KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 DECEMBRA 1940 BR. 16281 Hazeltine Corporation, Jersey City, U. S. A. Vezivanje za prenošenje električnih oscilacija. Prijava cd 12 septembra 1938. Važi oid 1 marta 1940. Naznačeno pravo prvenstva od 25 septemjbra 1937 (U. S. A.) Pronalazak se odnosi na vezivanje za prenošenje električnih oscilacija sa kakvom cevi pražnjenja i sa sredstvima za reguli-sanje pojačanja pomoću kakve regulišuće veličine, koja utiče na kakvu cev koja u vezivanju deluje kao prenosni organ. Obično se kod takvih vezivanja ulaznoj rešetci cevi dovodi kakav regulišući napon, čime se na željeni način utiče na radnu str-most karakteristike ulaznog napona i anodno struje. Pokazalo se da kod takvih regulišućih vezivanja jedncvremeuo sa nameravanem promenom pojačanja nastaju znatne pro-mene pogonskog kapaciteta između pojedinih priključnih tačaka cevi, koje vode ka remećenjima podešenosti priključnih oscilacionih kola, kad se kapacitet oscila-cionog kola u odnosu po veličini može upo-rediti sa kapacitetom cevi. Ulazni kapacitet cevi između upravljajuće rešetke i ka-tode može u nekim slučajevima biti nestalan za 1,5 piCC Veličina time prouzrokovanog remećenja podešenosti može pri kapacitetu oscilacionog kola od 75 iznositi približno 1% u odnosu na prvobitnu rezonantnu frekvencu podešenog kola. Ako priključena podešena kola imaju malo prigušenje i odgovarajući visoku selektivnost, to se takvo remećenje podešenosti već ispoljuje kao veoma smetajuće. Pronalaskom se pruža mogućnost, da se pri regulisanju pojačanja izbegnu po-menute promene pogonskog kapaciteta. U ovom se cilju po pronalasku kakvoj; elektrodi cevi dovodi prednapon koji je tako promenljiv u zavisnosti od regulišuće veli- čine koja služi za promenu pojačanja, da budu manjehe regulisarujem pojačanja prouzrokovane promene pogonskog kapaciteta između priključnih tačaka cevi koje dolaze u obzir, na primer između ulazne u-pravljajuće rešetke i katode. Pronalazak se zasniva na saznanju, da se one promene raspodele potencijala i prostornog punjenja u cevi, koje se prouzrokuju regulisa-njem pojačanja i stvaraju razlog za po-smatrane kapacitetne promene, moraju o-pet potrti dopuskim reguliranjem napona na kakvoj elektrodi cevi; ovim se dopunskim regulisanjem napona na kakvoj elektrodi cevi ipak ne otklanja primarno izvedena promena pojačanja, već pri spretnoj primeni misli po pronalasku — kao u kasnije opisanom primeru izvođenja —- još uvećava. Kod vezivanja poznate vrste, kod kojeg se napon radi regulisanja pojačanja dovodi kakvoj upravljajućoj rešetci cevi, može prednapon, koji služi za izjednačenje kapacitetnih promena, celishodno biti doveden kakvoj elektrodi, koja posmatra-no od katode leži iza pomenute upravljaju-će elektrode, odnosno između ove upravljajuće elektrode i anode. Na sl. 1 je pokazano vezivanje jednog superheterodinskog prijemnika, kod kojeg je pronalazak primenjen. Nekoliki delovi prijemnika, koji su izvedeni na uobičajeni način i ne sačinjavaju deo pronalaska, prikazani su samo šematički. Prijemnik sadrži antensko kolo 9, visokofrekventni po-jačivač 10, transponujući stupanj 11, me-đufrekventni pojačavajući stupanj 12, me-đufrekventni pojačivač 13, demodulator i Din 15.— proizvođač 14 regulišućeg napona, nisko-frekventni pojačivač 15 in zvučnik 16, koji u vezivanju sleduju jedan za drugim. Od proizvođača 14 regulišućeg napona izvede-tp regulišući napon se u cilju automatskog regulisanja pojačanja na po sebi poznat način dovodi cevima prethodnih stupnjeva prijemnika. Medufrekventni pojačavajući stupanj 12 kod kojeg je pronalazak primenjen, sadrži podešeno ulazno kolo 20, 21, koje je pomoću cevi 17 pražnjenja spregnuto sa podešenim izlaznim kolom 22, 23; izlazno kolo 22, 23 je sa svoje strane spregnuto' sa ulaznim kolom među frekventnog pojačiva-ča 13. U vodu regulišućeg napona koji pripada stupnju 12 predviđeno je kolo. za opterećenje, koje sadrži otpopre 27, 27’. Na otporu 27’ javljajući se napon se dovodi prvoj upravljajućoj rešetci 18 cevi 17, dok se celokupan regulišući napon koji se javlja kod vezivanja na red otpora 27 i 27' dovodi drugoj upravljajućoj rešetci 19. Osim toga u katodnom vodu leži još upor 25, koji je premošćen kondenzatorom 26. Pogonski naponi se cevi dovode na poznat način; odgovarajuće priključne tačke su u vezivanju označene sa + B i + Sc. Zajedničkim delovanjem promenljivih prednapona na rešetkama 18 i 19 se pogonski kapacitet između ulazne upravljaju-će rešetke i katode cevi 17 uglavnom održava konstantnim, dok se dejstvo pojačiva-ča menja na željeni način. Radi objašnjenja načina dejstva vezivanja odgovarajući pronalasku posmatrajmo rrajpre si. 2. Na si. 2 je pokazana zavisnost pogonskog kapaciteta ulazne rešetke kakve cevi od negativnog prednapona na ulaznoj rešetci. Krivulje predstavljaju rezultate me-renja, koji su dobiveni na amerikanskoj cevi tipa 61.7. Krivulja A pokazuje da se kapacitet ulazne rešetke u odnosu prema ka-todi odnosno zemlji smanjuje, ako pređma-pon rešetke postaje negativniji. Merenje je izvodeno sa frekvencom od 450 kHz, pri čemu je na drugoj upravljajućoj rešetci 19 postojao konstantni prednapon od —3 volta. Krivulje B do H pokazuju, da se ulazni kapacitet povećava, ako prednapon druge upravljajuće rešetke 19 dobija ne-gativnije vrednosti. Za svaku pojedinu od ovih krivulja je napon rešetke 18 održavan konstantnim na vrednosti koja je o-z nače na na slici, Iz posmatranja krivulja B do H u sravnjenju sa krivuljom A dobija se, da postoji mogućnost, da se ulazni kapacitet prve upravljajuće rešetke 18 održava uglavnom konstantnim, pri čemu se jednovremeno sa menjanjem prednapona ha rešetci 18 na podesan način menja i prednapon rešetke 19. U ovome cilju po- trebna promena prednapona rešetke 19 deluje dopunjujući u odnosu na željeno re-gulisanje pojačanja zajedno sa regulisa-njem pomoću prve upravljajuće rešetke 18. Može se iz si. 2 uzeti za željeno kompenzo-. vanje potrebna promena prednapona rešetke 19, ako se kroz krivulje B i H provede kakva horizontalna prava linija. Promena napona za rešetku 19 nalazi se kao razlika parametarskih vrednosti između dve posmatrane krivulje iz grupe krivulja B do H i odgovarajuća promena prednapona na upravljajućoj rešetci 18 kao razlika aps-, cisnih vrednosti koje pripadaju ka tačkama preseka obe posmatrane krivulje sa horizontalnom linijom. Za cev uzetu za osnov merenja odnos promena napona na upravljajućim rešetkama 18 i 19, koji izbegava promenu ulaznog kapaciteta, nije tačno konstantan. Podesna zavisnost kompenzacionog napona od regulišućeg napona koji se nalazi na prvoj upravljajućoj rešetci može ipak biti u dobroj približnosti postignuta dopun-' skom upotrebom kakvoga otpora u katodnom kolu cevi. Opadanje napona na katodnom otporu, koji je proporcionalan katodnoj struji koja teče kroz cevi, tada se dodaje iznosu svakog pojedinog regulišućeg napona uzetog na razdeljivaču 27, 27’ napona. Na si. 3 je predstavljen rezultat pri upotrebi kakvog katodnog otpora od 200 oma. Krivulje pokazuju tok ulaznog kapaciteta pojačavajućeg stupnja 12 bez izlaznog kola 22, 23 ifneren naizmeničnim naponom frekvence 450 kHz. Krivulja I se dobija pri upotrebi odnosa 1 : 3 između promene napona na prvoj upravljajućoj rešetci 18 i promene napona na drugoj u-pravljajućoj rešetci 19. Krivulja J se dobila pri upotrebi odgovarajućeg odnosa od 2:5a krivulja K pri odnosu od 1 : 2. Vidi se, da se pri odnosu od 2 : 5 ulazni kapacitet preko najvećeg dela oblasti feguli-sanja pojačanja održava praktično konstantnim, kao što je to pokazano krivuljom J. Treba uporediti sa ovim krivulju A iz si. 2, koja pokazuje jake promene ulaznog kapaciteta pri regulisanju pojačanja'. Kod primene pronalaska može stoga odnos induktiviteta prema kapacitetu oscilacio-nih kola biti izabran mnogo većim, i mogu biti postignuti odgovarajući veći učinci po-jačivača, a da se ne prekorače granice dopuštenog remećenja podešenosti pri pogonu regulisanja pojačanja. Na si. 4 su još jednom pomoću krivulja međusobno upoređene nekolike bitne oso^ bine pojačavajućeg stupnja 12 za slučaj primene pronalaska i vezivanja bez primene, pronalaska. Sva su merenja izvedena sa frekvencom od 450 kHz-i u slučaju prime- ne pronalaska' sa odnosom od 2 : 5 reguli-šjdćih napona. Krivulja L pokazuje širinu propuštenog frekventnog opsega, i to na uobičajeni način tako zvanu širinu. polu-vrednosti. Krivulja M predstavlja pojačanje, dok N pokazuje pomeranja srednje rezonantne frekvence u zavisnosti od uku-onog regulišućeg napona dovedenog cevi. Vidi se, da pojačanje može biti memjano u širokim granicama, a da se bitno ne izmene propuštena širina opsega i srednja rezonantna frekvenca priključenih sprežnih kola. Krivulje O, P i Q pokazuju odgovarajuće ponašanje" pojača vaju čeg stupnja 12, ako se na uobičajeni način samo prvoj u-pravljiajućoj rešetci 18 dovodi regulišući napon. Vidi se kako su pri' tome velike puornene propuštene širine opsega i srednje rezonantne frekvence priključenih kola u sravnjenju sa ' odgovarajućim prome-narna pri upotrebi pronalaska. .. U krivuljama L, M i X slike 4 izloženi rezultat je dobiven na jednom vezivanju, čiji su bitni elementi imali sledeče veličine: " ' Međjufrekvenca .... 450 kHz Induktiviteti 20 i 22 . . l,2mH Kondenzatori 21 i 23 . . 104 izuF Otpor 25 200 Q Otpor 27 .............. 50 000 Q Otpor 27’.................. 33 000 Q Cev 17 . . amerikanski tip 6L7 Teorijsko objašnjenje kod pronalaska upotrebljenih efekata izgleda ida je moguće na sledeči način: Pod normalnim uslovima se prva upravijajuća rešetka 18 i druga upravljajuća rešetka 19 održavaju na kakvom prema katodi negativnom potencijalu, dok zaštitna rešetka i anoda dobiijaju pozitivne prednapone. Elektroni sad prelaze od katode kroz rešetku 18 ka anodi. Pošto rešetka 18 ima negativni prednapon, to mora u izvesnom rastojanju od rešetki-nih žica postojati potencijal nula; stvarno se svaka pojedina žica rešetke okružuje u izvesnom rastojanju kakvom površinom nultog potencijala. Pošto elektroni polaze od izvesnog mesta sa potencijalom nula, naime katode, to se oni mogu kretati samo ka tačkama pozitivnog potencijala. Oni dakle ne mogu prodirati krioiz površine nultog potencijala koje postoje na rešetci, već moraju na svome putu ka anodi prolaziti kroz međuprostore između pojedinih površina nutog potencijala, koje cevasto okružuju svaku žicu rešetke. Cevaste površine nultog potencijala su vezane sa kat odom pomoću same putanje pražnjenja, koja obrazuje mali otpor. Stoga međuprostori između žica rešetke 18 i površina nultog potencijala obrazuju kapaci- tet koji leži između katode i ulazne uprav-Ijajuće rešetke. Ako rešetka ima samo mali negativni prednapon, površine nultog potencijala leže prilično blisko uz žice rešetke,'! kapacitet između ovih površina i rešetke je veliki. Ako prednapon rešetke postaje negativniji, to se obrazuju površine nultog potencijala u malo većem rasto-jtmju od žica rešetke, tako, da se ulazni kapacitet smanjuje. Promena potencijala kakve elektrode između ulazne rešetke i anode menja sad potencijal odgovarajućeg prostora i stanje prostornog pražnjenja u okolini rešetke, tako, da položaj površina nultog potencijala u odnosu prema žicama rešetke može time biti utican. Ovaj se uti-caj sad celishodno proizvodi promenom potencijala na rešetci 19. Kod podesnog odmeranja promena potencijala na obema rešetkama koje rade zajedno može položaj površina nultog potencijala u odnosu prema žicama ulazne rešetke biti održavan nepromenjendm, tako, da kapacitet re-šetka-katoda uglavnom ostaje konstantan, mada se menja pojačanje cevi. bia'sl. 1 je predstavljen jedan oblik izvođenja pronalaska, kod kojeg se upotre-bljuje kakva cev sa pet rešetaka postavljenih između katode i anode. Slični rezultati mogu ipak biti postignuti i pomoću cevi jednostavnije konstrukcije — na primer' pomoću kakve tetrode. Dopunski regulišući napon koji služi za kompenzovanje ka-pacitetnih promena može kod tetrode biti dovođen zaštitnoj rešetci, tako, da se smanjuje pozitivni napon zaštitne rešetke, ako se uvećava negativni prednapon upravlja-j'UĆe rešetke. Regulisanje pozitivnog potencijala zaštitne rešetke je ipak praktično teže da se izvede no regulisanje negativnog potencijala na drugoj upravljajućoj rešetci 19 u opisanom, primeru izvođenja. Patentni zahtevi: 1. Vezivanje za prenošenje električnih oscilacija sa kakvom cevi pražnjenja i sredstvi,ma za regulisanje pojačanja pomoću kakve regulišuće veličine koja utiče na cev — prvenstveno pomoću kakvog regulišućeg napona, koji je dovođen kakvoj e-lektrodi cevi — naznačeno time, što se kakvoj elektrodi cevi dovodi kakav prednapon koji je tako promenljiv u zavisnosti od pomenute regulišuće veličine, da se smanjuju pojačavajućim regulisanjem prouzrokovane promeine pogonskog kapaciteta između dve priključne tačke cevi, na primer između ulazne upravljajuće rešetke i katode. 2. Vezivanje po zahtevu 1, kod kojeg je napon za regulisanje pojačanja doveden kakvoj upravljajućoj rešetci cevi, naznačeno time, što je prednapon koji služi za iz-ravnanje kapacitetnih pramena doveden kakvoj elektrodi, koja se posmatrano od katode nalazi iza pomenute upravljajuće elektrode i prvenstveno između ove uprav-Ijajuće elektrode i anode. 3. Vezivanje po zahtevu 1 i 2, naznačeno time, što je između pomenute uprav-Ijajuće rešetke i pomoćne elektrode, koja je uticana radi izravnanja kapacitetnih pro-mena, postavljena kakva rešetka koja je održavana na pozitivnom prednaponu. % 4. Vezivanje po zahtevu 1 do 3, naznačeno time, što se kakva cev .sa bar četiri između katode i anode postavljene rešetkaste elektrode upotrebljuje na taj način, što je rešetkasta elektroda koja leži najbliže katodi vezana kao ulazna upravljaju-ća rešetka i dobija dovođeni regulišući napon koji služi za pramenu pojačanja, što se sa anodne strane zatim sledujuća rešetkasta elektroda održava na stalnom pozitivnom potencijalu, i što -se dalje na najbližu sledeću rešetkastu elektrodu dovodi prednapon koji služi za izravnanje kapaci-tetnih nestalnosti i što se jedna dalja zatim sledujuća rešetkasta elektroda kao zaštitna rešetka održava na pozitivnom potencijalu i u datom slučaju je između upravo pomenute zaštitne rešetke i anode postavljena još jedna hvatajuća rešetka (si. 1). 5. Vezivanje po jednom od zahteva 1 do 4, naznačen time, što su u vezi sa proizvođačem regulišućeg napona predviđena sredstva, da bi se osim napona za reguli-sanje pojačanja radi komipenzovanja kapacitetnih promena proizveo na podesan način promenljivi napon. 6. Vezivanje po zahtevu 5, naznačeno time, što je u vezi sa proizvođačem regulišućeg napona predviđen kakav razdelji-vač napona sa po jednim priključkom za svaki od oba prednapona, tako, da su vrednosti samog regulišućeg napona i kom-penzacionog napona, koje pripadaju različitim podešavanjima, međusobno proporcionalne. 7. Vezivanje po zahtevu 5, naznačeno time, što je u vezi sa proizvožačem regulišućeg napona predviđen kakav razdelji-vač napona sa po jednim priključkom za svaki od oba prednapona i u katodnom kolu cevi kakav otpor, tako, da se međusobno proporcionalnim iznoisima na razde-Ijivaču napona oduzimanih napona dodaje napon koji je za oba prednapona jednako velik i zavisan od katodne struje cevi (si. 1). 8. Vezivanje po zahtevu 3 do 5, naznačeno time, što je promena prednapona na ulaznoj upravljajućoj rešetci po smislu jednaka, a po veličini manja no promena prednapona na naročitoj pomoćnoj rešetci (19). Ađ pat. br. 162.81 o -I -4 ^ ^ -50 -Te --m riG.3. I 4 I i o fr* is ie «o iz FIGA I ■ '' I \ , y ,