — III iz si. 1. SI. 4 pokazuje delimičan izgled spoljnjeg tela sa krilima. SI. 5, 6, 7 i 8 pokazuju šematski relativne položaje koje mogu zauzimati oba tela sa krilima. SI. 9 pokazuje presek po liniji IV — IV iz sl. 1 i to jedan oblik izvodjenja uredjaja koji vezuje oba tela sa krilima jedno s drugim. SI. 10 pokazuje jedan presek po liniji X — X iz si. 11. SI. 11 pokazuje drugi oblik izvodjenja uredjaja koji vezuje oba tela sa krilima, jedno s drugim. SI. 12 pokazuje presek po liniji XII — XII iz si. 11. SI. 13 pokazuje presek po liniji XIII — XIII iz si. 11. Obe šuplje osovine 12 i 13 su montirane jedna u drugoj i obrću se oko osovine 8. Unutrašnja osovina 12 je umeštena u ležište 14, a spoljna osovina 13 je umeštena u ležište 15. Osovina 12 se osim toga drži u kutijama 16 i 17 koje su pritvrdjene na koturima 9 i 10, koji su i sami vezani za spoljnje telo 18 sa krilima i za njegovu osovinu 13. Najzad je osovina 12 još držana kutijom 19 koja je pritvrdjena na osovini 13. Osovina 12 nosi unutrašnje telo 20 sa krilima. Kao što izlazi iz sl. 1 i 2, spoljnje telo 18 sa krilima sastoji se iz šupljeg cilindra, koji je na oba svoja kraja ograničen ravnim površinama 21 i 22 koje su upravne u odnosu na osu. Telo 18 sa krilima je u unutrašnjosti snabdeveno radijalnim krilima 25, 26, 27, 28, a isto tako je i telo 20 sa krilima po spoljašnosti snabdeveno radijalnim krilima 29, 30, 31, 32. Din, 40.— Krilo 25 tela 18, krilo 29 tela 20, kao i unutrašnja površina 24 tela 18, spoljašnja površina 23 tela 20, i površina 21 i 22 ograničuju eksplozionu komoru 33 koja je zatvorena sa svih strana. Radi ovoga se krila 25 do 28 i 29 do 32 mogu snabdeti pra-volinijskim segmentima 34, odnosno 35, koji su priljubljeni uz površine 23 odnosno 24, pomoću spiralnih ogruga 36, odnosno 37 ili pak pomoću opruga iz talasastog lima. Prstenovi 38 koji su pritvrdjeni na telo 18 služe isto tako da učine zaptivenim eksplozione komore. Na jednoj strani spoljašnjeg tela 18 se nalazi osam upusnih ventila 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46 u upusnim Komorama 47, s druge strane istog tela 18, ima isto tako osam ispušnih ventila 48 u komorama 49. Odmah s jedne i s druge strane svakog krila spoljašnjeg tela 18 se nalaze po jedna svečica 50 za palenje i po jedna rupa 51 koje komoru 47 dovode u vezu sa odgovarajućom eksplozivnom komorom 33. Isto tako postoji otvor 52 s jedne i s druge strane ovih istih krila 25, 26, 27, 28, koji eksplozionu komoru 33 dovodi u vezu sa odgovarajućom komorom 49. Eksplozivna mešavina se, kroz nepomičnu cev 53, uvodi u osovinu 12, i odatle pomoću bar jednog otvora 54 u komore 47. Unutrašnjost unutrašnjeg tela 20 je hladjena uljem zahvaljujući cevi 55 koja je u vezi sa osovinom 12, i bar jednom otvoru 56 koji dovodi u vezu unutrašnjost osovine 12 sa unutrašnjošću tela 20. Kotur 57, koji je pritvrdjen na osovini 12, pri-nudjuje ulje da cirkuliše po unutrašnjosti tela 20. Odatle ulje dospeva jednim delom kroz rupe 58 u prstenove 38 koje podmazuje i ističe s druge strane kroz bar jedan otvor 59, kroz unutrašnjost osovina 12 i 13, kroz bar jedan otvor 60, kroz komoru *61 i kroz cev 62 koja ga vraća u sud za ulje. Na mestu na kojem kroz nepomičnu cev 53 prolazi obrtna cev 55, izvedena je zaptivenost pomoću podesnih sredstvava. Upusni ventili 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45,46 (si. 3) odnosno ispusni ventili 48 upravljani su nepomičnim prstenom 64, odnosno 65 koji je postavljen koncentrično sa osovinom 9 i snabdeven ispadima 63. Ventili su priljubljeni uz svoj prsten pomoću opruge 66. U si. 3, ventili 39 i 43 su otvoreni za upuštanje, i u ovom trenutku su eksplozione komore, koje su u vezi sa ventilima 40 i 44 nalaze pod pritiskom; eksplozione komore koje su u vezi sa ventilima 41 i 45 nalaze se pod eksplozijom; eksplozione komore koje su u vezi sa ventilima 42 i 46 nalaze se u ispuštanju. Iz toga izlazi da, kad su upusni ventili 39 i 43 otvoreni, da su odgovarajući ispusni ventili zatvoreni: upusni ventili 40 i 44 kao i odgovarajući ispusni ventili su zatvoreni; upusni ventili 41 i 45 kao i odgovarajući ispušni ventili su zatvoreni; upusni ventili 42 i 46 su zatvoreni, odgoverajući ispusni ventili su otvoreni; zatim se ciklus ponavlja. Poluga 68 (si. 1) se može obrtati oko nepomične osovine 67. Na jednom od svojih krajeva, poluga 68 je priljubljena uz za-pirač 70 pomoću opruge 69 tako, da kontakt 71, koji je umetnut u primarno kolo izvora električne struje, biva otvoren. U toku obrtanja spoljnjeg tela 18 sa krilima, dugme 72 koje je pritvrdjeno na ovom telu 18 udara na slobodan kraj poluge 68, usled čega se momentano zatvara kontakt 71. Odmah po prolasku dugmeta 72, kontakt 71 se ponovo otvara; u tom trenutku se svečica 50 za paljenje nalazi U neposrednoj blizini nepommčog kontakta 73 (si. 3 i 4) koji je umetnut U sekundarno kolo struje napred navedenog izvora struje; iz toga sleduje da u trenutku ponovnog otvaranja kontakta 71, skače varnica od kontakta 73 na susednu svećicu 50, što ta-kodje prouzrokuje varnicu izmedju dveju elektroda ove svečice. U koliko eksploziona komora, koja odgovara ovoj svečici, sadrži eksplozivnu me-šavinu, biće dakle izvedeno sagorevanje i rad. Kad spoljnje telo 18 sa krilima bude izvelo obrtanje od 45°, to u sledećoj ek^ splozionoj komori treba da se proizvede sagorevanje. Zato je kontakt 73 vezan ša kontaktom 75; središni ugao izmedju oba kontakta je jednak 45° manje središni ugao izmedju dveju susednih svečica. Jasno je da je spoljnje telo 18 sa krilima snabdeveno željenim brojem dugmadi 72 koja zatvaraju i otvaraju kontakt 71. Varnica izbija jedanput iz kontakta 73, sledeči put na kontakt 73, i tako redom. Kad se u eksplozionoj komori proizvede sagorevanje, ova se uvećava usled pritiska gasova, t.j. krila, koja ograničuju ovu komoru, kreću se relativno jedno u odnosu prema drugom. Vrtsa ovog relativnog kretanja je upravo data uredjajem. koji medjusobno vezuje tela 18 i 20. Prema sl. 1 i 9, ovaj se uredjaj sastoji iz dva nepomična venca sa unutrašnjom izupčenošću 1, a od svakom od njih se obrću dva zupčanika 2 koji se nalaze dijametralno suprotno i čija je osovina označena sa 3. Osovine 3 su paralelne sa osovinom 8 i pritvrdjene su na koturima 9 i 10, koji su medjusobno vezani pomoću dva segmenta 80, a spojeni su sa spoljnim telom 18 sa krilima. Svaki zupčanik 2 nosi ekscentrične osovinu 4' Osovina 12 no ii dve poluge 5 diametralno suprotne i snabde-vene, svaka, čepom 6 paralelnim sa osovinom 8. Svaki čep 6 je pomoću poluge 7 vezan sa jednom od ekscentričnih osovina 4. Prenosni odnos izmedju zupčanog venca 1 i zupčanika 2 jeste jednak broju krila koja ima svako od tela 18 i 20. Sagorevanjem u jednoj od eksplozivnih komora spoljnje telo 18 sa krilima se stavlja u obrtanje oko svoje osovine 8. Zupčanici 2 se dakle obrću oko iste osovine 8. Ali oni treba, s druge strane, da budu u zahvatu sa vencima 1, što ih dovodi da se takodje obrću oko svoje sopstvene ose 3 Osovina 12, budući da je sa zupčanicima 2 u vezi pomoću poluga 5 i 7, obrće se u istome smeru kao i telo 18 sa krilima i njegova osovina 13. A'i njena (osovine 12) bvzina obrtanja relativno prema brzini tela 18 sa krilima zavisi od položaja ekscentrič nih osovina 4 Brzina će biti maksimalna kad se ekscentrične osovine 4 nalaze na pravoj koja spaja osovinu 8 sa osovinom 3; brzina će biti minimalna kad se ekscentrične osovine 4 nalaze na produženju ove prave. Relativno kretanje izmedju oba tela 18 i 20 sa krilima ima dakle sinuso-idalnu varijaciju brzine, ciklus varijacije se obnavlja pri svakom potpunom obrtu zupčanika 2 oko osovine 3. Budući da je zamajac 11 naglavljen na istoj osovini 13 kao i spoljnje telo 18 i pošto je osovina 13 vezana sa mašinom koja treba da se pogoni, totalna masa spoljnjeg tela 18 je znatno veća od mase unutrašnjeg tela 20. Iz toga izlazi da je brzina obrtanja prvog tela praktično konstantna, i da se relativno kretanje dvaju tela 18 i 20 prevodi u obrtanje sa promen-Ijivom brzinom drugoga tela. Pošto je eks centričnost osovine 4 veća od nule a manja od prvobitnog poluprečnika zupčanika 2, brzina obrtanja tela 20 sa krilima varira izmedju izvesnog maksimuma i minimuma većeg od nule. Predpostavimo da eksploziona komora, koja je ograničena krilima 32 (si. 5) i 25, dostigla najmanju vrednost koja može biti ostvarena pod datim uslovima. Ako ova eksploziona komora sadrži eksplozivnu me-šavinu, i ako su ventili zatvoreni moći će se u komori proizvesti varnica praćena sagorevanjem, što čini da se telo 18 sa krilima obrće oko svoje ose. Posle obrtanja za 45°, ono se nalazi u položaju iz si. 6, odakle izlazi, da je pod dejstvom uredjaja koji vezuje oba tela 18 i 20 sa krilima, ova ista komora, koja se sadrži izmedju krila 32 i 25, dostigla najveću moguću vrednost. Za vreme prelaska u položaj po si. 7, ova se komora ponovo smanjuje i, pošto je ispušni ventil otvoren, sagoreni gasovi bivaju izgonjeni. U položaju prema si. 7, ovaj se ventil zatvara, a upusni ventil se otvara. Za vreme prelaska u položaj prema si. 8, ova komora ponovo uvećava zapreminu i usisava svežu mešavinu. U položaju prema si. 8, upusni ventil se ponovo zatvara. Zatim sleduje prelaz u identičan položaj prema si. 5, za vreme kojeg se sveža mešavina sabija umanjenjem zapremine eksplozione komore. Ciklus je završen i ponovo se obavlja. Ovo razlaganje izvedeno za eks-plozionu komoru koja se sadrši izmedju krila 32 i 25 vredi takodje i za druge eksplozione komore. Iz prethodnog izlazi da obrtni eksplozioni motor sa osam eks-plozionih komora radi na sličan način kao’ dvogubi motor sa četiri cilindra i četiri takta. Odatle isto tako izlazi da svakoj eks-plozionoj komori odgovara dijametralno suprotna komora, pri čemu su ove dve komore uvek u istoj tačci ciklusa sa četiri takta, i da u istom trenutku treba da prime varuicu za paljenje. U ovom cilju se mogu pomoću električnog sprovodnika vezati dve d jametralno suprotne sveći:e: ili se osim kontakta 73 r 75 mogu predvideti dva druga kontakta 76 f 77 koji se nalaze dijametralno suprotno prema prvima. Kako su kontakti 73 i 75 vezani sa sekundarnim kolom pomoću sprovodnika 74, kontakti 76 i 77 su vezani pomoću sprovodnika 78; sekundarno kolo kontakta 76 i 77 treba da bude zasebno od kola kontakta 73 i 75 Naprotiv ova dva sekundarna kola mogu biti napajana zajedničkim primarnim kolom, ili takodje pomoću dva zasebna primarna kola. Uredjaj iz si. 9 može biti snabdeven samo jednim ili sa više zupčanika po izup-čenom vencu 1. Broj poluge 5 i 7, kao i1 čepova 3, 4 i 6 se predvidja prema potrebi. Središni ugao izmedju dva susedna zupčanika 2 treba da bude jednak 360° podeljeno sa brojem zupčanika Ugao koji je obuhvaćen izmedju pravih „osovina 3 -osovina11 i „osovina 3 - osovina 8“ treba da bude isti za sve zupčanike. U koliko se više uvećava broj zupčanika, u toliko se više smanjuje rad koji treba da se prenese pomoću svakog od njih. Umesto dvaju izupčemh venaca 1, može se takodje predvideti samo jedan ili više njih. Svi venci treba da budu koncentrični sa osovinom 8 i da se nalase u ravnima koje su upravljene na ovu osu. Korisno je da se predvidi broj segmenata 80 jednak broju zupčanika 2 koji se kreću po vencu 1. Moguće je da se uredjaj po si. 9 zameni bar jednim cilindričnim spojnikom tako da se unutrašnje telo 20 može obrtati samo u istom smeru kao i spoljašnje telo 18 sa krilima, a da medjutim brzina obrtanja jednoga ne mora u svakom trenutku biti jednaka sa brzinom drugoga. Najsad je moguće da se ovaj uredjaj po si. 9 zameni drugim uredjajem koji nema ni jedan zahvalni organ, kao što je pokazano u si. 10, 11, 12 i 13. Ovaj se poslednji uredjaj sastoji iz dve grupe ekscentara, pri čemu se svaka grupa sastoji iz dva nepomična ekscentra 79. Oba ekscentra jedne i iste grupe su medju-sobno pomerena za 180°. Izmedju obe grupe ekscentara nalaze se koturi 83 i 84, pri čemu je prvi u čvrstoj vezi sa osovinom 13 a drugi se utvrdjuje u drugom pomoću dva segmenta 85. U ova dva kotura 83 i 84, su umeštene glavne osovine 86 dvaju krajeva 81. S jedne i s druge strane glavnih osovina 86 nalaze se ekscentrične osovine 87. Poluga 88 vezuje osovinu 87 sa sa ekscentrom 79. Izmedju obe glavne osovine 86 se nalazi još jedna ekscentrična osovina 82, koja je vezana sa osovinom 89 pomoću polige 90, pri čemu je osovina 89 u čvrstoj vezi sa osovinom 12. Ako je osovina 13 ostavljena u obrtanje, koturi 83 i 84, kao i glavne osovine 86 krivaje 81, obrću se oko osovine 8. Poluge 88 treba da se obrču oko svog ekscentra, 79, što prinudjuje krivenje osovine da se obrču oko svojih glavnih osovina 86. Ekscentrične osovine 82 se dakle jednim delom obrču oko osovine 8, a drugim delom oko glavnih osovina 86. Pošto je osovina 12 vezana sa ekscentričnim o sovinama 82 pomoću poluga 90 i osovina 89, izlazi da brzina obrtanja osovine 12 varira prema sinusoidi, čiji je minimum veči od nule, pri čemu je smer obrtanja isti za obe osovine 12 i 13. Tako se proizvodi relativno kretanje izmedju dva tela 18 i 20 sa krilima, zahvaljujući kojem eks-plozione komore uvećavaju i zatim smanjuju svoju zapreminu. Da bi se izbeglo zaglavljivanje (t. j. stvaranje mrtve tačke) uredjaja koji je maločas opisan potrebno je da ugao koji je obrazovan izmedju prave koja prolazi kroz središta ekscentra jedne grupe i prave koja prolaze kroz središta ekscentara druge grupe bude veći od 0°, a manji od 180°. Korisno je da se ovaj ugao predvidi od 90° u slučaju dve]u grupa ekscentara, i da bude jednak broju koji se dobija kad se 360° podeli brojem grupa, u slučaju većeg broja grupa ekscentra. Ako se izaberu dve ili više grupa ekscentara, svaka će grupa uvek moći da se sastoji iz jednog ili više ekscentara. Središni ugao koji je obrazovan izmedju dva središta susednih ekscentara biće jednak 360° podeljeno brojem ekscentara po grupi. Moguč je da se spoje jadne s drugima osovine 13 više motora' tako da se dobije grupa polimotora, pri čemu je veza izmedju osovina 13 takva, da svaki motor može biti stavljen u kietanje ili van kretanja nezavisno od drugih, pri čemu se stavljanje u kretanje i zaustavljanje može izvesti rukom ili automatski. Svako od ovih tela 18 i 20 sa krilima treba da bude snabdeveno ist m brojem krila, koja su podjednako rasporedjena po celom obimu pomenutog tela. Pošto je broj eksplozionih komora jedan dvogubom broju krila jednog od tela, to broj upusnih i ispušnih ventila kao i svečica za paljenje treba isto tako da bude jednak dvogubom broju krila jednog od tela sa krilima. Uostalom je moguće da se ventili zamene šiberima, kao što su ovi primenjeni kod motora bez ventila, već poznatih. Uredjaj koji vezuje dva tela sa krilima jedno s drugim može, ma kakav bio njegov sistem, biti smešten u karter koji sadrži materije koje služe za podmazivanje uredjaja. Spoljnje telo 18 sa krilima može biti hladjeno pomoću sada poznatih postupaka, ili vazduhom ili vodom. Motor može biti napajan ili tečnim gorivom koje je pretvoreno u gas i pomešano sa vazduhom ili mešavinom gasovitog goriva i vazduha, ili najzad pomoću meša-vine teškog ulja i vazduha. Patentni zahtevi: 1. Obrtni eksplozioni motor, naznačen time, što radi bez klipa sa pravolinijskim kretanjem i što su eksplozione komore (33) obrazovane iz bar dva krila (25), (29) koja ograničavaju zaptiveni prostor, pri čemu su ova krila pritvrdjena, jedno na spoljnjem telu (18) sa krilima, a drugo na unustaš-njem telu (20) sa krilima, i što se jedno prema drugom mogu relativno kretati tako, da jedno (18) od tela sa krilima izvodi obrtanje konstantnom brzinom, a drugo (20) obrtanje sa sinusoidalnom varijacijom brzine, pri čemu su oba tela (18, 20) sa krilima postavljena koncentrično jedno s drugim, svako na zasebnoj osovini (12, 13) i vezana su jedno s drugim pomoću takvou uredjaja da eksplozione sile koje dejstvujg na unutrašnje telo (20) sa krilima bivaju prenošene na osovinu (13) spoljnjeg tela (18) sa krilima i teže da osovinu obrnu u istom smeru u kojem dejstvuju eksplozione sile na spoljnje telo (18) sa krilima. 2. Obrtni ekslozioni motor po zahtevu 1, naznačen time, što se uredjaj koji vezuje dva tela (18, 20) sastoji bar iz jednog nepomičnog venca za iznutarnjom izupče-nošću (1), u kojoj se kreće bar jedan zupčanik (2), čija je osovina (3) u čvrstoj ve zi sa spoljnjim telom (18) sa krilima, zatim iz bar jedne poluge (5) koja nosi osovinu (6) koja je u čvrstoj vezi sa osovinom (12), i bar iz jedne poluge (7) koja osovinu (6) vezuje sa osovinom (4) koja je u čvrstoj vezi sa zupčanikom (2) i koja se nalazi eksentrično na osovinu (3). 3. Obrtni eksplozivni motor po zahtevu 1, naznačen time, što se uredjaj koji vezuje oba tela (18, 20) sa krilima sastoji bar iz jednog ćilindričnog spojnika takvog, da unutrašnje telo (20) sa krilima može da se obrće samo u istom smeru kao i spoljnje telo (18) sa krdima, a da medjutim brzina obrtanja jednog ne mora u svakom trenutku biti jednaka sa brzinom drugoga. 4. Obrtni eksplozivni motor, po zahtevu, 1, naznačen time, što uredjaj koji vezuje oba tela (18, 20) sa krilima ne sadrži nikakav zahvatni organ i sastoji se bar iz jednog tela (81) koje se jednovremeno o-brće oko osovine (8) i oko svoje vlastite osovine (86), pri čemu ovo telo (81) biva, s jedne strane, vezano za osovinu (13) sa konstatnom brzinom obrtanja, i, s druge strane, za osovinu (12) sa promenljivom brzinom obrtanja. 5. Obrtni eksplozioni motor, po zahtevu 1 i 4, naznačen time, što je telo (81) krivajna osovina čije su glavne osovine (86) umeštene u segmentima (83, 84) koji su u čvrstoj vezi sa osovinom (13) sa konstantnom brzinom obrtanja. 6. Obrtni eksplozioni motor, po zahtevu 1, 4 i 5, naznačen time, što je krivajna osovina (81) snabdevena bar jednom ekscentričnom osovinom (87) koja je vezana sa bar jeenim utvrdjenim ekscentrom (79) pomoću bar jedne poluge (88). 7. Obrtni eksplozioni motor, po zahtevu 1, 4, 5 i 6, naznačen time, što je krivajna osovina (81) snabdevena bar jednom ekscentričnom osovinom (82) koja je vezana sa bar jednom osovinom (89) koja je pomoću bar jedne poluge (90), u čvrstoj vezi sa osovinom (12) sa promenljivom brzinom obrtanja. 8. Obrtni eksplozioni motor, po zahtevu 1 do 7, naznačen time, što sveže eksplozivna mešavina dospeva kroz cev (53) kroz unutrašnjost šuplje osovine (12), kroz bar jedan otvor (54) u osovini (12), u komore (47) spoljnjeg tela (18) sa krilima koje nosi upusne ventile, i što je cev (53) učenjena zaptivenom na mestu na kojem [kroz nju prolazi cev (55). 9. Obrtni eksplozioni motor po zahtevn 1 do 8, naznačen time, što kroz unutrašnjost unutarnjeg tela (20) sa krilima prolazi ulje koje dospeva kroz cev (55) vezanu sa osovinom (12), i kroz bar jedan otvor (56) u osovini (12), prolazi putem koji mu je odredjen koturom (57) koji je u čvrstoj vezi sa osovinom (12), i ističe jednim delom kroz rupe (58) podmazujući prstenove (38), s druge strane, kroz bar jedan otvor (60) u osovinu (12), kroz unutrašnjost osovina (12, 13), kroz bar jedan otvor (60) u osovini (13), kroz komoru (61) i kroz kanal (62) koji ga dovodi natrag u sud za ulje. 10 Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1 do 9, naznačen time, što su upusni ventili (39, 40, 41, 42, 43, 44. 45, 46), odnosno ispusni ventili (48) koje nosi spoljnje telo (18) sa krilima, upravljani nepomičnim prstenom (64) odnosno (65) koji se nalazi koncentrično na osovini (8) i koji je snab-deven ispupčenjima (63), i što su uz ovaj prsten priljubljeni pomoću opruga (66), 11. Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1—7, i 9 naznačen ttme, što su ventili zamenjeni šiberima. 12. Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1 do 11, naznačen time, što se sa svake strane svakog krila spoljnjeg tela sa krilima, nalazi po jedna svečica (50) za paljenje, po jedan otvor (51) koji dovodi u vezu komoru (47) sa odgovarajućom ek-splozionom komorom, i po jedan otvor (52) koji dovodi u vezu eksplozionu komoru sa odgovarajućom komorom (49), 13. Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1 do 12, naznačen time, što se u trenutku kad treba da se proizvede varnica izmedju dveju elektroda svečice za paljenje, ova svečica stavlja pod napon pomoću uredjaja koji se sastoji iz elemenata (72) koji se nalaze u čvrstoj vezi sa telom (18) sa krilima i koji služi za otvaranje, u toku njihovog obrtanja oko osovine (8), kontakta (71), koji je umetnut u primarno kolo izvora električne struje, i dvaju parova fiksnih kontakta (73, 75), odnosno (76, 77), pri čemu je svaki par umetnut u sekundarno kolo napred navedenog izvora, a kontakti (73, 75) odnosno (76, 77) su rasporedjeni tako, da svečice (50) za paljenje, u toku svoga obrtanja oko osovino (8), dodju u neposredno susedstvo ovih kontakta, pri čemu je središni ugao izmedju dva kontakta jednak 360° podeljeno brojem eksplozionih komora manje središni ugao izmedju dveju susednih svečica, i pri čemu su kontakti (73, 75) jednoga para dijametralno suprotni krajevima (76, 77) drugoga para. 14. Obrtni eksplozioni motor po zahte-vu 1-12, naznačen time što su diametralno suprotne svečice (50) vezane dve i dve pomoću električnog sprovodnika tako, da električna varnica koja izbija u jednoj jednovremeno izbija i u drugoj svečici. 15. Obrtni eksplozioni motor, po zah-tevu 1 do 14, na značen time, što su osovine (13) sa konstantnom brzinom većeg broja motora spojene tako da se dobije grupa polimotora, pri čemu je spoj izme-dju osovina takav, da svaki motor može biti stavljen u kretanje ili van kretanja nezavisno od drugih. 16. Obrtni eksplozioni motor, po zah-tevu 1 do 15, naznačen time, što biva hladjen vazduhom po već poznatim postupcima. 17. Obrtni eksplozioni motor po zah-tevu 1 do 15, naznačen time, što biva hladjen vodom po već poznatim postupcima. 18. Obrtni eksplozioni motor po zahte-vu 1 do 17, naznačen time, što se napaja tečnim gorivom koje je pretvoreno u gas i koje je pomešano sa vazduhom. 19. Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1 do 17, naznačen time, što se napaja me-šavinama gasovitog goriva i vazduha. 20. Obrtni eksplozioni motor po zahtevu 1 do 17, naznačen time, što se napaja mešavinom teškog ulja i vazduha. 21 Obrtni eksplozioni motor, po zahtevu 1 do 20, naznačen time, što je ure-djaj, koji vezuje jedno s drugim oba tela (18, 20) sa krilima, smešten u karter. 2mijcnod pv m Ad pflit.br.1141 •n \ o »/) » Ad pat.br. 11412 ■ .