KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 37 (2).
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JULA 1936.
PATENTNI SPIS E>R. 12379
Ing. Weiss Alfred, Zagreb, Jugoslavija.
Valovita spojka i sprava za njenu izradu.
Prijava od 13 februara 1935.	Važi od 1 novembra 1935.
Brušena valovita spojka iz željeza ili drugog metala prema slici 1 i 2 je već poznato sredstvo za spajanje drvenih dijelova i za spriječenje pukotina u drvu, pri čemu spojka, može biti brušena prije ili poslije izrade valova i to sa jedne strane ili sa obje strane. Na ovim valovitim spojkama redaju se valovi jedan za drugim bez prekida. Ako se ovakovom spojkom spoje drveni dijelovi ili pukotina, dolazi jedan val ili u pukotinu prema slici 3 ili na dodirni kraj drva, koja se imadu spojiti, prema slici 4. Ako val dolazi u pukotinu, te se drvo uslijed vanjske sile ili uslijed sušenja i popucanja rasteže, val se izravna prema slici 5 čim kidajuća snaga prelazi izvesnu granicu,te dopušta, da se razmak među drvnim dijelovima povećava sa toliko, sa koliko je izravnjen val dulji od neizravnjenog vala. Ako val dođe na dodirni kraj drva odlomi u prvom redu na kraju drva nastale zupce a i b prema slici 6, te se val u ovako stvorenom slobodnom prostoru izravna isto tako, kao i kad je već iz početka u takvom slobodnom prostoru, nakon toga pak odlomi zubce c i d, te se još više izravna, dopuštajući na taj način, da se dodirne površine razmaknu.
Ovom zlu se može priskočiti time, da se stvori brušena spojka, kod koje imade među valovima jedan ili više ravnih dijelova bez valova, prema slici 7 i 8. Ovakva valovita spojka se može primjeniti na taj način, da ravni dio bez valova dolazi preko pukotine ili preko dodirne površine, prema slici 9 i 10. Ako se spojeni dijelovi sada rastežu, nema u pukotini vala, koji bi se mogao iz-
ravnati, niti drvenih zubaca na dodirnim površinama, koji bi se mogli odlomiti, te je s time postignuta principijelna razlika, da je valovita spojka baš na najosjetljivijem mjestu, odmah iz početka opterećena na kidanje, dočim je bila bez ravnog dijela opterećena na izravnanje. Otpor na kidanje je mnogo veći od otpora za izravnanje, te uslijed toga valoviti trak ili spojka sa ravnim bezvalnim dijelovima preko pukotine, odnosno preko dodirne površine, steže drvo mnogo jače od obične valovite spojke bez tih bezvalnih dijelova. Pod izvjesnim prilikama ovakva valovita spojka sa ravnim bezvalnim međudi-jelovima, steže drvo 70—100° 0 jače od o-bičie valovite spojke bez ravnih međudije-lova.
Patentni zahtjevi:
1)	Valovita spojka, koja je jednostrano ili dvostrano, prije ili poslije izrade valova brušena, iz željeza ili drugog metala, označena time, da se u traku valovi ne redaju neprekidno jedan za drugim, nego da nakon nekoliko valova dolazi komad traka bez valova, a zatim opet nekoliko valova, pa eventualno opet komad bez valova itd.
2)	Sprava za izradu spojke prema zahtjevu 1) označena time, da trak prelazi među dva zupčanika (si. 18 A i B) odgovarajućeg profila, od kojih je na jednom (A) izvjestan broj zubaca izostavljen, a na drugom (B) odgovarajući broj zubnih međuprostora ispunjen, tako, da trak prolazeći na ovom bezzubnom obujmu, ostane na izvjesnom dijelu bez valova.
Din. 10,—
Ad pat.br. 12379
Si4} /VV\AAAAAAAAAA Sl. 2, AAA/V
$l?j vw._yvvv\_AA 51. $■) AA—AA
/y/wv\__
;yl	vA,.
/\A/V\ __/\A/V\_	AA---AA— A/VA-----A/
5U*2-5	S/. -£3., S. 74.,	5/. 75,
S; 16., AA_A SjA/, ^V\AA„. /W\A-----AA