§1 Stručni list za mesarsku, kobasičarsku i srodnu obrt. izlazi četiri puta godišnje, prema potrebi i više Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. puta. Oglasi po tarifi. Naručnina za čitavu god. 1929. 10 Din. Pojedini broj Dinara 2'50. II §i@zi Je Jakost. Pitanje samoodržanja isključuje samoživstvo i upućuje autoritativno na udruživanje i medjusobno zbližavanje, jer se pojedinac može baš jedino onda da održi, ako ga društvo podupire, kao što je i društvo kao cjelina ovisno o potpori pojedinaca. Ovo staro pravilo vrijedi za svaku društvenu klasu od najmanje pa do najviše, a naročito vrijedi ono za privrednike bez razlike, pa ako je to ikada moralo biti životnim pravilom, to je ono danas tim više, što su i današnja vremena tako izuzetna, kakova se u stoljećima ne opetuju. Neka se nitko ne vara misleći, da su poteškoće, nedaće,' zapinjanja itd.v koja iz dana u dan sve teže koče i stežu ne samo našu, nego i u opće svu privredu svijeta, poteškoće momenta ili i jedne kratke periode. Baš naprotiv! Kaošto je svjetskom ratu prethodio sve tamniji i mračniji politički i ekonomski horizont, tako je i jedva prošli svjetski rat doveo do svih oni!!- katastrofalnih posljedica, koje su zadrle u samu srž cijelog svijeta, a napose privrede, i bacile je najprije u vrtlog, noseći je poput orkana visoko iznad inaće običnog djelokruga, da je onda gotovo jednako nenadano bace natrag i dublje, nego li je ikada bila. A istodobno slijedile su i trzavice, u kojima je mnogi privrednik srnalaksao i propao, ninogi i mnogi opet se jedva oteo, nu jos ce dugo i dugo osjećati poslije-dice rana, a tek malo njih će izaći iz ove oluje čitavi i neozlijedjeni. Kod onih jadnih žrtava, koje su iskrvavile, ne kanimo se zadržavati, jer ima nema spasa, nu tim više moramo se zaustaviti kod one druge grupe, koja se još uvijek odupire s jnanje ili više uspjeha, koja je grupa * najbrojnija, a njeni članovi sačinjavaju i jezgru vojske, o čijoj pobjedi °visi i najjači dio uspjeha cjeline kao takove. Zdrava je pojava, a ujedno i uteš-na činjenica, da se općenito vidi, danas možda jasnije nego ikada, težnja udruživanja pojedinaca u društva i organizacije sa ciljem zajedničkim svima i kao pojedincima i kao cjeline. U cilju samoodržavanja prema geslu: Svi za jednoga, jedan za sve. pojava je to zdrava, a predvodi je logika zdrava razuma, jer nema dvojbe, da će slabiji tek onda moći u^v?-ati, podupire li ga jaki, a jačemu I"? ,°Pet borba i napredak samo onda ^ii moguć, okupi li oko sebe što , .epu, ustrajniju i otporniju četu sla-Oih. Takovo medjusobno podupira-,mora biti okrunjeno uspjehom i °hačnom pobjedom. , U samom životu naroda i u nji-!0vpj borbi za samoodržanje privre-a jp od uvijek igrala jednu od naj-aznijih uloga. Nu da privreda može ^ udovolji svom velikom zadatku, mora biti i svjesna činjenice, a uspjeti samo onda, ako odbaci ' u Partaičnost, pristranost i jedno-fanost, te imajuć pred očima samo 'P kojemu je prvenstveno namije-)l|ena: Opće dobro, korača k njemu Podoljivo, ne pazeći na granice i ne ^noseći se santimentom, već pro-j j-PPano, hladno, kako preračunano . hadno mora da kalkulira, hoće li „ , uloženi trud i kapital ne ode l|P° > neplodno u tutanj, p... Uvodno smo spomenuli životni /.i ncl'P, da je pojedinac baš tako ve-p. a na društvo kao na pojedinca, vc Ponavljajuć tu činjenicu zado-OOstvom konstatiramo, da u najbli-‘budućnosti predvidjamo i dalj- nju poslijedicu današnjih teških dana, da će se sva privreda i svi njeni predstavnici morati naći u jednoj falangi i rukom o ruku u prvom redu pomoći sami sebi u cjelini i pojedincima, da si prokrče put, a onda time i pridonijeti k općem ozdravljenju svih ekonomskih i socijalnih prilika, koje nam se za sada još čine i prikazuju tako tamnim i bezutješnim. Nadamo se, da ćete na osnovu tih naših izvoda razumjeti, zašto si je »Mesarski list« zadao važnu i tešku zadaću, da okupi oko sebe sve mesare i kobasičare. Pridjite dakle jakoj falangi, koja već s nama ide k lepotne cilju općeg dobra. Nemojte da veliko doba, koje je na domaku, na-dje mesarsku struku nepripravnu! Svi na okup pod zastavu »Mesarskog lista«, jer samo složni smo jaki! ❖ Pred Vama leži zadnji broj prvog godišnjaka »Mesarskog lista«. Svima prijateljima i propagatorima našeg lista iskreno zahvaljujemo, jer su nam pomogli, da smo prešli najteži period svakog lista — prvu godinu. Osobitu zahvalu treba izreći mesarima, koji su nas dopisivanjem izve-štavali o važnim dogadjajima te nam saopćavali svoje i svojih drugova želje glede »Mesarskog lista«, koje smo uvijek po najboljoj mogućnosti uzimali u obzir. Sve dosadašnje naše izvjestitelje umoljavamo, da *1«» podupiru i u idućoj godini, a ujedno pozivamo iznova sve naše čitaoce i pretplatnike, da sudjeluju kod svojeg stručnog lista. Današnjem broju prilažemo poštanske uplatnice i dopisnice. Dopisnice izvolite upotrebiti oni, koji stanujete po većim gradovima, da nam na njima točno označite adresu, na koju neka Vam se list šalje (ulica i kučni broj), pored toga možete nam saopćiti Vaše želje glede lista za iduću godinu. Oni, koji list primate sa pravilnom adresom, izvolite dopisnice predati Vašim drugovima, koji lista još ne primaju iz bilo kojeg razloga. Uplatnice prilažemo za doznac-bu pretplate i to za prošlu i iduću godinu. Svatko, koji želi list redovito primati neka doznači pretplatu do 1. januara 1930. god. i to oni, koji nisu još ništa platili, 40:— Din (10 za prošlu, a 30 za iduću godinu), oni pak, koji ste nam za tekuću godinu već uplatili 10:— Din, izvolite doznačiti 30:— Din. Tom zgodom skrećemo pažnju na raspis nagrada za naše pretplatnike, koje raspisuje Uprava našeg lista za iduću godinu. Budući da će se ždre-banje izvršiti odmah, čim će broj naših pretplatnika postići 4000, to je u interesu svakog našeg čitaoca, da što prije doznači pretplatu, jer samo na taj način dobija pravo do lijepih nagrada. Raspis donašamo i u današnjem broju, a ispod njega slike glavnih nagrada. Bez sumnje nema nikoga, koji ne bi želio, da bude kod ždrebanja izvučen njegov broj, to pak je moguće samo, ako ispuni glavni uvjet t. j. pravovremeno doznačenje pretplate. Doznačenjem iznosa Din 40:— platite dakle pretplatu za »Mesarski list« za dvje godine, a ujedno dobijete pravo do učestvovanja kod ždrebanja. Prvi broj u godini 1930 poslat ćemo iskb'učivo samo onim, koji će nam đn 1. januara doznačiti pretplatu. Ako želite redovito primanje lista, ne promašite roka! P^đšiašanJ© žaibl protiv odmlere poreze Na želju više pretplatnika donašamo propise glede podnašanja žalbi proti riješenju prvostepene porezne vlasti. Žalbeni rok. Rok za podnašanje žalbi proti ku-ćarini, tečevini i prometnom porezu je 30 dana. Rok počinje teći onim S danom, koji slijedi iza primitka pis-; mene obavijesti, odnosno platežnog ; naloga. Žalba se može pismeno pre-; dati neposredno poreskoj upravi (dr-I žavnom poreznom uredu) ili istoj ; poslati putem pošte, a može se dati i ! i usmeno u zapisnik. Ako zadnji dan roka pada u nedjelju ili na praznik, ; kada državni uredi ne rade, produ-! Ijuje se rok za žalbe do prvog na-! rednog radnog dana. I Može H se žalbeni rok prekoračiti? Po zakonu o neposrednim pore-! zima može se žalbeni rok prekorači-; ti najviše za 15 dana, ali se zajedno ! sa podnešenom žalbom u tom slu-I čaju mora opravdati prekoračenje žalbenog roka osobito važnim razlozima (kao n. pr. teškom bolešću, neodgodivim putovanjem itd.). Naravno se preporučuje, da se žalba preda u otvorenom roku, jer nije sigurno, hoće li reklamacioni odbor priznati razlog za prekoračenje, jer se onda ni žalba ne uvažuje. Kako se podnaša žalba i kome se predaje ? Ako više raznih porezovnika (t. j. ako nisu vlasnici jedne radnje) podnesu zajedničku žalbu, ta se po zakonu u opće neće uzeti u raspravu, jer se smatra, da nije ni podnešena. Ali jedan porezovnik može protiv više poreskih odmjera podnijeti jednu žalbu, ako mu je dostavljeno i zajedničko riješenje o tim odmjerama. Ovo je važno za porezovnike, da ne prave više žalbi i da ne troše suvišne biljege. Tako porezovnik, koji dobije jednu obavijest (nalog za plaćanje) o odmjeri tečevine i poreza na poslovni promet, može protiv odmjere obih poreza podnijeti jednu žalbu. Porezovnik ima pravo žalbu nadopuniti i novim dokazima, koje nije bilo iz kojih razloga iznio pred poreznim odborom, potkrijepiti svoju žalbu, samo nema prava pozvati se na svoje trgovačke knjige, ako ih na zahtjev poreske uprave ili na poziv poreskog odbora kod rasprave nije htio predočiti. Važno je, da porezov-nici znadu, da imaju pravo za vrijeme žalbenog roka ili u toku žalbenog postupka uvida i prepisa od-mjernih spisa, koji se tiču odmjere njihovo poreza. Ovo može učiniti samo porezovnik ili njegov zastupnik odnosno opunomoćenik i to samo u prisustvu poreznog činovnika u njegovom uredu. Svaka žalba biljeguje se sa 20 dinara, a svaki nebiljegovani prilog s dva dinara. Žalbe proti kućarini predaju se poreskoj upravi, a imaju biti adresirane »Finansijskoj direkciji putem poreske uprave«. Žalbe proti tečevini i prometnom porezu imaju biti adresirane: »Reklamacionom odboru potem poreske uprave« i biti predane poreskoj upravi. Prije je bila nadležna za rješavanje žalbi proti prometnom porezu odnosno posle njezinog ukinuća Finan-i cijalno ravnateljstvo, a sada je nad-j ležan za rješavanje tih žalbi rekla-i macioni odbor. kursovi za noveisibar Budući da su mnogi naši pretplatnici u stalnim trgovačkim vezama s inostranstvom, a naročito, jer u našim izvještajima o tržištu kože navodimo cijene inostranskih tržišta u stranim monetama, to ćemo počev sa današnjim brojem redovito priopćavati zvanične kurseve za svaki mjesec. Jer će naš list u budućoj godini izlaziti mjesečno, će se naši i pretplatnici moći dobro služiti ovim j našim izveštajima. 1 napoleondor 218,— 1 zlatna turska lira 247.— 1 engleska funta 276.— 1 dolar 56.50 1 kanadski dolar 56.20 1 njemačka marka 13.52 1 zlatna poljska zlot 6.34 1 austrijski šiling 7.94 1 belga 7.90 1 pengo 9.90 1 belgij. milrajs 283.— 1 egiptska funta 283,— 1 brazilij. milrajs 6.80 1 turska papirna lira 26.60 100 turskih pap. pijastera 26.60 100 zlatnih franaka 1095.70 100 šv. franaka 1095.70 100 francuskih franaka 222.40 100 talijanskih lira 296,— 100 holandskih forinta 2277,— 100 romunskih leja 33.75 100 bugarskih leva 40.90 100 danskih kruna 1513.60 100 švedskih kruna 1518.— 100 norveških kruna 1513.60 100 pezetosa 812.60 100 drahmi 73.50 100 čehoslovačkih kruna 167.50 Ovi kursevi važe od 1. do 30. novembra 1929. Po ovim kursovima mogu državne blagajne primati zve-čeće zlato (napoleondore i zlatne turske lire) pri naplati poreza i drugih državnih prihoda. Po ovim kursevima vršit će se naplata lučkih taksa i primjenjivat će se kao obračunski kursevi za naga-žovanja i rashodovanja po budžetu za 1929. — 30. godinu po svima državnim isplatama u stranim monetama. Cileii® mesa ! mesnih pr©iz¥OCla raa mals u LjiabUanilS. KL 1929. Govedjina: Po mesarnicama pr-vovrsno meso 22, drugovrsno 20 Din kg; na stojnicama: prvovrsno 22, drugovrsno 20, trećevrsno 15, jezik 17—20, pluća 15, jetra 20—22, bubrezi 23—25, moždjani 20—25, loj 5—10 Din kg. Teletina: Prvovrsno meso 22— 24, drugovrsno 20—22, jetra 25— 27'50, pluća 15—20 Din kg. Svinjetina: Prvovrsno meso 27, drugovrsno 22—24, pluća 14, jetra 20, bubrezi 27, glave 12—14, nožice 8, slanina trbušna 26—28,_ salo 28, slanina domaćih prasaca 25—28, čista svinjska mast 30; sušeno meso prvovrsno 30—32'50, drugovrsno 27 do 29, sušene nožice 10—12, sušen jezik 35 Din kg. Drobnjad: Jagnjetina 18—20 Din za kg. Konjsko meso: Prvovrsno 8, drugovrsno 6 Din kg. Kobase: 1 kg krakovskih 44, de-brecinskih 44, kobasičica 34, safalada 34, Extrawurst 34, Pressvvurst 22, kranjskih 34—38, suhih kranjskih 56, sušene slanine 28—34 Din. 25. septembra zaklopio je u Slavonskoj Požezi svoje oči ugledni mesar i kobasičar, g. Mato Jalni. Pokojni bio je najbolji prijatelj našeg lista i od svega početka njegov pretplatnik. Bio je u svojem radu neumoran i uvjek ga je interesiralo sve, što se god značajnog dogodilo u mesarskoj obrti. Nikad se nije tužio, nikad govorio o svojem radu — bio je jednom riječi dobar drug. Njegova prerana smrt nije zavila u tugu samo njegovu obitelj, nego i sve njegove drugove, koji smo se sakupili nad njegovim grobom, da mu kažemo: »Hvala ti od srca za sav Tvoj trud, koji si uvjek uložio za nas, za naše dobro i naš napredak.« Slava Mati Jahnu i vječna spomen ! Pr@¥ars frgmfacštilh putnika Više naših pretplatnika javlja nam da su oštećeni od nepoštenih putnika, od kojih su jedni prodavali papir, drugi mesarsko rublje i jan-kice, treći razni mesarski alat i mašine, četvrti hladionice itd. Mesari obavljali su kod njih razne narudžbe i na zahtjev davali kaparu na naručenu robu. Naknadno se ustanovilo sa dopisima na navodne firme, da su nekoji od tih putnika putovali za firme, koje uopće ne postoje. Naravno, da mesari, koji su od ovih putnika kupovali, nisu ni primili robu ni kaparu natrag. Oni se sada ljute u dopisima na našu upravu na sve putnike bez izuzetka. Nu medjutim ima i valjanih i poštenih putnika, s kojima mirne duše može da se radi. Iznova mora da se podvuče, kako smo to već u jednom od prošlih brojeva učinili, da se ne dava kapara putnicima i zastupnicima, za koje se sigurno ne zna, da su putnici ili zastupnici poznate firme. Dovoljno je za svaku solidnu firmu, ako naručbe-nica nosi Vaš potpis, pa će Vam poslati robu točno prema ugovoru sa njenim putnikom ili sa povukom ili otvoreno. Možda će firma zatražiti, da ji putem poštanske uplatnice doznačite četvrt iznosa naručbe u ime kapare, što će biti slučaj naročito kod većih naručbi, koje mora da se obave po željeznici. Tamo ćete doduše kaparu i poslati. Kod svakog nepoznatog putnika neka dakle važi pravilo: Kod putnika ne kaparisati robu! Dobro treba znati: Svaki putnik, koji traži veliku kaparu, je sumnjiv, i svakako treba da se traži od njega legitimacija i punomoć za primanje kapare, koju svaka firma izdaje svojim putnicima. U punomoći ćete naći koliko postotaka je putnik ovlašćen primati, a svako prekoračenje dozvoljene akontacije prijavite firmi, za koju putnik nastupa. Ako roba već mora da se kapariše, onda -tražite od putnika poštansku uplatnicu dotične firme i doznačite kaparu direktno firmi. Na osnovu dosadašnjih prijava poduzet ćemo korake, da se ti nepošteni putnici uhapse i kazne kako zaslužuju. Toga radi umoljavamo sve one, koji su radom ovih putnika oštećeni. da nam pripošalju kopije narudžbenica i točne podatke o putniku, što ih je prevario, kako bi mi bili u stanju sudu pružiti potrebne podatke za vodjenje istrage. U najviše slučajeva, što su nam do sada bili prijavljeni, radi se o nekom agentu D., koji je nastupao kao zastupnik raznih tvrtka iz Ljubljane i Zagreba a takodjer i iz ino-stranstva. Njegov djelokrug je čitava Jugoslavija, a njegov specijalitet primanje kapare u visini polovice iznosa narudžbe, koji iznos ujedno sa putnikom nestane. U vašem sopstvenom interesu, kao i u interesu Vaših drugova i sviju valjanih trgovačkih putnika je dakle, da nam prijavite sve slučajeve prevara, a naročito one, što ih je izvršio agent D. Prijave slati sa točnim podacima na upravu našeg lista. Recepti Jetrenjača: Preporučuje se, da se upotrebljava isključivo posve svježi materijal, da se tijesto odmah napuni u crijeva i da se kobasice odmah kuhaju. Pri kuhanju sastavnih dijelova za tijesto treba paziti, da se kuhaju polako i nikada u vodi toplijoj od 90 stepeni C, ako se hoće postići valjan proizvod. Meso što se za tu svrhu kuha, treba da se izvadi iz kazana, dok se ono još ne odluči posve lako od kostiju. Ako se tako radi, onda meso zadrži za prianjanje potrebne tvari, a pored toga bit će i gubitak na težini minimalan. Pri kuhanju kobasica uvažujte, da se one meću u kazan tek onda, kada voda vri, jer temperatura vode odmah pada, kada u nju dodju kobasice. Jetrenice smiju se kuhati samo u vodi od 83 do 85 stepeni C. Pri kuhanju u vodi oko 100 step. C gube kobasice suviše masti i rado pucaju. Kod paranja zaklane živine izvade se jetra (crna džigerica) i lako se operu u studenoj svježoj vodi, onda treba ih objesiti da se ohlade. Hladjenje u vodi nije preporučljivo, budući da u njoj jetra mnogo gube na prijatnom teku. Ako slučajno mora da se upotrebljavaju jetra od goveda ili jako tamna svinjska jetra, onda se preporučuje, da se svježa jetra narežu u pločice te u hladnoj vodi valjano iscjede i istisnu, da isteće tamna krv. Jetrenice, što smo ih posle kuhanja ohladili u vodi, neka se odmah posle vađenja iz vode podrže za pol minuta u kazan sa čistom vodom (dakle bez masnoće!) od 85 do 90 stepeni C, da crijevo gubi mast i da se kobasice brže osuše i dobiju u dimu lijepšu boju. Berlinska iina jetrenjača: Za 25 kilograma ove jetrenice upotrebi se 12.50 kilograma svijetlih, friških svinjskih jetara, koja se (oprana u hladnoj vodi) sa pridodat-kom od 250 grama soli i jednog većeg lukca (Zwiebel) fino smelju ili sa njihaćim noževima sarežu. Za tim pušta se kroz 3 mm ploču na Wolfu 12.50 kilograma trbušne slanine. Obje mase metnu se u banjicu, gdje treba da se pridodaju slijedeće mirodije: % kilograma soli (bez obzira na onih 250 grama, što su se pridodala jetrama), 25 grama bijelog bibera, 20 grama muškatnog cvjeta. Mješati i dobro gnjesti treba 20 minuta. Za tim se smjesa valjano napuni u masna svinjska crijeva. Kobasice kuhaju se medju marljivim okretanjem u vodi od 85 stepeni C i to prema debljini % do 1 i (4 sata. Gotove kobasice oplakaju se u hladnoj vodi. Narednog dana ude se kobasice za 2 do 3 sata u slabi dim. Frankfurtska jetrenjača: 5 kilograma svježih svinjskih jetara sarežu se na tanke pločice, obare se nekoliko, a za tim metnu se u sito, da oteće voda i da se ohlade. Za ovu količinu jetara uzima se 5 kilograma kuhane teletine, 7 i V2 kilograma kuhane bilo koje svinjske tustine i 2 i Vs kg sirovog mješovitog svinjskog mesa od vrata ili tr-busine, koje se meso posebno sare-že na Wolfu kroz 3 mm ploču. Sve ukupno se za tim dobro smiješa i pušta sa pridodatkom od 200 grama sirovog lukca kroj najfiniju ploču Wolfa. Od mirodija pridodaje se na svakog V2 kilograma: 15 grama soli, 1 i V2 grama bijelog bibera, 1 gram nastruganog muškatnog oraha te na 10 kilograma mase 2 kilograma kuhanih sitnih kocki od slanine. Mirodije, kocke od slanine i tijesto za kobasice dobro se smješaju i za tim napune u uzka svinjska masna crijeva. Kobasice kuhaju se u toplini od 85 st. C i za tim metnu se u tekuću vodu da se ohlade. Ako se ove kobasice meću u dim, smije to biti samo slabi dim. Tržište kože Kako je poznato, morala se do sada plaćati za govedje i teleće kože izvozna carina i to 660.— dinara za 100 kg, što je značilo podvezivanje izvoza telećih koža, jer se ovaj artikl kod nas proizvodi u tolikoj mjeri, da ga domaća industrija ne može preraditi u punom opsegu. Danom prvog oktobra ništetna su sva ograničenja uvoza i izvoza govedjih te telećih koža. — Mislilo se naravno, da će uslijediti velike promjene u cijenama sirovih koža, pa su poradi toga ljudi bili nekako razočarani, jer promjena nije nastupila. U opće su trgovci smatrali, da će cijene posle slobodnog izvoza i uvoza poskočiti za onu izvoznu carinu, što je prije morala da se plati po kilogramu težine. ! mnogo se griješilo na račun toga time, da su ljudi nastojali da kupuju na toj bazi odnosno suzdržavaju se od kupovanja. Jedino su pojedini stručnjaci znali, da ne može biti govora 0 kakvoj nagloj promjeni u cijenama, jer industrija već dulje vremena pokriva veći dio svoje potrebe u inozemstvu s razloga, jer inozemna koža bolje odgovara svojom cijenom a i svojom kakvoćom. Cijene govedjih koža dakle ne će se osobito promjeniti, jer stoje poglavito kod teškili koža što se tiče cijene inozemna tržišta na istoj razini kao domaća, a povrh toga daje se stranim kožama prednost poradi vanredno opreznog postupka kod gulenja-u.opreci s našim manje valjanim. Podudaramo tom zgodom, da dobre cijene postizava isključivo dobra roba. radi čega ponovno preporučujemo mesarima, da kod skidanja koža postupaju veoma oprezno, da se kože ne oštete. Lake će kože možda imati u inostranstvu bolju pro-dju, ali svakako i ove u skromnim granicama: ne smije se naime pri tom zaboraviti na činjenicu, da je carina dulje vremena onemogućavala svaki izvoz te da se prema tome carina ne smije uzimati u obzir. Više će doći do izražaja sloboda izvoza kod telećih koža i cijene će valjda nešto poskočiti, no nikako u visini carine, koja je do sada onemogućavala izvoz i tome artiklu. Što se tiče sitnih koža bila je carina znatno umjerenija nego za kože velike sto-! ke i teladi, radi čega će promjena j biti još neznatnija. Promjena prema tome — barem i naglih — neće biti te su cijene u glavnom nepromijenjene. Prednosti, što nam ih pruža novi položaj, ćemo iskoristiti samo, ako ćemo se starati, da se i kod nas proizvodi dobro oguljena roba bez rezova, kako bi bili sposobni za konkurencu ne samo u cijenama, nego i u kvaliteti robe. Domaće tržište: Na beogradskom tržištu ne zapa-žaju se nikakve važne promjene. Tražnja je za domaću robu dosta živahna. Cijena govedjim kožama varira bd 12 do 14 dinara po kilogramu prema kvalitetu i kvantitetu. Juneće kože švajcarske rase bez glave i kratkih nogu variraju od 17 do 19 dinara. Teleće kože švajcarske rase bez glave i kratkih nogu variraju od 25 do 27 dinara po kilogramu prema kvalitetu i kvantitetu. Sitne kože: Janjeće kože: Glavni je posao već na izmaku, budući da je sezonska roba već gotovo sva izvežena. Roba od 60—70 kg 100 komada varira od 26—30 dinara, od 85 do 95 kg 100 komada 33 do 38 dinara i od 100 kilograma 100 komada 41—42 dinara po komadu za uredno sortiranu robu. Ovčije kože: Nove ovčije kože variraju od 25 do 26 dinara po kilogramu. Kavlaci u težini* od 130 do 140 kilograma 100 komada variraju od 28 do 29 dinara po kilogramu. Kozije kože: Budući tD se naše koze mnogo izvoze za Grčku u živom stanju, se koze veoma slabo kolju, pa je cijena posljednjih dana nešto malo povećana i roba dobrog kvaliteta od 130 do 135 kilograma 100 komada varira od 30 do 32 dinara a škart 23 do 24 dinara po kilo* gramu prema kvalitetu. Strana tržišta: Njemačka : Nakon oslabljene tendence poči-ma se tržište pomalo oporavljati. Cijene zadnjih dana nisu jednolike, a promet je radi pomanjkanje novca neznatan. Jake se govedje kože mogu dosta lako prodati; plaća se za njih sa glavom ca 64 do 66 pfeniga po funti. Takodjer se više cijene teleće kože veće težine, za koje se bez glave dobiva RM i.20 po funti. Konjske su kože još uvjek zanemarivane; za njih se prema kakvoći preko 220 cm dobiva RM 18 do 19 po komadu. Austrija : Na tržištu vlada slabo raspoloženje a promet je bez značenja. Bilježi se na bečkoj klaonici, bez troškova za sol, manipulaciju i koristi prepro-davaoca po kilogramu u šilingima: Prvovrsna bečka zadružna roba: Govedje kože do 29 i pol kg 1.55 do 1.60, od 30 do 49 i pol kilograma 1.55 do 1.60. od 50 kg na više 1.35 do 1.40. Bikovlje kože od -30 do 49 i pol kilograma 1.10 do 1.15, od 50 kilograma na više 0.85 do 0. 90. Konjske kože od 220 cm na više 21 do 23. Madžarska: Tok poslovanja je bez života, a industrija pokazuje naročitu suzdrž-Ijivost. Nominalne zabilježbe cijena glase: Za šarene kože pengo 1.20, za teleće kože 2.20 do 2.30 pengo po kilogramu. Konjske kože preko 220 cm 18 do 19 pengo. R u m u n j s k a : Situacija je živahna. Dovoz je malen, potražnja živa, inozemstvo se takodjer zanima i to poglavito za teleće kože. Bilježi se u lejima u Seđ-mogradskoj: Govedje kože 47 do 49; teleće kože 62 do 65 po kilogramu, mjereno prije soljenja, postavna do vagona. — Banat: Govedje kože 47 do 49 po kilogramu; teleće kože 3U0 do 320 leja po komadu. Poljska : I Cijene se snizuju. Bilježi se u zlo-i tima: govedje kože 2.40 do 2.60 po i kilogramu; teleće kože 12 do 13, ov-! čije vunaste kože 8 do 9 po komadu. Sitne kože: Njemačka : Tržište sitnim kožama izvanredno je mirno pa ni za koji artikl nema potražnje. Zs ovčije se kože na po-sljednoj frankfurtskoj aukciji nije našlo kupaca. 1 kozje kože ne naid-joše na potražnju. Jareće su se kožice doduše tražile, ali budući da su zalihe sasvim neznatne, to se posao nije mogao jače razvijati. Kirchhain-ska aukcija ovčijih koža s ponudom od 19.000 komada prošla je bez uspjeha. Austrija : Sveopći zastoj karakterizira položaj. Cijene su u šilingima: Kozje kože i heberlingi, zimska roba 7 do 7.50. Ljetne kože. prvovrsne 5—5.50. Kože od jaradi: 2.20—2.70, od 31 kilograma na više 5.50 do 6. Janjeća koža bijela glatka 3.10, crna 3 do 3.20, šarena sa grubom vunom 2.80 I do 3.—. Ovčije kože: Sa vunom 6.50 j do 7, bez vune 5.50 do 6. I Madžarska: Situacija na tržištu sitnim koža-j ma veoma je neprijazna. Cijene stal-i no nazaduju. Za ovčije kože bez pa-! paka i nogu plaća se 1.20 do^ 1.30 I pengo; lake grube kože promeću se i po 2.20 do 2.30 pengo; teške kože 1.60 do 1.70. Kozje kože polučuju 3 do 3.50 pengo po komadu. Cehoslovačka: Tržište je bez raspoloženja i mirno. Trgovina na veliko plaća nekak0 slijedeće cijene za prvovrsnu sortiranu robu u češkim krunama: Prvovrsne moravske kozje kože 40 do 4°' Heberlingi 45 do 50 po komadu. Koze od jarića 19, slovačke 16 po komadu-Ovčije kože sa finom vunom 10 00 12 po kilogramu uz slabu potražnju- Raspis nagrada za naše pretplatnike Mesarskom staležu u našoj državi bezuslovno je potreban jedan stručni list, da mu bude vodič u današnjim teškim prilikama i da zastupa njegove interese kako u to- tako i u inostranstvu. U naše doba treba svaki zanatlija i poduzetnik da ima pored praktičkog i teoretsko znanje u svojoj struci, ako hoće da njegovo poduzeće prospjeva. Teoretsko znanje dobro može se crpjti iz stručnih knjiga, koje obično izlaze uporedno sa napretkom u pojedinim strukama, najbolje ali može se danas svaka nova tjekovina jedne struke obraditi u redovito izlazećim novinama i to stručnim novinama. Svi izdavači novina nastojaju na tome, da svojim čitaocima uvijek pružajtj najnovije a poradi toga i najinteresantnije novosti, stručne novine treba pored toga da nudiaju i razne stručne naputke i upozoravaju na najnovije tjekovine inostranstva, koje bi mogle da budu primenjene u domaćoj zemlji. Pored svega napresl poinenurog daje stručni list svojim čitaocima savjete kako podići prodju. kako pojeftiniti obrto-vanje, kako se očuvati od raznih gubitaka (od nenadanog padanja cijena, od kvarenja robe, od premale reklame itd.) te stalno vodi brige, da stalež koji on zastupa, u ničemu ne zaostane za drugim staležima. Uvažiti treba i to, da za čitanje jedne knjige j zanatlija obično ne raspolaže sa dovoljno vremena, međjutim za proči-tanje jednog članka u listu treba mu tek četvrt ili pola sata te pored toga j u novinama nadje stvar, za koju se interesuje u kratkim riječima. Stručnim novinama dalje može svatko da se obrat? raznim upitimia, na koje će uvijek u interesu samih novina primiti najpodesniji odgovor obziroma naputak. Sve gore nabrojeno uzeo si je za zadaću naš list. Po izdanju nekoliko brojeva ustanovili smo, da ćemio svo-?u zadaću moći riješiti tek onda, ako list počne izlaziti redovito 3 to barem mjesečno ako ne svakih 14 dana ili i više puta. jer su i od naših pretplatnika stalno dolazili dopisi, u kojima su nama izrazivali želju, da izdajemo list barem kao mjesečnik, odlučio je konzorcij našeg lista, da sa 1. januarom 1930. godine počne sa redovitim mjesečnim izdavanjem »Mesarskog lista«. List će dakle u budućoj godini izlaziti svakog 1. u mjesecu, a pretplata iznosit će 30 dinara. Za uzdržavanje ovakvog Usta potrebno je sudjelovanje svih naših mesara, radi čega ovim umoljavamo sve naše pretplatnike i prijatelje, da naš list preporučuju kod svih svojih drugova, koji lista još ne primaju ili nama saopće adrese tih mesara, koje mi nismo mogli dobiti. Kako bi sve mesare zaintereso-vala za svoj stručni list raspisuje uprava »Mesarskog lista« za svoje pretplatnike 100 nagrada u vrijednosti 19.950 dinara. Ove nagrade bit će iždrebane u godini 1930, i to, kada će broj naših pretplatnika postići 4000. Kod razašiljanja 1. broja u godini 1930 primit će svaki mesar, kojemu ćemo list priposlati, broj pod kojim je u našem spisku zabilježen. Pod istim brojem će se za njega izvršiti ždrebanje, kada će naših preplat-nika sa uplaćenom pretplatom biti 4000. Pravilnog razumijevanja radi podudaramo: Ždrebanje izvršit će se u godini 1930, kada će »Mesarski list« imati 4000 pretplatnika s uplaćenom pretplatom. Pravo do ždrebanja imadu naravski samo pretplatnici sa uplaćenom pretplatom. Nagrade, koje se ovim raspisuju, su slijedeće: I. nagrada: Garnitura poniklova-nih rema za kompletnu mesarnicu (vrijednost 5000 dinara). II. nagrada: 1 stolna kvečmašina (vrijednost 2600 dinara). III. nagrada: 1 stolna Wolf-maši-na (vrijednost 1800 dinara). IV. nagrada: 1 mašina za punjenje kobasica (vrijednost 1450 dinara). V. nagrada: 1 preša za čvarke (vrijednost 700 dinara). Ovo su glavne nagrade. Slijedi 15 nagrada, koje predstavljaju vrijednost 3750 dinara. To su: opasač sa masatom (štrajherom), razne sjekire, banjice za meso itd. svaka nagrada 250 dinara. Dalje 25 nagrada u vrijednosti Din 2500, svaka 100 Din, i to razni štrajheri, noževi i drugo mesarsko orudje. 25 nagrada u vrijednosti 1250 dinara; svaka nagrada 50 dinara i to razno mesarsko orudje. 30 nagrada u vrijednosti 900 Din: svaka nagrada 30 dinara. Vrijednost sviju nagrada iznosi 19.950 dinara. Ždrebanje izvršit će se u prisustvu 3 člana ljubljanske mesarske zadruge pod gore označenim uslovima. Ovaj broj našeg lista šaljemo svima mesarima i kobasičarima, kojih adrese su nam! poznate. Nagradu može primiti svaki naš pretplatnik, ako do dana ždrebanja uplati cijelu pretplatu za godinu 1930. Ako nekomu možda nešto kod toga raspisa nije jasno, neka se obrati upravi našeg lista, koja će na sve upute rado odgovarati. Rezultat ždrebanja objavit ćemo u »Mesarskom listu«. Radite za »Mesarski list«! I. nagrada: Garnitura po-niklovanih rema (1 rema za izlog, 1 rema za pult i 6 metara stenske reme sa konsolama ukupna vrijednost 5000-—) II. nagrada: Stolna kveč-maši'na (br. 182, vrijednost 5000’— Din); III. nagrada: Stolni Wolf (br. 221, (vrijednost 1800'— Din); IV. nagrada: Stolna mašina za punjenje kobasica (br. 183, vrijednost 1450'— Din); V. nagrada: Preša za čvarke (br. 193, vrijednost 700'— Din). Automat k© fofi svaga (N aročite pogodnosti za naše pretplatnike.) iaZjj’a opetovana pitanja, koja su đo-ze|.ta »ašoj upravi, uprava je preu-koja n.ase> ča ispitivanjem ugotovi, skji, 0 HE1KE najbolji s Budući da Kutter wCasarw radi bez donjeg kaiša, imade najnovija patentovana valjčna ležišta zbog čega je veoma laki za pogon te troši vrlo malo snage; povrh toga se i meso u istini racionalno obradi; Budući da Wolf „SImson“ nema zubčastih točkova, radi potnuno mirno i troši vanredno malo snage; Budući da struf za pililjeitje kobasica nikada ne propušta ni kod bata ni kod poklopca, nema dakle nikakvog gubitka mesa. Poklopac dalje nikada ne može da se polupa, jer imade automatsku kočnicu. Ovi su strojevi proizvod svemu svijetu poznate firme : MIcfeard Metke* Serliss-Mohenschonhausen Zastupnik za Jugoslaviju : Rudolf Grudnik, PravlJe. » Tražite cJenovnlU I ponude! Tražite cjenovnik I ponude! Izdaja: Konzorcij Mesarski List, Št. Vid nad Ljubljano. - Tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. Odgovorni urednik in predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, Celovška c 61.