iv 79(127 i Edicion de la Časa “EURASIA” — Director: Ing. C. JEKOV EC. — Tiraje minimo: 4.000 ejempiares Godina — Ano II. Buenos Aires, 15. januara 1927. Ing. Agr. A. BOTTO Za Hnsenanza Agricola Oficial en Argentina ~ Broj Numero 15 Nota de la Redaccion.—La in- migracion, radicandose y si- guiendo en el eampo la mišma rutina durante 30 y mas afios, tiene para el pals solamente un valor relativo. Un campo labra- do asi, significa mas que un campo que ha quedado durante una generacion raso sin ser la- brado. Pero un eampo labrado, JiOy en dia. del mismo modo co- mo lo era liaee 30 anos, ya sig- nifiea un minus en la economia naeional. La generacion que asi ha eum- plido su obligacion con el pasa - do, tiene otro deber hacia el fu- turo: proeurar que sus hijos no signifiearan una mera prolon- gacion cronologica en la indus¬ tria agropecuaria, sino un pro- greso en los metodos de la la-, bor profesional agricola. En otras palabras: el agricul- tor de hov debe tener la con - ciencia del deber de dar a sus hijos una instruceion profesio- nal. Asi la nueva generacion re- cien podri! significar un pašo adelante en el desarrollo de la agricultura, la industria funda- mental del pais. Por eso consideramos nuestro deber de liamar la ateneion del inmigrante yugoslavo agricultor, sobre las posibilidades de la en¬ sefianza agricola. A tal fin, pu- blicamos las partes mas impor- tantes de una conferencia dada por el delegado del Ministerio de Agricultura de la Nacion, in - geniero agronomo Alejandro Botto, Director General de la Ensefianza Agricola ante el IV Gongreso Naeional de Ingenieria Agronomica, en el mes de a gos¬ to de 1925. La disertacion fue editada en forma de un folleto bajo el ti¬ tulo “Organizacion de los Ser- vicios Ofie : ales Agronomicos on la Argentina”, en el afio en eurso. (Conclusion) La Ensefianza Extensiva que imparten nuestros AGRONOMOS REGIONALES. esta dedicada a los elementos rurales de nues- tras campafias, y preferentemen- te a los agricultores. Esta funcion que he considera- do en muclias ocasiones como fun. damental, ma,xime para un pais del estado de desenvolvimiento como el nuestro en los moment os actuales, y el tener en cuenta que dieba ensefianza esta destinada a mas de medic millon de habitan- tes que se dedican a las faenas agricolas - ganaderas e inustrias erivadas, con muy limitada capa- cidad tecnica en cuestiones agri¬ colas y que necesita por esa cau- sa y con apremio el consejo v la ensefianza para su desenvolvi¬ miento inmediato hacen que se le estime especialmente como funcion docente en este orden v como poderoso auxiliar para los grandes intereses que indirecta- mente orienta y vigila. Estos fundamentos. que en mas de una oportunidad he signifiea- do. me ban permitido conceptuar a esta funcion como la Escuela mas simple, mas practica v mas economica. y por lo tanto, de ma- vor eficacia para obtener, por su accion v naturaleza, en breve pla- Luis CT Perrone & Cia. Representantes generales para la America del Sud de Maquinarias y Accesorios para la INDUSTRIA TEXTIL Atienden en su nuevo local de exposicion y venta Calle Mexico 1316 BUENOS AIRES Mapa de Vugoslavia 0.90x1.30 en diez cotores $ 2.50 Album: Zagreb. leyenda en frances y yngosl. $ 2.00 Album: Belgrado, leyenda en frances y yugosl. $ 2.00 Album: Lftoral Croata leyenda en frances yyugosl. $ 2,00 Tarjetas yugoslavas, 40 diferentes reproduccio- nes. en colores, de telas mas caraeteris- ticas de pintores yugoslavos. Laco- leccion completa $ 2 00 Mapa de Checoeslovaquia 0.80 x 1.30 $ 3.50 El importe respectivo remitir a: La Administracidn zo, sino un perfcccionamiento en las explotaciones agricolas en to- dos los ordenes, por lo menos una destacada mejora, la que se tra- ducira, como ya se va palpando, en un aumento sensible de la prol duccion. Pero, debo agregar, que en esfo no termina la accion educativa de estos profesionales; va mas lejos, prenarando la futura falan je i agricola que nos permitira la ma-' vor v mejor explotaeion de nuos- tro inmenso pais. En efeeto la orientaeion agricola de .las eseue. las primarias rurales es narte in¬ tegrale de sus actividades v ella sp realiza mediante conferencias demostrativas. con la formacion de huertas escolares, cooperati- vas. clubs. etcetera, manteuiendo una vinculacion efectiva v soli da que permita esta orientaeion. Gon el HOGAR AGRICOLA. ilustrando en todos los meneste- res domesticos v tecnicos a la comnafiera del agricultor v demas elementos femeninos *de los cam- nos. se completa. asimismo. las funciones de ensefianza que im- parte esta Direcclon General. y ello mediante los cursos tempora- rios a cargo de maestras experi- mentadas v abnegadas que con todo entusiasmo v desafiando in- convenientes y molestias, van SENOR, NO LE CUESTA NADA Si usted, en sus pedidos a las časa s y empresas anuneiadevas en nuestro penodico, mencione aue ha leido el a v i s o en “GOSPODARSTVO”. — A čada comereiante le interesa sa- ber cuales de sus avisos le dan el rssultado deseado. Si necesita Ud. nn personal apto para cualquier trabajo en la es- tancia, empresa industrial o co- mercial, para taller o chacra, tie¬ ne en este periodico el mejor me- dio para ponerse en contacto con el inmigrante yugoslavo. Este ha recibido el mejor eertificado como trabajador honesto, serio y competente por parte del consufl general argentino en Belgraao, sefior don Celso D. de. Barrios, cuando este, en ocasion de su llegada a esta Capital, en una en- trevista con “La Nacion”, ha Ilamado especial ateneion de que durante todo este a.fio ningun inmigrante yugoslavo ha dado que hacer algo a la policia. “GOSPODARSTVO”, con su tiraje miriimo de 4.000 ejempia¬ res y su distribucion adecuada, forma un vinculo verdadero con la colectividad entera yugoslava, no solamente en este pais, sino en todas las Republicas del eon- tinente americano, donde existen tolonias yugoslavas, todas ellas constituidas desde hace mas de cuarenta anos. RADNICI na estancijama, na gradnjama i u tvomicama, dajte procitati gornji clanak svojim poslodavcima. Neka znadu, da preko ove novine mogu naci ra- dnih sila. I za Vas ce biti do¬ bro, kad budete bes posla, ako “Gospodarstvo” bude poznato kod poduzeca kao najbolji na¬ slov za vezu s našim svetom, ko- Los Viveros Nacionales, como NISTA VAS NE STOJI ako kod narucivanja cenovnika, podataka ili robe od kuca, cijih oglas ste citali u “Gospodar¬ stvu”, počnete recima “Obzirom na vas oglas u “Gospdarstvu” izvolite mi poslati itd”. Poduze¬ ca ce moči oceniti vrednost ob¬ java u nasoj novini, te ce nasto- jati, da Vas dobro posluze. Pag. 2 gospodarstvo JSfs 15 hasta los confines mas apartados de las poblaciones rurales, llevan- do sus valiosas ensenanzas. SECCION FOMENTO. — La bor efectiva y real es la que reali- zamos en lo qne puede llamarse fomento agricola, fomento que puedo asegurar, se efectua por primera vez bajo esta adminis- traeion, en una forma amplia y variada, propenaiendo con ello, no solo a seleccionar los cultivos mediante la entrega de semillas escogidas, sino que diversificar- los, senalando nuevos rumbos en la agricultura nacional, demasia- do simple para los numerosos sne- los y diferentes climas que pre- senta el pais. El exito de esta labor esta bien reflejada en lo que al cultivo del algodonero se refiere, el cual por si solo signifiearia la tafea utilita- ria de la repartieion a mi cargo. Debo manifestar, eomo dato ilus- trativo de esta funcion, que solo en dos campanas de propaganda y fomento. hemos aumentado en 83.000 hectareas el area de este cultivo, representando su produc¬ cion una hermosa suma de millo- nes de pesos, conquistada por re- giones que no teman ni remota idea de su eapaeidad produetora. La entrega de semillas especia- les de trigo, ta.baco, de arroz, de plantas horticolas, medicinales. forestales, forrajeras e industria- les; la importacion de plantas se- lectas de olivos, manzanos, vinas, ete., es una aceion que en breve plažo dej ara sentir sus efectos be- nefieos y permitira eonstatar la medida de alta prevision que es¬ te hecho importa. La OFICINA DE SEMILLA, de reeiente creacion, propende, con la distribucion directa a los agricultores que lo solicitan, a la difusion de los me.jores produc- tos agricolas que de todo orden se conocen, introduciendolos a tal efecto de los mas seguros merca- dos produotores. Ninguna aceion de fomento puede ser mas directa y efectiva. que la que puede realizarse me¬ diante esta entrega de una pe- quena cantidad de buena semilla de espeeies selectas, cuando no de plantas desconocidas en el pais, y ninguna aceion, tambien, mas eficaz que la entrega de es- pecies adaptables v utiles a la re¬ gion, las que permitan. por otra parte, alcanzar el desenvolvi- miento agricola que, por las con- diciones especialisimas en que es- tamos colocados como pais pro- ductor, es dable esperar. Ejecuta esta oficina la aceion mas praetiea que el Ministerio puede llevar en beneficio de los agricultores en este orden, y ello se ba de palpar en breve plažo, cuando se lleve al eonvencimieti- to de los mismos, por este medio, el rol preponderante que en el exito de las coseehas tiene, no so¬ lo la buena semilla y la bučna se- leccidn, sino que tambien el cono- cimiento de las espeeies que en determinada region eorresponde cultivar. Estos conceptos, buena semilla, seleccion esmerada y adaptable a la region, definen la funcion orientadora y util de esta oficina, conceptos que fundamentan, por otra parte, ampliamente toda es- peranza de perfeccionamiento que por su influencia puedan ad- quirir las distintas ramas de la cultura del pais. A este respeeto es importante senalar el exito obtenido con la difusion del melon “Honey Dew” que ha permitido a su segundo ano de cultivo solo en la provin- cia de San Juan, realizar la ex- portacion a su mereado de origen, Norte America, por valor de pe¬ sos 70.000 m|n. CONQUISTAS AGRICOLAS REALIZADAS En fin, senores, estas son, a grandes rasgos, las tareas que, con orientaeion definida, desarro- llamos como aceion de ensenanza, las que no solo persiguen los ob- jetivos en un todo de acuerdo a nuest.ro desenvolvimiento, como he dicho, sino que responden a un plan armonico y perfectamen- te eneuadrado en nuestras nece- sidades actuales. Esta aceion conjunta llevada con intensidad variable, segun las circunstancias y los distintos fac- tores que en todas las cosas hu- manas intervienen, pero siempre con el carino profesional quc las inspira, ha permitido realizar al- gunas conquistas que ya se perfi- lan como hermosas realidades, v que, para no ser mas extenso, con_ cretare en breves palabras. El agricultor de hoy esta vin- culado directamente al Ministe¬ rio y a sus tecnieos que cumplen satisfaetoriamente su mision; tie¬ ne fe en los eonsejos tecnieos y sabe lo que su aplicacion implica. El agricultor de hov ha destrui. do muchos prejuicios; (refierese aqui el disertante a una aneedo- ta de la eonferencia de un Agro- nomo Regional.) El agricultor de hov, lee los fo. lletos que el Ministerio le envia y sabe apreciar su contenido. Ade- mas se siente por ese solo hecho vinculado al Ministerio, se siente secundado v confortado en su ta- rea. El agricultor de hoy acepta. nuestras indieaciones (caso del cultivo del algodon indicado en la Seccion Fomento. 1 El agricultor de hoy. no habla de trigos. habla de Barlcta, TTiin- garo, Rieti, Favorite, Apullia, Universal, de Marquis. de Kan¬ sas, de Kanred: sabe de tipos de- finidos, sabe de produetos puros y sobe lo que čada uno de ellos representa. El agricultor de hov, acepta y pide para adquirirla “le sea se¬ na! ada la semilla mas apta a su cultivo”, porque sabe que ello im¬ plica asegurar el exito del mismo. El agricultor de hov, sabe lo que implica el empleo de una se¬ milla pura y seleccionada (caso de las ventas anuales en la feria de semilla, $ 600.— v $ 520.— m|nacional el hectolitro). El agricultor de hoy, sabe de operaciones preparatorias para la siembra. En tres campanas reali - zadaš en pro de la seleccion me- canica de la semilla, se ha con- seguido que esta operacion se in- troduzca como praetiea corrien- te entre las operaciones prepara- torias en el cultivo del trigo. Una sola časa introduetora de maqui- nas seleccionadoras ha vendido solo en una linea ferroviaria pe¬ sos 40.000 m|n. de diclias maqui nas. El agricultor de hoy, espera con fe el resultado de la labor de la chacra experimental y, en es- pecial, de los genetistas, para realizar el conjunto de operacio¬ nes que la tecnica agricola acon- seja y obtener con el acrecenta miento de la produccion por uni dad de superficie el beneficio co- rrespondiente. El agricultor de hoy, sabe apre¬ ciar el valor de los proyectos prc- sentados al Congreso; habla de ellos. los discute y sabe que su opinion puede tenor influencia en las deliberaciones del mismo. Cin- cuenta mil agricultores han en- viado telegramas pidiendo la san- eion del proyecto de colonizacion presentado por el P. E. El agricultor de hov, sabe que la explotaeion de la tierra por el sistema de la franja se acentua dia por dia y se acrecontara mas. a medida oue se vavan palpando los beneficios que este sistema on eierra como auxiliar potente y se. guro de la produccion. La subdivision de la tierra sa¬ be que eorresponde como medida' previa; el trabaio de la mišma por pl propiotario agricultor 5m- n ul šara el sistema; el auxilio de los poderes publicos con sus cou- sejos tecnieos v con su sana orien- tacion completaran la obra que ya tiene sus ejenmlos en ricas provincia.s del snelo argent.ino. El agricultor de lioy sabe nue con solo dos operaciones para el sistema climaterico de nuestro pais, podra traer una revolucidn ventaiosa en la agricultura v psa- gurar, como medida nrevia, los faetores concurrentes a la pro se namirnice izdane za primlje nu pretplatu. Oni, koji nisu pretplaceni, mo- gu objaviti svoje oglase, po tarifi za male oglase; ili neka posalju zajedno sa narudzbom oglasa ce- logodisnju pretplatu. IDEJE STROSSMAYERA Istoričar i profesor zagrebač- kog Sveučilišta g. prof. Ferdo Šišič održao je u Splitu, zauzi- manjen uprave Pučkog Sveuči¬ lišta, predavanje: O Strosmayeru. Ideje Strossmayera, to je bio predmet predavanja. U vreme, kad se je pokušalo da se na veo- ma grub i nekulturam način falsi. .fikuje jednu veliku istorisku lič¬ nost, koja je bila oličenje jedne ideje, dobro je što je jedan od najkompetentnijih naučnika po- novo utvrdio istorisku istinu, ko¬ ja je inače dobro poznata, o Strossmaverovom Jugoslovenst- tvu. Prof. Šišic govorio je odmah u početku o uticaju jakih ličnosti na budučnost naroda, a onda je prešao na ekspoziciju o radu Strossmaverovu u nacionalnom i kulturnem smeru. Izloživši su- marno njegovo praktično delova¬ nje iznosi i objašnjava osnovne misli Strossmayerove nacionalne ideologije, koje formuliše: 1. Narodno naše jedinstvo u smislu jugoslovenskom. kao kraj¬ ni cilj zajedničkih težnja u bu- dučnosti. t. j. država sastavljena od svih Hrvata, Srba, Bugara i Slovenaca: 2. Za sada — naime dok je naš narod još bio u granieama Habs¬ burške monarhije -— ima se trn- žiti narodna i nezavisna država Hrvata. Srba i Slovenaca u fede¬ rativno j Austriji, u onom smis¬ lu kako su več rani je tražili Iliri i ban Jelačič; 3. Medu obim našim glavnim crkvama, katoličkom i pravoslav- nom, ima da se, s pomoču sloven- rkvenoga jezika sv. brače " ‘ l ,u »ru- j skoga crKvenuga jrama .->>• .. nuccion. Arar temprano v sem- ! Cirila i Metoda, postigne največa brar semdlas pnras v limpias. n S 'tolerancija, medusobna ljubav i ho’ 7 su principal preocuuacion. No seria iusto v ocultaria la verdad de los heehos. si no diie- ra one todas estas cououistas v«a- lizadas. oue se traduciran bien nronto en un aci*ee.entamieuto po, tente de produccion. se deben. en gran parte, a nuestro Ministro de Agricultura. ouien con su nresti- gio e incomparables condieiones dp piloto intrenido v sagaz. ha sa- hido conducirnos. aunar nuestros esfuerzos y conseeuido hacer fructificar nuestra labor. iznosi PPF.TPT.ATA na “GOSPODARSTVO . ra čelu godinu samo TRI PECE rnfn. Da dogjemo no spojim za sada jos skromnim silama;', n ovim vremenima krize u susret onima, koii su i nas podunrb' k' 1 « pretplatnici. to smo odločili, d« cemo svakom nretnlatniku kad trazi rada, ob izviti bcsnlatno dva nnt.a u vodini oglas o r>n traznji rada. Kod narmdbe ogla- poštovanje i što jace zblize ,1 Sem toga Strossmaveru su stal¬ no bile pred očima i ove dve mis¬ li: veza i solidarnost svili slo¬ venskih naroda i plemena i što veča autonomija za Jugoslovene koji su onda bili u tursko j fare- vini, dok se i oni ne oslobode. Temelj cele njegove ideologije pokretač svake njegove misli i delovanja bilo je jugoslovenstvo, t. j. potpuno narodno jedinstvo, s jedinstvenim imenom — ju- goslovenskim. Zabranjeni (1843.) naziv “ilirski” potpuno je zamc- nio naziv “ jugoslovenski”. Ovo ime nije Strossmayer izmislio, no¬ go ga je našao gotova; a samo neznalice budale tvrde, da ga je izmislila Anstrija. On je verovao da je samo jedinstvo ono koje može da spasi Srbe i Hrvate koji su jedan narod sa dva plemenska naziva: ali im za to treba jedinst- ven narodni, nacionalni naziv: ju. goslovenski. On je hteo jedinstvo svih Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara, da svaki žrtvuje od svog — 1- i ' - - - sa neka 7 • , ua svaK1 žrtvuje od svog cm s\ako navede hroj na- J plemenskog kad hude ulazio u Mb 15 GOSPODARSTVO Hg. 3 zajednicu, da se tako uklone trvenja i nametan j a, a primi ono od svakoga što ko ima najboljega. Krajnji njegov cilj bili su narod¬ no i državno jedinstvo u nezavis- noj jugoslovenskoj državi; razu¬ me se, onda, to se zamišljalo u neko j neodredenoj budučnosti. Dalje, predavač izlaže političke prilike i sve teškoče onih vreme¬ na, a naročito političke, u odno¬ su prema ondašnjoj Austriji. Strossma.yer je zastupao sjedin- jenje Dalmacije i Hrvatske koja bi što više i ostvarila ojačanje nacionalne politike, a federativnu Austriju kao prelaznu fazu u ko- joj bi narod ojačao za kasniju borbu za oslobodenje. Dalje, pr c. lazi na potanje obrazlaganje Strossmayerove zamisli oko sje- dinjenja zapadne i istočne Crkve: tu je sigurnost narodnom jedinst- vu, a u podvojenosti je uvek kvasac za plemenske sukobe i ru¬ šenje jedinstva. On je gledao sna- gu jugoslovenstva u slovenstvu i zanosio se mišlju sveslovenske so¬ lidarnosti i 1888. upravio je poz¬ dravni telegram u Kijev prigo- dom 900-godišnjice Krštenja Ru¬ sa; a kad mu je to Franz Joseph predbacio, Strossmayer je fleg- matički odgovorio poznato: “Ve¬ ličanstvo, moja je savest čista”. Govoreči o radu Strossmayera za autonomni položaj Jugoslovena pod Turcima, govori o njegovim vezama sa knezom Mihailom. Za- vršio je izlaganjem kulturnoga rada velikog Jugoslovena, na po- dizanju jugoslovenske kulture. NASA DRUŠTVA Ako je načelo organizacije onaj elemenat, koji narod u vlastitoj državi podiže od nedisciplinova- nih množica u svesne upravljače svojih interesa, od tim zamašni- jeg značaja je načelo organiza¬ cije za iseljeništvo. Dok ono os- ta je neorganizovano, ne tvori nista drugoga nego “materiju primu” za novu domovinu, a još i to najprimitivnije, fizčke i fi- zijološke vrednosti. Tek ako je organizovano, može se govoriti o o “kolektivnosti” dotičnog na¬ roda, tek onda znači narodnu, kulturnu i pravu gospodarsku korist za novu domovinu, pa i za staru. Tek onda može da hude mostom, kojim če se vršiti izme¬ na gospodarskih i kulturnih do- bara izmegju obijuh domovina, a tek onda može da i za sebe pot- punoma iskoristi sve mogučnosti napretka, koje mu nudi nova domovina. Dok iseljeništvo nsta- je neorganizovano, ostaje igrae- kom “sreče”, to jest pukog slu¬ čaja, okolnosti, kojili ono nema niti malo u rukama, da ih isko¬ risti ili priudešava svojim potre¬ bama i usvoju korist. Počeci naših naseobina nastali su okolnosti, da su dalmatinski mornari podpli ostajati ovgje u zemlji, i pomalu privukli druge zemljake ovamo. Neko.p raziia- zili se po kampu i naselili se kao čakareri. Zato je pretežna veči¬ na zemljodelaca iz Dalmacije, i to u glavnome samo iz stanovitih predela. Zbog slučajne okolnosti, da je jedan od njihovih zeml- jaka, Nikola Mihailovič, stvorio veliko parobordarsko poduzeče, sa radionicama na otoku Maciel, deo tih doseljenika zaustavio se nakon iskrcanja odmah na Boci. Tako razvila se naša mornarska Boka. Njima pridružili su^ se ka- snije radnici drugih vrsti, kad su nastajale tvornice, u prvom redu frigorifici, u zadnje vreme petrolejske tvornice i velike elek- tričke centrale. Na kanap odla- zili su i odlaze večinom i nadalje oni, koji imadu vani svojtu; a u gradu oni, koji dolaze sami. Oko godine 1910 može se ceniti ovdašnju naseobinu na 2000 do 3500 duša, a sada uzevši u obzir i predgragja, na 5000 duša. Od vremena do vremena poku¬ šalo se stvoritidruštva na politi- cko plemenskoj ili široj narod- noj osnovi, ali bila su sva krat- kog života. Falili su preduveti za uspevanje društava, zbog nes- tašice pripadnika do voljno do¬ bro stoječeg srednjeg sloja. Ono malo, što ih je bilo, absorbiran je onda austro-ugarski klub, iz¬ ražaj drzavnog- organizma koje- mu je naš narod onda pripadao. Na šire razvila su se i održa- la duge godine jedino ona dva društva, samopripomočnog zna¬ čaja, koja su odgovarala soci- jalnom sastavu naše naseobine', to jest sadašnje ‘ Jugoslovensko” i “Slavjansko” društvo uzajam- ne pripomoči. Na kampu razni pokuša ji os¬ novati narodnu, i ako bar samo plemensku organizaciju, nisu us¬ peli, premda imade tam o na sraz- merno malenom prostoru na tisu- če našeg sveta. Jedino jedtia no- vina mogla je, da uzdrži premda se je i ona postiglia to uz najve- če poteškoče i to jedino osob- nom inicijativom pok. Radelja- ka. Tek jedna tako zamašna i ogromna pojava, kaošto je bio svetski rat, mogla je uzdrmati tim mrtvilom, tako rekuči preko noči, i to pobudom iz vana. Nas¬ tala je J. N. Obrana, sa 36 Ogra- naka u Argentini. Ona okupila je oko sebe sve inače porazgubljene elemente narodne svesti, dala im jasno odregjeni smer, pobudila u njima smisao za historičku važ¬ nost dogagjaja za budučnost na¬ šeg naroda. Najvažnija strana ove organizacije bila je njezina disciplinovanost, tako da su vo¬ deči krugovi ovgje, na Pacifiku i u Londonu mogli raspolagati njom u tačno odregjenom prav- cu i u zgodnim momentima. Svršio je rat, veliko narodno delo bilo je postignuto. Upravu narodne države preuzeo je veliki organizam državnog činovništva, vodstvo medjunarodnih poslova od naroda izabirane vlade, a zaš- titu domovine dobro organizova- na i u ratovima preiskušana voj¬ ska. Batne zadače Obrane svršiie su. U tom momentu iseljeništvo, organizovano preko noči u izvan- rednim historičkim momentima, a b e z tradicije i iskustva učinilo je osudnu pogrešku: po¬ rodilo se opče mnenje, da od sada nadalje pravac i inicijativa za rad megju iseljeuištvom pripada- ju i sključivo zastupniku države, kojeg smo očekivali i dočekali, u čije ruke sc položilo osud Ogra- naka, predalo novinu “Jadran” i slagarnu, i kojega se je stavilo u vezu sa glavnim središtima na¬ seobina. Iseljeništvo zaboravilo je ha potrebu i važnost svoje privatne iniejative pa da suragjuje s no- vodošlim državnim prestavnikom kao organizovana celina, da kao takova upliva, da službeni činitel. ji sura g ju ju kod ostvaranja jasno izragjenog i odregjenog progra¬ ma. Nije pomislilo, da sada, kad su gore spomenute funkcije pre¬ šle na državni organizam, dolazi za iseljeništvo doba vlastitog isel- jeniškog programa. Taj imao jc da sastoji iz trijuh glavnih Jelo¬ va : politickog, ne u smisli pojedi- nih političkih stranaka, čiji rad ima smisla doma kod suradnje kod državne uprave, nego u širo- kom državno-narodnom smislu; prosvetnog u opčem narodnom smeru i u smeru strukovne nao- brazbe za bolji napredak poje- dinca u tugjini; gospodarskog za uameštavanje novodošliea, za go¬ spodarsku samostalnost več upu- čenog zanatlije i zemljodelca, te za stvaranje trgovačkih veza iz¬ megju nove i stare domovine. Svima je poznato, kako su pro- šle mršave i prazne četiri godine, kako je “Jadran”, u svoje vreme živo glasilo žive organizacije, svršio i zaspao kao glasilo osobne politike. Prošle su četiri godine, a u naseobini ne samo da se nije ništa radii o, nego samo iseljeni štvo uspavano bilo je mrtvim snom, dezorijentovano i razoča¬ rano. Tokom prošle godine uhvatila je ovdašnju naseobinu iznenada neke vrste vručiea, kad je izglo¬ dalo, da se približuje momenat ve šenja pitanja poslanstva. Počela se stvarati nova društva, izbijajo¬ či kao peeurke nakon kiše. Slutili smo oca inicijatora, znali za pra¬ vu svrhu te neorganičke agilnosti, ali nikada doznali za dan kršten¬ ja, niti za krstitelja, a još manje da bi bio pravi otac priznao ovu svoju decu. Rastao je broj društa- va u Buenos Airesu i okolici, ali nije se pomnožio rad. U nekojim slučaj evima sa plesom, i fotogra- fijom izgleda da je program bio zaključen a svrha postignuta. Pre nekoliko vremena počelo se govoriti, kako se radi na torne, da se osnuje u ovom gradu “Ju- goslovenski Klub”. Zamisao sama po sebi ne sa¬ mo da nije losa, nego odgovara prekoj potrebi naseobine, koja Izravno-bez prekrivanja od Splita ! do Buenos Airesa ! Ako mislite pozvati ovamo svoju obitelj zasigurajte si za vremena prevozniee za r motorski velebrod j NAJVECI I NAJBRZI NA SVETU Tonaza 36.000 — Prima 3.000 putnika — Vožnja s njim trajače samo 13 dana Čim vaša obitelj bude u Splitu ukrcana, besplatno čemo Vas brzojavom izvestiti Putne isprave od i do Beograda, Ljubljane, 2 Zagreba, Dubrovnika i Splita Proučite) nase cene pak čete vigjeti da su c najugodnije Jugoslovenska kuhinja. — Osoblje na brodovima govori jugoslovenski Svojim klijentima, ako žele, doznacimo novac u kojegod mesto u Jugslaviji, bez ikakovih troskova ! Cosulich Line- Cal lca n 9aiio 336 j i i ►OH Hg. 4 GOSPODARSTVO M> 15 nema ni jednog središta, gde bi se mogli naši ljudi sastajati, iz¬ menjavati misli te se ragjati inn cijative. Ovako jedno središte moglo bi biti žarište narodne sve- sti u našim redovima, potrebni- je tim više u ovom ambijentu, gde več prvo pokolenje našeg sveta rogjeno ovge, više niti ne razume jezika svojih roditelja. Društvo moglo bi uspešno sura- gjivati sa službenim prestavništ- vom kod državno narodne pro¬ pagande megju stranim svetom. Takovo jedno središte moglo bi vršiti svoju zadaču, kad bi motivi osnutka odgovarali ovim potrebama naše naseobine i kad bi se kod izgradnje organizacije uzelo u obzir stanje i sastav na¬ še naseobine. U danom slučaju i poznavaju- či sve potankosti mogli smo ju stvoriti odmah s početka svoj sud o izgledima podhvata. Pu¬ stili smo, da vreme pokaže kako če se stvar razvijati dalje. Za sada u koliko se može su- diti prošlim 3 mesečima, bu- dučnost kluba n narodnom sme- ru ne izgleda baš ružičasta. A istotako izgleda, da i socijalna struktura naše naseobine počinje več pokazivati svoj upliv. Društvo ima da dobije značaj “socijalnog kluba” nalik sličnim klubovima ostalih narodnosti, či- ja je svrha, da svojim članovi¬ ma prir eg ju ju plesne zabave, sa- stanke i druge distrakcije, ko j e su sve večinom skupe te zahte- vaju stanovitu gospodarski! vi- sinu i snagu, ispod koje nemogu da budu pojedini članovi. Time se zatvaraju vrata kluba svim ; niže stoječima. Preduvet kluba je dakle, da je dotična naseobi- na dosta jaka, da si viši sloj može uzdržavati takovo sredi¬ šte ; i da je tako brojna, da ostali članovi niti ne opaže, da ne mogu biti članovi takovog “gospodskog” udruženja. Inače Klub ne udružuje, nego razdru¬ žuje i podudara socijalne razli¬ ke. Ako ovakav klub pripada stra- nskoj koloniji, njegovi članovi prikazuju se kao elita nacijo- nalne svesti dotične naseobine. IT našem slučaju možemo tvrditi, da ono što se nama nameče kao predvoditeljstvo kolonije, nije bilo onda, kad je bilo vreme, na svom mestu i da ne zasluži, da mu se predaje vodstvo interesa naše naseobine, niti u narodnom niti u gospodarsko - socijalnom obziru. Naše je mnenje, da ovakove vrste klub ne može da postane “jugoslovenskim” klubom. Naša naseobina nije tako jaka, da bi mogla podnositi ovakovu soci- jalnu diferencijaciju, i ni.ie ta¬ ko velika, pa da ne bi imala po¬ trebe udruženja za sve, koji su pošteni i dostojni, p r e m d a ne podnose troškova za salonska odela. Zato mislimo da je ova- ke vrsti klub osobito za nas ono, što je i za bogatije naseo¬ bine : luksuzna ustanova, u ko- ju dolazi bogati, da ubije vre¬ me zabavama, koje nisu nista prijatnije, nego prijatnosti, ko¬ je mu nudi njegov vlastiti dom. dolazeči iz dosade, da potraži novu zabavu. U ovakav klub bi ogromna večina našeg sveta, u koliko bi mu uopče dozvolili, da ugje, do- lazila kao siromak, da ostane za vratima pa da mu se dade mi¬ lostno “potporu” ili preporuku na kojeg poznatog- za rad. Mi moramo graditi svoju or¬ ganizaciji! na svojim širokim slojevima, na kolektivnim inte- resima najnižeg i potištenog’ slo¬ ja naroda. Jer ovaj potišteni, ra- dnički sloj je pravi predstavnik naroda: kod kuče ostavio je de- su, Ženu, plača porez, ako dogje rat, on gubi svoj život, on uz- državu krvlju i radom. Bogati doveli su ovamo svoje obitelji, stvorili položaj i bog zna hoče li se vratiti ikada u stari kraj. Zato se može govoriti o našoj organizaciji samo onda, ako bu- de stvorena onako, da bude ovaj naš pravi predstavnik naroda, narod sam, radnik i težak, mo- gao dolaziti u nju kao u svoju kuču, a ne kao prosjak u tugju palaču po milosti j ako bude do- šao unutra, da reče muški svoju reč, da preuzme na sebe, i ako skroman, deo suodgovo rnosti, pa da on odlučuje o programima i njihovom vršenju, prema svojim interesima i potrebama. A.jie sa¬ mo zato, da najviše pomnoži broj potpisa na izjavama, kojima se ima dokazati, da su nekoji ra- dili i uradili ono što nisu ura- dili, da pomnoži broj lica na fo¬ tografijama, kojima se ima pre- variti domovinu o radii i uplivi- ma. koji ne postoje. Narodna organizacija, kakovp trebamo, biče ona, u kojoj ce bi¬ ti merodavni interesi naroda, i u bojoj če uopče biti tog naroda, u kojoj če ta narod i suragji- vati.' Organizaciji! tvori član¬ stvo. A bogati če zaslužiti naslov predvoditelja tek onda, kad u takovoi organiziciji preuzmu funkciju, da stave svoj upliv i novčanu snagu u službu gospo- darskog napretka uclanjenog na¬ roda, a ne time, da mu dava ju milostinju i darove. Držimo, da se je u tmliko pro- grešilo, kad se je kod pokuša stvaranja jednog središta naših naseobina obišlo ono, što je več dokazalo za vremena rata, da je zbil ja nosioc naše narodne ideje, da se je obišlo našu ratnu orga¬ nizaciji!, umesto, da se je reor- ganizacijom dopunilo narodni program još gospodarskim pro¬ gramom pa da se stvori jedan organizam, u kojem bi bilo me¬ sta za sve poštene ljude. I dana šnji slabo obučeni iseljenik nije ništa manj e, nego su bili dana¬ šnji Mihanovici, kad su pre 50 godina počinjali svoju amerikan- sku karijeru, pa zato nema raz¬ loga, utvarati si, da se stvara jedna opča narodna organizaci¬ ja, kad se stvara nešto, gde su vrata za tvor ena onima, koji su danas slabo obučeni, jer tek da- nas počinju svoju amerikansku karijeru. Iz gore razloženog ce biti ra¬ zumljivo, zašto osnivanje “Jugo- slovenskog Kluba” nije oduševi- lo naše naseobine, i zašto se u istome ze nalaze naj priznatiji i naj zaslužniji rodoljubi koji su za vremena rata dali organiza¬ ciji sadržinu i vrednost. DA NEBUDE NEOPRAVDA¬ NIH NADA U 11. broju “Pučke Prosvje- te” od 1. no v embra p. g. čita- mo sledeču vest: “U Buenos Airesu ima veliko trgovačko i industrij alno dru¬ štvo pod imenom “Nikola Miha- novič”. Ovo društvo ima poslo¬ vim glavnici! od 30 miliona ar¬ gentinskih peča, što odgovara 700 miliona naših dinara, Ima sedam godina da posluje. Prošle godine dalo je čista dobitka 1 x /z miliona naših dinara. Upravitelj je društva poznati naš stručnjak Nikola S. Crnogorčevič”. O “Mihanoviču” se u Jugosla¬ viji toliko fantazira, da bi bilo več vreme, pa da javnost uzme ovaj pojam onako kako jest: U Argentini ne postoji nijedno pa- robrodarsko društvo više, koje bi bilo vlasništvo bilo Don Mi- guela, biloi Don Nikole Mihano- viča. Obadvojica su več davno likvidirali svoja poduzeča. Ne¬ ma više “Mihanoviča”, kod ko- jega bi naš mornar ili drugi ra¬ jnik mogao da nagje mesta. Sve to je sada u rukama stranaca, a ono malo preostataka naših lju¬ di megju osobljem svaki dan je manje, jer tugjinci gledaju, da ove ljude, večinoma več u godinama, svakom zgodom koja se nudi stavi ja ju na ulicu. Gornja vest u “P- Prosvjeti” stilizovana je tako, da če nepra¬ vilni pojam o “Mihanoviču” po- jačati i pobuditi neosnovane na- de onih, koji misle seliti ovamo računajuči s nameštenjem u ta¬ ko velikom “našem” poduzeču. Društvo o kojem ima govora n vesti, nije ništa drugoga nego pravni oblik za upravljanje pri- vatnog imanja Don Nikole i nje¬ gove obitelji (2 snaha i dece njegovih obijuh več pokojnih si¬ nova Petra i Nikole) a u kan- celariji nema svega skupa niti deset činovnika, megju kojima je g. Nikola Crnogorčevič jedini od naših. Imade par tisuca kilome- tara od grada par tvornica za tanin, u kojima isto nema . na¬ šeg sveta, a pa kad bi ga i bi¬ lo, ne bi imao nikakova izgle¬ da, da si stvori kakav položaj. Bilo bi korisno za buduče ise- ljenike, kad bi “Prosvjeta” ovu svoju vest ispravila i pojasnila svojim čitaocima, da u Južnoj Americi “Mihanoviča”, o kojem sanjaju radnici, činovnici, poli- tičari, banke itd, više nema: ni¬ ti hrodova, niti kancelarija niti radionica sa tisučama radntka! Onaj, koji računa na rad kod “Mihanoviča” umesto na sebe, neka ragje ostane doma i ne do- lasi ovamo. Naš “Mihailovič” u Južnoj Americi, kao gospodar¬ sko podužece sa vrednosti za na¬ še iseljeništvo pripada več pro- šlosti, historiji naše emigracije na La Plati, čije razdobij e svrša- va po priliei s početkom svet- 1 F. HISSLEE G. m. b. H. BREMEN Representante: O. BUENOS AIRES HENZE SAN MARTIN 6G6 NOVCANE DOZNAKE brzojavno ili postom u sva mesta JUGOSLAVIJE obavljam u DINARI- MA ili DOLARIMA brzo i uz najumerenije cene. isplacujuci naslovniku na ruke novac u gotovom bez ikakovog odbitka i troska. U ostale zemlje Europe Njemacku, Austriju, Cehoslovacku, Ugarsku, Rumunjsku, Poljsku, Ru- siju i Litavsku, izvrsavam doznake u dolarima. PREVOZNE KARTE ZA I IZ EUROPE, sa brzim kao parobrodima, dobru i izdasnu opskrbu, najbolji i najcisci. i putnickim najmodernije uregjenim na kojima imadu svi moji putnici •dok je uregjaj priznalo Preuzimam svaku odgovornost za sve dane mi naloge s mojom vec 20 godina ovdje postojecom tvrtkom, koja je od vajkada srediste svili Jugo- slovena. Čuvajte se jeftinih pomula, jer ce i put prema njima biti Besplatna uputa o potankostima. IZMENA NOVCANICA. JV? 15 GOSPODARSTVO Pag. 5 skog rata. Don Nikoli je 80 gocliua, Don Miguelu 64, Bave se jedino upravljanjem svojih imanja, a ne ulaze u nikakav posao više, ni¬ ti sa svojim kapitalima niti sn- radnjom. Njihva deca i unučad su Argentinci, kojih na jugoslo- venstvo ne veže nista drugo ne¬ go obiteljske uspomene. Več je vreme, da si iseljenici i javnost u domovini izbiju iz glave iluziju “Mihailovič”, te počnu da računaju jedino sa so¬ bam, a ne sa pojmovima, koji ne predstavlja ju nikakove real¬ ne vrednosti više za buduče pod- havate našeg narodnog gospo¬ darstva. SLOVENCI, POŠILJAJTE NAM NASLOVE NAŠIH ROJAKOV, DA ZAČNEMO Z REDNIM OB¬ JAVLJANJEM SLOVENSKEGA ODDELKA. LIST IZHAJA V TOLIKIH IZVODIH, DA MORE POSTATI NAJBOLJŠA NA¬ SA VEZ V NARODNEM IN GOSPODARSKEM OZIRU. s-EL SAUCE, Kmo. 25. — List “Gospodarstvo”, ki ste ga nam poslali v pogled, se nam je tako dopadel, da Vas naproša¬ mo, da nam pošiljate na sporo¬ čeni nasov stalno pet izvodov. Gradivo je zelo poučljivo in list sam po sebi bo tvoril v najkra¬ jšem času most med vsemi jugo¬ slovanskim priseljenci, ki žive raztreseni po vseh argentinskih pokrajinah. Veselo nas je prese¬ netila vest v 12. številki, da bo list imel tudi slovenski oddelek, v katerem bomo brezdvomno po¬ pisali razmere tega dela kordov- ske pokrajine. Nazdar! s - UNQUILLO (F. C. C. Od ¬ pošiljam Vam naročnino za list. Upam, da Vam pridobim se več naročnikov med znanci, ki žive tu v okolici. Članek o našem konsulatu je dobro zadet. Ko sem se ob prihodu v Buenos Ai¬ res obrnil na konzularno pisar¬ no po informacije o možnosti dela in prosil za posredovanje, sem dobil lakoničem odgovor, da sc konzul ne more pečati js te¬ mi stvarmi, ker jo preobložen z delom. Vprašanje je, če ni dolž¬ nost naših državnih funkcijona- rjev, da svetujejo novodošlim doseljenikom. kako bi se varo¬ vali izkoriščevalcev? Koliko naših ljudi se. je tako porazgubilo po notranjosti dežele, pod prestvezo dobrih za¬ služkov in ki se sedaj vsled po¬ manjkanja sredstev in prevoz¬ nih mogočnosti ne morejo rešiti krempljev raznih vampirjev. Vaš list je prvi, ki je pričel z hvalevredno inicijativo. da tvo¬ ri most med delodajalci in de¬ lojemalci. Upam ha do rodilo to dober sad in obvarovalo naše Du¬ di mnogih presenečenj. s-JESUS MARIA (F. C. C. C.) _ 2 “Gospodarstvom” se ne počutim več tako osamljen kot preje. Sedaj imam tovariša, ki mi pripoveduje o vaznih vpraša¬ njih katera so pogosto nsodne- go pomena za doseljenika. Pošlji¬ te mi tudi zaostale številke. “TRGOVSKI TOVARIŠ izha¬ ja v Ljubljani že 23 let in vrši tiho a zaslužno gospodarsko de¬ lo. Priporočali bi mu, da bi po¬ svetil svojo pozornost deželam, kjer je dovolj naših izseljencev, vsaj mora biti Sloveniji na tem, da pride do izvoznih zvez. A te so nemogoče brez dobrih infor¬ macij o tujini. Sicer prvi posku¬ si vspejo slabo, ne po krivdi tu¬ jine, temveč po krivdi onih, ki so se nepripravljeni spustili na neznano torišče. Naročnina za celo leto velja samo 50 dinarjev, to je dva peza. “GOSPODARSKI LIST” izha¬ ja v Gorici, Corso Verdi 746 Buenos Aires JOŽO SKOČIČ IZ LUZANA u Jugoslaviji, nalazio se je u Rosariju de Sta Fe godine 1912. Od tog vremena ne znam više za njega. Molim svu braču Jugoslovene, koji bi znao za njega, da javi na upravu lista Gospodarstvo. Petar Zorko. P fig. 8 GOSPODARSTVO JSfo 15 S M NAJSTARIJI CESKOSLOVENSKI NOVCANI ZAVOD BUENOS AIRES ALSINA 463 V Pofcane doznake u stari kraj preko Živnostenske Banke u Pragu najveeeg novcanog zavoda u Ceskoslovackoj, sa glavnicom i pricuvama od preko 400.000,000 ck. i preko 'I (prijasnje Hrvatske Zemaljske Banke) Čuvanje novaca us 4 % ukamacivanje Menjanje novaca po najboljim tecajevima Prodaja prekomorskih prevoznih listova uz najniže cene. GRAMOFONSKE PLOCE hrvatske, srpske i slovenacke PIŠITE PO CENOVNIK PRETPLATITE SE NA “GOSPODARSTVO’ j TALLER MECAStilCO CIENTIFICO j M. Palermo & Cia. Salta 367—Un. Telef. 37, Riv. 6146—BUENOS AIRES Aparatos FOTOGRAFICOS de la Fabrica Suiza KERN proveedores del INSTITUTO MILITA R GEOGR AF.ICO YUGOSLAVO >r j i r »c Aao nvA Gragjevnu Produzece-Osnovano 1912 A. GOBICH Sitio de Montevideo 660 — LANUS (F. C. S.) Proračuni načrti i gradnja kuca za obitelji, cha- lea, dvorana, skaladista, mostova zeljeznica itd. Specijalista za zelezni beton (cemente armado). Izvršilo vec opetovano kuce do devet spratova. Male obiteljske kuce grade se na umerene mese¬ čne obroke. Zaposluje nase inzenjere i druge strukovne sile, te iskljucivo nase radnike. Kad radi dobro naša tvrtka, zaradi dobro i nas radnik - iseljenik. Zcljene informacije i podatke mozete dobiti us- menn ili pismeno na gornjem naslovu. Težaku, KojiTrazi Zemlju nudi najsigurnije jamstvo za moguenost uspeha na- seobina od 15.000 ha — sa stalnim pravom na iri- gaciju, — i od ko ji h vec je prodano ili iznajmlje- no 50 %, naime SAN PEDRO DEL ATUEL, Estacion CARMEN SA (F. C. O.), Prov. de Men- doza, cijili 7.500 ha, naseljenih i obragjivanih predstavlja danas vrednost od $ 3.030.000 ČAKRE KOJEGAGOD OBSEGA DAJEMO U NAJAM BESP LATNO ZA PET GODINA, s pravom na odkup pod najugodnijim uvetima za odplacivanje. Ozbiljnim interesen tima besplatan put, ako žele pogledati naseobinu, bez obaveze za kupovinu a k o ne bi se mogli odluciti za naselenje. Podrobnije podatke mozete dobiti kod tvrtke PEDRO CHRISTOPHERSEN Calle 25 de Mayo 267, Buenos Aires Poduzece bavi se na seljivanjem vea preko 25 godina AUSTRIJSKA LEKARNA "Niieva-York” Av. San Martin 4000, esq. Nueva York BUENOS AIRES — U. Telef. 42, Devoto Vlastnik Dr. G. SCHWARZ, farmaceutik kemicar, diplomiran na sveucilistima u Bocu i Buenos Airesu Direktni uvoz-Viastita poslovnica za -nakup aa Becu- Lekovi za poboljsanje probave — Plucna i antiasmaticka pica — Perfumi — Esencije za likere — Upute za vegetalno lecenje — Lekovita tinktura za kosu Domača lekarna “BOTIGLUIN VIENA” za prvu promoc na čakri i u kampamentu, dok dogje lecnik. — S tacnim uputama za uporabu »:•'< ij! i ! i ! i ANALIZE — RECEPTI — SPECIFIKA Diskretnost zajamčena Dopisivanje hrvatski, slovenacki, nemacki, i madžarski. Pošiljke u provinciju postom, zeleznicom ili sa- “Expreso Villalonga”. B (, a n 8 sa r i a \ U BO V4 - 1' O IS k’ Av. San Martin 4000 — Buenos Aires