KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 34 (6) INDUSTR1SKE SVOJINE Izdan 1. jula 1931. PATENTNI SPIS BR. 8155 Franki Olga, rođ. Feldmar, Ujpest i Mellinger Kaiharine rod. Balla, Budapest, Mađarska. Kada iz više delova, koja se sastoji iz zaglavlja u vidu korita, koje je snabdeveno sa bočnim otvorom i iz podnožnog dela, koji se zaptivajući priljubljuje na bočni otvor zaglavlja. Prijava od 16. jula 1930. Važi od 1. novembra 1930. Poznate su kade, koje se sastoje iz zaglavlja u vidu korita i iz podnožnog dela koji se uz ovaj zaptiveno priključuje. Kade navedene vrste bivaju na pr. sastavljene iz više koritastih delova koji se uvlače jedan u drugi po načinu kao kod teleskopa. Ovaj način izgrade ima nezgodu, da se teško postiže zaptivenost između delova koji se uvlača jedan u drugi i pri upotrebi kade opet može da se pokvari, pošto se koritasti delovi, koji obrazuju kadu, srazmerno lako i prema opterećenju neravnomerno deformišu. Druga poznata kada biva sastavljena iz dva koriia pomoću zavrtanja; ovaj način izrade pruža nezgodu, da je rukovanje tako zametno, da se praktično ne postiže puna korist od rastvorljivosti kade. Po pronalasku su navedene nezgode na taj način odstranjene, što je podnožni deo izveden kao lonac i sa zadebljanom ivicom svoga otvora svestrano je uglavljen u ivicu bočnog otvora od zaglavlja. Pošto lonac u radialnom pravcu, po načinu jedne cevi praktično predstavlja nepopustljivi oblik, može kod načina izgrade po pronalasku da se proizvede uvek dovoljno veliki pritisak radi postizanja zapti-venosii. Pri tome može spojnik između lonca i bočnog otvora zaglavlja pri obrazovanju ovog otvora da se izvede kao prerezani cevni dodatak na najprostiji način u vidu prstenastog zaptivača koji se pomoću jednog jedinog organa za rukovanje i od strane neizvežbanih lako može sastaviti i rastaviti i svoje zaptivajuće dejstvo trajno zadržava pri proizvoljnim opterećenjima zaglavlja. Podnožni deo u vidu lonca pruža i druge koristi, što s jedne strane lonac pri kupanju usled svog ležećeg rasporeda dej-stvuje kao nagomilač toplote odn. pare, i što je s druge strane kao kombinacioni sastavni deo kade upotrebljiv i zasebno kao normalni artikal za svako domaćinstvo, u vidu lonca za pranje odn. za zagrevanje vode. Ne nacrtu su predstavljena dva primera izvođenja pronalaska. Sl. 1 pokazuje kadu koja je sastavljena za upotrebu za odrasle. SI. 2 pokazuje podnožni deo koji stoji na ognjištu. SI. 3 pokazuje u većem razmeru zaptivač između zaglavlja i podnožja u preseku po liniji 3—3 si. 4. SI. 4 je čeoni izgled zaglavlja. SI. 5 je jedan oblik podnožnog dela koji biva upotrebljen kod skdećeg kupatila. SI. 6 predstavlja način upotrebe podnožnog dela po si. 5. SI. 7 je podnožni deo u vidu činije za pranje u preseku. Si. 8 je način upotrebe podnožnog dela po si. 7. SI. 9 pokazuje smeštanje svih podnožnih delova u zaglavlje. Din. 20. Po sl. 1 kada se sastoji iz podnožnog dela o u vidu lonca i iz koritastog zaglavlja b. Lonac a je na svome otvoru snabdeven sa zadebljanom ivicom Oj (si. 2 i 3), dok je zaglavlje b snabdeveno sa bočnim o-tvorom bj, koji služi za prijem zadebljane ivice al (si. 4). Na bočni otvor b, priključuje se cevasti dodatak b2, i ovaj je kao i samo zaglavlje gore snabdeven sa prorezom b3 tako, da se otvor b, može po potrebi suzili ili proširiti pomoću jedne jedine naprave za zatezanje proizvoljne vrste na pr. pomoću zavrtanjskog vretena c. Cevasti dodatak b, obrazuje prstenasti ili u vidu slova U presek (si. 3) u koji se umeće zaptivajući prsten / na pr. iz gume. Ako treba da se izvede potpuno kupanje, tada biva voda zagrejana na ognjištu g (si. 2) u samom pcdnožnom delu a, i po tome se ovaj pomoću ručica a, nosi na mesto gde treba da se izvrši kupanje i stavlja na pod. Po tome zaglavlje b biva, na način koji je isprekidanim linijama pokazan u si. 2, stavljeno iznad podnožnog dela o, koji još stoji na podu, pri čemu zadebljana ivica aj lonca a biva umetnuta u prsten b2. Po ovom otvor b biva pomoću zavrtanjskog vretena c toliko sužen, da zaptivačev prsten f obezbedi zaotiveni spoj. Po tome može zaglavlje b zajedno sa loncem a da se prevrne u položaj koji je pokazan na sl. 1, bez bojazni da bi mogao olabaviti čisto mehanički i veoma otporni spoj između zaglavlja b podnožnog dela a. Sa podupiračima b5 je snabdeveno samo zaglavlje b. Ovi podupirači su na njemu tako postavljeni, da zaglavlje pri upotrebi pregiba malo unazad i svojim zadnim delom bG (si. 1) dospeva do oslanjanja dna pod, dok podnožni deo a strči slobodno iz zaglavlja b, dakle bez naročitog podupiranja. Usled toga spojno mesto između lonca i bočnog otvora nije izloženo opterećenjima pri kupanju, koja bi znatno mogla oštetiti zaptivač, i takođe biva postignuta korist, da voda prema podupiraču b6 poste jeno biva dublja tako, da se pri kupanju gornji deo tela može potpuno zagnju-iiti u vodu. Podupirači b6 mogu biti snab-deveni valjcima ili malim točkovima. Za sledeče kupanje biva u zaglavlju b namesto lonca a umetnut lonac h po si. 5, čiji zid h2 ipak dopire do visine ramena tako, da postaje ekscentrični usek h3. Lonac h je snabdeven sa zadebljanom ivicom hj jednakih razmera kao i zadebljana ivica aj lonca a. Ako se zadebljana ivica h, lonca h tako umetne u zaglavlje b (si. 6) da usek h3 dospe u zaglavlje b to se pri kupanju mogu noge kroz otvor useka h3 ispružiti napolje, i na taj način se u dalom slučaju »nože izvesti polukupanje koje se proteže na ceo gornji deo tela a da zaglavlje b pri tome ne mora da se koso postavlja. Po si. 7 može u zaglavlje b kao podnožni deo da se umetne činija j (si. 7), čija zadebljana ivica ima iste razmere kao i zadebljana ivica a! lonca a. Ako činija j za pranje, koja isto tako kao i lonac predstavlja normalni erlikal svakog domaćinstva i takođe može biti zasebno iskorišćena, u smislu si. 8 kao bočni završetak u zaglavlju b, to može kada na pr. biti upotreblje-na kao kada za decu ili kao pomoćni sud na pr. pri velikom pranju itd. Kao što se iz si. 9 može videti, mogu delovi a, b, h \ j u zaglavlju a, biti stavljeni izvan upotrebe tako, da cela garnitura ne zauzima više mesta od samog zaglavlja a. Na loncu a biva predviđena drška a5, koja je izvedena za držanje sapuna, pomoću koje lonac a može udobno biti izdignut iz zaglavlja b (si. 9). Pri sklapanju kade po sl. 1 ručica a3 usled svod izvođenja kao držač za sapun označuje istovremeno da ova ručica uvek treba da leži prema gore, čime se postiže korist pouzdanog zaptivanja, pošto flanša aj lonca a dolazi uvek u relativno isti položaj prema prstenu / za zaptivanje. Patentni zahtevi: 4. Kada iz više delova koja se sastoji iz zaglavlja (b) u vidu korita, koje je snabdeveno sa bočnim otvorom i iz podnožnog dela (a) koji se zaptivajući priljubljuje na bočni otvor zaglavlja, naznačena time, što je podnožni deo izveden kao lonac (a) i i sa zadebljanom ivicom (aj svoga otvora je uglavljen sa svih strana u ivicu bočnog otvora (b,) zaglavlja (b). 2. Kade po zahtevu 1 naznačena time, što je na bočnom otvoru (b,) zaglavlja (b) postavljen prerezani cevasti dodatak (b2) u koji se uglavljuje podnožni deo (a) u vidu lonca a pomoću naprave (c) za zatezanje. 3. Kada po zahtevu 1—2, kod koje je samo zaglavlje snabdeveno sa podupiračima, naznačena time, što su podupirači (bB) tako postavljeni na zaglavlju (b) kade, da uglavljeni podnožni deo (a) strči slobodno iz njenog zaglavlja, dakle bez naročitog podupiranja. 4. Kada po zahtevu 1—3 naznačena time, što je jedna od bočnih ručica na loncu izvedena kao držač (a3) na sapun. 5. Kada po zahteva 1—2 naznačena time, :što je podnožni deo izveden kao činija (j) za pranje, čija zadebljana ivica (jj ima iste razmere kao i zadebljana ivica (aj lon-