KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 31 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 jula 1933. PATENTNI SPIS BR. 10141 Matthews Edwafd Francis, inženjer, Sudbury, Engleska. Postupak za umiBttfrašnje učvrščivanje nekog tela iz metala sa niskom tačkom topljenja na telo iz metala, koji se teže topi. Prijava od 17 avgusta 1931. Važi od 1 februara 1932. Traženo pravo prvenstva od 1 septembra 1930 (Nemačka). Poznati su več postupci za umit ražnje učvrščivanje ležišne školjke iz bakrene le-gure na železni ili celični plast koji služi za pojačanje te školjke. U prvo vreme se pokušavailo spojiti oba tela temljenjem; ali pokazalo se, da se nije mogao postignuti savršen zalemljeni stoj, po celoj površini, koja se je imata spojiti tako da se prešlo na pojačavajuče železne i čefične plašte-ve, koji su bili izvedeni u obliku sita. Time je čvrstoča plast a bila tolika smanjena, da su se za izradu plaštevai morali upotrebiti legdrani čefiči, pa je prema torne postupak učvrščivanja postao neekonomičan. Isto tako neekonomičan bilo je i postupak, ko-jim se crveni liv Mi bronza pregrejavai'a, da bi se posle toga pregrejami1 metal tevao u čelični. plast; da bi se dobila bar približno izdržijiva veza, morala se pregrejati po prliei četverostruka količina metala, koji je inače bio potrebam, da u ohladnelom stanju obrazu je školjku od crvenog liva ilf bronze. Osim toga polagale su se sloj crvenog liva ili bronze i čeilične lamele, slične podupiračima za jezgrai; ali veza je bila potpuno nedovoljna, jer nije biHo mere koja bi osigurala unutrašnju vezu. Konač-no su i več gotove školjke iz crvenog liva iti bronze bile zalivane sa čeličnim Ivom; u tom slučaju obrazovala se željena unu-tarnja veza, ali istovremeno izvršilo se i medusobno zavarivamje obih teta, ko je je otežavalo njihovo razdvajanje, u slučaju kada su se ova, posle istrošenja ležišne školjke, trebaliai iskoristiti fcao stari metal Sve ove teškoče poznatih postupaka uklonjene su postupkom prema ovom prona-lasku kod fcog se čelični plast — d akte telo iz težko topljiivog metala, pre ulevanja istcpljene crvene 'iegure, to jest pre ulevanja i stopljen og metala lakše topljivosti —- tako jako zagreje, da je širenje jedne jeđimice dužine jednako meri, za koju se jedinica dužine is-topljenog metalnog tela, lakše topljivosti, skupi posle ohladivanja, pri čemu je gra-nica zagrevamja teško topljivog tela odre-den,a time, što temperatura, teško toplji-vc-g tela, k ja se pojavi posle izjednačenja temperature, mora biti manja, od temperature, kod koje se javlja nestalnost u ra-stenju odnosno opadanju širenja (isteza-nja) u zavisnost od te temperature. Po-znato je naime, da se primerice jako za-grejan Čelik, koji ima sadržinu ugljena od 0.5% skupila jednakomerno od njegove tačke topljenja do 700°. Kod 700° naglo prestaje proporcionaiitet izmedu ohladivanja. i skupjljanja, Čelik se u Skokovima nešto istegne, pa se pri daljnjem ohladiva-nju pojavi ponovo «kapljanje, proporcio-naino sa ohladivanjem. Ova nestalnost u ohfadivanju odgovara t. zv. tački zaustavljanja kod koje se, na pr. kod; Čelika, vrši pretvaranje alfa-., odnosno beta-železa u gama-železo. Ako bi se ova legura bakra Din. 10. ulila u železo, koje je zagrejano daleko iznad 700°, to bi se na tački zaustavljanja razrešila tesna medusobna veza izmedu čeltičnog plašta i legure bakra usled toga, što bi se Čelik istegao naglim skokom i što bi se tek kod daljnjeg ohladivanja ponovo skupio. Ovim naglim istezanjem izdiže se on sa legure bakra, a da ne po-stoji moguičnost, dai se meduprostor izmedu če'ijčncg pi'ašta i legure bakra, koji se obrazcvao priiikom izdizamja izjednači daljnjii-m jednakomernim skupljanjem. Temperatura, na ko ju se ima zagrejati telo teške topjivosti izračunava se pri torne iz jednačine: ~l 1 T-________________a_ 4 b2 m b (1—d) > 2b pri čemu a odgovara vrednosti koja je linearno zavisna od temperature, b je vrednost, koja zavisi od kvadrata temperature, a d je mera skupijanja metala lukse topljivosti. Konstanta d iznosi primerice za bronzu po pr. 1/63, dok je za čelični Civ a = 0,000014, a b = 0,00000000858. Sa ovim vrednostima mora se preduzeti povišenje temperature čeličnog plašta na po pr. 700°, da bi se pri uievanju legure bakra — bronze, postigia s jedne strane tesna veza između čeličnog plašta, a s druge strane između ležisne školjke, koja bi iz-držaia i povišene temperature, koje se na pr. javfjaju kad se ležaj preterano zagreje u pogonu. Ako se iz pomenuite jednačibe odredi temperatura, na koju se mora zagrejati telo teže toppvosti, a koja je viša od temperature tod koje se javlja tačka zaustavljanja, onda nam je moguče da u teto teže topljivosti uvedimo sastojke te-gure, koje prouzrokuju pomeranje tačke zaustavljanja iznad izračunane temperature. Ako primerice pretpostavimo da nismo računom d'bili temperaturu od 700° nego temperaturu od 750°, to se tačka zaustavlja n ja može pomeniti na gore tirne, ako nešto smanjimo sadržinu ugljena u če/iku. Tako na pr. tačka zaustavljanja kod čistog železa, dakle sa sadržinom ug’jena od 0%, leži kod 900°, tako da se variranjem sadržine ugljena između 0 i 0.5% može podesiti svaka proizvoljna tačka zaustavljanja između 700 i 900°. Dalj-nje varijacije mogu se proizvesti kvalitativnim i kvantitativnim premenama sastojaka legure. Na načrtu je pokaizano izvodenje ureda-ja da bi se postupkom u smislu pronala-ska mogla istovremeno snabdeti dva če-lična plašta sa izlivkom bronze. Sl. 1 je podužni presek, a Sl. 2 je horizontalni presek prema liniji II—II uredaja za llivenje. U obe slike označena su oba čelična plašta sa 1 i 2, koji se posle zagrevanja na po pr. 700° sastavljaju pomoču jezgra 3 u jedan uredaj, koji je pokazan na slikama. Pogodmim sredstvima drže se delovi 1, 2, 3 za vreme postupka livenja. Jezgro 3 snabdeveno je u sredini tevkom 4 za li-venje, koji na svom doijem kraju stoji u vezi pomoču kanala 5 sa šupitjim prostorom između jezgra 3 i čeličnih plašteva 1 1 2. Kroz kanal 4 uliva se za llivenje pripravljena bronza neposredno posle vade-nja čeličnih plašteva 1 i 2 iz naprave za zagrevamje i neposredno' posle sastavlja-nja uređaja Dokaza nog na slikama. Bronza obrazuje sloj 6, koji posle skupijanja zauzlma isti prostor, koji je ostavljen slo-bodnim kod ohladenih čeličnih p'ašteva i jezgra. Rasporedivanjem svih vrsta površina za držanje, može se još povečati za-hvatanje koje nastaje s jedne strane pod uticajem pritisaka skupijanja i istezanja između čeličnih plašteva 1 i 2 a s druge strane između Sloja bronze 6. Patentni zahtevi- 1. Postupak za tesno učvrščivanje tela iz metala sa niskom tačkom topljenja, primerice ležišne školjke iz legure bakra, na telo iz metala teške topljivosti, na pr. na železna iti čelična tela, koja pojačava-ju ležišnu školjku, naznačen time, što se telo iz teško topljivog metala, pre llivenja istopljenog tela lakše topljivosti tako jako zagreje, da je istezanje jedne jedinice dužine jednako meri, za koju se jedinica dužine istopljenog tela iz metala llakše topljivosti skupi pri ohladivanju, pri čemu je granica zagrevanja teško top’jivog tela dana time, što temperatura, teško topljivog tela, koja se vaspostavlja posle izjed-načenia temperature, leži ispod temperature, kod koje nastupa nestalnost u raste; nju odnosno opadanju širenja u zavisnosti od te temperature. 2. Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se po dva stoječa, jako zagreja-na čelična plašta spajaju sa jednim jez-grom na način bloka, pa se posle togai le-gura bakra uliva kroz levak, rasporeden u jezgru, tako da legura bakra ispuni od dole na gore šupljinu izmedu jezgra i čeličnih plašteva, koja je predvidena za stva-ranje ispune ležišne školjke. n— isi &0B i® iia '-m&K Adpatent broj 1014-1. -.••v;:' illff ipil ifii^ vT: •: ;-V.: V-:-'.:'. 'r.v.V.':':. .''.v. .‘‘ö VvV^ / :v*iu Fig-2 •:'TT^TTt 1 v **.'.*\ ' -* N v- -.1 'm v.;:1. llliüiü JiüiSt . . ' . ■ ■ ■ . .