AN N ALES 10/'97 OCENE IN POROČILA / REVIEWS AND REPORTS, 351-370 bili narejeni v tej smeri leta 1989 z razstavo “Koper med Rimom in Benetkami / Capodistria tra Roma e Venezia" in spremnim katalogom, nas obvezuje k ovrednotenju tega doslej s strani arheologije vse preveč zapostav­ ljenega gradiva in k njegovi ustrezni muzejski pred­ stavitvi. Snježana Karinja Mednarodni posvet "SKLAD U KAMENU - TEHNIKE OBRADE, GRADNJE I DEKORACIJE U KAMENU KROZ POVIJESNA RAZDOBLJA". Pula, 27.-30.11.1996 Mednarodni posvet na gornjo temo, ki je potekal v Puli med 27. in 30. novembrom 1996, je organiziral Mednarodni raziskovalni center za arheologijo Medulin - Brijuni (Univerza v Zagrebu, Mednarodno središče hrvaških univerz v Istri), pod pokroviteljstvom Federica Mayora, generalnega ravnatelja Organizacije združenih narodov za šolstvo, znanost in kulturo. Osrednja tema posveta je bil kamen kot osnovni material, ki ga je človek že od nekdaj uporabljal pri gradnji, podteme pa so predstavljali računalniki v arheologiji ter splošne in specialne arheološke karte. Uvodni referat o geološki podobi Hrvaške, geološki sestavi in poreklu kamnin v arhitekturni dediščini, s posebnim poudarkom na Istri, je imel dr. Branko Crn­ kovič (Rudarsko-geoioško-naftna fakulteta Zagreb). Upo­ rabo kamna iz rimskega kamnoloma Cave Romane v 6 km od Pulja oddaljenem Vinkuranu in način klesanja kamnitih blokov pri gradnji amfiteatra v Pulju je predstavila mag. Vesna Girardi Jurkič (Stalna misija RH pri UNESCO v Parizu). Različne tehnike obdelave mar­ morja so bile osrednja tema predavanja dr. Amande Cleridge (Univerza v Oxfordu). Njihova različnost nam lahko dopolni sliko o izvoru, izšolanosti klesarja ter fizičnih lastnostih marmorja kot tudi o ekonomiji kle- sarske proizvodnje. Dr. Isabel Roda-Mayer (Avtonomna univerza Barcelona, Katedra za arheologijo) je obrav­ navala osnovne tipe marmorja na področju Hispanije, njihovo kronologijo, razprostranjenost ter obdelavo. Iz­ bor gradbenega materiala in uporabljenega načina grad­ nje zidov, ki sta pokazatelj kakovosti delovne moči in potrebnega časa za gradnjo spomenikov v galorimski arhitekturi (na primerih gledališč v Bordeauxu, Arlesu idr.) je prikazala dr. Myriam Fincker (Inštitut za raz­ iskovanje antične arhitekture, Urad Jug-Zahod, Nacio­ nalni center za znanstvena raziskovanja, Pau, Francija). Guido Rosada (Univerza v Padovi, Oddelek za antične vede) je podal pregled različnih tehnik gradnje in gradbenih materialov v X. regiji rimske Italije (današnja severovzhodna Italija in Istra). Poudaril je, da je tehnika gradnje le eden izmed elementov, ki skupaj z drugimi razpoložljivimi elementi omogoča interpretacijo in data­ cijo objektov, uporabljeni materiali pa so pretežno lo­ kalnega izvora. O uporabi apnenca pri gradnji in pojavu apna kot vezivnega sredstva in najpomembnejšega iz­ vora bele barve je predaval dr. Aleksandar Durman (Filozofska fakulteta Zagreb, Oddeiek za arheologijo). V nadaljevanju se je dotaknil simbolike barv: rdeča, ki pomeni življenje, in bela, ki simbolizira smrt ter mi­ stične spremembe apnenca v apno v prazgodovinski keramični produkciji. V razmislek je postavil vprašanje, kako je bilo mogoče izdelati tako kakovostno keramiko že v prazgodovini. Klara Buršič Matijašič (Arheološki muzej Istre, Pulj) je opisala štiri kamnite bioke z umetno narejenimi vdolbinami iz prazgodovinske naselbine Ka- raštak pri Rovinju, ki jih datira v bronasto dobo in meni, da so bili prvotno uporabljeni v kultne namene za 1 ibacijo, sekundarno pa so bili vzidani v vodoravni oz. pokončni legi pri gradnji obzidja. V starejši literaturi sta se s problematiko omenjenih blokov ukvarjala Cario Marchesetti in Boris Bačič. O razkošni rimski vili v zalivu Verige na otoku Veliki Brijun, poreklu tam upo­ rabljenega gradbenega in okrasnega kamna, gradbenih tehnikah in problematiki konservacije njenih ostankov, ki so prezentirani na terenu, je spregovorila dr. Vlasta Begovič Dvoržak (Državna uprava za varstvo kulturne in naravne dediščine, Zagreb). Rdeča nit treh referatov, ki so sledili, je bila suhozidna tehnika gradnje in spon­ tano ljudsko stavbarstvo. V prvem je dr. Aleksandra Faber (Zagreb) podala pregled suhozidne gradnje s kam­ nom od prazgodovine do novejšega časa na področju od Velebita do severnojadranskih otokov, predvsem Krka. Nada Orbanič-Sapundžič ("Instrukt-Projekt", Ro­ vinj d.o.o.) je orisala zgodovinska dogajanja v Istri in se zadržala na suhozidu kot delu ruralne arhitekture in njegovem izginjanju v zadnjih dveh desetletjih, s tem pa tudi spreminjanju istrske kulturne krajine. Hiše okrog­ lega tlorisa, grajene iz obdelanih ali pa delno obdelanih kamnov v suhozidni tehniki - kažune in problematiko njihovega varovanja je predstavila Tihomira Stepinac- Fabijanič (Zavod Hrvaške akademije znanosti in umetnosti, Rijeka). Vsi trije referati so pokazali na kri­ tično stanje tovrstnih objektov, ki so podvrženi hitremu propadanju skupaj z degradacijo kulturne krajine zaradi grobih in nekontroliranih posegov vanjo. Kristina Džin (Arheološki muzej Istre, Pula) je analizirala dekoracije rimskih gledališč v Pulju. Dr. Emilio Marin (Arheološki muzej Split) in dr. Amanda Cleridge (Univerza v Ox- fordu) sta opisala okoliščine najdb in tehnike obdelave marmornatih skulptur, najdenih v Naroni (danes naselje Vid pri Metkoviču), Ivo Donelli (Arheološki muzej Split) pa program njihove konservacije. O rimskih napisnih kamnih iz Narodnega muzeja v Ljubljani in o izvoru kamna, iz katerega so izklesani, je govorila dr. Marjeta Šašel Kos (Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Ljubljana). Mag. Attilio Krizmanič (Oddelek za stavbno dediščino, Pulj) je predstavil štiri pomembne spomenike v veduti 352 AN N ALES 1 0 /9 7 OCENE IN POROČILA/REVIEWS AND REPORTS, 351-370 mesta Pulj: kompleks komunalne paiače in Avgustovega templja na forumu, amfiteater, Porta Rata in antično obzidje ter cerkev in samostan sv. Frančiška. Dr. Bruna Kuntič Makvič (Filozofska fakulteta Zagreb, Oddelek za zgodovino) je v predavanju Mirum perficere opus s primerjavo pasijonov v grškem in latinskem jeziku po­ dala pregled uporabljenih terminov za klesarsko in kiparsko delo ter možnost ugotavljanja istovetnosti z ne­ katerimi spomeniki na terenu. Zanimivi so odnosi med osebami različnih poklicev. Konservatorska in prezen- tacijska dela na poznoantičnem najdišču Ajdna nad Potoki je predstavil Milan Sagadin (Zavod za varstvo naravne in kulturne dediščine Kranj). Anemari Bugarski- Mesdjian (Marseille) je spregovorila o izdelavi mozaikov in o vlogi mozaicistov. Ozrla se je na probleme inter­ pretacije napisa tesseUarius-musiuanus in vlogo, ki jo je imel pictor imaginarius, najbolje plačani delavec delav­ nice mozaikov. V okviru podteme o arheoloških kartah je Jasminka Cus-Rukonič (Creski muzej, Cres) predstavila otok Susak, na katerem vse do leta 1993 niso bila izvedena arheološka izkopavanja, temveč samo rekognosciranja. Vse dosedanje najdbe in podatki, vključno z novejšimi arheološkimi raziskavami, govorijo o živahni trgovski povezavi otoka Suska s cresko-lošinjsko skupino otokov. Isabela Modugno (Univerza v Padovi) je v okviru pod­ teme računalniki v arheologiji prikazala teritorialni in­ formacijski sistem v arheološki uporabi. V okviru programa posvetovanja je bila pred­ stavljena knjiga Antička Pula (avtorja: Klara Buršič-Ma- tijašič, dr. Robert Matijašic), Zavičajna naklada "Žakan Juri", Pulj 1996, ki je izšla v hrvaščini, italijanščini in angleščini. Po končanem posvetu je bila organizirana strokovna ekskurzija v rimski kamnolom Cava Romana v Vinku- ranu pri Puli, Nezakcij, današnje Vizače, ter v kam­ nolom v Kanfanaru, kjer uporabljajo dva načina za pridobivanje kamna, in sicer nadzemni in podzemni. Natisnjena je bila publikacija povzetkov predavanj v hrvaškem in angleškem jeziku, ki je bila dostopna ude­ ležencem že na posvetovanju (Materijah 8. Pula, 1996, 106 strani) in v kateri so zajeti tudi referati, ki na posvetovanju niso bili predstavljeni. Za temo naslednjega mednarodnega posveta leta 1997 je bil izbran imperialni kult na Mediteranu. Snježana Hozjan IV. DANI MATKA LAGINJE. Kulturno-znanstveni skup društva za povjesnicu / Katedre Čakavskoga sabora, Klana, 22.3.1997 Uz dr. Jurja Dobrilu, porečko-puljskoga i trščansko- koparskoga biskupa, koji je roden u središnjoj Istri, najznamenitiji pripadnik hrvatskoga naroda Istre je dr. Matko Laginja iz njezina najistočnijega dijela, iz Klane, ponad Rijeke i Opatije. Oba ta prvaka nacionalnoga pokreta toliko su poznata da se čini kako je teško o njima nešto novo reči. Naravno, u znanstvenom i struč- nom pogledu n ¡kad se ne može reči da je Istraživanje dovršeno, pa torne u prilog svjedoče i sadržaji "IV. dana Matka Laginje", a posebno jedan njihov dio - kul­ turno/znanstveni skup. Matko Laginja roden je 1852., a kao prognanik pred okupacijom koju je 1918. provela Kraljevina Italija pre- minuo je 1930. god. u Zagrebu. Bio je hrvatski narodni preporoditelj, političar, odvijetnik, urednik, tiskar, knji­ ževnik, jedini hrvatski ban iz Istre i drugo. God. 1992., u jeku ratnih zbivanja u Hrvatskoj, priredeno je opsežno obilježavanje 150. obljetnice Laginjina rodenja nizom kulturnih manifestacija, od kojih je jedna bio i više- clnevni znanstveni skup. Simpozij je započeo u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a nastavljen je u Kastavu, središnjem mjestu Kastavštine; kulturne manifestacije odvijale su se i u Klani i u Ronjgima, takoder u Kastavštini. Ta višednevna kulturna i znanstvena dogadanja potekla su Klanjce da se organiziraju, da prilivate prijedlog Čakavskoga sabora (čije je sjedište u Puli) i osnuju njegovu katedru - Društvo za povjesnicu Klane. Tako su začeti i "Dani Matka Laginje", u okviru kojih je 22. ožujka 1997. god. po četvrti put prireden i kulturno-znanstveni skup, u V iječnici Opčine Klana. Naime, Laginja je roden 18. ožujka. Uoči skupa u Klani Petar Strčič i Ivan Šnajdar jav­ nosti su predstavili treci svezak "Zbornika" Društva za povjesnicu / Katedre Čakavskog sabora Klana, u kojem su objavljena integralna ili dopunjena priopčenja s trečega znanstveno-stručnoga skupa (1996.), ali i neki drugi, dodatni materijah. Ova manifestacija nastavljena 353