ED1CION PRINCIPAL, para los 550.0 00 Inmigrantes Eslavos en Su No. 56 /.h o - God m nca Junio 28, de 1930 BUENOS AIRES - ARGENTINA Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. GOSPODARSTVO 1A ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la Inmigracion Productora Eslava en Sud America sin Canada. $ 10 . m j para las tres Americas £ 1 . ro suelt tvs. para los demas paises. REDACCION y ADMINISTRACION: - . - :- r - Direccičn del Destinatario: Sr. Don 'dCUNC Reconquista 268 ii I MAY O JUNIO, 1930 JULIO I) L M ll J V S 1! 21 3 4) g| gj 7 [ 8| 1» 10 ll|12H3|14i ir, 16 17 18 19 20121122123124 25 26 27 28 29 30131 una inTEGRflGion LA MEJOR MARINA MER- CANTE DEL MUNDO illiliiliiiiiii®iiiii®G®iiiii®*®niii#**i®l*ii®i*i#®###§ 0 iif#####®#®*###f#####«#i##®#, '**********•••••••••••••••••••••••••••••••*•••• '1111111IIfcl111111111IIIi11111■tII11110VtII111tl111111IIIIII11111f111111II11III•11f••111• IMIMMMIIIimMMIIMimMIMIIIMIIIIIIIIMIIMMIMMIMIMftlMMtMM' Jugo slovensko Odelenje 5 27 2s 29 30 31 Pocos son entre nuestros lec- j , . r \ . i s -i tores, que podrian contestar ca- ugoslavia bajo el nuevo re- cion)^, presenciamos, ^despues de tegoricamente a la pregunta cual j) r j? Aranicki, (Seccion serbio - croata) ................| Ml ••••••• •••••»•••• gimen EL P R 0 X I M 0 NUME RO APARECERA el dia 12 de Julio unos le dicen dictadu- 10 anos de m a le n t e n d i d o s n ut r i - N ac ion p 0 see la mejor marina 7a&reb- ra, nosotros lo llamanamos la dos por los politicos proresiona- mercan t e en el mundo I que- i racionalizaeion en la direccion les, una integracion logica, nece- c ] ar / ni todos sorprendidos si les de la Nacion — liizo otro pašo saria y util, de la rama croata a c [ ec j nios q Ue es una Nacion t-an importante mas en cuanto a la la colaboracion en la direccion p 6 q ue f U q como lo es Noruega, normalizacion de. su vida. Des- de la Nacion. «rwJ.o C q miiiAnno Lnli’ pues del primer trabajo, el de ia Si los serbios representan el ISEUENICKO PITANJE con apenas 3 millones de habi- tantes, que puede enorgullecer- I. i Slavonije godišnje oko 30.000 limpieza, y despues del segundo elemento organizador y portador s ~~ de ’ la marina "mercante"mAs . Centralno mmistarsko pašo, el de la reorganizacion ad- de la idea del Estado Yugoslavo, m operna nicko nadlestvo smjesteno je u brojeve naših iseljenika, koji su ministrativa v unifičacion legis- los eslovenos el elemento del tra- Se^uii los recientes datos esta ^ a S Te ^ )U sam ? VL razloga migra- polazili u Njemaeku i druge Segun Nacion posee actualmente 1860 torno-tehničkih, t. j. zato, jer je evropske zemlje, pa iseljenike iz , • * , i - Pom hitiva, el Soberano llamo al Go- bajador disciplinado en el cam I%1SI1 . 1I1M IM1 ^ a što je «“ tr0 croata “ * 0I > 08 1» mdustnal y ecommieo en ge- buques mereantes de un tonel.je fei?” ” a » rak “"« e *> j e “Tugo- —- •• «"*•"> <"»*"’ 8 “ P"- 8 >“ >. <»“™ >» total de 3,300.000 t., de> mej« ^ Za „ reb „ rol „ e . T!™.log dhe i aEK. | k poznato u AIONTE CRISTO. i a i o a** t ..... , , , -— W Br. K. 2722/30. Traži se boravi- agncola del Sr. Radie. Jun- iniciativa en^el campo de la or- calida d. Durante el ano ppdo Zagreb prolaze na ime slavenskog dijela bivše con los dos anteriores minis- ganizapion de los agricultores aumeDtd justamente por 300.000 n ® slh lsel J® nlka i to .i«lna- Ugarske selilo godišnje preko J 1 ko prekomorskih kao i onih za 50.000 lica. Citavi korovi vojske! (Publicacion gratuita de ofer tas v pedidos de trabajo, de por- sonas buseadas, comunicaeion do extraviados. Las ofertas di rigir a los interesados a/c Admi 1ct . Q tros croatas colaboran ahora en yugosiavos que representan 80% + f odo buciues nuevos pieKomoihKin Kao i onih za ?A- nidjcnog 6 aprila 1868. e] Gobierno del Gral . P . živkovi6 Žel pueblo yugo,4avo. El aLento m?s »rande osten- evropske zemlje. Iseljenička služ- ine u Velikora Susnjaru, srez fi miT , istrnC! rrnataa N i a ;,in, o„i q„ . LJ , au “ ent0 mas _ N “ ® ™ ba, kao i svaka druga socijalno- šte STOJANA N. MILOBRATO VIČA godine u veuKviu ^ujaru, 6 ministros croatas. Asi quedara la idea del Sr. G ma. Ijoselio je u -luznu . me- Al mismo tiempo visitaron a Radič, da la necesidad de que el nku godine 1 • Belgrado dos enormes diputacio- agricultor ocupara en la Naciun K ve I )0( i at ke jaMti na: k eccion nes croa t as . i a de i as ciudacfes el puesto que le corresponde, en- I j edin o je ta j vojnički mome- nat, a ne možda kaki socijal.no- tan los buques a motor (170.000 ITi: “ v “ BUW J d r . •/ T. / , • 1 n \r n * , s Pl nrimer nais Polička _ služba, može se uspje- politick, ili sentimentalni razlog t.). Noruega es el primer pais v que empezo con OD JUGOSLOVENSKOG POS LANSTVA u BUENOS AIRESU A 1 , sno vršiti samo po neposrednom — slonio bio Austriju, da uoči que e in p c/o con a cons iiKiion kontaktu, pa je baš u svrbu što rata pbčne poduzimati neke mje- ____ de grandes umdiadesdc‘ esta ek- boljeg omo ,g U č e nj a ovako g kon re, i to policijske, protiv iselja- tores, todos componentes del an- lizacion practica. La interven- el ’ tra športi y la manipulacion fca M sa nS!l? a ?' ?F inlSt 1 ar v . a . n j a - Jl va ‘ a J 5<)gli f. anas cak 12 tiguo partido del Sr. Radič, con cion epergica del Soberano en pon 00 mbustible liauido mucbo P r * v.‘ Drink ^ vlc odredio, odo- cijele nbse države seli mnogo ma- Traži se MARTIN LEVSTIK, mas de 1600 participantes. los asuntos de la vida publica en mks faciles. El consumo de car- n iu Is el i en ifikr jr” Z/" a ’ y grad ' - tr - r rodom iz sela Semiše, Krško, Por su parte estan preparan- Yugoslavia ba creado las condi- es +.\ favoreciendo Imdaterra Isei J en1 ™'U°ma u Zagre- Odatle se može zakljucivati. - * ... - def mismo U kome ce “iti smješten Ko- da su životni uslovi u našo j Kra- nistracion “Gospodarstvo”, eallc J onsular de la Lega cion \ \\go*>- con cas j 4 qq ? y j a de i os agricul- cauzada en el terreno de la rea- nnevas direcciones y docmnentos lava » Av - de Ma * vo 137 °- Recopquista 268, Buenos Aires) Br. K. 2893/1930 - današnje boravište IVEZIČA JERKA sina Ivanova Dravske Banovine, radi vaznog do se unos 2000 agricultores ser- ciones, que puede empezar tal do nde la disminucion uci miomu .. obaveštenja. Njegov je posljedni bios para visitar a las comarcas reorientacion de una buena idea, en e j mundo esta causando la n ^ sar G a l 1 Konacište-za Iselje- ljevini povoijniji, nego što naslov bio: Venado Tuerto, pr. croatas y a sus camaradas los que antes a causa de una politica OT n VP 'crisis de la desocunacion. Rlke 1 f evratmke. Danas je na- bili na istoj teritoriji u doba Au • exelusiva tIp fiip L o.* at ime, vise nego ikada nuzno, da stri je! exciusiva ue pamaos iue aes\ir- p or tiene Noruega un gran CTrQ i • v.. , . ion tuada y encaminada en rumbos foT1P i^ P r ] P t o nnilP a r600 000 t K se , svakl ko J l kani . lseht b pnie Narocito je u minuloj godim 1 raži se Santa Fe. agricultores croatas. iseljenika Traži se OSKAR RADIČ: koji A lugar de la organizacion . v .. je posl jedil jeg puta javioa sa anterior, regional v exclusiva- esteriles y nocivos. r0( ? !U ;. 1Z .:^ raea _ C _ a -‘ ,° s [ l u } Santa Fe, calle Lopez v Blanes men te politica, lo^ componentes Con la integracion de la rama neros. 35 de tales unidades mas ALU ^ urz ^ A 1 1 n n 1 L 1 ^ \ T ^ _ /-v^ ^ Cl d . l\-30 SLO se je javio svojoj obitelji na 11. 947 jtUa I 928 . g. sa adrese F. Missler, “ Traži se Rika rd šantič odakle je odjavio adresu, a novu ni je javio više. Traži se današnje boravište tonelaje de tanques (600.000 t ) ; i se ij en j a p0 sa\jetuje kod'štruc- (1929.) spao broj prekomorskih !?ir S „ b T. e !,. “S S. l> ± isejjeničkog uro- Usnik .'Z 3.600 lie.. . j. na je posljednjeg puta ja\ genio Esperanza. guai^vo. H uast* ut* sus lmcrcscs se aeauaron is liiingas ae los uitales uu mas lnieresaute . Traži se IVAN MIKULIČ iz economicos. En vista de que a los “amigos” exteriores. Los croatas ] a circunstancia, que časi la mi- 1 J ac ^ u, 1 P a . s ? c }°" kkama preko mora odvračati iseljenika FRANJE MAURERA, Solina, otsutan 6 godina. Posled- croatas fueron conferidos los solidarizandose con su ] 1 40 godina star, rodom iz Bačke nji put javio se iz Rosarija. ministerios mas importantes eso goslava, les indicaron Palanke. Poslenja adresa, koju Traži se NOVICA RADIČE- es el de Hacienda, de Agricul- “amigos”, que se consideran “ma- mos ano> s. je javio, bila je Moreno 740, l>s. VIČ iz Črne Gore; stigao ovamo tura v de Politica Social (que yores de edad" v que no necesi- t?i r i P carollo en el futuro in- • t" * i r “ “ N- , x A i n0V1 Lseljenicki Dom s Komesa- osobito danas, kad ima čak i u Los croatas la c i r cunstancia que časi la mi- J Z" 1 » a< «u, pa se do- Hkama preko mora — 1 na tria vn 1 i • }•L nomice desava, da lseljemci do- svijet od iseljavanja, 3n ( a ' esos tad 1 toneta j e esta adqun d( laze u Komesarijat u pratnji — suzbijajuči svako na id pran “ma. 0 con 2 trwdo duainte los ultl_ trbonoša! Stoga je gosp. Mini- ružičastim prikazivanj najoštrijc nago varanje prikazi vanjem prili- star dr. Drinkovič naredio, da ka u Americi. To je potrebno Aires. Traži se današnje iz starog kraja pri je 6 godina. fiscaliza el problema de emigra- tan tutores extranjeros. boravište Podatke javite na: “Consula- iseljenika SLAVKA STEISKALA do Yugoslavo”, Rosario de Santa iz Našica. Pred neko vreme je Fe, FCCA, calle San Lorenzo 937. — ziveo u Comodoro Rivadavia i odatle prešao za Buenos Aires. Traži se današnje boravište z *‘ 1 l d> i aka i iseljenika FRIDRIHA GIESSE iz Crvenke, srez Kida. Giesse je bio zaposlen u hotelu MUNICll u mestu Chajapi u provinci ji En¬ tre Rios. Br. k. 2065 - 1930 Traži se MILE RADAKOVIČ, rodom iz Mogori ča, srez Gospič, 46 godina star. plomado en Europa y en el pais, para la labranza. se ofrece para farmacia o labora- campo trabajando \ Traže se HITNO naslovi ovih torio. Posee el idioma aleman, en las estancias. — uicu« S7 a motor de 156 500 t castellano v yugoslavo. — Rade Ignacio Kralj, a/c Admmistra- * f . , • ’ / d , _' _ mediato promete mucko: ya aho- r ij atom bude što bliži želje.zni- Americi do 10 milijona nezupo- - ra tienen encargados, en časa > 5ko j stanici> kako bi b ili što pri- slenih, što naši ljudi ne če nika- Conozco el ( \ anques a m stupačniji iseljenicima. Za to da ko da vjeruju, jer nema na svije- 'a dos anos 0 °- ( ° . N 0 ’ ev ' C ? nS ^ l !> nn + središte Komesarijata bude u Za- tu zemlje o kojoj se kod nas, a i /v , 2o unidades a vapor de 4o.600 t, ^ ^_i ’ Ofertas a: Petar BOŠNJAK Niko GRGINIČ Petar KRIVAČIČ Tomo ZUBČIČ Ivan TRHOVČIČ. Suhevic. EN FALCA, CHILE se da en arriendo un edificio, construido sistema Standard anti-sismico. cion de “Gospodarstvo”. Časi la mita d de los encargos sera construida en los astilleros nacionales, ofreciendo por grebu, o d luč na je bila još i ta drugdje, toliko na veliko lagalo činjenica, što su oni krajevi, ko- kao o Americi, u kojoj da se ji gravitiraju k Zagrebu, baš svatko lako može obogatiti, — “Every man bas a cbance”. Evo ZA UNAPREDJIVANJE KU- siguiente este ramo de concreto armado y loža. Cuenta CNE TKALAČKE INDUSTRI¬ JE. — O. U. Split, svibnja. — con 4 almacenes 45 habitaciones, Ova gospoda su mi potrebna g bafioSj hall toilet y terraza y Banska uprava n Splitu odlučila kao svedoci u jednoj pariuci za dog patios Ubicado en la mejor je, da pripomogne i usavrši tka- odstetu, koja ce propasti, ako d i„ ni 1lda d psnnina lačku kučnu industriiu u miesti- najjače migratorni. Hrvatska je _^ _ „ _ :°.V , C , 01 ’i narocito prije rata davala silan baš prije mjesec dana zagrebački . . .. ac RUa( broj iseljenika, a daje i danas je sudbeni stol osudio nai prijavu nacional buena, ocasion para la j oš u vi j ek apsolutno največi Komesarijata čitavu jednu ban- ocupacion de la gente. -ek- broj . 0ko 1908 . j 1909 odilazilo du od 9 ljudi> ; to getvoricu na je preko mora iz same Hrvatske posieion de la eiudad, tnju u mjesti- je kod nekog G jure Trkni ja. Br. k. 2191 - 1930. Traži se GJURE KOBER, sina Kazimiro- pietario Antonio Senkovicb K. - sre ^ ovoni nastojanju. Najpnje ° , 0 >rvmn dp - Gbile - T.mbien aeeento če se održati tečajev! i uvesti ^ tro1 de un ^ r , upo de CLINICA DE CORBATAS, Falca - Cbile. — Tambien accepto ce se odrzati tecaje\ Hočevar, preporuča se svim ze- socio con Capital. mo d er ni j a krosna, a zatim ospo- va i majke Bare, rodjen godine mljacima, kad žele kupiti dobru BUSCO A MEDIAS CHACRA de šobiti tkalice za veču produk( 1900 u selu Dubovac, srez Sveti i za 50% jeftiniju ovratnicu, ne- 200—300 ha en la prov. de Cor- jm Banska uprava nastopi na- Ivan Zelina. Došao je u Argenti- go bi istu kupili 11 dučanu. — San doba, Santa Fe, etc., en l:i zona ročito daj organizira i prodaju, nu novembra 1929. godine, bora- Martin 607, Bs. Aires. cerealista, que dispongft entre osobito u mjestmia gdje je pro- vio u provinciji Cordoba u mes- FARMACEUTICO pratico, di- otros emplement.os de un traetor met stranacn jači. / (Sledi na str. 4) CONCENTRACION DE FUER- -^1 mn 1 nn m 11 u m umniiin im 11111111111111111 n 1111 m 11 m im 1111111111111111 m 11111111111 p^ ZAS ECONOMICAS = C1 g - , „ = Hace poeo MII aobre el «. S Slt.Ve-^lka ZUbSU-č U klllllka g €** TCp 'jf 99 = - -.f Jf 1 / J&K. S Mm rd Jtmmeč “ SANTA FE 3311 BUENOS AIRES | Kavnatelj = Dr. MUCHNIK | Otvorena od 9 -12 i 14 - 20 s. 5 pico el senador norte-americano Wbecier, asegurando que ei ne- E gocio de ese pais este bajo el = una s = 200 personas. Referiendose a la = declaracion de un financista dijo E lv Mr. AVhecler: “Segun ese finan- = cista el comercio norte-amenca- = no esta bajo el cont.rol de una s = 50—60 grandes Empresas, con- E troladas čada una por dos, tres = personas. Hay en la Union cen- E tenares y millares de corpora- = ciones menores, v lo mismo gen- E te de negocio, Krediti na 10 meseei Najbolja reklama za nas su naši dobro obsluženi i zado- E —: voljni klijenti. Rodimo solidno za umerene cene. :— = Jugosioveni, posetite nas. E ( 35 ' 46 i Uprava. = independiente. -oflllllllllllllllllllMIlIlUllMlllIlllUllIllIlllIEllllIllMlllllllllllIllllllIlIlllllKlllllllllIllli^ Construido para muchos Miloš Millas E L nuevo Ford ha sido disenado y cons¬ truido para suministrarle muchos miles de millas de servicio fiel y economico. De- bajo de su deslumbrante belleza de linea y de color —en esas partes mec^nicas vitales que Vd. posiblemente no se detendra a ob- servar — hay una calidad de material y mano de obra cxtraordinaria para un coche de bajo precio. Su poder. confiabilidad y performance capaz en todo momento y bajo cualquier condicion. hacen de čl un coche excepcionalmente adecuado tanto para la eiudad como para la campana. La experien- cia adquirida al pasar de los meses y aun de los anos aumentarč su satisfaccion con respeeto a la performance inigualable de este coche y confirmara a la par su pri¬ mera impresičn que es **valor muy superior al precio” Mas espncio »nlerior. Molduras reelas. Accro lnoxidable. Nuevo Radiador. Torpedo mas c or to. Nuevns Tazas. Ca pot mas alto. Rucdns mas chicas Fran ji\ de Act-ro 1 noxi dable. Nuevos Guardabarros. % N c u m a t i c o s mas grandes. pero todo esto representa meno de 20% del control del comercio americano”. Segun esto la “economia nor- te-americana”. la mas fuerte del 9 mundo, esta bajo el control de unas pocas personalidades fuer- tes, con un enorme poder, y mayor — responsabilidad toda- via. '« 5 . 'A' n % h* »E •, DOBLE FAETON $ 1.890.- Paragolpes $ 55.- cxtra Ford MotorCompany 3J.Ff DESAPARICION DEL PERIO- DICO IMPRESO El periodismo esta considera- do hoy dia mas o menos como la sept ima potencia. Si para ella estan preparandose bajo la su- perficie acontecimientos de im portancia basica, la influencia de tales cambios sobre la socie- dad no es para ser despreciada o pasada por alto. Veamos cuales son los faeto- res, que amenazan con una re- volucion profunda al menos en cuanto a la parte teenica del problema. Y con este a la parte financiera, y al fin a la parte de influencia cultural. Porque si los cambios tecnicos, moviendo- se en el sentido de racionaliza- cion, eso es de concentracion, de- penderan de la fuerza financie¬ ra, los amos de alta finanza se- ran čada dia mas amos de la opinion publica, por intermedio del principal faetor de la mišma, que es el periodico. La tecnica moderna esta en el camino de borrar del progra¬ ma diario del periodismo su forma actual. Ya por ahora lleva la tecni¬ ca el ataque a los sistemas tec¬ nicos del periodismo de hoy en doble sentido: con el “teletyp- setter” esta eliminandose al li- notipista. Una cinta perforada a la “victriola” pone en juego las teclas de la linotipo. Y la maqui- na “photocomposing” no necesi- ta mas al linotipo tampoco. Mr. Fr. S. Gannet, uno'de los grandes editores americanos, propietario de una serie en t era de diarios, pronuncio bace poco un discurso ante los editores de Nueva York, diciendo entre tan¬ to, que en sus talleres ya bace unos 6 meses trabajan ma- quinas nuevas, que no necesitan de linotipista. Ya esta preparandose, despues de los ensayos praticos, tales (Sigue en la pag. 4) ^uIcrmann^rTa dia dtaste S eda G ti t e r m a n n f * * * ® 1 »-"'■J® ****** “ — J ® ® La mejor seda para coser Estuche con 40 dif. colores, V 2 docena de c/u . . $ 16. — Estuche con 60 dif. colores, 1 /> docena de c/u.. $ 24. — Surtido de muestra, 1 docena de tubitos, 12 dif. colores, inclusivd franques . $ 7.50 61 suni tu Lisus iuialas y empezadas. tlite t tllas ta latires alt. ALMOHADONES dibujados ” Punto Cruz Che- sobre tela antigua, o de co- coslovaco d ...” 1.30 lor, d . $ 1.40 ” Macrame d ...” 2.50 CARPETAS, FIGURINES DE MODA: 80x80 cm a ” 2.50 „ Lg Femme E | eg ant”, čada t ” 60x60 ” ” ” 2.20 ” 40x40 ” ” ” .90 ^'° ^ 1 ano $ 10. ” 30x30 ” ” ” —.50 “Record”, čada N.o. ” —.80 ” 25x25 ” ” ” —.30 por ano . " 8, ' _ . - ”Weldon”, con mol- MANTELES, 1.40x1.40 m, con , ’ m on . ... . _ , . des, čada N.o . ” —.80 6 servilletas tč, en tela an- _ , .. _ 3 ., . , por aflo . ” 8.— tigua, con dibujos moder- nos, d . $ 9.- “ La Moda de Paris ”’ Los mismos en Gra- cada ^*° . ” 1 ‘ nite blanco, blue o por ano . ” rosa, d . ” 12.— L ANAS PARA TEJ ER, colo- PUNTILLAS DE HILO, el res de moda: metro de $ 2.— hasta $ —.20 Gruesa para Pullovers, clia- lecos y man toneš, la ma- albumes DE LABORES: , . ’ , - t * M on de J a $ —.-6° Album de tejer d -$ 1.80 „ _ . . . „ . pdquete de 5 madejas ” 2.75 ” Broderie d ... 1.— ” Crochet d .... ” 1.— Lana “Zephir” para *» Punto Cruz d. ” 1.— prendas de Bebč, el ” Punto Cruz Vu- ovillo . ” —-75 goslavo d .... ” 1.30 čaja de 5 ovillos ...” 3.50 FRANQUEO (encomienda) 45 cts “EURASIA Nueva York 3426 Buenos Aires Correspondencia en castellano, eslavo o aleman. «GOSPODAESTVO> N.° 56 Pag. 2 ARGENTINE upliv na svetsko trzište zemljo- pak kuču, 2 konja za utakmice, delskih proizvoda, radi sve bol- auto, ukupno za 70.000. Ostao jih saobračajnih veza. Time je mu je samo nameštaj. Drugoga povezano rešavanje iseljeničkog su opljačkali isto za 70.000, ne- v I IDI im A VA skom tržištu vune, a koja bi mo- , UnUuUA T M £ la i zravno da se nabavlja iz re. \ publike Chile. Nadalje Chile iz- ZA UKUSNE I PRVOVRSNE MOBILIJE . - - NAŠ KONZULAT U MONTE- Y0Z1 kozu u velikim količinama, IZ MADRIDA prhnili smo sle- pitanja sa pitanjem budne noš ti kog juvelirja za 13.000, a medju yn)EU — Pitanie naše«* kon/n- k °j u uvozi i Jugoslavija, ali tek dece pismo: “El Alcalde de Ma- naše poljoprivrede uopce, u nje- zadnjima ima jedan, kojega su i Rastlinstva za ^TTrno-vai iz treče ruke. Osim toga Chile 21 de mayo zinoj borbi sa industrijalizaci- ošišali za 147.000, opet drugi je reše Jf je sada P ve6 i sa f orm alne ^ozi mnoge druge proizvode. preporucamo tvrtku drid — Particular 1930. — S eh or Director de “Go- jom kanadskih,! argentinskih, več htio prodati na dražbi veliki ^Tamošnia vlada nori pl da kojima bi ~se moglo zadovoljiti spodarstvo” — Buenos Aires ruskih i australijanskih poljana, posed. Dosele je ugotovljenih eksekvatur našem počastil om P Ražnji na našem tržištu, a na- konzulu u Montevideu, g. Juanu r °Čito izvozi poznatu chilensku MASSA NOS. (R. A.) Distinguido senor: I T tom smislu prelazi iseljeničko prevara za 400.000 peča. stare dobavitelje naše naseobine na Boci Me comunica el Director de la pitanje iz okvira socijalne poli- Hemeroteca Municipal, don An- tike u okvir ministarstva poljo- tonio Asenjo, su decision de en- privrede i u problem racijonali- viar gratuitamente a dicho Cen- zacije seljakovog gazdovanja u GDE IMA RADA Despositu. G. Desposito je vrlo salitru, ko j e je proizvodnja u uvažen novinar i urednik smo- ^ postotaka ti rukama Jugoslo- tre “Revista Maritima” tako da ve ^ a ’ a ko i e se proizvodi oko 3 če sa svojim vezama ima ti mnogo 1111 hiuna tona. Od toga se izvozi TRGOVINSKA LUKA U BA tro de cultura una suscripcion Jugoslaviji, toli glede tehničke HIA BLANCI. — Vec se živo prilike Taradfuspešno' osobito u samu Evro Pu naj manj e 70 po- de la gran revista que tan dig- koli zadružno-komercijalne stra- radi oko povečanja ove luke. Sa- na p 0 ij u gospodarskih veza J ALMIRANTE BRO w N 1087 U. T. 21 - 2197 (38 - 48) BUENOS AIRES ne. namente dinge. Me es muy grato expresarle en “JUGOSLOVENSKO nombre del Avuntamiento de ŠTVO UZAJAMNE POMOČI sto. Kada ugovor stupi na snagu i ijiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiriiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiHiiiiiiiiN da se gradi skladišta iz učvršce- iMmmiimiNmiimimmmJiiimmmmj 1 kada se j. ednom kod nas izgra- i uku- n0 g betona od 4000 m 6 površine; - 1 " \r CHILE temelji vec su gotovi. Dovozna Madrid y en el mio propio, mi imenovalo je svojim društvenim cesta ce se povečati na još je- mas profundo reconocimiento lešnikom g. dr. Manzonija. O vaj dan put takovu širinu ko je do- por la delicada atencion que tal govori našim jezikom, buduei da sadašnja. Sve to ce stajati oko je sin starog* našeg rodoljuba, 1,200.000 peča. Jer promet raste, u °ci stupanja na snagu ugovora Balkan. — Iz- envio representa. Admita, senor Director, el te- koji je bio nastanjen u Paragva- dobio je Ing. Flores^ vodja grad- 0 prijateljstvu i trgovini stimonio de mi mas alta conside- ju. zato treba odluku društva n j a? od starije vlasti nalog, da J ava chilenskega konzula u Za •Z Jo riCk • i • , ti* /vvi/vL,. n R/T~ 4---'74 JL* de luke, svi su izgledi, da ce Ju- I BOŽO goslavija, koja je prvenstveno g poljoprivredna zemlja, postati j glavni kupac chilenske salitre g nq ne samo za sebe, nego i za čitav & ^illlllllllllllllllllllllllllllllllllilllilllllllllllllilllllilllllllllllllllllllllll!lllllllllllllllll!llllllllllllllllillllllllllllllllllll!llll!llllllllll!IIIIIIHIIIIIIIilll!lllllllllllllllllllllllll!li“- Lečnik u Bolnici Rawson ^ GOVORI JUGOSLOVENSKIM JEZIKOM | Boca, Olavarria 10421 racion. te”, (sledi potpis). E‘i Alcalde Presiden- pozdraviti, jer se je nadati, da ce i zra di načrte za nadaljno pove- se početi sa potrebnom propa- Čanje ove luke. G. konzul je na to naglasio,, kako u republici Chile Jugosla¬ vija i Jugoslo veni uživaj u naj- VIDOVDAN, 28. JUNA, 1389- gandom pak da se pocnu upisi- grebu G. Matuliča. Beograd, 22. svibnja. Posljed- veče simpatije. Plutokraciju či- ŽELEZNICU PARANA - MA- njih dana vodili su se u mini- lave jugoslovei^ske emigracije uopce čini onih 15.000 Jugoslo- vena, koji su naseljeni u repu¬ blici Chile. Oni raspolažu sa ne- vjerojatno velikim kapital ima. sati popodne u svojim prostori- lešnika) svog društva : strukov- gubilo se je mesec dana, ipak ima republike Chile i kraljevine Ju jama, ulica Bolivar 1109 društve- njaka, s ko jim ce se moči spora- V eč 70.000 m kub. prekopane i goslavije. Pregovori su danas za- za koje se može reci, da prelaze nu zabavu sa predavanjem. Pre- zumeti. ^ prevezene zemlje. Zaposleno je vršeni a i vodjeni su na bazi daleko kapitale svih Jugoslovena davati ce g. Nikola Crnogorše- SVATOVI. — Gosp. Ameriko oko g00 radnika. Sa strane Pa- osnove za taj ugovor, koju je u domovini uopce. Ta relativno vic. S veseljem pozdravljamo ovu Lušič, oženio se je sa gospodji- rane j e dovršeno 6 km pruge, a predložila chilenska vlada našoj malena kolonija Jugoslovena odluku Kluba. Dodajemo samo com Marija Teresa Siro, dne 3 km sa strane odboške Km. 125, vladi još prije tri godine. TJ ime predstavlja sama po sebi veliki još, da bi bilo zgodno, kad 26/VI 1930 u Villa Ballester ko j a j e d U g a 900 m. Danomice chilenske vlade vodio je prego- kapital u republici Chile sa onim bi društvu uspelo, pa da predo- F.C.C.A. — Mnogo sreče! ^ dodje 10 vagona pragova na ovu vore u Beogradu konzul repu- prestižom i ugledom, koji su Ju¬ hi je g. Crnogorševica za jedan Gosp. Jorge Marcelino Sepic, odbošku, te ih je danas vec blike Chile u Zagrebu g. George gosloveni stekli u republici Chi- ciklus predavnja jer on oženio se je sa gospodjicom Ma- 40.000 pripravljenih za ulaganje Matulič-Zorinov, koji je došao u le svojom lojalnosti prema zem- bi bio najpozvaniji za ova~ rijom Elonor Aranjo Alegre, dne na prugu. U maria Grande ima Beograd na poziv kraljevske lji, u kojoj živu, svojom radi- kovu potrebnu i koristmi narod- 26/VI 1930, u crkvi Las Victo- ih 30.000; osim toga 14.000 ko- vlade. Po svršenim pregovorima nošcu i besprimjerno poduzetnim 1111 propagandi!. IT prvom redu rias, u gradu Buenos Airesu. i 0 y a za žicnu ograju i 700 stu- Matulic je izrazio svoje puno duhom. Chile je prva od aineri- za nas same, jer se medju so- UREDNIŠTVO LISTA “NA- pova za brzojav. Na Km. 125 ima zadovoljstvo, što su pregovori škili država, koja je priznala bom još vrlo malo poznamo. A RODNI GLAS” izdati ce šetvr- ve š kucica za mehanišare, kova- povoljno završeni. Narošito je kraljevimi Jugoslaviju. Još go- iz povesti poedinih delova naro- tu svoju knjigu, koja ce biti po- g e? stolare, zidare itd., koji ce dao izraza svom zadovoljstvu sa dine 1918., odmah nakon rata, da najlepše možemo naučiti, ka- svecena “Blaženoj Ozani Kotor- ra diti oko mostova, stanica itd. susretljivošcu, kojom je dočekan otvorila je u Beogradu poslan¬ ko se je tokom stoleča pojavlja- kinji”. Knjiga biti ce pisana na jj luku Diamante dolaze več, iz- u Beogradu i s punim razumije- stvo i imenovala poslanika, a za la misao i nastojanje, da se uje- španskom jeziku, a sadržavati če rav no iz Evrope, železne sastavi- vanjem, na koje je naišao kod Kraljevo vj en Čanje imenovala dinimo u jedan sami državni or- žiVotopis ove prve jugoslovenske ne za mostove. Koncem godine mjerodavnih faktora nu Beogra- specialnog opunomočenog pred- ganizam. Blaženice, sa pjesmom opjeva- početi če se sa polaganjem trač- du, naročito u ministarstvu ino- stavnika chilenske vlade. “Ja ču DOLAZAK JUGOSLOVEN- nom u španskom jeziku od g. Ni- niča. stranih poslova i kod ministra biti veoma. sretan — završio je trgovine g. Jur ja Demetroviča. g. konzul — ako ovaj ugovor o Kod Svečanosti Kupujte cveče od tvrtke Randazzo Hnos. Plantas y Flores naturales Umerene cene ALMIRANTE BROWN 947 U .T. 21, Barracas, 2968 y 0904 (6-39). Abogado - Escribano PINZON 567 — BUENOS AIRES U. T. 21, Barracas 2066 (2-39). COM PAR IA ARGENTINA DE SEGUROS. Pictoria Sociedad Andninm AVENIDA DE MAYO 791 Buenos Aires U. T. 2444 - 2445. Rivadavia SECCIONES HABILITADAS: SKIH FUTBALISTA. — Iz Bar- kole Crnogorčevic^ 1 , iz Perasta, cel one javljaju, da je prispio u sina ponosne Boke Kotorske. onamošnju luku 24. o. m. brod BLAŽENA OZANA KOTOR- NEUKUSNA DUHOVITOST. ^ T a ovim pregovorima prihvačeni prijateljstvu i trgovini bude što U jednoj našoj novini čitamo su u glavnom svi principi osno- prije potpisan, jer če to biti na Conte Verde, s kojim putuju no- SKA. — Prigodom proslave u u članku; koji bi imao biti duho- y e chilenske vlade. G. Konzul iz- korist obijn zemalja, koje su gometna društva iz Franeuske, pošast ovoj crnogorskoj Blaže- v it a koserija, medju inim ovaj javio je da če u najskorije vrije- prostorno toliko udaljene, a du- Belgije, Rumunjske i Jugoslavi- niči, u Kotom prvih dana me- stavak: “U Argentini živu kra- me doči do potpisa i stupanja na hom toliko blizu”, je, za Montevideo. Prilikom 100 seča jula, pokrenuli su Oci Do- ve , volovi, bikovi, telad, jarci, snagu tog ugovora. immiimiitlllllllllllllllllllllllllililllllllll godišnjiee Urugvajske Republi- minikanci — beli fratri — 11 koze, svinje, muhe, “gauchos” i Tom prilikom g. Matulic dao ke priredjuje se u Montevideu Buenos Airesu akciju, da se sa- Argentinci; samo iseljenici ne i e novinarima u Beogradu opšir- živu — životare. — Argentinci na izjavil o odnosima izmedju 1 1 • • -r -1 •• • , 1 1 • INCENDIOS ROBOS CRISTALES AUTOMOV1LES Siniestros pagados hasta el 30 de Junio de 1928 $ 1.004.913.25 % velika medjunarodna nogometna kupljaju ovde dobrovoljni utakmica. NIKOLA MIHANOVIČ. do- Domovine Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 % 150 GODIŠNJICA - VINKO- Dne 24. juna prošla je godina ove Blaženice u Kotoru. prinosi za jedan zlatni kalez kao su ve činom sinovi Španjolaca i kraljevine Jugoslavije i republi- dar^argentinskog naroda crkvi Talijana, te se bave politikom, k ^ i svim velikim predno- konjskim utrkama, posečivaju stima, koje če obje zemlje imati VAČKE GIMNAZIJE. — O. U. dana otkako je preminuo u ovom ZAKON 11.570 o 8satnom ra- nočne lokale i universu, igraj u nakon sklapanja ugovora o pri- Vinkovci, svibnja. — Jedno sto- gradu don Nikola. Prilikom pr- du stupio je na snagu s 1. junom. izvrstno futbal, zanovetajif po jateljstvu i trgovini. G. Matulic lječe i po vrši ovdašnja Gimna- ve godišnjiee bile su služene mi- Predsednik ureda “Departamen- ulicama ženama, čitaju “La Cri- i e naglasio, da se i dosada uza zija svoju važnu ])rosvjetnu mi- se osmrtnice u bazilici Santisimo to Nacional de Trabajo” kaznio tiča” i “Caras' y Caretas”, su sve to, što nije postojala redovi- siju. Vinkovačka gimnazija okup- ►Sacramento. — A “Jugosloven- je trgovce Jose Marina i Jesus obučeni veoma * okusno, puše parobrodarska veza izmedju lja^la je uvijek ponajbolje sinove sko Društvo Uzajamne Pomoči” Yazqueza svakoga sa 100 peča i4 Pour la Noblesse”, plešu tango. na š^ države i Chile i uza sve to iz gornjeg Srijema i davala im odlučilo je da u znak zahvalnosti globe radi prekršaja. Obadvoji- su veoma ponositi te govore: “To- što nije bilo ugovora, trgovina pobude za buduei život, što svje- svom dugogodišnjem predsedni- ca pritužili su se na sud, da je do el mundo nos mira”. izmedju obih zemalja razvila doče mnogi več mrtvi i još živuči ku i dobročinitelju otkrije na kažnjenje protiustavno, jer je Pisac gornjeg članka smatrao vr ^° povoljno, te je tako na pri- javni radnici na svim poljima groblju na Rekoleti spomen-plo- usledilo samo upravnim putem a j e svoje doskočice tako duhoviti- m j er samo prošle godine izveze- javmog života, ču, u nedelju 29. juna u 10 sati nije pretpisano kaznenim zako- tima, da je dao članak, kao nešto no ^ naše države u Chile oko Gimnazija je osnovana 1 podne. nom. Najviši Državni Sud potvr- izvanrednoga čak uokviriti Me- tona cementa, a osim to- 1779. kada je iz Petrovaradina POLEMIKA O ARGENTINI, dio je od’ ' ;ix pr -d ,.ua Držav- d j ut im su doskočice. s kojima se & a ■>&<> drug in la, kao premještena u Vinko vce i ovdje Vi i • i • • / - x 1 1 • T.i **’ ^ ^ « • . m • • 1 _•__* _ 1 _ • ^1 _ Ji • izvrgava ruglu, ovako sumarno, I l a P rim jer Konzi ~ -.- (10 - 39). iSSEP Calle Osorio 5085 Bs. AIRES (La Paternal) Argentina DOMAČA HRANA - TUKAJ¬ ŠNJA IN IMPORTIRANA VINA REZERVIRANI PROSTORI ZA GOSTIJE PRENOČIŠČA - POSTREŽ¬ BA TOČNA - CENE ZMERNE Priporoča se najtopleje rojakom (13-37) LUIS DRUFOVKA god. av»i ti 1 riba, pripojena normalci, tako da je Jugoslovenska Krojačniea NA DOCK SUD INGENIEEO HUERGO 1360 PRIMILA JE NOVE ŠTOFOVE ZA ZIMŠKU SEZONU RADIMO JEFT1NO I DOBRO TE NA OBROKE Imamo u zalilii moderne košulje, ovratnike i sve ostalo rublje za gospodu. Preporuča se svoj brači Slovenima- Vlasnik: RADE PAUNOVIČ (13-39) ' ■'Ir. ir ( bo v' O Uit til cx /- z K neuske, godine 1792 dvorateredna, do = »an.iolske, a kad ugo- 1796 četverorazredna, do godine E _ t* mr ^ v . i •« • ■■ U proslom broju objavili smo nog Odelenja Ra< izjavu argentinskog konzula u ZAKO* O b T # TO DOMA KOD ovu gostoprimnu zemlju i narod, like Zagrebu g. Careviea. Danas ob- RADA.- , p< -t rdila do- jednostavno nvreda i nezahval- ra javljamo, u glavnom izvadku, da tak šla d ;> JO ib ika zako- nost. Što bismo rekli mi, kad bi ul ja obširni odgovor Organ. Iseljeni- na 9688, u odseku “procena uma- došao u Jugoslaviju koji krulia Ital: _ ka u Zagrebu, napose dio koji sa- njenja sposobnosti za rad”, koji gl a dan Argentinac pak bi ona- vor stupi na, snagu i kad se ot- 1851 šestra&redna, a od ove je = drži razjašnjenje g. Lupis-Vuki- sada glasi, da se ima isplatiti kao mo pi sa o na ovakav način o na- vore redovite parobrodarske ve- godine osmorazredna. Nastavni E ea. . I odštetu “kod gubitka dvijih čla- šoj zemlji? ze, uvozit ce se nesumljivo i naše je jezik bio najprije latinski sve = O ISELJENIČKOM PITANJU naka mezinca i srednjeg prsta Osim toga je ovakov način u ^j e ^ Dalmacije i Južne Srbije, do god. 1853. kada je uveden E dao je g. dr. Fedor Aranicki vo- 80% od postotka plače, koji se izražanja o novoj domovini ise- Dalje je g. konzul naglasio, njemački nastavni jezik, koji je E dja Iselj. Komesarijata u Za- plati kod gubitka eelog dotičnog Ijenika u njegovoj novini i šte- ^ a naša država imala velike ostao do 1868. Hrvatski nastav- E grehu, jugoslovenskim novina- prsta.” tan. Naš narod dolazi ovamo sa koristi od ove parobrodarske ve- ni jezik za srednje škole u Ivra- E ma u obliku čitavog članka izja- KARTAŠKA STRAST je jed- velikim iluzijam i pretenzijama ze > ko i u mogla subvencionira- jini tražili su Hrvati počam od = vu, koju objavljamo sa osobi- na od najpogibeljnijih za svoju a sa nikakovom autokritikom. ti i naša država, jer bi se u toru godine 1861. Kako se je uvijek E konzumi- ostala u sklopu s nonnalkom sve JjiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiimiiiimiimimimiimiiiimimimimmiii^ linovog do 1811. Gimnazija) je bila do E o . . ur-i Aurni/NAMA*« ^ Restaurant EL AMERICANO = Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. VLASNICI HULJIČ y MIŠETA preporučaju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju u Buenos Aires Domača kuhinja. Zračne i čiste sobe. BUENOS AIRES — La Madrid 341 (Boca) W ' u v ' - ~ -*■ -V w v/ I A X V* W V/ njim na način razkomadanog vrlo naobražen čovek. Kad ga je za borbu u novim prilikama, anekdotarnog, razbivenog pri- počeo ispitivati, pokazalo se je, povedanja ili rodoljubnog* uzdi- da je to bivši komisijonista, ko- sa/nja. Činjenice, u njihov.oj ji si je zaradio 63.000 peča, dok ve k a opozoravajuci ga na uzroč- uzročnoj vezi! Pravi načrt za ce- ga nisu odvukli kartaši decem- ne veze kod pojava, koje susre- lu jednu knjigu. Samo bi njego- bra u jednu svoju elegantnu špi- č e . A nikako ne sme, da ga utvr- vom lancu logičkih veza još tre- lju te ga najedanput okartali za djuje u spomenutoj riegativnoj balo dodati jedan članak, oni 60.000 peča. Ravnatelj policije tendeneiji na način da se ova- a ” Tlm pismom traži tvrtka profesorskog zbora Oton Kliče i « „ _ . „ _ ___ v . . _ (21-42) U. T. 21, Barracas 1865 = tom zadoščenjem. Njegov čla- žrtvu. Nakon zloglasne organiza- p a kac | počinje da doživlja razo- slučaju iz Jugoslavije uvozile u sporo udovoljavafo zahtjevima TllIllIllllllllIliiiiimillllMllilliiliiiiUliiiiiimimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiir nak je najbolja stvar, koja je cije trgovaca sa ženskinjama, ar- čaranja, je več sam po sebi i od- Chile velike količine drveta, ko- Hrvata, tako je i ovaj put, ali se bila dosele ikada u Jugoslaviji gentinske vlasti došle su u trag više sklon da vidi sve uzroke svo- sa( * a sjeverni krajevi Chile je ipak uspjelo i to god. 1868. objavljena o ovom onako važnom sličnoj jakoj organizaciji varali- jih neuspeha jedino n novoj ze- * ako su i na če bogati drvom, uvo- Dne 4. listopada 1879. prosla- našem narodnom pitanju. Ras- ca sa kartama. Tek kad je sudae m lji. A sve dok svaljuje krivdu ze Kalifornije. Osim toga g. vila je vrlo svečano vinkovačka pravlja o istome u vezi sa naj- javno pozvao ostečenike, počeli na n j u? ubija si preduvete, da si Matulic je izjavio, da je Chile gimnazija svoju sto godišnjieu i važnijim medjunarodno-gospo- su se javljati, doselo oko 20. prokrči put, Jer dok neče početi P r U e rata komzumirala velike tada je na svečan način otvorena darskim pitanjima te tek time Stvar je pukla ovako: Posla- i* a diti oko borbe sa svojim nedo- količine našeg hereegovskog du- nova gimnazijska zgrada, koju postavlja put do rešavanja na niku jedne susedne države palo stateima, ne^e raditi ni oko toga, kana od austrijske režije. Posli- je osobno blagoslovio djakova- solidnu osnovicu. Ne bavi se s je u oči, da je njegov novi sluga da bi sebe uzgojio i prilagodio rata tamo je gotovo i žabo- čki biskup Josip Juraj Strossma- za borbu u novim prilikama.. ravljen taj duban. Medjutim 3^er, koji je tom prilikom izrekao Ozbiljno iseljeniško novinstvo ^kile se interesuje za naš duhan, velik govor. U ime upravitelja ! ima zadacu, da nzgaja našeg čo- a za d °kaz torne pokazao je g. vojne krajine generala Filipovi- j konzul pismo, koje je nedavno ča pozdravio je biskupa pukov- { primio iz Valparaisa od na j veče nik Ivan Trnski, hrvatski pjes- | chilenske uvozničke knče duha- nik. U ime gimnazije govorio je j djuje u spomenutoj negativno j na “Importadora de tabacos s. ravnatelj Franjo Marek, a u ime j _••• y i D ” Tim niemmn t.ra či t.vrt.lr?} 7hni’n Oton n Bivši vodja dvorske apoteke na Cetinju i diplomirani ljekarnik u Pragu i Bs. Airesu. Poli ad ja j te ovu jedinu našu lje karnu u kojoj čete dobiti dobar savjet i sve naše lijekove SVOJ K SVOME Kada ud ješ govori našim jezikom Lijekovi se šal ju po poručbi poštom po cijeloj Argentini i nadolazeč.i momenat u razvitim g. Graneros i sudae dr. Avellane- kovom raspoloženju iseljenika P re ko konzula veze sa jugoslo- ra. poljoprivrede, o kojem smo go- da Huergo započeli su energičnu daje vidnog izražaja u takovom venskom upravom monopola Maturanata do danas bilo voriH u proslom broju : agroin- akciju te došli u trag izvrstno obiiku, da bi mogao biti utvrdjen zbog nabavikel potrebnih količi- na gimnaziji 1050. Učenika je od Mr. Ph. Franje Hušpaur (14-37) dustrijalizaciju u zemljama sa organizovanoj bandi prevarana- u mnenju, da je njegovo nazira- na duhana za uvoz u Chile. postanka do danas bilo je upisa- Calle F. QUIROGA 1441 Dock Sud) U. T. 22 - 7596 Avellaneda ogromnim poljanama za brzo ta. nje pravilno, jer je vidi “štampa- Sama. republika Chile izvozi no oko 25.000 što najbolje svje- obradjivanje polja mehaničkim Medju žrtvama ima jedan, ko- n o”, i to ioš kao neku duhovitu mn °ge artikle potrebne i nama, doči o velikom djelovanju _ 1 J . T _ 1 _ • 1 1 ^ ! •• • 1 j J • in AAA -. . . t r/vn Z i ^ -rv /-v A IKA Z ])utem te njihov doskori buduei ji je zakartao u gotovini 40.000, literaturu. \ 7 eIifeo Poujerenje izmedju ostalog i poznatu vunu Prigodom 150. godišnjiee izda- Onaj, koji nije opazio n Ar- “nierino”, koju proizvodi chilen- la je gimnazija svečanu spomc- gentini'ništa drugo nego pojave ska pokrajina Magallanes, koja niču, te je postavljena u gimna- ima največi ugled na london- ziji i spomen ploča. POMPAS FUNEBRES CARRUAJES AUTOMOVI LES (5-39) vredne prezira i rugla, i koji ne¬ žna u čemu je zadača doseljeni- mmmmmiimMimimmmimmimmmiiimiiiiimmmiiimiimmiimmiimmii koje mušterije iskazuju našem JUGOSLAVENSKOM ODJELJENJU ovisi o S A VRŠEN OSTI i BRZINI naše posluge bilo ulaganje na čuvanje ili novčane doznake. "rialu?on U e d kiRtuineTriUke^iz ko “’ Trstom i Istrom Italija, bila uključena u Londonski U- 1 t # # 7Q Ahi»nr7j I o cn i r\ dttat a kojih je bežao, kad se je iselio. Neka ne prti^a^Ted“ja "čitaVj gramce '. Xa Protiv naš položaj V Črnomlju je po kratki bolez- presao je jos preko toga, dan- m v lepi starosti <3 let umrl g. ČASA FALCONE LUIS FALCONE Naše je poduzeče svim Jugoslovenima na Boci poznato zbog umerenih cena i prvovrstne obsluge. koje če biti isplacene na stanu primaoca u gotovom novcu sa povratnom priznanicom zemlji i narodu nekoje pojave A ^ A , • f fe# : 447 velegradskog života, koje niko- dan . a ® lmamo lnarodce ™ utar Josl P Dolta r> dolgoletni mestni j ^ r.u; svojih gram ca: Nemce u Tirol- župan, načelnik okrajnega cest- - 447- LA MADRID - 457 U. T. 21, Barracas 0533 ISELJENICI JUGOSLAVIJE: Za sve Vaše potrebe, odnoseče se na naš rad, obratite se osobno ili pismeno na naše me ne davaju prava tvrditi niti gk . { gl Istri . Tako da nega odbora, ugleden posestnik in .....lit..Hlini.. u šali, da sn ovakovi Argentinci , . . . & ^ - _ _ = “THE DERBY” t _i • 1 - talijanski narod u nikakovom trgovec. 1 aigen ms a z j , ^ ^ obziru ne oseča potrebe gojiti NOV ČASOPIS V LJUBLJA- = T 1 t.^/ii 1 ratn °S duha > koji odbija iskreno NI. Pod imenom “Nova Doba” je E JUGOSLAVENSKO ODJELJENJE PARDO y Cia. I gdje čete biti ugodno primljeni; naši prozorčiči su Vam otvoreni od 8.30 do 18 sati i subotom od 8.30 do 15 sati NABAVLJAMO PUTNE KARTE (šifkarte) za najbolje i najndobnije brodove uz veoma povoljne cijene "-FIRST NATIONAL S a i "fmoSlkv Z 1 “ s ™ »«»•” • začela izhajati uku.no opromljc- E GRAN °d skoro 3,000.000 kv J^__ DALMACIJA. - Na primetbu na smotra za javna vprašanja. E « < « «> <* c | a g OVOr j f a gj zam 0 nekakovom Glavni urednik je dr. A. Kra- = IZJAVA G. LABRIOLE dalmatinskom pitanju, odgovorio mer, člani uredništva so pa dr. =j je: “Treba reči istinu: Dalmaci- J. Bohinjec, B. Borko, B. Boršt- = Poznati talijanski publicista, j a n ij e talijaoiska, nego hrvat- nik, I. Mohorič in dr. Bogomil = g. Artur Labriola,. dospio je 7. sk j ai Samo skrajno neznatan broj Vošnjak. = 0. m. 11 Buenos Aires,^ da odrzi j ma u njo j Talijana (una infima Priporočamo “Novo Dobo na- E _ 10 predavanja o razvitku kapi- cantidad). Istina da nam je bila Šim društvom za njihove čitalni- E puno godina da se bavi ovim specialnim poslom. ----- Služi = 1. — V1 = izvrstno u pogledu rada, dobre robe i umerenih cena. 5 ALMIRANTE BROWN 11)0 — U. T. 21. BARRACAS 2214 E SUCURSAL. EN ASUNCION. PALMAS 126 1 Preporucamo našim čitaoeina ovu Krojačnicu, koja ima več E talizma in njegovim problemima, odredjena Dalmacija u London- lia Kakultetu Gospodarskih Nau- skom Ugovoru, za koji je Ita- ce. BANK »^BOSTON ka. Tom zgodom dao je 8 o. m. lija stupila u rat . A1 - o ; ida se ovdasnjim novmama odulju iz- je smatra lo carsku Rusiju za riiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiifiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiir javu o fašizmu, o njegovoj pogi- po ^ibelj, zbog njezine verovatn (Prva Narodna FLORIDA 99 Banka u Bostonu) - BUENOS AIRES b el j n ost i^ za evropski mir te o intervencije na Jadranu, i zbog miroljubivosti talijanskog naro- n j ez inog imperijalističkog duha da. U tim izjavama ima poda taka lt a lij a želela ju je imati daleko Sucursal “Once”: Pueyrredon 175, Capital Sucursal “Avellaneda”: Av. Mitre 301, Avellaneda za argentinski! javnost, koje su od svo -j ih g Tan ica, da ne bi si za nas tim veče važnosti, jer do- varala za budilce raznih pro- laze sa strana talijanskog jav- b i ema# Zbog toga je zahtevala Imovina 700 miiijuna znatnih dolara kroz 146 godina postepenog liadpretka i 22.000 poslovnih veza po čitavom svijetu. Narodne banke n tJjedinjenim Državama Sjeverne Amerike, su odgovorne pr^d zakonom za sve obaveze svojih podružnica u Inozemstvu. nog radnika. PRIMORJE. Dalmaciju te ju je i dobila. Ali Govoreči o Rusija prestala je biti ono, što g. je bila, promenila se je u silil bez O O 17< Ul< a c-« a miroljubivosti svog naroda, Labriola kazao je: “U ostalom imperijalističkog uznemirH^nja je Italija u ratu postigla sve, u Evropi. Zbog toga Italija odu- što si je stavila za program: več stala je od svojih zahteva po nema Talijana pod soverenosti Dalmaciji, dobivši naprotiv kao tudjih država. Sa Tiroslkom, Re- kompenzaciju Reku, koja nije N: NAJPOZNATIJE VRELO NABAVE JEFTINIH KARATA - POZIVNE KARTE NA O T P L A T U BRZOJAVNE DOZNAKE NOVCA UZ NAPLATU OD SAMO m|n. N." 56 «GOSPODARSTV 0» P&g. 3 SLOVENSKI VESTNIK (SECCION ESLOVENA) Jože MURNOV, Puerto La Plata: Slovenska M aselbina PRVI PRAKTIČNI POSKUS IN PRVE SKUŠNJE L Ob štirih popoldne smo se od¬ peljali iz Buenos Airesa in smo prispeli drugi dan na večer v La Llave. Skozi od Atlantskega oceana pa do tamkaj, se razpro¬ stira vee ali manj sama ravnina. Ta planjava pa se počasi, skoraj neopaženo dviga, tako da leži tu¬ kajšnji kraj že 800 m nad mor¬ jem. Vlak nas je vozil najprej preko rodovitnih žitnih polja, in mimo številnih vasi in mest pro- vincije Buenos-Aires. Ko pa srno prestopili mejq| provineije San- Luis se je spremenila slika po- krajne, žitna polja so zaostajala in sledili so nepregledni pašniki, koder se pasejo neštete črede go¬ vedi. Drugi dan opoldne smo prevozili reko Rio-Salado (Slano- reko), ki tvori mejo med provin- eijami San-Luis in Mendoza. Od te reke naprej pa nas je pelja¬ la železnea po sami pustinji; ni¬ česar drugo ne raste tod kot suhljato, bodičasto grmičevje vseh vrst, ter drugi razni pleveli in suha trava, tupe, imenovana. Pa ni ta zemlja zato tako pusta, ker da bi bila preveč kamnitim, ali peščena, ampak največ zato, ker v teh krajih tako poredko in malo dežuje. Čisto brez življenja pa tudi ta pusta pokrajina ni, ker daje kljub svojemu siroma¬ štvu le še nekaj paše raztrese¬ nim čredam govedi s katerimi se selijo pastirji iz enega kra¬ ja v drugega; pravijo, da se po tej pustinji na vsakih šest hek¬ tarjev more prepasti en goved. Tako približno izgleda pokra¬ jina od reke Rio-Salado pa do pobočja gorovja Andov v svojem divjem stanju. Ta pusta zemlja pa se more spremeniti v plodna polja in vrtove, kjer je posegel človek z veščo roko vmes in kul¬ tiviral naravo. Res, da je ta zem¬ lja nekod tudi peščena, večino¬ ma pa tvori zgornjo zemeljsko plast naplavljena glinasta sipa pomešana z blatom in nekod tu¬ di s humusom, tako da daje zem¬ lja zadosti hranilnih snovi za rastlinstvo, toplote in svetlobe je tudi obilo na razpolago m treba je bilo umetnim potom do¬ vesti še vode, da so dani vsi po¬ goji za uspešen razvoj rastlinstva. Ker tečeta preko teh pokra¬ jin dve veliki reki, ena se ime¬ nuje Rio-Aatel, druga pa Rio- Diamante, ki posebno poleti, ko se topi sneg v vrhovih Andov, zelo narasteta, so napravili v njihovih strugah, potem ko iz¬ stopita iz gorovja v ravnino, močne jezove, ki odvajajo vodo v kanale za namakanje zemlje. Tako so nastale od Predkordi- Ijere pa daleč' ob teku teh rek navzdol v njihovem območju številne cvetoče naselbine. Ena takih naselbin je tudi La Llave. Dva močna bančna zavoda iz Buenos-Airesa, to so Ranco Fran- ees del Rio de la Plata in Ban- eo Espahol del Rio de la Plata, imata v posesti večino zemljišč v onem kraju. Za namakanje teh zemljišč so izgradili do reke A- tuel 27 kilometrov dolg prekop, ki se imenuje matični prekop re¬ ke Atuel (Canal Matriz del Rio Atuel) in ki se cepji v tri manj¬ še kanale, ti pa zopet v neštete jarke, ki dovajajo vodo na naj¬ višjo točko vsake parcele, kjer se razcepijo zopet v manjše dra¬ ge, ki napajajo z vodo njive, sadovnjake in vinograde, ki so nastali tamkaj, koder so poprej iztrebili grmičevje in trnje, ter zravnali zemljo. Od 35.000 hek¬ tarjev zemlje, ki spada pod upra- kolonije La Llave in ki je last omenjenih dveh bančnih zavo¬ dov, so spremenili do sedaj šele kakih 5 do 6 tisoč hektarjev pu¬ ste zemlje; v roidovjitna polja. Del puste zemlje je seveda tudi neuporaben za obdelovanje, ker leži toliko visoko, da se ne more napeljati voda do nje, ali pa leži prenisko, tako da voda, ki na¬ maka polje, na takih niških me¬ stih zastaja in se zbira, ko se ne more odtekati, ter se odeeja iz vode na teh mestih soliter, ki ga prinaša voda razstopljenega .s se¬ boj. Soliter pa je škodljiv ako se ga nabere preveč v zemlji, ter na takih mestih usahne rastlinstvo. Zemlja, kjer se je nabralo pre¬ več solitra se pozna, po tem, ker na takih mestih soliter cvete iz zemlje tako kot kaka močna sre- žasta slana. Zemljo, ki vsebuje preveč solitra, ali ki je prepe- ščena za enkrat ne prodajajo. II. Cena in kakovost zemlje. Zem¬ ljo pa, ki so jo potrebili, zrav¬ nali, preorali in pripravili za namakanje, pa prodajajo po 500 do 600 pesov en hektar. Neobde¬ lana zemlja, kjer je treba šele potrobiti grmovje in trnje in drugi plevel, ter jo zravnati, da se more zalivati, pa stane 250 pe¬ sov erT hektar. Vendar pa pravi¬ jo, da je boljše kupiti obdelano zemljo kot pa pusto, ker s tako so dve leti samo stroški in delo pa malo pridelka, med tem ko oni, ki kupi zemljo na odplače¬ vanje potrebuje takoj pridelek, da more odplačevati kupnino. V ostalem pa je odvisno od kako¬ vosti zemlje, nekaj pa od vrste naseva ali nasada, kakšen da je pridelek na novoiztrebljeni zem¬ lji- V splošnem ločijo, v onem okraju dve glavni kakovosti zemlje: 1) Na blataisto-ilovnatih tleh (prsteni zemlji — tierra gre- dosa), kjer se je odsedlo zadosti blata in se nabralo na zemeljski površini že nekaj humusa (črne prsti), se pridela tudi na novoiz¬ trebljeni in izravnani zemlji do¬ bro, ako se pri izravnavi (nivela- eiji) zemljišča, kar je potrebno v svrho namakanja polja, vrhnja prstena plast ni zasula in se niso odkrile spodnje glinaste še rode TOVARNA ALI ZEMIJA Vsem slovenskim citat el jem ki razumejo vsaj nekaj hrvatski, toplo priporočamo, naj prebere¬ jo Članek vodje zagrebškega iz- selj. komesarijata, dr. Aranicke- ga o izseljeniškem vprašanju. Članek dosega svoj vrhunec na mestu, kjer pisec na kratko in zelo jasno označuje smer, v ka¬ teri se giblje razvitek svetovne gospodarske krize posebno za de¬ lavca: vsled racionalizacije v tovarniškem delovanju bo po svetu potreba čim dalje manj delavcev. To mora zanimati po¬ sebno nestrokovnega * (lelavca- kmeta. Ti bodo najpred odlete¬ li. Ostajali bodo najsposobnejši delavci za obslugo vedno bolj kompliciranih strojev, a za po¬ enostavljeno delo se bodo borili poklicni delavci, da ostane njiho¬ vim drugom in otrokom. Vsled tega bi bilo tako važno, da bi se iskalo pota in načine, kako da bi naš kmetski izselje¬ nce mogel doseči, da ne bi moral v tovarno, kjer ni ne tič ne miš, temveč da bi mogel priti (če je že enkrat v tujini a ni strokovno izobražen) do tega da bi obdelo¬ val svojo zemlja. Raz ven zaradi te svoje gospodarske in socijalne važnosti zasluži to vprašanje vso pazljivost radi svoje težavnosti. Doslej ekstenzivno obdelovanje polja v žitnem predelu se zelo hitro industrializira. Treba je za vzdržan je konkurence vedno več strojev, cene zemlji in na¬ jemnina se dvigajo, vedno več je treba kapitala za delo na svoj račun. Zato je kriza letošnje leto po nekaterih krajih, vsled vre¬ menskih nezgod, posebno zato. hujša, kot bi bila sicer, ker so kmetje brez denarnih rezerv. Ži¬ večega od danes do jutri ga vsa¬ ka vremenska ali tržna nepravil¬ nost spravi takoj v najhujšo za¬ drego. , Edina pofc ki more ob dovoljni vztrajnosti denarno šibkega za¬ četnika pripeljati do cilja je in¬ tenzivno in mešano obdelovanje manjšega kosa zemlje, ki ga mo¬ re dobiti na letne obroke. Žali- bog Argentina še ni prišla do te¬ ga, da bi bila vzela reševanje te¬ ga vprašanja v roke v večjem merilu, da hi prišle na trdno pod¬ lago znatne množice doseljencev, ki ne vedo ni kod ni kam. Prvi in seve primerno skro¬ men poskus zavednega našel j e- nja je bil napravljen s strani Slovencev brez pomoči z nobene strani v Slovenski Naselbini v La Llave. Prvi dve, najtežji leti sta za nami. V prvem navdušenju s strani Uprave zaradi dobrih lastnosti Slovencev je bil nastavljen že prvi slovenski uradnik, ki je bil pa po par mesecih zopet odpu¬ ščen, ker so se pokazali nekateri naši ljudje preveč tudi s senčne strani ter je prišlo razočaranje. Da se pridobljene skušnje ne iz¬ gube, smo naprosili g. Murnova, na nam opiše svoja opažanja in utise. Odzval se je tako, da smo bili zelo ugodno presenečeni. Me¬ sto enega ali dveh člankov mu je narastel spis v celo knjižico. Mi objavljamo sestavek tako kot je napisan, ne da bi kaj dodali ali izpustili. Moremo trditi da je to v Južni Ameriki prvi jugoslovanski stro¬ kovni opis enega konkretnega slučaja in enega izmed raznih ti¬ pov naseljevanja in obdelovanja zemlje v Argentini. To ni več prepisova,nje službenih, splošnih ali reklamno-prodajnih podat¬ kov, temveč opis življenja. Če bi se dobilo slične opise drugih ti¬ pov naselbin, kot iz žitnega pre¬ dela, iz Čaka, Misijones, Formo- se, Santa Cruz itd. potem bi se šele imelo pravo podlago za si¬ stematičen načrt, kako izkoristi- ti možnosti in premagovati teža¬ ve, ki jih nudi Argentina onemu delu doseljencev, ki ne morejo ali ne marajo v tovarniško obrt¬ no ali trgovsko delo. Da spis ne bo preveč raztrgan, bomo gledali, da ga objavimo v čem večjih oddelkih. Zato naj čitatelji ne zamerijo, če med tem ne bo v slovenskem oddelku vee krajših sestavkov. zemeljske plasti. 2) Na glinasto svižačtih tleh (peščeni zemlji — tierra ar en osa), ali kjer je gli¬ nasta sipa pomešana le s prav pičlo prstjo, pa v začetku ko se začne obdelovati, zemlja bolj sla¬ bo rodi, z obdelovanjem in zali¬ vanjem pa se v teku let glinasta zemlja zboljša, ker se tvori od rastijinstva humus in ker voda tamkajšnjih rek prinaša s seboj mnogo mineralnih razstopin, ki se pri namakanju polj odsejajo iz vode in gnojijo zemljo, ki se zaliva. Razlika med glinasto-svižasto in pa blatasto-ilovnato zemljo je prav očividna ob dežju: Kjer vodi pot po glinasto-svižastih tleh, ki se ob suhem vremenu meljejo in kopljejo pod nogami, so po dežju tla strnjena in pot gladka, medtem ko so blatasto- ilovnata tla ob suhem vremenu trda in prašna, ob dežju pa se 'stopinja pogreza v blatu. Prste¬ na blatasto-ilovnata zemlja ima pač večjo rodovitnost, zato pa je nevarnost večja da se nabere v njej preveč solitra, ker ne more voda pronicati in izpirati iz nje soliter. Najboljše se obnesejo mešana tla, prsteno ilovnata zem¬ lja pomešana z glino, ki se mo¬ rejo najboljše uporabiti za vse vrste nasevov in nasadov. Vsaki del polja pa mora malo, čisto za. malenkost viseti, da se more voda ki zaliva zemljo tudi na rahlo odtekati, ker pri tem iz¬ pira in izlnžuje preobili soliter, ki se drugače nabere v zemlji. Od plitvin, kjer se voda zbira in zastaja, pa je treba izpeljati od¬ točne jarke, imenovane “des- ague”, da v nje pronica voda, ki izlužuje soliter. Odtočni jarki se izlivajo v odtočne kanale, kateri so za vsako namakovano ozemlje neobhodno potrebni, ker je dru¬ gače isto izpostavljeno nevarno¬ sti, da se zasolitri. III. Kupni pogoji: Od kupne vred¬ nosti zemlje se plača 10% v go¬ tovini ob podpisu kupo-prodajne listine, ostanek pa v desetih let¬ nih obrokih. Poleg vsakoletnega obroka za odplačilo dolga, pa je treba plačati vsakikrat tudi za eno leto naprej 6% obresti za še neizplačano kupnino, potem zem¬ ljiški davek, ki se pobira letno po 6 pr o mil od cenjene vredno¬ sti zemljišča in potem pa letni prispevek za vzdrževanje kana¬ lov in namakovalno službo, kar znaša letno po 7 pesov od hek¬ tarja. Orodje, živali, seme in materi- jal za zgradbo koče, ne dajejo več na kredit, ker se je izkazalo, da taki ki pridejo čisto praznih rok in vzamejo vse na kredit, po¬ tem preveč zalezejo v dolgove in obresti preveč obremenijo njih dolg; zato mora začetnik razpo¬ lagati s vsaj toliko denarja, da plača v gotovem 10% od kupni¬ ne za zemljo in si more nakupiti najpotrebnejše orodje, živino in seme, ter se preživljati do prve žetve. Kdor pa razpolaga z več sred¬ stvi in želi plačati del kupnine v gotovem takoj ob prevzemu zem¬ ljišča, pa naredi vseeno boljše da podpiše pogodbo na odplače¬ vanje v desetih obrokih, ter pla¬ ča ob podpisu ali črez eno leto, ko. zapade prvi obrok, toliko obrokov vnaprej, kolikor mu sredstva dovoljujejo, zakar do¬ bi povrnjenih 6% obresti od v- naprej plačanega zneska, med¬ tem ko onemu, ki kupi zemljo proti takojšnjemu plačilu v go¬ tovem, ne povrnejo zato nič obresti. Od zahteve, da se plača 10% od kupne vrednosti zemlje v go¬ tovem ob podpisu kupo-prodajne listine, uprava nemore odstopiti, ker drugače bi se moglo zgoditi, da bi novi naseljenec po prvi žetvi, še predno bi plačal prvi obrok na račun kupnine, pride¬ lek vnovčil in izginil, brez da bi upravi kaj plačal za enoletno vživanje zemlje. Po vsem tem kar sem povedal, bi moral novi naseljenec, ki bi hotel prevzeti 10 ha obdelane zemlje, razpolagati približno s sledečo svoto denarja: 10% od kupnine 10 ha a $ 500.—, to je od $ 5000.— iznosi ... $ 500.— za najpotrebnejše po¬ ljedelsko orodje (oralo, rastron, se¬ kira, motika, vile, lopate i.t.d.) pri¬ bližno ...». ” 150.— za bodečo žico da o- gradi čakaro (kme¬ tijo) . ” 50.— za) dvojno konjsko vprego . ” 50.— za dva konja . ” 200.— za semenska žita in krmo . ” 75.— za nakup prašičev in kokoši . ' 75.-- za preživljanje dveh oseb 1 leto dni po $ 1.— na dan .... ” 350.— $ 1450.— To so predvideni stroški za najnujnejše potrebščine, ker pa pridejo gotovo še kaki izdatki za razne nepredvidene potrebe, se lahko trdi, da mora razpola¬ gati bodoči kolonist najmanje s 1500.— pesov. Pri tem pa seveda niso vraeunjeni stroški za zgrad¬ bo hišice, ker za začetek si mo¬ re postaviti vsak sam zasilno kočo (rancho). Uprava mu stavi na razpolago par vrbovih dreves za ogrodje koče, stene preplete z dračjem in omeče z ilovnatim blatom, strop pokrije tudi z dračjem in zagrne črez plast ilo¬ vice, pa ima zgrajeno za silo bi¬ vališče, kakršna se vidijo tudi po južnih krajih Jugoslavije. Kdor pa si hoče zgraditi bolj¬ še stanovanje sezidano iz opeke posušene na solncu in ometano z ilovnatim blatom, kakor je po Argentini na deželi navada gra¬ diti stanovanja ta pa mora ra¬ čunati seveda s toliko večjimi iz¬ datki. IV. Pridelki: Prideljujejo v nasel¬ bini La Llave največ deteljo (lu¬ cerno) za krmo kakor tudi za se¬ me, potem pa koruzo. Nadalje se prideluje tudi pivovarniški jenmen ter krompir in nekoliko fižol ter drugo sočivje in zele¬ njava. Najbolje pa odgovarja tamkajšnjim podnebnim razme¬ ram in kakovosti zemlje gojenje vinske trte in sadnega drevja, zato pa so vinogradništvo in sa¬ djarstvo tudi glavni viri dohod¬ kov iz kmetijstva v mendoški provinciji. Vendar pa pridelovanje de¬ telje in koruze za enkrat prevla¬ duje v naselbini La Llave. To pa zato ker sta se banki, ki sta lastnici ondotnih zemljišč, šele pred sedmimi leti odločili za kolo¬ nizacijo v La Llavah, tako da se večina naseljencev nahaja še v teku doplačevanja kupnine in so potemtakem navezani na vsako¬ letni dohodek od zemlje, ki ga jim najhitreje dasta detelja in koruza 1 , ter jim ne preostala sredstev, da bi zasadili trto in sadje v večjem obsegu. Ker je tudi za novega naseljenca, ki razpolaga s pičlimi denarnimi sredstvi Tn rabi takoj dohodek, pri tamkajšnjih razmerah za za¬ četek najbolj priporočljivo pri¬ delovanje detelje in koruze, se bodem pri opisu o pridelovanju teh pridelkov malo več pomudil. Detelja lucerna (alf alf a) ima sledeče prednosti: Uspeva dobro tudi na glinasto sipastih tleh, ker požene korenine baje do 4 m in še več globoko tako da je v stanu kljubovati uspestao suši, ter stvar j a preperevanje pešče¬ nega sviža in tvorjenje humusa, tako da s tem izredno zboljša tudi peščeno sipasta tla. Poveže s koreninami kliska sipasta tla in pokrije z rušo v vetru giblji¬ ve vrhnje svižaste plasti. Na¬ dalje je detelja v stanu zamoriti neke vrste plevelasto suho travo imenovano “tupe”, ki se najde v obilni meri na neobdelani in ne- iztrebljeni zemlji v tamkajšnjem kraju. Ta plevel, tupe, je silno odporen proti suši, ker požene korenine tudi več metrov globo¬ ko do vlage, predere in prepreže korenine trte in sadnega drevja da začne na tem hirati in zamori tudi druge pridelke na polju in vrtu. Zato je treba povsod, kjer se je tupe razpasel, istega pokon¬ čati, da morejo uspevati na sevi in nasadi. Koder je enkrat iz¬ trebljen in se zemlja obdeluje tam se več ne povrne. Od tupe plevelnato zemljo je treba pre¬ orati in zasejati z deteljo, ki je bolj žilava od plevela in istega zamori ter osvoji zemljo sebi za rast. Kdor pa hoče izrabiti od tupe plevelnato zemljo takoj za vinograd' ali kako drugo svrho, pa mora pokončati tupe z več¬ kratnim oranjem, s čimer mu vedno sproti poreže korenine in kali in ga s tem prisili da na¬ posled zamre. Najbolši čas za sejati deteljo je jesen, da se do zime že neko¬ liko obraste in da spomladi čim- preje košnjo. Pa tudi tekom zi¬ me do meseca avgusta je še čas za Setev detelje, kar pa se jo se¬ je kasneje, pa ne da prvo leto več kot dve košnji. Vode jeseni in pozimi ob setvi detelje navad¬ no ne manjka. Zaliva se zemlja pred setvijo ali pa se vsej e v su¬ ho zemljo in se potem zalije; drugič se zalije črez dva tedna, ko se že vzeleni, pozneje pa cim večkrat se zalije, tem hitrejše raste. Po košnji je treba skrbeti, da se deteljišče takoj zalije, da detelja čimpreje zopet požene in zasenči tla. Ako pa le ni takoj po košnji vode na razpolago, pa priporočajo, da se pokošeno de¬ teljišče prevleče s posebno bra¬ no, kar baje preprečuje, da se zemlja preveč ne izsuši. Uprava ima tako brano na razpolago za posoditi kolonom v uporabo. Laklio pa se seje detelja tudi skupaj z ječmenom, namreč obo¬ je naenkrat, in ko se ječmen po¬ kanje se kosi na isti njivi še dvakrat detelja v letu. Potem se lahko seje detelja tudi med ko¬ ruzo takoj po prvem zalivanju koruze, da se do zime še more obrasti. Seveda je treba pri seja¬ nju med koruzo posejati še en¬ krat toliko semena kot običajno, ker se ga dosti pogubi in se ne¬ kaj detelje potepta pri obiranju koruze in čiščenju strnišča. Ako je spomladi v septembru zadosti vode, da se deteljišče, ta¬ koj ko začne gnati, dobro zalije in ako je mogoče tudi med letom vedno pravi čas zalivati, potem se morejo doseči tudi štiri košnje detelje na leto, (prva koncem oktobra ali začetkom novembra). Radi pomanjkanja vode spomla¬ di, pa je v La Llavah prva koš¬ nja navadno precej kasna, tako da se štiri košnje tudi na novem deteljišču le izjemoma dosežejo. Ako vzamemo, da da vsaka košnja 3 tone suhe detelje, kar se smatra že za dober pridelek, potem bi dale tri košnje letno 9 ton detelje na hektar. Cenimo eno tono prvovrstne detelje (ze¬ lene in brez plevela) po 20 pesov od tone (navadno velja več), po¬ tem bi prinesel 1 hektar detelje okrog 180 pesov bruto dohodka. Od tega pa je treba odbiti pri¬ bližno šestdeset pesov za stroške sejanja in spravijanja^ na hektar in potem pa posebej še stroške za prevoz na kolodvor in tovor¬ jenje vagona. Mesto za krmo gojijo nekateri deteljo tudi za seme. Povprečni daie 1 hektar 300—500 kg. de- NAROČNINA NA NAŠ LIST. “Revisfca de la Union”, glasilo vse slučaje in enkrat za vedno — Sedaj ko smo dosegli, da naš zveze podjetnikov “Union Tal le veljavno mero pridelka, ker je iist izhaja po 2 krat mesečno in res de Calzado”, Galic Boedo preveč činiteljcv ki pridejo pri da smo dodali za polovuco več 1930, Bs. Aires. Smotra se peča tem v vpošUv. Množina in kn- vsebine, namreč 6 namesto 4 stra- s strokovnimi in poslovnimi v- kovost pridelka odvisi namreč ni, znižujemo LETNO NAROČ- prašapji. iz kožarstva, obuval- v prvi vrsti od kakovosti zemlje NINO od deset NA PET PEZOV. ništva, krznarstva in sorodnih in podnebja z vremenom potom Komur je tudi toliko težko pla- strok. pa v enaki meri tudi od veščo čati na enkrat, naj se naroči na ROJAKOM PRIPOROČAMO s1i in marljivosti kmetovalca, da pol leta. $ 2.50 more poslati tudi izdelovjhlnicd ovratnic “(Linica P rav »bdela zemljo, da izbere v poštnih znamkah, v dobro za- de Corbatas .Hočevar.” ulica San P ravo vrsto pridelka in dobro pečatenem, priporočenem pismu. Martin 607, kjer morejo dobi- seme, ter da ob pravem času seje Naslov za vse pošiljatve je: PE- £j soliden izdelek mnogo cenej- ' n za J* va - RIODICO “GOSPODARSTVO”, g e kot ])0 trgovinah. Ječmen pride samo pivovarni DOPISUJTE Reconquista 268, Buenos Aires. NAKUP ZEMLJE Roja ski v v P 0Štev > k( “ r .i<‘ mendošk« . -u- Opisujte nam kom> ki bi hoteli kupiti v Slo- p !™ varna na ^! Sji in 8kora > ^ Vi vsi, ki delate po kampu, po venski Naselbini zemljo, a še ni- £j™P ec . za , 7 , okra f: estancijah itd. življenje in delo ma j 0 dovolj denarja, sporočamo, ' . \ a so " fl u P la « a leda.) ta ko, 1,.« j. .pital g. Murnov d. j. Up,-at tbl.nila priti jim >TZ[ Mendozo. Čeprav še nimaš svoje vštric s tem, da je glede Sl oven- V Is ( ‘! n u . na . ( zemlje, in se mučiš z lopato in cev odstopila od pogoja, da se ] k N / Ul , <1 (,ru L y| pndc- krampom po železnicah itd., od- ])ro d a samo tistemu, ki gre takoj obra / J , 0 pri oči, opazuj, premišljuj, in pe- ^ orj . Interesenti morejo kupiti b f ‘T W vidi* rm«liQ in -n \ i ?• , ! dozori decembra, m takoj ko se skusiš! Kar po domače napiši, če pre -j pi er so ter mirno varčevati " • 7 ' ' , udoma pi ne na dolgo, pa na kratko bomo L r jS še manjka Med Vem se ° rje ™ vs ^ a l‘ ko ’ Žp +11 mulili Roš videl kadar J , č , lm ° fll ‘ S ° bol ' ]Se ’ da S(! ž(> z ze tu opilili, j^o s videi, kaciai kupec more domeniti s katerim ■ - AT . nm izide tvoj dopis v časopisu, boš 0( j že naseljenih rojakov da ime- v G , ® . v' ' 3 ' ! . koli 7»lovniien kot op bi vse svo V- +A , ’ 1 P° zetvi ječmena s deteljo. Ako bolj zalovoljen, kot ce bi vse svo vzame zemljo v obdelovanje, ker pridela na eni njivvi samo je znance obalmcal v neaeljo po- jo že tako ■ poleg, kupljenega L mei [ v M Jjjo da se ta- S„mo enkrat poskusi, P« ™ p.večinVna 30^40% od p’ i- "odbi^^ S. ledf. 'mZZ ^ ^ . i **i*i*i ^ el lt a, z a. 11 Iv a. Aa ta način račnn ^flrnhlienetm in slabega poldne v pueblu ali kampamen- & : veta jemljejo v najem od Upra- J T • • , l ■ tu. Samo enkrat poskusi - SVeta ’. V „^ a;|e “J >a V 1 ’™ ne krijejo stroški, ker pivovarna nadelo in n ero vTo^nniatSi' iNa u ‘J™" 1 ražun zdrobljenega in slal na delo m pero v roke prijatelj. se zem lja med tem z obdelova- da ne ostai1p skorai n ;z do _ ČEVLJARJEM Id hočejo biti njem zboljšuje, in že nekaj nese. bi £, ak 0 ni poset doS le- obvescem o novostih msvoje stro- - Zemlje se ne prodaja neoze- t ina. Sejati je treba ječmen je¬ ke, priporočamo mesečno smotro nemm, temveč samo družinam. senij da se do zime že malo obra- ste in je spomladi hitrejše pri- pravljen za rast. Pred setvijo se teljnega semena na- leto. Gena se- daj med kmetovalci tamkajšnje mora zemlja namočiti, prvič pa mena se zelo menja, premlačena naselbine polagalo prav malo se zaliva šele spomladi, ko je že detelja pa se prodaja za 1/3 ali važnosti. Vsak je sejal kar mu toliko odrastel, da se ne potopi 1/2 cenejše kot prvovrstna. Pre- je prišlo pod roke. Najbolj v na- v V odi, ker se ga's tem preveč C6j enako ceno kot premlačena vadi je „ bila barvasta rosami o izgubi. Sicer pa pove tudi sani, ime tudi^ plevelnata detelja, ki koruza precej grobega zrna. Pre- kedaj rabi vode, ker začne posta¬ je pomešana z manj vrednimi teklo spomlad pa je uprava na- jati takrat ovenel in mu porume- travami. Zato je najpametnejše, ročila in razdelila med čakarer- n ij 0 spodnji listi, kadar se primeša detelji že pre- je en vagon izbrane barvaste se- Fižol pravijo da se ga tamkaj več trave in plevela, da se de- menske koruze, imenovane kva- najbolje obnese sredn jevelika, teljišče zopet preorje za koruzo renton. Ta vrsta koruze je fine- okroglasta. vrsta bele'barve ki ali drugi pridelek. ga teškega, polnega zrna, ki da- ga nazivajo Caballero. Videl’ pa Naj omenim še to da je treba je od vseh koruznih vrst največ S em tudi drugo vrsto rudečkaste znati bale posušene detelje, ki moke in najmanj otrobov. Po- barve, ki je podoben kranjskemu se ne proda takoj, dobro zložiti praše vanj e na žitnem je za fino ‘fižolu, za katerega sem slišal, da v kopo, da jih ne premoči dež koruzo vedno veliko večje, da se t U( ji dobro obrodi, ako pride kaka nevihta, ker pre- ta vedno veliko lažje in boljše Tamkaj imajo navado, da se- močena detelja postane začrnela proda kot pa navadne mešane vr- j e j 0 nizki fižol* na roko in potem in plesniva ter se potem prav ste. Preteklo jesen se je v La zavlečejo z brano. Nikakor pa se slabo proda. Llavah plačevalo za navadno ko- nesm e saditi pod brazdo kot ko- P o vsem tem se priporoča za- ruzo $ 7.— za 100 kg postavljeno ruza> ker tako globoko sajen bi sejati z deteljo predvsem novo- na vagon, čisti kvarenton pa je ne mogel vzkliti. Vtis okor a steči »iztrebljeno in izravnano zemljo, veljal istočasno $ 8.—, je bil to- fižol pa sadijo seveda v vrsto, posebno še ako so tla sipasta, ali raj za $ 1.— dražji pri kvintalu. ker se tako lažje zaliva in oko- preraščena od plevela tupe, po- Potem pa pravijo, da je tudi pri- ]jči. tem pa je posebno primerna de- delek pri kvarentonu večji. Za- y stročji fižol se bolj slabo telja tudi za kolobarjenje s ko- toraj je v Mendozi, kjer zemlja prodaja, ker v naselbini sami ni- ruzo. v . tako draga in žetev ob rednem ma zadosti odjemalcev. Od suhe- Prvovrstna, lepo zelena m ci- zalivanju skoraj zagotovljena, le ga izzorelega fižola, pa se tamkaj sta detelja se vedno lahko spravi setev finovrstne koruze na me- vdomačeni Caballero lahko spra- v denar. Najboljša cena se dose- stu. Sejati pa je treba kvaren- v i v denar v naselbini sami, ki že. navadno preko zime. in na ton bolj gosto, ker požene iz ga veliko konsumira. Ima pa je- spomlad, ker takrat najbolj vsakega zrna samo eno steblo in se ni, ko ga vsak biti vnovčiti, manjka krme in rabijo po vino- ne pristavlja stebel kot nekatere navadno slabo ceno. Zato se iz- gradnih delih mendoške provin- druge vrste, zato pa je ono bolj .plača onemu, ki ima dobro cije dosti krme za vprežno živino polno in da bolj teško zrno. Na shrambo, da ga čuva do zime ali pri delu v vinogradih. Potem pa 1 ha se poseje približno 15—17 ce ] 0 ( \ 0 spomladi, ko ima naj- se lepa detelja mešana s tropi- kg koruze pri sejanju na roko, boljšo ceno in ga navadno pri- nami ali melaso in otrobi v Ar- pri sejanju na mašino pa manj. manjkuje v naselbini, gentini dosti rabi za krmo molž- Obiranje koruze se začne v La Po mesth vzhodne Argentine if| živjtne kakor fudii vprežne. Llavah v aprilu in se konča z j e ze i 0 priljubljen za jed fižol Detelja slabše vrste pa se navad- junijem. Ceni se da se pridela na velikega ploščnatega. zrna, bele no prav slabo prodaja, ker je 1 h a ob dobri letini povprečno barve, ki mu pravijo poroto de malo popraševanja za njo in ne 20 kvinta! o v (2 toni) koruze, ki ma nteca (masleni fižol) in ima prenese prevoznine na veliko da- bi imela po ceni, kakršna je bila v teh krajih tudi dobro ceno. 1 j a v o; najlažje se spravi v do- lani v jeseni približno vrednost etos. Fakin je nasadil v La Lla- nar kadar je velika suša po ži- 150 pesov; od tega pa je treba vab za poskusu jo nekaj te vrste vinorejskili krajih. # odbiti kakih 60 pesov za stroške fižola; kako je izzorel mi sedaj Koruzo kaže sejati na novoiz- sejanja in spravljanja in posebej § e n i znano. Malo teško pa bode trebi j enem in izravnanem zemlji- § e prevoz na kolodvor. doseči za te vrste fižol v on dot- šču le tedaj ako je^ zemlja dosti Najboljše je prodajati koruzo nem kraju primerno' ceno, ker prstena. Peščeno sipasto zemljo takoj ko je zrožena, ker je ob tamkaj nima odjemalcev, ki bi ali od tupe plevelnato zemljo pa žetvi kupčija s koruzo najživali-* bili v stanu plačati ga po taki je treba naj prvo izboljšati s par- ne jg a j n potem pa tudi zato, ker ceni kakor se trži po mestih na letnim detel jen jem. Koruza na se v y re ga.h koruza še zelo usuši. vzhodu. isti njivi le 2—3 leta dobro uspe- j>es da bi se pozneje večkrat mo- Predno se fižol sadi je treba va potem pa jo je treba zame- gf a d 0S eči boljša cena, vendar zemljo namočiti in ko vzeleni se njati z drugim pridelkom, naj- p a se ra di usušitve vedno skoraj mora zalivati vsakih osem dni, boljše deteljo. toliko izgubi na teži, kolikor bi dokler ne začne zoreti. V La Llavah sejejo koruzo od se p 0zne j e pridobilo na ceni in Krompir zahteva, dobro prste- začetka oktobra naprej, ker ra- p 0 f em p a j e dobiček na morebit- no zemljo, ki je le malo mešana čunajo da z mesecem oktobrom nem d v i gll cene vedno problema- s peščeno sipo in potem pa je mine nevarnost spomladanskih tičen. Ker pobira tamkajšnja treba za krompir zemljo tudi po- pozebkov. Traja pa setev koruze U p rava najemnino od zemlje ki gnojiti. Čakarerji pa razpolagajo do srede decembra, kar pa je kas- ( f a j e v najem, v odstotkih ])i*i- tamkaj prav z malo gnoja, ker neje, pa je prepozno, ker je nevar- d e ]p a? j e tudi ona vsako leto ve- večinoma nimajo! druge živine nest, da jo jeseni ne popari sla- pk prodajalec koruze. Zato je kot konje za delo in prašiče za na predno izzori. Radi pomanj- za m alega čakarerja najprimer- dom, ter nimajo nikjer hlevov kania vode pa jo navadno v ok- ne jg e? ( j a poveri svojo koruzo kot je pri nas navada ampak sa- tobru še prav malo morejo sejati U p rav j v prodajo, ker doseže ona, mo ograjene staje imenovane in se začne glavna setev šele z p ro daja veliko količino, vedno “koral”, kamor vganjajo živali, novembrom. Za koruzo je treba boljšo ceno kot pa posameznik. Gnoj bi se najlažje dobil po go- zemljo Vsaj dvakrat preorati; številke o količini pridelka ko- vej ih stajah, ki se najdejo po ^ T * T ^ j ruze in detelje na 1 ha, ki sem n eiz trebi j enem polju v okolicah priliki setve, ker se seje poc S p re( j a j navedel, so samo pri- naselbine. Seveda bi prišel pre- , brazdo. Pred setvijo se mora ' bUžne . y nekaterih s i u 5 a j|h se cej drag dovoz za onega ki ni- zemlja zaliti, da se vseje v viaz- pridda veg; dost , ikrat pa tudi ma svoje vprežne živine in voza. no zemljo. . v manj. Hotel sem na podlagi po- Zgodnji krompir sadijo že Mislim, da imajo do sedaj ae pragevan j povedati le poprečno septembra, pozni pa mora biti samo dva stroja za sejanje v celi yigin0 pridelka na ha> ki se do- tudi do kraja oktobra vsajen. koloniji, ker je se malo toliko geže tagas ob normalni letn i in Seme pravijo da morajo vsako premožnih kmetova, cev (caica- sedanjih običajih) obdelova- leto obnoviti in pripeljati iz pro- rerjev), da bi si jih mogli na- ^ y La Llavah Potem pa j e vincije Santa Pe ali Buenos-Ai- baviti in so kmetije (cakare) ve- ^ gisto nem0 o5e dognat i za (Sledi na 6. strani) činoma premajhne da bi se ene¬ mu v doglednem času izplačali. Zato sejejo, kakor omenjeno, ve* činoma pod brazdo; eden reže z oralom brazdo, drugi pa zadaj trosi koruzo po brazdi, nato se vreže ena ali dve prazni brazdi in zopet po eni nameče koruza. Vsipanje koruze v tamkajšnjem kraju ni v navadi; pravi¬ jo, da se tako še boljše vkorenini in kljubuje _ mo¬ rebitnim viharjem in da je na ravpi njivi manj e izhlapevanje vlage. Prvo zalivanje koruze je na mestu malo pred cvetenjem, sicer pa pravijo, da rastlina že sama pove kedaj ji prične posta¬ jati sila za vodo, ker se takrat začnejo listi povešati in zvijati. Kasneje mora dobiti še en zaliv in z dvema zalivoma pravijo da koruza ravno za silo shaja. Še to naj omenim, da takoj ko pogledajo kali koruze iz zemlje, nekateri čakarerji prevlečejo njivo z brano, da pretrgajo vrh- f njo izsušeno prsteno skorjo. S j tem se mnogo pomaga kalem pri- | boriti si pot na dan in se jim j včasih par dni pridobi na času. j Potem pa je tudi tako, da vsako bitje, ki se v mladosti krepko razvije, celo življe v ije lažje in l bolje uspeva. ! Na izbiro semena se je do se- * Praktični Priručnik HRVATSKO ŠPANJOLSKI $ 1.—, postom $ 1.30 Učna Knjiga ŠPANSKEGA JEZIKA $ 1.50, s pošto $ 2. — BANCO GERMANICO, Av. L. ALEM 150, Buenos Aires . r. PEDRO PANDOL TADIČ Pravni Savjetnik i Pravni Zastupnik. Poslanstva Kraljevine Jugoslavije u Buenos Aires. Posreduje u svim slučajevima gradjanske, trgovačke i kaznene naravi. Naplate sudbenim i izvanrednim putem. 1GOVORI JUGOSLOVENSKI! SARMIENTO 1011 (41-48) Telefon: 35 Libertad 0305. 5^ Kat. Doktor N. V. MILOSLAVIChI ! i Špecijalista za kožne bolesti, sifilis, kapavku, i mokrače organe. — Otplata NA OBROKE. Konzul to rij otvoren od 3 do 7 y 2 , ndjeljom od 10 do 11 sati. .. Govori našim jezikom i njemački. Telefon: U. T. Retiro 0308 LAVALLE 310, I. p. Pag. 4 «GOSPr DA R S T V O » N.° 56 FR A N‘USKO - SRPSKA BANKA PARIŠ, BEOGRAD, LONDON, SKOPLJE, BITOLJ, NIŠ, KOS. MITROVIČA, SOLUN. Osnovana 1910 god. Osnivači i najveci akcionari su: BANQUE OTTOMANE — BANQUE DE PARIŠ ET DES PAYS - BAS i SOCIETE FINANCIERE D’ORIENT čiji kapitali i rezerve iznose više od 4 . 000 , 000*000 dinara. AKO ŽELITE DA STE SIGURNI ZA SVOJ NOVA C I DA VAM ON DONOSI SIGURNIH 6 J4 o|o (šest i po od sto) GODIŠNJE VI GA ULOŽITE U NAŠU BANKU Ko želi veci interes na uloženi novac, neka se za uslove obrati pismom na nas, pa ce- mo mu odmah javiti uslove. Imajte na umu američku poslovicu “SAFETY FIRST” pa s toga pazite kome povera- vate svoj teško zaradjeni novac. Kod nas ste sigurni a imate i dobru kamatu (interes). Imamo i sada veliki broj ulagača iz Južne i Severne Amerike i Kanade. . ULOŽENI NOVAC ISPLAČUJEMO ODMAH I BEZ OTKAZA - SAMO MORA DA NAM SE POŠALJE KNJIŽICA. Dinar je stabilan, te nema bojazni za gubitak. Novac možete slati u čekovima ili pismenom doznakom u Dolarima ili Dinarima, te ga kao Vaš ulog upisujemo na Vaše ime u Dinarima, ili novac u starom kraju Vašim obiteljima isplacujemo. Najbolje da pošiljku novca Vašo j rodbini ili na ulog vršite preko BANQUE FRANCAISE ET ITALIENNE POUR L J AMERIQUE DU SUD ANGLO-SOUTH AMERICAN BANK LTD. i ERNESTO TORNQUIST & CO. LTD. koje stoje s nama u neposrednoj vezi i koje če Vas najbolje posluziti. Pišite na svom maternjem jeziku. Naš je naslov FRANCUSKO - SRPSKA BANKA (44 - 50 ) BELGRADO (YUGOSLAVIA) — EUROPA puštaju — tko nema poziv od litrerskih tvornica koje bijahu brata ili oca, ili najbližeg rodja- pod kontrolom firme Baburizza, ka, potvrdjen od naših konsula- Lukinovič v Cia, spavahu mirno _ ‘ ta ili iseljeničkih izaslanika, da sa uha na uho. Danas sav taj svi- če mu dati radnju i zanj se u jet gleda sa teškom brigom u Odgovor g. Lupis-Vukica i Org. narodu, da ne putuje u zemlju u potrebi starati. Niko, apsosultno svoju budučnost. Fzrok: kriza Iseljenika g. Careviču, argentin- kojoj momentalno vladaju tako- niko, da ne dolazi na slijepu sre- kositra i salitra. Isto biva i u Ar- skom konzulu u Zagrebu. ve ekonomske prilike koje ne ou! gentini kada ne ponese žetva, ili Mdjutim nam je g. Lupiš po- °k e čavaju zarade ni življenja i j a ka ž em: Jedan veliki dio na- s | a ^ 3( { n l ,la '° slao nove informacije koje su doseljemcima domjeti ne- g e g iseljeništva u Argentini i R L 'v. . , v ponovno došle predsjednicu Ori- 3 ? r ® clVo stradan j e. Ja, naprotiv, drugim južnoameriškim zemlja- ' v,. ^ 1 azo s ' a v01 l^ sa i odlučeno je da ih se postepe- C1 / J m ’ . c a S( ‘ Argentini, 1 svakoj ma ne izrecivo strada. svietuie nrosnekVi^P • no i n doličnoi formi obiavliiVie usel 3emckoj zemlji, čini, usluga, svjetuje prospektivne lseijemke: radi dobra naših iseljenika. ' ' ako se . odvva ™ doseljivanje u I to je ona žalost, što niko od D°k u^ednoj gmlj! vladaju sla- 7 fltn „„ j nT1Ha Ah-ln^lin-iemn i/ vremenima krize, kada i sam pas točno ne zna i, reklo bi se, be prilike, ne ldi onamo na slije- irisnvi o- I Antofao-aste domači narod ostaje bez posla i ne mari znati, šta sve biva od pu srecu. Radi dvostrukom sna- od 3 IV Seče infornS e ^rade. - našeg naroda, koji bez prave goni ko.d kuče i čekaj - ako baš 0 i, s nJ e dece mi or a j . spreme i nužne prethodne orga- u svijet lioces — dok se prilike - kad sam pisao [aelj. komeaa- avjetska štampa piše. da u ovom m2aclje ' , luta ’ » »“■'J™ promije .e^ A kad I t anao k rij,tu _ „ij« bilo dan. a da sva času u Sjed. Državam, ima 8 mi- "•*«. k '» ->*• b “ S 1 ™ 1 ‘T?”d,'eHe često ol? argentinska štalmpa nije pisala i lijona ljudi bez rada, da ih u En- J a sam dosad na svom puto- u j utro do 10 uv ' ( ^ er _ ti bi u/ raspravljala o preteškom stanju gleskoj ima preko 1.5 milijona, vanju nakupio toliko materijala onakav { onoliki rad mo „ a:) t kod nekih krajeva Argentine, (Pam- da je u Njemackoj najveca bn- da bih knjigu mogao napisati. Sa ku £ e živieti” pa), u kojima suša bijaše, tri go- ga države onih 1.7 milijona ne- svili strana slušam glas: Pišite dine sukcesivno, uništila cijeli zaposlenih ljudi. vladi da pošalje jedan parobrod * plod. Pisalo se: stoka crkava ra- p a zar b j se jj Engleska i da se pokupi i u domovinu ot- Ali je usprkos takvih jasnih di totalne oskudice krme, a aKO Njemaeka uvrijedilekad°bi net- premi sav ovaj narod koji je Nt in it ih vijesti nažalost izašla u se naseljenicima hitno ne pomo- ko SVO me siromašnom narodu ostao bez posla i za kojega više “Jugoslovenskom Llovdu” od že, pomrijeti če od gladi. .Tiča- kazao . Ne idite onamo na slije- nikakova posla nema. U sjev. L5. V. 1930. opet izjava g. argen- lo se baš kraja naseljena nje- pu sre ču, postradat čete? Chile zaustavilo je rad 80 pošto tinsko g konzula, na koju smo mačkim poljodjelcima, od kojih j e ’ zar argentinska vlada oficiiU (fabrika salitra) i niko ra( b istine morali dati ovo objaš- su deputacije dolazile u presto- kr j va št o je u nekim krajevima ne može re ci kad če opet pro- njenje odštampano u broju od 22. niču moliti pomoč. Njemački li- su š a tri godine, što su cijene ži- saditi. Cilenška vlada prevozi na ^ • ratog lista: stovi otvoriše šahiranje* miloda- j kukuruzu'slabe, i što se i hiljade svojih radnika u Južni Pod naslovom “Argentina i Ju¬ ra. Sa svih strana se tražilo od Argentina nalazi u krizi koja je Chile. Svaka zemlja ima i previ- goslavija” donio je vaš cij. lisi vlade da se sušom pogodjenima Z ahvatila čitavu južnu Ameriku še brige sa svojim nezaposlenim °d °- m J- član a k sa izjavom otvore vanredni krediti. Gover- a j)omalo. i čitav svijet? narodom, pak kud bi se išla bri- ovdašinjeg argentinskog konzula ner Pampe došao je takodjer u v ' , nuti — a i otkle sredstva? — za S- M. Carevič?^ u kome se izno- prestonieu moliti pomol. Itd., itd. va/cin ot\oreno svome narodu tud j e državljane? se prilike u Argentini u vezi s ovo: U Brazilu je nezapamcena J „ iseHavaniem i v immslaviip r tn. Sad bih ja htio znati: kakove kriza kave; u Boliviji je neza- O posjedu velikih površina , me ge ^] anku ka ^ e da rffH () uvrede može biti za Argentinu, pamčena kriza kositra; u Chile (4000!) treba reci kako se do po- ganizaci j e i se ljenika u Zagrebu ako se ove opče poznate činje- je nezapamcena kriza salitra, i sjeda dolazi. Nadnice, kao pco- « veoma ] 0 g e . )r j ka/e (( niče istaknu kao opomena našem zato: neka se nitko od kuče ne na > °d 3 pesosa, uopče ne jiosto- crent j n p> te da donos j “ko i ek a __ je. Najbolji peon prima uz stan r . -2 .. , Mv . . J .. - - — -— v , rn i; kove vnesti , zatim da siri aiar- i hranu 50 pesosa na mjesec, ali i •• , • seljaka razduživanjem i dava u jača naša naselja. Dani su koliko ima tih sretnika koji mo- . . bl 1 Sr njem jeftinih kredita. Tako ce- novci za osnutak biblioteka i t. gu doči i do te plače kroz čita- l 111 ® 1 J * 0 -. e °dnos 1 izmedju mo najbolje preventirati bježa- d. Od toga čemo imati ne samo vu godinu? Ja sam nedavno raz- ine ’ . te , ^— 1:1 -1 - ^ ~ - - - 1 _ lTT * t . n .u »oivoi«. neistuute vijesti imaju da selo. Iseljenicko Pitanje ne koristi, jer iseljenici šalju i nijih naših poljskih radnika, P. donose godišnje kuči preko 18 Snjanovičem iz Jelše, i on mi je “, '1, V ’°' S ^ e / ^ ‘ ' •' milijuna dolartk, a što nas osobi- sve tanko po tanko prikazao “ 1 l0Še ^ Treba forsirati uzadruz^ivanje to veseli: oni ovdje mvestiraju ovo: Ako poljski radmk u Ar- m. * seljaka več zbog upotreba mo- svoje kapitale, te su tako naši gefntini vrlo vješto i brzo radi na .? . s .° A 1 1 ( \ r( ‘ alno ^l a ”.] ( * Ar- , .. . , . v , . , dernih mašina. Isto tako mora- iseljenici gg. Baburica i drugovi žetvi pšenice i kukuruza po po- pen ln ! je ’ . sl °bodni smo upozonti koji oni moraju podneti, a da m na kosadca i zetelica, i to danas, mo _ 2a bra:njvati uvoz svih isnovali parobrodarstvo “Jugo- godbi; ako p osli j e na razne na- " a P lsan J?. cl J ele argentinske ne spominjem da ce nas iselje- kad Biro Rada osmva i kod nas pro dukata, koje sami lake kod slavenski Lloyd” s kapitalom od čine uspiie raditi čita,vu godinu, ® ta “ pe f ob ' fo P ocam . od Nove nik, jednako kao i drugi, postati svoju narocitu ekspozitura za kuče mo žemo izradjivati, — po- 1,000.000 engleskih funti ili tre- može zaštediti do 11.000 Din na - Uodln f do danas ; , ta stam P a °1'' prije ili kasnije plijenom amen- Znanstvenu! Org^izaciju Ra- diHiti domaču industriju. Jedna činu milijarde dinara, što znači, godinu. sirn0 tretlra pitan J e » kako da ' se neizbjezivo. da . U Kanadi se žetva danas zem ij a mora izvoziti ili robu ili da naš najveci akcijski kapital kanizacije, što je * ? -—^ ~ opskrbi pučanstvo onih krajeva (Nastavak sa str. 1) Uvid j a to danas i Italija, za ko- svrsava u 3 do 4 mjeseca, uslijed ljudej t . j mora mo nastojati, da potječe baš od iseljenika. Ja sam A 1 ’ nažalost, najveci broj rad- u Argentini, u kojima je zbog ju se prije držalo da zbog svoje kombiniranjih, mastna zetelica 1 što više naših surovina kod kuče sa mojim saradnicima pokušao ^ kojl P ° djU 'j a 1 11 ® use puanstvo doslo u težak po- prenapučenosti mora dopustati vrsilica, za koji je posao prije pre radjujemo i pri tom uz do- sav imetak naših iseljenika eva- 2—3 m -) eseca zarade ° ko • i( ’ d pe ' loza J' ^. aroc ^o pnkazuju tako- iseliavanje (Talijana ima po svi- trebalo 3 do 9 mjeseci! Mašine vnlirip naHnicp nnS 2 , 2i nh mn sosa > ne naIaze nikakove druge V 0 stanje iseljenika “La Pren- 5 godina tamnice, neke na 4, a iseljavanje (Talijana ima po svi- ireoaio d ao a mjeseci! Mašine vol j ne na dnice zaposlimo naš luizirati za svotom od Dol 400 , , a- ,r „ ((T XT . „ jednoga na 3 godine i t. d., jer su jetu oko 10 milijona). Pred rat istiskuju ljude iz posla, — to je svijet . ‘* Do bre plato. — dobar milijona, koja suma sama za se- ^ade kroz citavu godinu. Mno- sa , La Nation i “La Critica”, zavarali lakovjerni svijet, viša plata — veča kupovna be najasnije kazuje, koliko je f 1 bl . rad l! 1 ka ?. peo ! 1 . 1 1 za ^ a osoblto ) svi njemauln hslovi. im moči omogučiti preko Kube prosle godine svega samo 150.000 Nezaposlenost kod industrij- smsur».” t fl s a i^nrri Han« ^ ca ; ima l]l k0 J 1 radl 1 za 1U 0(1 se Vldl da »as list nije je- i Kanade dolazak u U. S. A., n , , .v„ j snaga , Kaze rora. uvm aana je potrebno nastojanje, sto jace ;~. 7 ~ . , • T '^ T' .7 W nlJ ® Je a od toga preko mora samo skog radmstva nije samo jedan Ford; up i ta n za mišljenje o pla- vračanje n.iših iseljenika u Otad- do zeUe V saino da n ® P ot ^° : dl ” 1 11 Ju > r °, slavl J 1 l )lta o o torne, za to digli od tih jadnika po- 88.000, a 51.000 u Francusku. prolazni momenat, naprotiv ovo nu j e dnog ministra rekao, x da žbinu. se sto su za zetve zastedl -' A 1 neka sv .Kdoei i dopis trojice Slo- najveci broj nema ni te sreče, ne- venaca iz Dolenjskog, koji se na- a _^ t _: i. onn ^ ^ i_ a i zu Haus, Die Hungrigen wan- i a t n0 stIseljejničkog Komesari . . . x dern aus,” kazao je Heine. Jedna j ata . on nnaZ ad nekoliko godina ^ zaposliti. I tako 1,1 v — nemoo*ucnosti Die bat ten bleiben veigniigt Tu se ukazuie druffi dio dic- ^ Ll UI1X viuiia aicio, ou ovci- uucijauva uuu- v, i • • -> v, .. ... ,. .. . . v TLf Kompari. ’’ adu > P a ih ni Je moguče drukči- tt ustedjevme i da se sto prije vra- no mijenjau. Do pred samu go- listu u cijeloj državi. tako četvrtina poljskoga pučanstva direktno posreduje našim neza- 2iD0 8’ nemoguenosti zaposlenja y m il.) vezano neposredno za ^ T 7~ . .... 1 • uuetLuiu pu&icuujc 11^1X11 f ... da čeka u Amenci, dok kriza trne — i svi naši namjestenici a i tih je na stotine — kod sa- guce ctruKei- kuje 0 d vlade! U Danskoj je sa- “ Zl V L L J L * danomice mo J 1/3 st anovništva (cijelo: 3 i Sten f ra ->’ ? er . ce tu 111110 ^ dinu . daoa .f vl 11381 11 1 jeitmije i bolje izaci, — nego li liviji i Chile — a tih je na sto- - * A. V w - UX1 V1VI/1AV MVKJJ. VVt.M.1 V -f ^ 1 »V , / -i- ----- - /I q Xa1> mora danas da živi izvan gram- pos i en im radnicima, zaposlenje u domačih radnika sve vise nesta- po ljoprivredu, a ipak 80% čita- . . ca Poljške, rekao je neki dan i nos transtvu, svračajuči stru- ^ moguenosti zaposlenja stra- vog danskog izvoza pripada po- J poljski ministar vanjskih pošlo- ■ se liavanja po moguenosti n ml Lradnika. Ijoprivredi. Znači, da se : indu- va. Neki kažu: Da nije bilo u Fv ropu. Dok Burze Rada posre- Uslijed toga, sto nezaposlenost s trij a može svuda razviti, samo Dalmaciji dojara j šterlinga u c(u j u zapos lenje u tuzemstvu, u . svl “ zemljama useljenja - treba marljivosti, a prije svega 80% slučajeva ne bi se kuce gra- j se ij en igki Komesarijat traži za- 0Slm Francus ke sve vise preuzi- tre b a da naučimo racionalno go¬ dile, ni narod ne bi bio sit m pos i en ,j e ,nezaposlenima u ino- ina maha ~ ogleda da ce nesta- gpodariti da dodjemo do potreb- odjeven. zemstvu. Dok postoji činjenica, 11 moguenosti za useljenje. nog novca za sve to! To je sve lijepo, dok to ne za- stanoviti broj naših nezapo- ^ zaista mozemo kazati s pri- Gosp. univ. prof. Dr. A. Gosar hvati veče dimenzije, što mora- gjenj^. radnika. ne možemo kod ličnom sigurnosti: (Ljubljana)) izračunao je, da mo sprečiti sa svim silama, jer- ku g 6 sm j e stiti, moramo biti naro- Iseljavanje prestati če u naj- smo mi pri slaboj ljetini godine Iseljavanje slabi snagu rase i g ito sre t n i, što imamo prilike da skorije vrijeme zbog nemogučno- 1927. dali svu svoju pšenicu, što države, pošto nam s _iseljemcirna yeliki dio n j ih mo ž emo plasirati sti useljavanja, pa”stoga treba smo je mogli izvesti, ai svilu, ^ J D r. -i i rr AYY^ I t A O L / \ I 1 O UTI tl U'J 1 1 • V • • • • i 1 • 1 • _ - _ . 21 _ ' . 1 ' J ' 1 1 * VlT n W» MM /1 /\ M Z J m«« Organizacija Iseljenika u Zagrebu. (Svršiti če se.) POŠTAHSIiA ŠTEIIOHICfl Kraljevine Jugoslavije šeg čovjeka, da kad otidje ispred s i en ost, šta više, razvitak indu- ge, koji je godšinje morao seliti ne dostaje da platimo uvezene kontrole svoga sela, da se u 20% s trije i poljoprivrede, pa stacio- što preko mora što u Evropu! automobile, bez motocikla i te- . ^ . . T 1 * * narno stanje francuskog pučan- Ne preostaje nam dakle drugo retnih automobila i bez benzina; oniE koji sn preko uspjevali je s ^ va neophodno traže uvodjenje nego najenergičnije prionuti oko sav naš izvoz goveda tek pokri- suviše malena nagrada za žrtve, j n0 strane radne snage, te tamo podizanja domače privrede i — va izdatke za raznu kolonijalnu odilaze na rad Poljaci, češi, Ta- svakome omogučiti iegzistenciju robu, južno voče, a prošle godine lijani, Madžari, Austrijanci, Ni n domovini. U Ujedinjene dr- uvezosmo jabuke čak iz “Sjever- jemei i mi. A šta ce biti kad žave Američke može jedva naj* ne zemlje” — Kanade. Samo za (Continuac. de la pag. 1) maquinas para trabajos mas grandes, que llegaran dentro de Erancuska više ne bude trebaia bliža rodbina iseljenika, a i ta P&muk i vnnu, odnosno za pamu- poco al mereado para los edito- doseljenika? Novi francuski mi- sve manje, u Australiju isto ta- čnu i vunenu robu, koju uvozi- res. Con las mismas las noticias i:i 2 S tar nar. privrede g. Poncet ne- ko, ali ne više od 600 ukupno na mo plačamo više, nego što dobi- estaran^ enseguida listas para la k * j e dan rekao da trebati još godinu, dok u južnu Afriku sa varno za sve naše šumske ^ pro- impresion. ^ samo 75.0OO stranih! mo 50 na godinu. Kanada se ovili dukte i za.^ sav kukuruz! Sesiri, Todo lo que sobrara para ser v i d ^ e da danas problem dana takodjer zatvorila na krug ruk avle e, čapare i cipele, koje eliminaclo despues del linotipi- na g e emigracije sastoji u traže- najbliže rodbine, a n ostalim uvozimo, stoje gotovo toliko, ko- sta, sera el maquinista. Mr. (lan- n j< u zaposilenja nezapoMenom zemljama Južne Amerike traže Uko dobivamo za svu našu sitnu nett es de opinion, que tambien gvijetu! IJostalom tako je i u radnici opetovano na svojim kon- stoku! Madžari se bune, što se esta maquina sera reemplazada drug i m zemljama. Dok su neka- gresima zabranu doseljavanja importiraju radio-aparati, a mi, pronto por otro procedimiento, da bd j politički i vjerski progo- stranih radnika. koji se gotovo utapljamo u preo- que hara posible entregar for- dspias je nezaposlenost glav- Padu broja. iseljenika možemo bilnoj produkciji mlijeka, im- mas fotografiadas v listas a m n j movens iseljavanja. Iz Irske se nadati donekle i od uvedenja portiramo uz ogromne cijene još maquina impresora. i nije nikad bilo tako jake emi- osi g ur ^nj a z^ slučaj nezaposle- uvijek) sireve iz država dobre Mr. Owen D. Young, ^ de ia grac ij e kao danas, makar je da- nosti, kao što se je to zbilo u valute! Jasno je, da ako budemo “General Electric esta preve- nas j rska slobodna. U Engleskoj Engloskoj (koj'a medjutim balš tako “gazdovali”, da ne čemo yenclo en un f ut uro proximo la • n j eTdm dominionima ima danas nije zadovoljna s ovim efektom imati raspoloživih novaca za po- eliminacion del taller de ma- y -g e j raca nego u samoj Irskoj. svoga osiguravajnčeg sistema, te trebne investicije za kolonizaci- qninas de imprenta . Y eso con interesantno je pri torne da na sad subvehcioriira iseljavanje ju i melioraciju, za dizanje pu- la instalacion de un mecanismo nezaposlenosti najviše trpe baš svog ogromnog broja nezaposle- teva i industrij aliziran j e i da ne inalambrico en la habitaciones najprosvječenije države: Ameri- nih u dominijume), nadalje čemo popraviti gospodarsko sta- particulares, dondc čada led or ka (U.g.A.) sa 10 milijona, pa javnim radovima (za koje je na n i e naše zemlje, ni spriječiti ili podra leer las noticias diarias Njemačka sa 2 milijona, te En- pr. Amerika sada votirala 12 mi- barelm ogranifliti naše iseljava- prima uloge na stednju sa 6 O kamate ZA ULOGE JAMČI DRŽAVA Iz Argentine, Chile, Uruguaya, Brazilije i ostalih država Južne Amerike novac se šalje pomoču bankovnih čekova. Otidjite u sigurnu banku, koju Vam je preporučio naš Kon¬ zulat ili koji Vaš rodjak ili dobar prijatelj. U banci kupite ček, koji se plača u Londonu, a glasi na engleske funte. No možete kupiti i ček, koji se plača u New-Yorku, a glasi na ameriške dolare. Kod kupovanju čeka tražite, da se na njemu napiše: ‘‘Plačanje po naredbi Poštanske Štedionice, Beograd.” To se engleski piše ovako: sin el penodico impreso. gleska s 1 i pol milijona neza- lijardi). Ali efektivna trajna pc- n J e Todo esto tendra tambien pro- p 0S i en ih radnika (Ipak se te moč može se kod nas očekivati Lmda importancia aiectando po- zem }je ne nazivaju "pasivnim co a poco el gran numero de gente, que se ocupa de la dis- dušno naz i va ti tribucion del periodico. najviše od sistematske III. Treči dio djelatnosti Iselje- unutra- kao što to mi običavamo malo- šnje kolonlizacije uz vršenje najljepši melioracije i urbarizacije plod- ‘jiičkog Komesarijata čini briga kraj — Dalmaciji!!) Mašine su nih terena. Mi imamo 1,150.000 za onaj naš milijun svijeta, koji u tim zemljama radništvo oslo- hektara zemlje pod vodom. Da se več nalazi napolju. Ja sam DECADENCIA DE FIUME hodile od najtežeg posla, ali ga je isušiti samo Popovo polje, Vam u parteru zgrade Komesa- Esta ciudad croata arrebatada ujedno lišavaju kruha! Najnovi- Hercegovina ne bi bila više pa- rijata pokazao Katastar sa oko <\ su “hinterland” yugoslavo y ja američka mašina za pravlje- Isivna.! Iseljavanje' treba suzbi- 2000 opisanih najših naselja, što adjudicada a rta 1 ia para salvar n je cigle fabricira u jednom sa- jati prešeljavanjem. Kako može sam tu organizovao g. 1928., da asi a Trieste de un competidor tu 40.000 cigli, dočim jedan čo- prenapučena (129 duša 1 km 2 ) bi se i u tom smjeru mogla po- peligroso, en esta su situacion v j e k može da ukalupi u 8 sati Italija, pa Češka, koja je preko duzeti sistematska akcija. Veliki anormal esta decayendo čada dla samo 450 cigli! A šta če biti, kad pol milijona familija nadijelila ’ dio njih vezan je preko _A — _ 1 * : ' - J r,« _ Al v ’• 1 1 - • . mora mas. se znanstvena orgianizacija indu- sa zemljom, tako možemo sigur- boljom egzistencijom, pa se ne Hace poco fue cerrado el prin- strializacije još više usavrši! Ta no i mi — sa 50 duša na 1 km 2 ee vratiti, kao što je to uostalom cipal y aereditado “Hotel Kuro- se revolucija automatske mašine, — , i to je naš “Sveti posao” ka- slučaj i kod drugih naroda. Mi pa”. Para poder pagar el alqui- elektrike i znano !sti, koja sve vi- ko reče Vojvoda Stepa. Grčka smo žilava rasa, — ali nema za- ler atrasado, el propietario ven- še radnika lišava zaposlenja, ne- kani u takve svrhe sklopiti za- kona ni sile, koji može konačno dio en remate por 58.000 liras los da zaustaviti, pa makar se ne jam od 2 milijarde dinara! Po- obustavSti a^imilajcpLjul Nastoja- muebles de Jas 130 piezas, que znam koliko isticalo, da auto- trebil preseljavanja je g. Mini- nje naše treba da ide onamo, da fueron despues revendidos al matske mašine doduše pojefti- star Drinkovič natočito podvu- kod ovih naših iseljenika saču- publico al detalle. njuju produkciju, ali da one nisu kao prošle godine na Iseleničkoj varno što dulje nit osječaja pri- Todavia en 1920 trabajaban kadre da i troše... Medjutim Konferenciji u Splitu, ističuči, padnosti k nama i simpatije za (•n Fiume lo hoteles, entre H los kod nas to još nije tako strašno da če se tako najbolje moči pri- našu državu. Naš iseljenik svo- (> de primera clase. Hov existen s mašinama, jer mi u Zagrebu praviti i mogučnost za repatria- jom snagom izdržava svoje eko- apenas 4, que ni son verdaderos ni betonske podloge na cestama eijn naših iseljenika. Paralelno nomske organizacije, listove, cr- hoteles, s ino fondas con^ hospe- ne pravimo još sa mašinama, a s time treba intenzivirati i mo- kve i škole, ali i njemu treba daje. La unica excepci6n es el u bogatoj Vojvodini sa jakom dernizirati a gramu produkciju i pomoči iz Otadžbine, da bi lakše “Hotel Royal”, con — 30 ])iezas. agrarnom produkcijom i jakom stručno školovati seljaka, jer za- očuvao svoj narodni život. Pro- Lste hotel, para no cerrarlo, lo industrijom, gdje ni u jeku žetve rada, koju postizava danas naš šle godine opskrbila je naša vla- dirge el propietario de la časa velik broj njenih poljoprivred- agrarni producent, seljak, previ- da naše dvije škole u Južnoj A- mismo, porque no ha |)odido en- nih radnika ne može da nadje še je slaba, a da bi mu mogla merici s potrebnim knjigama, sad contrar a nadie que lo alquilara zaposlenja — zahtijevhju radni- pružiti dovoljnih sredstava za baš šaljemo tamo 2 učitelja. Sve- y dingiera. , ci, da se zabrani upotreba maši- život. U torne radupomaže se cenika smo več nekoliko poslali to the order of the Post Office Savings Bank, Belgrade. Da ne bi ček možda putem zapao u nepozvane ruke, tražite •F' d u banci da ga prevuku dvema kosim črtama. To se engleski kaže: crossed cheek. Zabilježite kod sebe broj čeka i ime banke, koja ga plača, pa onda ček pošaljite u preporučenom pismu na ovu adresu: \ Štedionica, Beo¬ grad, Jugoslavia, Europa. Tražite besplatne up ut el ( 24 - 42 ) N.° 56 GOSPODARSTVO Pag. 5 GOSPODARSTVO f O« o o o ()• o ()• ()• ()• ()• 'Oi •o o o o o •o o o o o C) o o o (O ^.11111111■ 1111111111111111111111111IIIIIIM1111111111111■ 111II1111111111111111111|111|11111111111111■ 11 B s Periodico Eslavo Vires, Reconquista 268 i i I I O) ▲ P O ZABAV o ()• o- (>• ■o« o- o o o- <)■ c o o o o o o o o o o o o o o S—s I /Ti narod voda, koji teškom mukom prima ramo. ruh je bio uskrksnih blag- usavršavanju profesionalnih ma- pitomce, jer je opce poznat kao dana od Velike Subote pečen, ali nuelnih radnika itd. Din. 25.000. vanredno dobar i dika je mno- posve svjež i ukusan. Ja sam ih Putujučim kazalištima Din. 4200. gom francuskom omladincu, sto baš radi ove slobne laži ostro Za proučavanje, čuvanje i pro- i drugova, pred Sudom za zašti- je uopče mogao doči u njega. Ali ukorio, ali na njih to djeluje micanje nar. umjetnosti Din. tu države, dr. Trumbič i još ne¬ ki branitelji optuženih, poveli su riječ o J. A. Č., Kako se o torne pred našim naj visim sudištem sltavljaju pitajnja u pogledu, J. KEMICKE ANALIZE krvi, mokrače, izpljuvaka, želud. sokova itd. — Analize, za industriju: rudače, boje, tkanine itd. DR. GERMAN SCHWARTZ U. T. Rivad. 4485 — (Rivadavia altura subter. Plaza Congreso) E nll 111111111111111111111111111111111111111! 1111 ( 111111111111111111! 11111111,1111111111111111111 ( 111111 k = IZJAVA JUGOSLOVENSKE darskih instituta, a na šteta lir AKADEMSKE ČITAONICE vatskih seljaka »umišljenim i “U procesu protiv Bernardica suborci lih i takovih vodja nika- Calle Pozos 170 1900, 2 kv. od l’ jednom od proštih brojeva ustanovi, da su sve njihove pri- g to j e f rancuska ve lika nacija jedva dva časka. Odmah su za- 30.000. Za šahiranje narodnih objavili smo govor današnje« ' " ’ " . . predsednika češkoslovcnske re¬ publike, prof. Masaryka u Šibe¬ niku 190(i. god., u ko jem navad ja kako je ruski pisae T urgenjev kliku i motiku na društvo gleda- a V olimo “slobodu!” Oni su lisce bez ulja i t. d. Naravski i cama sa kvalifikacijom na pu- ; 1 sto je iraneusKa venita nacija jcuvo uva taoa«. vumuu /ju tužbe neosnovane i. (nažalost to p rema na g 0 j s jp j objesti? Glav- počeli da juha ne vrijedi nista, običaja Din. 8000. “Narodnoj Za- moramo istači) nedstinjte, onda nQ j e da mi j mamo u sv i m glav- da dobiju dvaput na tjedan ne- štiti” u Za^ djece Zagrebu za kolonizaciju i rad na kulturnom na¬ se obracaju roditeljima, koji ap- n j m pr i vre dnim granama na čelu kakove “knedle”, tvrde kao ka- solutno nista ne provjerivši dižu rec i ov ito Strance. Oni “robuju”, men i nekakvu salatu, kako žuto pretku sela Din. 44.000. Redovni- A. Č., a samo za oabvještenje či- • i T \T__ 1 ’ -! ^ _ 1 _ 1 • P • I__ • • _ V. . • . 1 . , • poučio revolucijonarnu omladi- juči u svojoj d ječi ne ono, sto su “ ro bovali” u mladosti, a u stvari to je sve pusta laž, najbolji je kim i gradjanskim školama Din. vaših živo- oni uistinu, več nekakve nevine m j sa na šom “slobodom” robuje- andjele, pa takvim svojim po- mo cijeli svoj stupkom ili barem dokaz to, da su svi tusti i debeli. 46.000. Tu valja još napomenuti Vi j ek niihovom Konačno. su se izdali, zašto se da banska uprava daje za anal- nu* “Narod ne treba ta, narod treba vašeg rada’*. A rad za narod niti je zabava niti šala, nego nešto ozbiljna i težka. Zagrebački procesi dr. jan rad _ . . . _ „ „ w x # . . . _ Mačku i g. Predavcu najboljim zavoda, u kojima se njihovi si- nam odliČan povjerenik iz jed- puru i janjetinu i barem za objed psmene podučavaju itd. n0 g milijunskog grada piše: i večeru kriglu piva i Četvrt vi- ~ 1 ~" 1, . “Jučer sam posjetio na- na. su dokazom, da je mnogo laglje sralamiti i govoriti, nego vršiti novi nalaze. Da to nažalost nisu samo pu- stvaralaeki rad za narod, pogo- ste rijeci, evo nekoliko primjera: tovo dok je narod zapušten i ne- naobražen. Zbog toga zasluži osobito pri- tave poštene patriotske javnosti, a nikako kao odgovor g. dru Trumbiču, dužnost nam je reči slijedeče: osnovana je nakon politiekih klubova U nju imadu pri-, stup samo oni akademičari, koji- Sav ta j zamašni kulturni rad ma je Jugoslavija i Kralj pri je svega ostalog. Jugoslovenstvo obulivača prvu periodu banovin- še pitomce. Nažalost medju nji- Ja Vam ovo javljam, jer sam skoga djelovanja, dok druga po- joj je cilj. Baš zato što je član- , , • i _ _ • ii i v* v» • _ _•_ _ _^ J* _ _ . T* A X- w., t ko nisu legitimirani da govore u ime poštenja i morala. Nova generacija jugoslovan¬ ske omladine u ko ju spada ju članovi J. A. Č., ne služi se ni- kakovim kriminialnim metoda¬ ma, kao što se do nedavna slu¬ žilo vodstvo onih, u či jo društvo spadaj u mnogi tako zvani vodje “Hrviatske omladine”. Baš zato J. A. Č. živi jednim siromašnim i skromnim životom akademiča- ra. Ne sjedi se u luksuznim fo- teljama, kao što su svojevreme- no sjedili oni, koji se sada cešu o nas. I ako J. A. Č. nije nikakovo potporno društvo, več od svojih Iz jednoga nam se zavoda u ma ne vlada disciplina, sloga, za- uvjeren, da oni ove zlobne laži činje sa novim ovogodišnjim pro- s tvo J. A. Č. odlučilo da svim članova"traVi'1 te kakove mate- Njemačkoj pitomci u formi me- dovolinost i meni se siromašan i kuči pišu i roditelji če onda računom, a novi proračun pred- kulturnim i legalnim sredstvima r :,- i n ,.V v n „.. • u Nije- misliti, da se Radiša doista za vidijo je: za izgradnju srednjih propagira jugoslovenstvo, navije- 0 na Tanas na Smifeni? ^osnode oliko njih slabo brine i da oni mora ju škola 9.000.000 Din.; za gradnju stila joj je grupa optuženog p re t s tavlja u moralnom, rde]noin .oranduma tuže, što ne dobiva- dovoljnost g. prefekt (to je čovjek. pozitivno" truda oko prosvetnog ali ne spomin ju toga, da uprava stotina pitomaca ogromnim bro- za tolik novac gladovati. To je, proširjenje i dovršenje osnovnih Hadžije borbu, pošto je njego- ‘ A r, ° * 1 ” ^ " "" -i-T— - r - ' 1 * -- o ca nf\nn ya g ru p a akulturna in nelegalna. osigurava ta- Ta je njihova borba išla van znanje svako naprezanje u smem ju Slobodan izlaz kad to zazele, mac , prefekt zavoda s nekoliko njih zitivnog truda oko prosvetnog ali ne spomin ju toga, da uprava stotina pitomaca ogromnim bro- za t.. r -- gospodarskig podizanja naro- zavoda ne postupa tako samo sa j em Nijemaca, koji je posijedio opetujem, zlobna laž, kako i nji- škola 8.500.000 Din. da ° Jedna od ovakovih inštituci- par njih, več i sa stotinama dru- odgajajuči njemačke privredni- hovo debelo i rumeno lice i km- AT ~” : j a , čvrsta kula pravog narodnog gib, jer zna, kako treba postu- ^e i koji osobito voli našu mla- pan stas dokazuju”. rada i pravog hrvatstva je za- pati sa mladičima njihovih godi- ^ Q p ur# ) smiluje, koji tako- Ima još mnogo toga, a sve go grebački “Hrvatski Radiša”, ko- na u velikome gradu, a zna i za- V u mladež mora odgajati! vori o našoj nedisciplini, samo ji je dao u nauku več preko što tako postupa. Krivo im je što jj z razne posve neopravdane volji i lakoumnosti, ali zasada 13.000 hrvatskih mladiča. Novi proračun kod j er razmjerno lijepe svote granica zakonske dopuštene bor- kao pripomoči našim muzejima. be. Medjutim iz pitanja odvjet- Svatko tko iz inostranstva do- nika dra Trumbiča na svog bra- lazi, bio to pojedinac ili veča njenika, a iz odgovora optuženog mora ju raditi razne poslove, sto pr it u žbe potužili su se jednoglas- je dosta i ovo, što smo iznijeli. grupa, u prvome redu biva od- Hadžije, izgleda da su ta gospo- -1 • • • 1 1 ,1 ^ _ , , . ^ ! -VT** 1 1 * * 1 * AT V '* * ! n • •ijl« -t • • Tj* na ovaj način nekim našim pi- na vrlo visokome niveau, te Je ]i to sve učiniti zato, što su litje- Ovaj rad je zaslužim osobito u se odgajaju ii vjerskom duhu, sto -q 0 ^ a dobi vaju dosta kruha, današnjim poratnim prilikama, za jelo počešče dobivaju krumpi- Znajuči, da je i to valjda zlobna buduči da je narod došao iz rav- ra, što dobivaju ukore, kad bez p jtao sam ostale njemačke tomčima ( — nisu svi takvi! — ), težnja banske uprave da im ko- li kritikovati naš moral. Ako sc 1 “ 1: ' ' ’ ‘ “ " 1 pa i njihovim roditeljima: reči: liko je god to moguče što više taj moral htio kritikovati pakle- i brojcanom pogledu najjace u- druženje na zagrebačkom sve- učilištu. O nekakovom atentatu na brata optuženog Hadžije mi smo doznali tek sada. A nismo nikada ni culi za ime toga “ve- likanp)”. Prema torne uvjeren j e optuženog Hadžije, da su člano- Nije nam drago ali moramo i veden u muzej. Naši su muzeji da, univerzitetski gradjani, htje- yi j A C izveli p 0me nuti at en- noteže, a omladina još dandanas razloga zakasne doči kuci, ali ne p itomce (u odsutnosti g. prefek- nosi na sebi sve posledice ratnog spominju, da u istome za\odu j sv i su odgovorili, da dobiju razaranja. Materijalne ruševine ima na stotine njemackih mladi- i— Ne sramotite nas u tud jem svi- več su poispravljene. čka i moralna ruševina ji, čak i u mladosti. Ali psihi- ča, ponosa i dike jedne velike bacaju čitave komade u smetni- još pošto- države kao što je Njemaeka, koji cu? n a kon što su se medjusobno 2 - 1 „ JI _ * X « 4 - 11 i • i • i • T 7 " T * J kruha, koliko hoče, ali Hrvati da jetu! Zar jedino hrvatski omla- dinci ne znadu što je disciplina pomore. Predvidjene su* pripomoči za uredj^nje( zbirkj starina*, uzdr- nim mašinama, onda prepušta- mo javnosti da rekne svoj sud. Sumjšljenici dra. Vladimira i red, zar oni jedini ne mogu da žavanje i iskapanje starina, iz- Cicka, koji je sud j en pred par su sa tim zavodom i životom u kruhom nabacivali. Kad im ta se podvrgnu onome, čemu se za- dav-anje publikacija itd. Da če čitaoci vidjeti, sa kako- njemu potpuno zadovoljni, ali i a £ n ij e uspjela, onda su počeli im se noteškočama ima boriti koji vole raditi, jedu kiumpii i tvrditi, da dobivaju star i tvrd dana radi milijunske prevare dovoljno podvrgaviaju stotine i Narodnom kazalištu u Zagre- počinjene na štetu hrvatskih se- . I • 1 1 • ^ • T 1 . w 1 • -1 . • , . ■. • VI • • * T-V 1 ~r vim se poteskocama _ “Hrvatski Radiša”, kako važan ne dobivaju ukore, jer ne kasne _ . . _ je zbog toga njegov rad, kako preko odredjenog vremena. — I- zlobna izmišljotina, jer u našem svoj narod ne možemo proslaviti stotine mladiča, sinova kulturni- bu predvidjeno je dati za se- ljaka; sumišljenici Predavca Jo- kruh. Naravski je i ta t-vrdnja jih naroda, nego što smo mi? Zar ljačke predstave i priredbe Pro- sipa, protiv koga je dignuta op- tat, zaista može da bude “lačno i istinito” u svi jetu fantazije. Svakako je jasno, da je grupa Hadžije navijestila borbu preko J. A. Č.-a Jugoslovenstvu. Al i smo tu borbu prihvatili več od prije, toj borbi izlažemo sve svo¬ je, pa i svoje grudi. Za Jugoslovensku akademsku zasluži svu pot poru sa strane ise- sti ti prilično žestoko apelira ju na g ra du ljenih Hrvata, i kako je težak “H. R.”, da ih “ne prodaje Ni- kruh. pravi rad “za narod”, objavljamo jemcima, da ih još vise muce i prefekta, da mi pokaže koliko iz broia od 15. maja uvodni čla- proganjaju”, a jedan izmed ju kruha oni na dan dobiju i mo¬ ja sam svejedno molio g. som, obješču i nestašlukom? nak naslovljen “Ne sramotite njih dodaje i to, ako se ovomu ram reči, da je taj hljeb i za od- memorandumu ne udovoli, da če rasloar i teškog radnika dosta ve- nas pred tudjim svijetom Pod ovim naslovom opisuje oni stvar urediti na svoj račun lik. Ja sam kruh i kušao, te sam roda i dok svoje nestašne, a cesto društvo poteškoče, koje ima sa tako, da če “imati svoj mir, a ne se osvjedočio, da je kruh izvr- puta i pogubne želje i željice ne svojim pitomcima, sa mladosti, na kojoj “ostaje svet'’, ovako: citaonicu: Pretsjednik: Borčič svjetnog značaja Din. 1.000.000 tužba radi milijunske prevare u Jakov, cand. med. v. r. Sekretar: ne jede nitko star i tvrd ničim drugim nego svojim prko- dok se Narodnom Kazalištu u eitavom nizu seljačkih gospo- Begič Zvonimir^ stud. lur. v. r. Osijeku, čiji je kulturni rad na- iiiiiiiiimmiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiimmiiiimiiiiiiiiiiiimm Roditelji i omladino! Ne smet- ročito s obzirom na podizanje x TT , , v . n nite s uma, da našemu narodu prosvjete u mnogim i raznim 7 e « h narod “ h interesa. U ovom ledara^ 10.000 znacaka; poduprla nema sreče, dok se ne povedemo provincialnim mjestima vrlo va- knltumom boju na Jadranu svak je novrano 1 i. izbjeglica iz Istre za dolbrim strauama velikih na- žan. predvidja dati Din. 200.000. J e pozvan da vrši svoju duznost, i Zadra i bila mi je od pomoči U novom budžetu predvidjene a da IT 1 u -> edno 1 oeuvaino 4 . ° ao sto za zaposlen je. Poduzela su pripomoči seoskim knjiž su naši predji krvavo stekli i u je, bezbroj intervencija, raznih eitaonieama na se- b a ^tvo ostavili. —- - kao sad robovanje”. jer da su oni s tan, kvalitete kakovog i ja i svi podvrgnemo redu i radu i viso- nicama danas robovi kao u Sibiriji. Isti ostali gradjani dnevice konsumi- kim, plemenitim ciljevima! iiiiiiiiiiiiiiiiimmiiiiiiimiiiiimmmiiiiiiiiMiiiiiiiimimiimmiimimmmmmmi Budučnost rodoljubnih akcija, zauzela se je Naše društvo u cilju, taj ni ne misli, da bez toga “ro¬ da se bovanja” Nijemci ne bi bili rne- iNa.se urusivo u unju, ua ^ ^ . ° -. .. g n stvori što bolja nova privredna dju prvima narodima na svi jetu, ^ % g 4r | omladina težkim naporima i žr- pa da i njega nijesu spremili u I | fl ^ \f M lili . . . . n 1 1 _ _ ^ r.i.v/v Jn iir/ivrn ‘‘dI aKaHu' tvama postiglo je to, da na de- inozemstvo, da uživa slobodu setke s vršen ih pitomaca, koji su onakvu, kakvu on želi, nego ^ da se oslobodili, pošalje u inozem¬ stvo, da se ondje usavrše u raz- Rad lima, nagrade onima, koji ^ onoga, koji nad njom bdije. za državljanstvo na^ih izbjegh- nauče citati i pisati svo- . ° T P rv0 J desetgodisnjn ca, rjesila je oveei broj^ pitanja je suseijane i domare, za prou- C1 Ju S’ Matica ponosno gleda na od velike važnosti za nase iselje- caVanje, čuvanje i promicanje ‘“V — d- narodne umjetnosti te za opee di'ne izdala saopeenje u javnosti za nase sunarodnjake u ropstvu, Irilifnimi cnio 1 koji se je tako lijepo manifest o- za sirene dobrog stiva, za preda- svoj rad, o kojemu je svake go- nike, povela je bezbroj akcija robuje” radu, redu i disciplini i da tako postane svojim gospo- nim obrtima i da se kao potpuni darom i dikom svoga naroda, ljudi s obilnim znanjem i novim Drugi slučaj je još tezi. Mladi- iskustvima povrate u domovin u či se potuže roditeljima, a o/\i kao elitna četa novih privrednili SAVSKA BANOVINA ZA PROSVETU (Dopis iz Zagreba) kulturni napredak sela. , . T . . ,, . V1 , , Puckom sveučilištu u Zagrebu 7 a0 + . na /borovima Jug. • vanja, zajedmcke sastanke za je predavanja. Pod- ^ Iatlee 11 1926 ' 1 1928 ' godml u orga^iizaciju odbora proslave ' Splitu. • — A - 1 . U pogledu rada na kulturnom čevcu Din. 15.000. Skrbcičima za održajnje Din. 50.000. Kozjanu Din. 125 ti- mlatku Crvenega Križa za osno- suč. Za škole opčine Donji Lapac vanje i uzdržavanje školskih ku- u , . . . v Din. 200.000. Za školu u: Mlakvi hinja, Jugoslovenskoj Akademi- P ol J u u domovini i u korist braee da uzmete na znanje i uvazenje godišnjih svečanosti itd. Dični rodoljube, molimo Vas, um jest p da te žalbje provjere pokol jen ja. Držali smo, ne samo jednostivno im na slijepo povje- _ da če se oni u tudjern svijetu ruju i očito ne razumijevajuci ličim, a prva po brojn pucanstva O. U. Zagreb, svibnja. — ska je banovina; druga po ve- Din. 100.00.' Stikadi Din. 20.000. ji znanosti i umjetnosti, Matici l 1 ro Pf! U f ovaj rodoljubni rad koji je Sav- Deringaju Din. 30.000. Skorupo- Hrvatskoj, Hrvatskom društvu ^ atlca u fa P lltu " 1929 - ^ sko P can sa_ velikim _ troskovima, 100.000. Stolen umjetnosti,; zakladi Strossmaye- od, 'f la l’° ,%°J inl *feorima 3i8 te pomopite doprinosom ovu r mi ovu Klancu rovoj, Djatkom Internatu u Za- P^davanja i 20 analfabetskih te- casnu ustanovu cij, je edini cilj c a jeva; razdijeliia je na dar u olaksati tesko stanje nase krvne narod 2300 knjige i brošira i ob- brače u talijanskom ropstvu. — okoristiti znanjem naroda, koji su kulturni j vom Dolcu Din. u _ _ _ _ . ..^ - ^ . Din. 100:006. Drenov i vještinama prilika stavlaju nam neumjesne u našoj državi. Nova je banska Di n 100.000. Boviču Din. 10.000. grembu, Sokolu kraljevine irniji od nas, prigovore: Dvojica naših mladi- uprava uznastojala da več u po- Zadobarju Din. 60.000. Oltarima goslavije, t, j. njegovim žu F «m C i 1 . v . . , r , • T .. . - ' - — četku svoga rada posveti najvecu i,j n 20.000. Sejnskoj Dragi Din. na teritoriju banovine itd. pred- d l1 Je p ® uc . ™ 1 rodoljubnim Jug. Matica izrazit ce Vam svoju uažniu nodizaniu nrosviete. Ban 10.OOO. Vel. Brišnici Din. 60.000. vidjene su pripomoči. knjigama : knjižnice, skole, gja- blagodajmost putem novma i nego da ee svojim životom, po- ea u jednom zavodu stanuju, našanjem i radom u tudjini pro- zamislite te strahote! — u jednoj podizanju prosvjete ™ - j / 744 komada) i razne usta- unisat če Vas u uonis svoiih eas- sobi sa još dvojicom svojih dru- Dr. Silovic, koji je poznat kao Niiršič Selu Din. 100.000. Husin- . 1 Komaaaj i razne usta upisat ce Vas u popis svojin cas gova Francuza, a to je učinjeno naš veliki prosvjetni i socijalni eu p>j n 150.000. Srbu Din. A , rT ,, T „„. . m 77. .. nove ; ^dala je preko 100.000 di- nih dobrotvora^a djeca u Istri, radnik, pokazuje največe razu- ioo.OOO. Jablanu Din. 100.000. siljeni naučiti francuski, jer kad mijevanje za potrebe naroda svo- Roškovcu Din. 28.000. Glogovi TT . x ' 1 ^ 1 . + Din. 34.000. Bilom Brigu Din. dičiti svoj narod, a imali smo i pravo, da to očekujemo. Ali se _ v . nažalost u mnogim slučajevima zato, da naši omladinci budu pn- naše nade ne ispunise. . . Naši su pitomci u inozemstvu bi sva četvorica bili Hrvati, do- smješteni u prvorazrednim zavo- šli bi opet u domovinu znajuči je banovine u torne pogledu. Banovina je naročito pazila, 50.000. Sraeineu Din. 100.000. dima, gdje se odgajaju na francuske i njemačke priv mladeži, sve te tisuče su JUGOSLOVENSKA MATICA Na pragu I. desetgodišta. Rad u 1929. godini. Preko poloVinej vijeka vodila tisuče samo par francoskih, najobičaj- da podupre osnivanje novih i Veleševcu Din. 100.000. Deano- S e je borba na Balkahu sada še T' Si zado- vi roditelji tuže da je s “higijen- podijeljivanja pripomoči za no- D in _ 20.000. Zagradju Din. Mi r, n . L: k j !ilA e :.i d . 0prmlJ ® i ^ ^• nara u kulturne, propagandisti- Gorici, Zadru,, Lastovu, Trstu i čke i nacionalne svrhe; povečala Rijeci, kojima je ugrabljena ma¬ je svoju nakladu sa izdan jem terinska riječ u školi, crkvi i na knjige Frane Ivaniševiča “Po- ulici, blagoslovit če Vas i Vaše bjeda glagolice kroz tisučljetrni obitelji. — ZaJ Jugoslovensku ta im disciplina i red, jer neče vorne kulturnome svijetu u koji- neuškoloviane djece, kilometri- 25.000. Sv. Vidu Din. 11.000 - Maticu, Split: Pretsjednik Pra¬ no Ivaniševič Vj r., Urednik P li¬ se Jugosloveni danas na- lijepi moralni i materijalni Čke Prosvjete; Potpretsjednik: otvorenom kulturnom us P jeli; poduzela je opširnu ak- Dr. Mihovil Abramič v. r., ITpra- našim susjedom preko c j u za Gortanov Fond; izdala-je vitel j Muzeja; Tajnik: Dr. (ij. nas ljudi, koji to- 15.000 dopisnica sa slikom muce- Gjadrov v. r., Sudija; Blagaj- mu ne da ju velike važnosti, jer nika Vladimira Gortaha, £ nVm. »»- rna u modama 1 higijeasB ure- čna udaljenos. do ajedišto u io- Njmcma Dio. 80.000. Stode- prijele Vboumrih iTai' JaA"sSoSnih l“ me' ^ ’’ ^ pretka. Još hi se nekako i razu- djenim spavaomcima stanuju ne ja djeca moraju ici u skolu, pa ni Din . 250.000. Drenovi Din. uzim lj u za ozbiljne, ali nije zla 1 ’ milo što naši mladiči nisu navi- samo četvorica nego i mnogi de- je banska uprava podijelila do 250.00. ■ % i i • « + • i _ 1 • r«A a! »vi l.»/l n a i o/l n cnHa avp AririAmAp.i 7 .a. frradmu. ^ kli na strogoču i red, ali na što seči mladica ne vnjede nista. se moraju navici, jer drugo je naša, a drugo hladnija, smirenija sada ove pripomoči za gradnju, i dovršenje narodnih Vrijede oni za čitav svijet, ali dogradnju —- - ~ samo ne za neke naše mladice i n £ 5l i staloženia recimo njemaeka roditelje baš kao da smo sinovi s \ ^ krv, ali najgore je to, što su naši naroda gdje svaki pojedini član 50.000. . bmerovisen Din. o ti- omladinci neiskreni i lukavi. Oni ima svoju posebnu sobu (toga kojega se nije bojati i kojemu se Za popravaka ^crkvi bilo je ne valja suprostaviti. Za taj kulturni boj organizi- suč. Lugu Din. 16.000. dano oko 17.000 Din. Podijeljeno ^ Mnovmih^kola: Za^školu u: Pie- j e mn0 g 0 potpora u prosvjetne ralo se je u Italiji na desetke svrhe: Invalidskom Domu Popo- društava pocl ovim naslovom: . vača, Moslavina Din. 1500. Pro- Lega Culturale, Dante Alighieri, __ _ _ _. .. lr7nnn ^ v , . U? Sl “ svjetnom Odboru u Karlovcu p ro Dalmazia, Coscienza Adria- dobro znaju, da neče ni kod dru- nema uopče na čitavom svijetu!), J^ ln - i ‘ i ^ < ^: v0v ^ Din. 5000. Trgovackoj školi u tiča, Pro mare nostro, Comitati 70.000. -. Darkovcu Dim 201)00. Karlovcu Din. 6000. Jugoslaven- di azione dalmatica, Associazio- Harkanoveima Din 30.000— skoj Matici u Splitu Din. 500.—. ne volontari di guerra, Gruppo Subotskoj Din. 10.00 . . V 11 ®- Dječjem Skloništu, na Sušaku di Azione Dalmazia per le scuole gradcima Dm. 40.000.—. Ploei Din . 3000. Zavodu Časnih Šesta- italjane, Societa Dalmatica 22 . 000 , — v » a v * - štva ni kod roditelja upaliti svo- a ne kao da su rodjeni u kraju, jim protest ima protiv reda i za gdje nažalost često puta prebiva nekakvu “slobodu”, pa neiskreno pod istom krovom i čovjek i do- i lažno iznose mnoge neistine: mačai životinja. — Ne spominju čas im ne valja hrana, čas je do- ti isti, da im roditelji posvema bivaj u premalo, sada su im nad- neispravno šalju novac ne na u- Din. Jelenju Din. 12.000. di zornici prestrogi (a to su najbol- pravu zavoda u kojemu su srnje- Javorju Din. 70.000. . Drveni- šteni, nego na njihovu vlastitu ^ 50.000. . Bužimu Din. ^ „ -—..—™, - ^ ^ a dresu posterestante i tako im ^‘•000.— .Jaseiiici Dm. 1- ; u Petrinji Din. 1000. Opčini Go- učilišta i mnogih drugih udruže- Pnlm Otti 30 000 — K o nam _^ . , . . ? .... ra u Cnkvemci Din. 1000. Ze- storia Patria, Nicolo Tommaseo, maljskom Povjereništvu za oču- Dalmazia, Comitati di Giovani, vanje spomenika u Zagrebu Din. Lega Navale, Ente Nazionale 2000. S red n j e&k o 1 s k o j ekstenziji Adriatico, Garibaldi, Pučkih Sve- pružaju priliku da se griješe o Koljani sp i^ pomoč za gimnaziju Din. n ja, koje je teško nabrojiti. ji i izabrani odgojitelji velikih naroda, koji su nesebično čitav svoj život posvetili odgoju pri- t .. —. ^. nn c • i • n. • « w - - r —- vredne omladine!), a sada im zavodska pravila i disciplinu. Ali t' 1 . 11, ra ° x 5000. Pučkom Kazalištu u Kar- Čitavu biblioteku knjiga na opet ne val ja ju stanovi i stotinu što čemo? I' sobi sa još dvojicom . ln : D ; ^ *. ^ unu ^ 1 1 ' lovcu Din. 5000. Opčini u Fuži- pisali su: Federzoni, Russi, De- sličnib žalbi. Kad ib se ulivati u drugova ne može se živjeti i uči- 1 Zivanju Dm /l.UUU.—. nama Z a spomenik Raekoga Din. lih, Tamaro, Maffi, Benedetti, jednoj laži, prelaze na drug m, ti, ali se može i mora uz pomoč kocevu; vosi m. . . . 3000. Stijegu izvidnika i planin- Menini, Guerazzi, Valori, Del dok društvo pomilo i svestrano roditelja griješiti o disciplinu za- ‘ : r in ' ki u Karlovcu Din. 1000. Vatro* Lungo, Zoli itd., da dokažu ka- 50.000. BUC 1 C 1 Din 45.000. Povi- g asn0m društvu u Brinju Din. ko je Dalmaija tobože talijanska lama Din. 40.000. Musaluku Dm. ]0 00. Odboru Crvenoga Križa u zemlja i kako njezino pučan- , V1 , iKnnnn po : Zagrebu Dm. 500. Narodnoj Či- stvo želi pripojenje Italiji. U trebe skola Din loO 000. Crnoj taomci u Ogulmu Din. 2000. Dr- zalnje vrijeme opaža se, :D “- 5 V 8 ; 000 - 0 l tarlI ?nnnnn zavno J stru( ' no J školi u Kastvu akija ovih talij;a{nskib _ oO.OOO. llareeljima m. ■ ■ Din. 4800. Drž. Gradjanskoj ško- nja postala ekstenzivnija i inten- Hotnji Dm. 100.000 idencu jj u Cirkveniei Din. 500. Osjeeko zivnija u propagandi na Jadra- Din. 100.000. Radoboju Dm. novosadskom kazalištu Din. 10 nu. * 80.00(). Klenovniku Din. 80.000. tisuč. Higijenskom Zavodu u Za- Da se živa vjera i snaga održi Bednjji Dm. oO.OOO. G o 0( j^ grehu Din. 2500. Udruženju Ju- budna napram tim talijanskim goslovenskega Učiteljstva u Za- propagandističkhn udruženjima, CLINICA MEDICA Dr. N. V. MILOSLAVIC I Dr. C. J. MANZONI Lečnici Bolnica “I. de Alvear” i “Rawson” Osobito za: Unutarnje bolesti uopče. Napose bolesti mo* kračih organa i spolne bolesti. Obadva govore našim jezikom. — Za naše radnike popust i na obroke. Otvoreno od 5 do 7 (17 — 19) sati; nedeljom od 9 — 11. BOKA — NECOCHEA 1226 KIRURG: Dr. Ladislav P. BULJEVICH, od 3—7 s. pop. ZUBARI: Dr. Stjepan BULJEVICH Dr. Vladimir BULJEVICH Dr. Uroš BULJEVICH Od 9 s. dopoldne do 9 s. na večer Telef. 23 - B. Orden - 0279 — Ulica Bdo. Irigoyen 1404 93.000. Opčini Jablanac za da Je udruže- Din. '150.0000. Strmcu Din. 150 io lOOOE OL O D O O D o D o AGua GflhiEnTE En En campann 1111 ii i ii ii i ii 1111111 n 11111 iiiiiiiiii im ii im ii m 11 ii m i ii m 111 ii 11111111 mn ii 111 u m im iiiiiiiiiiiiin EL PROBLEMA ES TA RESUELTO con el uso de estos aparatos de fabricacion inglesa. Eliminan las obstrucciones que producen en las fuentes proveedoras de agua caliente en la campana. No necesitan canerias de conexion. Son facilmente desarmables para su limpieza interior. Queman cual- quier clase de combustible solido. Sr. DOMPE y Cia. — Sarmiento 1327 — Buenos Aires. Con referencia a su aviso en “Gospodarstvo”, Recon- quista 268, les ruego los precios y detalles de “estufa para agua ) caliente en la campana”: tisuč. Badljevini Dm. ‘ grehu Din. 1000. Jugoslovenskom kod nas se je na ustuk zasnova- NoVinarskom Udruženju u Za- la u 1920. god. “Jugoslovenska gTebu Din. 20.000. Za spomenik Matia” sa sijelom u Splitu, ko- Kralju Petru u Bosansko j Kru- ja jedina u državi potpomaže pi Din. 1000. Opčini Krk za gim- našu braču u ropstvu i koja ove naziju Din. 5000. Za suzbijanje godine slaVi desetgodišnjicu s o o Ul O) O OJ U P* fl 03 Nombre y apellido Direccion. S O D O nepismenosti naknadu troškova svog uspješnog rada. za abecedarke i pribor za obra- Jug. Matica nije nikakvo pri- zovanje točajeva Din. 40.000. vaJno zabavno udruženje, nego Prosvjetnom Savezu, za rad na čisto narodna ustanova večega kulturnom dizanju i stručkiom značaja, koja stoji u službi naj- O D o omot 30E30E Imprenta “GUADALUPE” MANSILLA 3865 U. T. 71 Palermo (Palermo, tranvias 31, 61, 87, etc.) JUGOSLOVENSKO ODELENJE sa jugoslovenskim personalom i slovima 6066 Preuzima sve tiskarske radnje na jugoslovenskim jezicima (hrvatski i slovenački). T— Črnogorska Banka CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetine - Yugoslavia) ČRNOGORSKA BANKA, važi kao najsigurniji i naj- predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevine na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarima, Dolari- ma ili ma u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno povjerc- nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskili nov- čanih zavoda. Ulozi na štednju neprekidno rastu i več prelaze . ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača največu kamatu, od 7-10 % godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte se Crnogorskoj Banci sa puno povjerenja; ona če Vam odmah i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE $ I i 1 >: Uplačeni kapital 4,000.000- Godišnji promet dvije Rezerve 2,000.000. dlij ar de Dinara. FILIJALE I ZASTUPNIŠTVA : Andrijevca, Berane, Vir Pazar, Kolašin, Nikšic, Nejguši, Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcinj. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) Pag. 6 N.° 5G GO SPODARSTVO _ SLOVENSKI NASELJENCI V SLOVENSKI NASELBINI PRI OBDELOVANJU ZEMLJE. PRVI LA LLAVE V NASTAJAJOČI morete začeti obdelovati svojo zemljo SLOVENSKI NASELBINI če imate DRUŽINO — čim več otrok, tem boljše! Po natančnejše podatke obrnite se na dolnji naslov. Izpolnite spodnji kupon in ga nam pošljite: ♦ BANCO FRANCES y RIO LA PLATA, Seccion «La Llave», Buenos Aires, Reconquista 165 -199 Z ozirom na vaš oglas v «Gospodarstvu» mi pošljite pogoje za nakup zemlje v «La Llave». Ime in priimek Mesto in ulica (ali zadnja posta) . SLOVENSKA NASELBINA (Nadaljevanje s 3. strani) res; nekateri pa menijo, da bi se doma pridelani krompir tudi ob¬ nesel za seme. Naj bode kakor hoče, na vsak način pa si je treba pripraviti seme že pred spo¬ mladjo, ker lansko leto spomladi je bil v La Llavah krompir po 20—30 centov 1 kg, medtem ko je veljal ob žetvi baje samo 5 centov. Ako se vzame, da se pri¬ dela petkratno seme, potenj se ob tej ceni, kakršno je imel se¬ menski krompir lansko spomlad, ni izplačalo saditi krompir, ker bi se ob žetvi za 5 kg komaj to¬ liko izkupilo kolikor je poprej stal 1 kg semena. Iz tega razloga pa se tudi priporoča onemu, ki ima primerno shrambo, da ne prodaja krompirja takoj ko ga izkoplje ko mu je cena najnižja, ampak počaka z njim na ugod¬ nejšo 'ceno. Odjemalca za krom¬ pir se lahko najde, ako ne v kra¬ ju samem, pa v Monte Coman ali San-Rafaelu, stvar leži samo v tem, da se stavi na prodaj, kadijr ima ugodno ceno. (Nadaljevanje prihodnjič) Pota do uspeha “DOMAČI PRIJATELJ” Kot smo omenili zadnjič, ho¬ čemo z Prosvetnim Oddelkom “Gospodarstva” opozarjati izsel¬ jene rojake na dobro domačo književnost, ker izšeljeništvo še dolgo časa ne bo tako močno, da bi mogla nastati lastna, izvirna literatura. Danes naj opozorimo na lepo mesečno smotro “Domači Prija¬ telj”. Ravno smo prejeli dvojno številko, 5/6, za maj in junij, ki je tako lepo opremljena, da jo jo veselje vzeti v roke. Za ino¬ zemstvo velja samo 50 dinarjev za celo leto. Znesek naj se pošlje na naslov “D. P.”, Prule 11, Lju¬ bljana. Iz te številke objavlja¬ mo članek “Pota do uspeha”, ki je najaktuelnejiVga pomena za vsakega izseljenca. Vsak je pri¬ šel v “ameriko” da bi napredo¬ val, ter mu bodo misli in nauki iz tega članka mogli samo kori¬ stiti. Ivan Cankar pripoveduje ne¬ kje o učencu, ki je v svoji časti- želnosti in stremljenju, da bi bil prvi in da bi dosegel visoke ča¬ sti, porabil prav vsak trenotek, da je v šoli prekosil vse součen- ce in da so ga učitelji hvalili. Ker je bila glavni pogon njegove volje zavist in častihlepje, je bil mrk in nezadovoljen, pri sošol¬ cih pa tudi jako nepriljubljen. In zgodilo se je, da se je ta šest¬ najstletni petošolec utopil, ker se mu ni posrečila šolska naloga. Bila je to prav navadna naloga, ki pa je vendar ni mogel napra¬ viti. Lahko bi jo bil tudi pre¬ pisal, česar pa ni nikdar storil. Zvečer pred nesrečnim dnem je prišel k njemu sošolec. Častili- lepnež ga je vprašal, ali je že napravil matematično nalogo. “Že!” je odgovoril sošolec. “Saj je bila lahka stvar, komaj pol ure sem potreboval zanjo!” Vso noč je potem naš nesrečni mladenič prebedel pri svetil j ki, a brez uspeha. Zjutraj je odšel, a ne v šolo, temveč v prostovoljno smrt, doma pa je bil pustil list z napisom: “Kdor ni več prvi, je zadnji. Jaz sem bil Vedno prvi do konca; nikjer ni drugače zapisano Zbogom!” Na mizi so našli kup drobno popisanega papirja, koncepte za tisto prav navadno matematično nalogo. Ko so te koncepte pre¬ gledali, so videli, da je bila v vseh ponovljena ista napaka — malenkostna pomota v sešteva¬ nju, ki pa je vendar popolnoma predrugačila načrt. Zakaj smo postavili na čelo našega razmotrivanja o potih, ki vodijo do uspeha, zgodbo nes¬ rečnega mladeniča? Ta zgodbica nam nudi oporo za razmišljanje, kaj je uspeh. Oni mladenič je ves čas svojega šolanja uspeval, le enkrat samkrat ni uspel. A kakšni so bili ti uspehi? To niso bili uspehi, ki morejo človeka osrečiti in ki bi jih imenovali zato notranje uspehe v razliko¬ vanje zunanjih uspehov. Pojem pravega ali notranjega uspeha torej ni ali je vsaj nebist¬ veno identičen s pojmom zuna¬ njega uspeha. Notranji uspeh daje zadovoljnost; dosegli smo ga večkrat, ko je izostal zunanji uspeh. Oni mladenič je bil kljub sij a j n im zunanjim uspehom vedno čemeren in zamišljen, ker ni našel zadovoljstva v točnem izpolnjevanju dolžnosti, temveč je bilo vse njegovo prizadevanje usmerjeno v zunanji uspeh. En sam neuspeh je bil dovolj, da ga je strl. Ta primer, menim, nas je do¬ volj poučil, kako površno, in tudi neplodno bi bilo, ko bi hoteli pri iskanju potov, ki naj nas dove¬ dejo k uspehu, mehanično dajati navodila, podobno kakor so pra¬ vila, ki jih navajamo za to, kako si lahko obranimo in okrepimo zdravje. Nedavno je neki tuji list stavil svojim čitateljem vprašanje: Po¬ ta do uspeha. Odgovori so bili jako različni in bi jih lahko de¬ lili v dve vrsti. Prva vrsta je prihajala od čitateljev, ki so do¬ ne vedo kaj je politika, oni ki ne vedo kaj je dobrobit naroda. Z mirnim srcem lahko omenim, da nismo samo mi Slovenci in Srbi oni, ki obsojamo njihovo kleveto ampak se tudi vsem trenomisle- čim Hrvatom gnjusi tako pisa¬ nje. V štev. K) “Slob. Hrvatske” omenjajo zločin, ki se je izvršil 20. junija 1928. v Narodni skup¬ ščini. In kakor se samo hvalijo, da omenjajo in bodo omenjali to stvar dokler ne bode nikakor- šnega odmeva. Torej so podobni prvič papigi, ki ponavlja zmeraj eno in isto stvar kar se je nau¬ čila, in zakaj? Ker drugega ne zna. Tako so oni. Drugo kar bi omenil je- Vsa¬ ka rastlina dokler je nežna, je občutljiva. Pretrgamo ji_ koren, petje. Edino skovirja je teško se začne polagoma sušiti, če ji uganiti, ker on posnema vse pti-‘ pretrgamo glavni koren, usahne, ce, toliko, da mu lažje pridejo v Takisto je z našo mlado domovi- pest. In ravno temu ptičku bi no, z mašo Jugoslavijo. Sovraž- lahko primerjali gg. pri “Slo- niki se bojijo opor, na katere se bodni Hrvatski”. Oni namreč po- opira, zato jo ne upajo napasti jejo tako kot se dopade, onim ki javno. Zato so se poslužili za- EjimmmsmmissamsiamssmimmimmMmiMimimimmmiiiiiiimmiimiimimi jedavcev, ki pod zemljo ruje jo, ki pod zemljo uničujeo mlado MUSSOLINIJEVIM AGEN¬ TOM, ki nam hočejo soliti pa¬ met : Po naključju in kakor na¬ lašč sem dobil v roke časnik “Slobodna Hrvatska”. Kar začu¬ dil sem se, da se še dandanes naja- jajo takšni čudaki, ki mislijo, da se ptiča ne spozna po petju. To¬ da žalibog, da dandanes že vsak šolarček ve kakšen ptič se naha¬ ja v grmu samo če čuje njegovo živlenje. Najeli so si ljudi, ki so zmožni igrati ulogo ogrcev in druge škodljive mrčesi, da spod- jedejo glavni koren naše Jugo¬ slavije, — edinstvo. Prosil bi gg. v “Slob: Hrvatski”, da mi po¬ jasnijo strašno sovraštvo, ki je gojijo proti kralju Aleksandru, proti naši lepi domovini, Jugo¬ slaviji. Imel bom vzlic mnoge¬ mu delu toliko časa, da jim od¬ govorim. Končno opozarjam, da naj drugič bolj častno govorijo o opunomočenem ministru našega kralja, Stražnickem, sploh o vseh predstavnikih Jugoslavije. Takih napadanj je zmožen le človek s plitvim znanjem. Bolje bo, sve¬ tujem vam, da razpravljate o čem koristnem v svojem časopi¬ su a ne da omenjate takšne ne¬ umnosti, da se vam celi izobražen svet smeje češ, da so še na svetu takšni ljudje. Na svidenje sinovi pragozda in Sahare. — J. G. Bogdanič. segli v življenju uspehe, druga pa od tako zvanih “smolarjev”, ki jim v življenju vse izpodleti. Ker je negativna sodba v tem oziru za rešitev vprašanja pou¬ čna, naj navedemo tu nekaj takih odgovorov. “Poti k uspehu”, ta¬ ko piše eden izmed mnogih, “ni, stremljenje za njim je nesmo- treno, še manj pa se da uspeh pri¬ učiti. Izkratka: Protestiram proti temu, da bi bila kaka pot ali nauk ali nadarjenost, ki bi vodila človeka po neumornem boju do uspeha, in zametujem vse varljive govore in nauke v tem pogledu, naj pridejo od te ali one strani.” Kaj nam pove ra odgovor? Mož, ki ga je dal, išče vzroka svojim neuspehom povsod dru¬ god, le ne v sebi samem; zato tako vprašnje gladko odklanja. Kako se to točno ujema z našim primerom iz Cankarja. Vzrok neuspehu samomorilnega peto- šolca je bil v njem samem: bila je to njegova častihlepnost. Da je sošolcu, ki je bil prišel k nje¬ mu, pokazal zgrešeno nalogo, bi ga bil ta takoj opozoril nanjo. Ker je bila napaka za njegovo znanje in zmožnost nepomembna, bi se mu je ne bilo treba sramo¬ vati in bil bi rešen; a častihlepje mu je to branilo. Drug, ženski odgovor se glasi: “Že pri mojem rojstvu se je za¬ čela moja nesreča. Moj oče si je bil zaželel po vrsti sedem sinov. Tu je prišla na tretjem mestu de¬ klica — jaz! Razočaranje mojega očeta je bilo tako veliko, da me prvih šest tednov sploh ni po¬ gledal.” A kljub vsem neuspe¬ hom ni postala niti brez poguma niti zagrenjena, temveč gleda na svoje življenje s humorjem. Taki ljudje imajo nekaj pozi¬ tivnega v svoji naravi- ne obu¬ pajo niti ob neprestano se po¬ navljajočih neuspehih. Vsekakor pa jim manjka nekaj, kar je za uspeh potrebno. O nekaterih ljudeh pravimo, da imajo srečo, da jim je usoda na¬ klonjena. Če pa življenje, značaj in srečo takega srečneža natan¬ čno premotrimo, vidimo, da tiči po večini vzrok njihovim uspe¬ hom ne v kaki slepi sreči, tem¬ več v njih samih. Tudi primere omenjene ankete nam to potrju¬ jejo. Le poglejmo tegale! Mož, ki je žel v življenju mnogo uspe¬ ha, pripoveduje, kako je postal iz osnovnošolskega učenca dok¬ tor. Poudarja pa predvesm važ¬ nost jasnega spoznanja, energič¬ ne volje in neumorne pridnosti, ker da je njdgova' nadarjenost kvečemu povprečna. Za moto svojega življenja si je vzel sta¬ vek: Kjer je volja, tam je tudi pot! Za mladeniča, ki je zapustil osnovno šolo, ker mu revni star¬ ši -niso mogli nuditi sredstev, da bi se dalje izobraževal, je nasto¬ pil čas, da si sam služi kruh. Tako je moral pasti krave in o- pravljati podobna dela, dokler ni moral v vojake. Izpočetka se je tu trudil, da je pomnožil svoje pomanjkljivo znanje. Služeč si s trdim delom kruh in vzdržujoč si rodbino, ki si jo je bil ustano¬ vil, se je nadalje izobraževal ter napravil izkušnjo ^*ez nižjo sred¬ njo šolo, izkušnjo za poštnega uradnika, dalje srednješolsko ma¬ turo in slednjič doktorat prava. “A več ko zunanji uspeh mi po¬ meni čuvstvo iz zavesti, da sem dosegel uspeh z vztrajnostjo in pridnostjo.” Še mnogo zanimivih odgovorov bi se dalo navesti iz tiste anke¬ te, odgovorov, ki nam ne daje¬ jo zanesljivih navodil, po kate¬ rih se nam je ravnati, da dose¬ žemo uspeh, ampak le bolj osvet¬ ljujejo značaj ljudi, ki so jih pi¬ sali. Zdi se nam, da ni šole za zunanji uspeh, pač pa šola za do¬ sego notranje zadovoljnosti, za zatero je prvi pogoj izpolnjeva¬ nje dolžnosti. Rekli bi skoraj, da mrzlično hlepenje za zunanjim uspehom vodi k neuspehu, vsaj notranjemu neuspehu, kakor nam je pokazal mladenič, ki smo ga v začetku omenili. Na drugi stra¬ ni pa pomeni tudi poraz včasih notranji uspeh, ki mu sledi ne- redkokrat tudi zunanji uspeh. S tem pa smo zašli že v filozofska rzmišljanja, ki bi nam, ko bi jih nadaljevali, razgrnila vse polno vprašanj, ki so tudi za praktično življenje pomembna. Tako so na primer doživeli skoraj vsi veli¬ ki reformatorji po usodnem po¬ razu velike uspehe. Življenje ka¬ teregakoli velikih mož, ki so raz¬ gibali družbo in dali svetu novih idej, bi nam moglo povedati, kaj je potrebno za dosego velikih uspehov. Vse življenje takih fnož izgoreva v ognju ljubezni do ne¬ sebičnega dela, ki mu ni smoter zunanji uspeh. Samozatajevanje, nerazumevanje po drugih in več¬ krat tudi preganjanje in morda celo nasilna smrt je njih delež. Njih zunanje življenje je brez bleska in uživanje navadnih ze¬ meljskih dobrot je omejeno na najpotrebnejše. Ljubljanska “Kaj je bolj oddaljeno od nas” sem vprašal nečakinjo, govoreč o Argentini, “mesec ali Buenos Ai¬ res?" — “Gotovo Buenos Aires”, se odreže ljubka deklica. — “Za¬ kaj pa misliš, da je Buenos Aires dalje?” — “Kermesec se pri nas vidi, Buenos Aires pa ne!” * Pogled v bodočnost “Žena, kje imaš otiračo? Roke sem si umil, pa se nimam kam obrisati". — “Vse perilo je mo- NOVI MINISTAR SOCIJALNE POLITIKE O. U. Zagreb, svibnja. — Uka¬ zom Njegov. Velič. Kralja imeno¬ van je za novog ministra socijal- ne politike g. NIKOLA PREKA, bivši narodni zastopnik ‘‘HR¬ VATSKE SELJAČKE STRAN¬ KE” iz Hercegovine. Naše isel je¬ ništvo če to imenovanje u toliko više ob veseliti, što je g. Preka sam bio u iseljeništvo godine 1925-26 i što je na izvoru imao prilike da upozna isel j en ič k e ja- de i potrebe. ovili dana sa predstavnicima mi¬ nistrstva saobračaja, vojske i mornarice, prosvjete, štampe itd. U Brodu im je Jugoslovensko društvo “Željeznički radio” pri¬ redilo svečani banket. To je bio prvi naš vlak, u kome su postav¬ ljeni radio aparati. Do sada je inštalirano radio aparata u 50 vagona. PRVI VLAK SA RADIOAPA- RATIMA O. U. Beograd, svibnja. — Pr¬ vi vlak sa) radioaparating kre- nuo se je iz Beograda za Brod VELIKI INVESTICIONI RA¬ DOVI. — O. U. Banjaluka, svib¬ nja. — Zajmom od 40. milijuua započeti če se doskoro gradnjom banske palače, činovničkih ku- ča, novom zgradom učiteljske škole sa internatom i gradnjom trečeg krila gimnazije, čime če se u velike pomoči narodu i ubla¬ žiti nezaposlenost. čeno, jutri bom prala. Kar skozi okno drži roke, se bodo že na ve¬ tru posušile”. — “No, danes še gre. Ali kaj bo jutri, ko si mis¬ lim privoščiti sedežno kopel?!” novac Hrvate, Prekomorske prevoznice (Šifkarte) iz Europe Pozivne prevoznice (llamada) Ameriku BANCO GERMANICO DE LA AMERICA DEL SUD. Frente a la Av. L Alem, con la entrada a la Seccidn Eslava. Ulaz y Jugoslovensko Odelenje POŠTE LEANDRO ALEM kvadra i po od Plaza Decer Prva Hrvatska Stedionica