KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 30 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MARTA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12987 Dr. Schüller Hans, hemičar, Matzner Emil trgovac i Ing. Kailich Armand, trgovac, Wien, Austrija. Postupak za izradu vlakana od kaučuka. Prijava od 20 septembra 1935. Važi od 1 oktobra 1936. Traženo pravo prvenstva od 20 septembra 1934 (Austrija). Poznati su postupci za izradu vlakana od kaučuka, pri kojima se stvaraju vlakna pomoču sukanja odn. pomocu uvr-lanja pantljike od kaučuka odgovaraju-če širine. Takode su poznati postupci za izradu vlakana od kaučuka, pri kojima se iz rastvora kaučuka, disperzija ili sl. — preimučstveno iz vodenih disperzija kaučuka — stvaraju neposredno pantljike u debljini odgovarajučoj vlaknu koje treba izraditi, pa se zatim te pantljike suču u okrugla ili približno okrugla vlakna. Takode je poznato da se takve pantljike, koje još imaju lepljivu površinu, što je mogoče brže po izvršenom ščvršnjavanju, podvrgnu procesu sukanja, tako da se is-tovremeno i uvoji slepe. Pronalazak počiva na konstataciji, da su uglovi pod kojima se pantljika suče od bitnog značaja za stvaranje vlakna, jer se pomoču tih uglova može uticati kako na visinu hoda spiralnog uvqja pantljike i time na svojstva vlakna, kao otpornost na kidanje, rastezanje, i t. d., tako i na oblik vlakna. Kao uglovi sukanja uglavnom su me-rodavna dva ugla: 1. ) Dužni ugao, a to je ugao (<"<) iz-medu ravni tangencijalne na podlogu na mestu stvaranja vlakna (P) i pravca vlakna, koje dolazi prema napravi za sukanje (4)- 2. ) Poprečni ugao, to je ugao (ß) iz-medu vlakna, koje dolazi u napravu za sukanje (4) i jedne ravni koja se može postaviti uspravno prema podloži, na mestu gde se stvara vlakno (P) kroz dužnu oso-vinu pantljike koja leži na podloži. Prema pronalasku ustanovljeno je, da je za visinu hoda uvoja i u vezi sa time za elastičnost i otpornost za kidanje vlakna merodavan uglavnom dužni ugao, a za geometrijski oblik, uglavnom poprečni ugao. Vlakno postaje sa opadajučom visinom hoda uvoja rastegljivije, aii ma-nje otporno na kidanje, dok je utoliko manje rastegljivo, ukolikp je otpornije na kidanje i ukoliko veča višina hoda uvoja. Prema torne zavisno od namere kakva vlakna hoče da se proizvode, rastegljivija ili otpornija n,a kidanje, mora se uticati na visinu hoda stvorenog vlakna, u prvom slučaju izborom odgovarajuči velikog, u drugom slučaju odgovarajuči malog dužnog ugla. U-koliko je manji dužni ugao, utoliko je veča višina hoda uvoja pantljike pri čemu se, ako je dužni ugao ravan nuli ili približan nuli, mogu dobiti vlakna sa beskonač-no velikom visinom hoda uvoja. Prirodno je, da se pomoču pogodnog izbora dužnog ugla mogu izraditi svi že-Ijeni medustepeni višine hoda uvoja, pa time i elasticiteta i otpornosti na kidanje. S druge strane, može se pomoču izbora odgovarajuči velikog poprečnog ugla postignuti potpuno okruglo i glatko vlakno, čija se mehanička svojstva mogu regulisati pomoču istovremeno primenje-nog dužnog ugla. Ako je poprečni ugao ispod izvesne Din. 15. — vrednosti koja je za razne kvalitete gume različita i zavisna od uredaja dobiva se uglavnom neujednačeno, manje ili više ovalno vlakno. Poprečni presek vlakna u-toliko je pljosnatiji ukoliko je manji poprečni ugao. Ali ako se kombinuje poprečni ugao koji ima nešto manju vrednost od nule, ili se od nje ne razlikuje, sa duž-nim uglom koji je veoma mali ili ravan nuli, na pr. time što se pantljika od kau-čuka skida na jednom mestu podloge na kome je ista, savijena, ili što se pantljika skida tangencijalno sa jednog valjka u-ključenog izmedu podloge i uredaja za sukanje, onda se dobiva vlakno, kojc je pretstavljeno u sl. 3 u izgledu, a u sl. 4 u poprečnom preseku, pri čemu se sukanje vrši probitačno sa jednim uredajem za sukanje, koji može za vreme sukanja da dejstvu je na vlakno gnječeči, kao što je to slučaj na pr. kod uredaja za sukanje, koji se sastoji od dva valjka pritisnuta jedan uz drugi, a koji se okreču u obrnu-tim pravcima i uvlače medu sebe vlakno. Takvo vlakno ima oblik jedne pantljike uvijene u lini ju zavrtnja. Takva pantljika ima usled izrade vlakna pomoču sukanja jedne tanke pantljike od kaučuka spiralne slojeve i zbog toga je uža od kaučuko-ve pantljike od koje je napravljena. Naročito preimučstvo za praktičnu primenu takvog vlakna sastoji se u torne, što je oblik linije zavrtnja stalan, t. j. zavoji se više ne odvijaju. Stoga je takvo vlakno neobično pogodno za umetanje n tekstilnu robu, jer se usled svog specijal-nog oblika ne pomera skoro ništa ili vrlo malo u tkivu ili pletivu, tako da se time izbeg'ava iskakanje ili stvaranje čvorova (zamršaja) u tekstilnim produktima. Za momentano najpovoljnije uglove sukanja (a i ß) ne mogu se navesti stalne vrednosti jer to zavisi, ne samo od kau-čukove mešavine, — rastvora, ili disperzije, nego i od nameravanog stupnja kraj-njeg efekta. Tako se na pr. za izradu jea-nog zavrtnjastog vlakna prema sl. 3 i 4, ne moraju uzeti uglovi sukanja er i ß ravni nuli, nego se mogu uzeti u odgovara-jučoj meri mali. Ako se poprečni ugao postepeno povečava, onda se zavrtnjastl oblik sve više približuje obliku okruglog vlakna i naposletku prelazi u isti, pri čemu tako izradeno potpuno okruglo vlakno, koje je izradeno pod jednim dužnim uglom koji je skoro ravan nuli, ima veli-ku otpornost na kidanje. Naravno je, da se elastičnost takvog okruglog vlakna može povečati, ali na račun njegove otpornost na kidanje. Pri postupku prema ovom pronalas-ku, odigrava se stvaranje vlakna na slede- či način: Ukoliko je manji dužni ugao, sa toliko večom dužinskom zategnutošču i vi-sinom hoda biva pantljika od kaučuka sukana u vlakno u spiralnim uvojima koji ulaze jedan u drugi. Usled te du-žinske zategnutosti pantljike od kaučuka imaju svi spiralni uvoji po-prečnog preseka vlakna nameru da se sužavaju, usled čega stalno bivaju snažno presovani jedan na drugi, što mora imati kao posledicu otpornost vlakna na kidanje. S druge Strane biva elastičnost, odn. sposobnost rastezanja vlakna smanjivana usled velike hodne višine spiralnih uvoja, slično kao i kod spiralnog pera sa velikom visinom hoda. Što se tiče poprečnog ugta, on utice na stvaranje vlakna u geometrijskoin smislu, jer se pri vedem poprečnom uglu spiralni uvoji prisilno obavijaju samo oko jednog ruba kaučukove pantljike koji služi kao jezgro, a drugi rub kaučukove pantljike daje glatku spoljnju obio-gu vlakna, ne nabirajuči i ne prevl-jajuči se (giatko okruglo vlakno). Pri vrlo malom poprečnom uglu prevrnil se prvo po širini oba ruba pantljike od kaučuka (sl. 4), tako da pri cia-Ijem sukanju nastaje pljosnato jezgro, pa prema torne i pljosnat poprečni presek vlakna. Ako uz taj pljosnati oblik dode uz is-tevremenu primenu dužnog ugia jako dužinsko rastezanje u spiralnim uvojima odn. suvišno rastezanje ruba kaučukove pantljike, koji se u smislu pravca sukanja zavrtnjasto uzdiže iznad površine pljos-natog, vlakna, onda se pljosnato vlakno, pošto je napustilo uredaj za sukanje, spiralno skuplja u suprotnom smislu pravca sukanja i zadržava taj oblik stalno (zavrtnjasto vlakno). 1 zaista kod takvog „zavrtnjastog vlakna”, kredu se unutarnji uvoji i spoljnja linija zavrtnja u suprotnim pravcima. Postupak prema pronalasku može se voditi besprekidno .sa večini brojem podloga odn. kaučukovih pantljika, a može se izvoditi i tako, da se pantljika (pruga, ili sl.) namenjena sukanju skida sa podloge na kojoj je stvorena i neposreedno suče, ili da se pantljika skida sa podloge na kojoj je stvorena pomoču nekog uredaja za skidanje, pa da se tek posle suče. Kao uređaj za skidanje pogodan je za postupak prema ovom pronalasku na pr. jedan valjak koji se pokreče odgova-rajučom brzinom, jedan par valjaka, ili sl. U ertežu je postupak prema ovom pronalasku pretstavljen šematski u više primera izvodenja. Slika la, Ib i le prikazu ju u izgleđu -^spreda nekoliko primera izvodenja kako se skida pantljika, odn. ugao sukanja, a slika 2a, 2b, 2c i 2d isto to u izgledu sa Strane, dok sl. 3 i 4 pretstavljaju jedno zavrtnjasto vlakno. Na podloži 1 stvorena pantljika od kaučuka 2 svlači se pomoću uredaja za sukanje 4 u tački P pod dužnim uglom a. i poprečnim uglom ß sa podloge 1, eventualno uz uključenje jednog valjka 5 (sl. le), i suče se u vlakno. Valjak 5 (sl. le) može ili da ima sa-mostalan pogon, ili da ovlaš sedi na jed-noj osovini. U prvom slučaju vrši se ski-danje kaučukove pantljike sa podloge pomoču valjka, a u drugom slučaju mora se to vršiti pomoču uređaja za sukanje. Jedna takva naprava za skidanje ko-ju čini.na pr. valjak 5 ima to dejstvo, da se stvaranje vlakna ne vrši na podloži l, na kojoj je film 2 stvoren, nego tek na napravi za skidanje kod P. Pomoču uključivanja takve naprave za skidanje na putu pantljike od podloge na kojoj je stvorena, prema uredaju za sukanje, postiže se jedno stalno mesto stvaranja vlakna P, dok su pri direktnem skidanju sa nosača nestalnosti (kolebanja) u tački skidanja koja je ujedno i mesto stvaranja vlakna P neizbežna, a ta kolebanja mogu dovesti do promene dužnog ugla odn. višine hoda i time do promene mehaničkih svojstava vlakna. Takva naprava za skidanje pruža i to preimučstvo, što pantljika namenjena sukanju leži pristupačno na njenom putu za uredaj za sukanje i što se na njena svojstva na pr. njena fizička svojstva može uticati pomoču odgovarajuče obrade. Slike la i 2a pretstavljaju skidanje gumene pantljike namenjene sukanju na jednom mestu podloge na kome je ista savijena u tangencijalnom pravcu prema toj krivini, dakle pod dužnim uglom a = 0 Slike Ib i 2b prikazuju skidanje na jednom pravom delu podloge, dakle pod uglom a koji je veči od nule. Slika le, 2c i 2d prikazuju skidanje uz posredstvo jednog uključnog valjka i pod uglom ol == 0, pri čemu sl. 2c prikazuje primenu popreč- nog ugla ß= 0, a slika 2d primenu pop-rečnog ugla ß veče od nule. Naravno da se mogu i drugi načini skidanja izvesti sa uglom ß = 0. Slika 3 pretstavlja jedno „zavrtanja-sto vlakno” u izgledu uzduž, a sl. 4 poprečni presek takvog vlakna. U slici 4 iasno se vidi previjanje rubova kaučukovih pantljika. Patentni zahtevi: 1.) Postupak za izradu vlakana od kaučuka ili sl., naročite od vodenih disperzija kaučuka, pomoču sukanja tankih pantljika (traka i sl.) od kaučuka ili sl., koje polaze od jedne podloge, naznačen time, što se pantljike (3) skidaju i suču pod takvim uglom («) prema podloži (1,5), — od koje se sprovode uređaju za sukanje, -— koji ima vrednost nule ili neš-to malo veču. 2) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se pantljika sprovode u uređaj za sukanje preko jedne pomočne podloge (5, sl. le) celishodno preko pomočne podloge koja se probitačno okreče odgova-rajučom brzinom. 3. ) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se pantljike sprovode u uređaj za sukanje od jednog savijenng mesta podloge (sl. la) po mogučstvu u tangencijalnom pravcu. 4. ) Postupak po jednom od zahteva 1-3, naznačen time, što se pantljike skidaju sa podloge, od koje se sprovode uredaju za sukanje, u pravcu, koji leži izvan ravni, koja polazi od tačke odvajanja vlakana (P) u podužnom pravcu na podloži pantljike, vertikalno prema podloži, t. j. skidaju se pod jednim pokretnim uglom (ß). 5. ) Postupak po zahtevu 1—4, za izradu zavrtanjskih vlakana, naznačen time, što je poprečni ugao ß), pod kojem su pantljike dovedene uredaju za sukanje, po mogučstvu mali, celishodno nula vrednosti. 6. ) Uredaj za izvodenje postupka prema jednom od zahteva 1-5, naznačen ure-dajem za sukanje (4) koji se može pode-šavati na razne poprečne uglove (ß), kao i na poprečni ugao, čija je vrednost jed-naka nuli. \ ' ■ Hl- ' Ad poLbr.12987 c . ‘v- V>” ' -s 1 . r -- ' " • ■ / i 'v