Iz medimurske oronimije
Ines Virč

Cobiss: 1.03	^
Iz medžimurske oronimije	^
Oronimija pokrajine Medžimurje do danes še ni bila popisana in ustrezno ob-	m
delana. Kratkemu orisu dosedanjih obravnav medžimurske oronimije avtorica	^
v glavnih potezah dodaja morfološke, besedotvorne in pomenske značilnosti	^
sodobne uradne medžimurske oronimije.
J O
Ključne besede: hrvaški jezik, Medžimurje, oronim, oronimija Oronyms in Medimurje
The oronymy of Medimurje still has not been catalogued or systematically dealt with. Following a brief review of studies of Medimurje oronymy, the author sketches out the morphological, word-formational, and semantic features of current official Medimurje oronyms.
Keywords: Croatian, Medimurje, oronym, oronymy
1 Uvod
Kako hrvatska onomastika do danas još nema od struke uskladen rječnik onoma-stičkih naziva,1 danas supostoji nekoliko definicija oronima. U popisu temeljnih onomastičkih pojmova ICOS-u (International Council of Onomastic Sciences), oronim je definiran kao ime vertikalno oblikovane strukture zemljine površine (imena gora, gorskih lanaca, visoravni, brda, stijena i dr.), a u UNGEGN-u (United Nations Group of Experts on Geographical Names Working Group on Terminology) kao ime koje se odnosi na uzvišene objekte, kao gora ili brdo. Petar Šimunovic u
N
M
Na taj su problem višekratno u svojim radovima upozoravali Petar Šimunovic, Vladimir Skračic, Andela Frančic u svojem radu pod naslovom »Što je osobno ime?« te Dunja Brozovic Rončevic u svojem radu »Toponomastičko nazivlje izmedu imenoslovlja i geografije« u kojem na temelju analize definicija odabranih toponomastičkih naziva u onomastici i drugim nejezikoslovnim znanostima upozorava na nužnost ujednačivanja temeljnoga hrvatskog onomastičkog nazivlja sukladno načelima dogovorenim u medunarodnim onomastičkim tijelima (vidi Brozovic Rončevic 2010.).
^	Uvodu u hrvatsko imenoslovlje definira oronim kao vlastito ime reljefnoga objekta
W	na zemljinoj površini (gore, vrhovi, klanci, gudure ...), oronimiju kao cjelokupnost
N	oronima, a oronomastiku kao dio toponomastike koji proučava oronime, njihove
1	zakonitosti nastanka, oblikovanja, razvitka i funkcioniranja, tipologiju oronimijskih objekata i sl. Na geodetsko-geografskom projektu Strune2 oronim je definiran kao
O	ime reljefnoga oblika.3
S
L
o	2 Zemljopisni položaj i naselja u Meflimurju
N Medimurje je najsjevernija, prostorno najmanja (smještena na 730 km2 površine), 1 ali najgušce naseljena4 hrvatska županija (156,11 stanovnika na km2) i sa svih je strana okružena vodama. Od sjevera i sjeverozapada omeduje je rijeka Mura, a s N juga rijeka Drava.5 Zapadna se granica, prema Sloveniji, pretežito može povuci uz A potok Trnavu, na sjever uz potok Šantavec, a dalje se proteže sjeveroistočno od p Robadja te južno od Gibine dolazi do Mure. Dakle, Medimurje izgleda kao otok, 1 a zemljopisni ga položaj, morfološka i geološka grada terena te jezični odrazi sto-S ljetnoga suživota s Madarima čine osobito pogodnim za provodenje onomastičkih K istraživanja.
1	Prirodno-zemljopisno, Medimurje je smješteno na dodiru dviju velikih eu-
M ropskih reljef^ih cjelina - istočnih Alpa i Panonske nizine, na temelju čega se di-• ferenciraju dvije osnovne morfološke cjeline: brežuljkasto gornje i nizinsko donje
1	Medimurje. Granica izmedu gornjega i donjega Medimurja podudara se s izohip-som od 200 metara nadmorske visine, tj. granica gornjega i donjega Medimurja
2	odredena je protezanjem željezničke pruge Čakovec - Varaždin i Čakovec - Mursko Središče.
U administrativnome je smislu područje Županije podijeljeno na 25 teri-torijalnih jedinica (3 grada i 22 opčine), 131 naselje, 88 katastarskih opčina, ima 342 307 katastarskih čestica i 1321 katastarski plan. U tri grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središče) i 22 opčine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava,
U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu provodi se koordinacijski projekt Struna - izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja u sklopu kojega je prihvačen projekt »Kartografsko-geoinformatički rječnik, 1. faza« (suradnici na projektu »Kartografsko-geoinformatički rječnik, 1. faza« su: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske; prof. emeritus Nedjeljko Frančula, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Josip Faričič, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru; dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; dr. sc. Ines Virč, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; prof. dr. sc. Nada Vučetič, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dipl. ing. geod. Ana Kuveždič, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Vidi: http://www.kartografija.hr/nzz/ Vidi Brozovič Rončevič 2010: 44. Vidi http://www.dzs.hr/
Današnja medimurska granica ne slijedi posvema tokove Mure i Drave, tj. medimurski se dio nalazi i s onu stranu obiju rijeka.
Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Su-botica, Nedelišce, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta ^t Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec) J!^ živi 113 804 stanovnika.6 Grad Čakovec upravno je i političko središte Medimurske ^^ županije.
Prema kriteriju visine i/ili kriteriju željezničke pruge, gornjem Medimurju " pripada 76 naselja i grad Mursko Središče, a imena brjegova zabilježena terenskim istraživanjem na spomenutom prostoru, tema su ovoga rada.	^
HH
Cm
3 Oronimija Meflimurja prema podatcima medimurskih planinarskih klubova i medimurskih planinarskih društava, podatcima Hrvatskoga planinarskog saveza te podatcima PUK-a Čakovec
3.1 Prigorski reljef Medimurja, uglavnom gornjega jer je donje nižinsko, čine uglavnom brjegovi od 200 do 350 m nadmorske visine. Oronimija Medimurja do sada nije bila podrobnije proučavana, a sustavnih terenskih istraživanja donedavno na ovome prostoru gotovo da i nije bilo.7 lako na području Županije djeluju četiri planinarska društva (PD Bundek,^ PD Meäimurje, PD Prelog, PD Železna Gora) i ^ jedan planinarski klub (PKExtrem), na njihovim internetskim stranicama, nažalost, O osim o Mohokosu, nema podataka o oronimima u Medimurju, iako se Meäimurski i4 planinarski put i Put meäimurskih planinara spominje gotovo na svakoj.	^
Mohokos'9 je jedini medimurski brijeg10 koji se spominje i na stranicama Hr- N vatskoga planinarskog saveza na kojima postoji popis najatraktivnijih hrvatskih W vrhova te dviju točaka koje nisu vrhovi (Alpinistička zbirka Zavičajnog muzeja u ^
Vidi http://www.dzs.hr/
Oronimija Medimurja jedno je od poglavlja doktorskoga rada pod naslovom Toponimija gornjega Medimurja koji sam obranila na doktorskome studiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine.
Poklisarima našeg malog Medimurja prozvani su članovi PD-a Bundek jer se na njihovim internetskim stranicama nalazi najviše podataka o Medimurju od kojih su mnogi potkrijepljeni i zemljovidima (npr. Rudarsko-murski put, Vincekovpohod ...). Uvjerljiva etimologija imena Mohokos još uvijek se traži. Radoslav Katičic ističe: »Medu droptinicama toponomastičkih tragova stare slavenske vjere što se donose sa zaleta na naše terene ne valja izgubiti iz vida niti ime najvišega vrha u Medimurju. On se zove Mohokos. To snažno asocira na ime slavenske božice Mokoši. Ako se ne može naci druga etimologija toga imena, mora se pomišljati i na to. Izvodenju imena visa Mohokos od praslavenskoga Mokošb suprotstavlja se, dakako, glasovni lik jer on pretpostavlja glasovne mijene koje, kako stvari sada stoje, nije moguce nikako tumačiti. O toj mogucnosti stoga ima smisla dalje voditi računa samo ako za to osim same sugestivnosti imena ima i drugih razloga.« (Vidi Katičic 2011.) Ime brijega može biti motivirano i madarskom riječi mohäs 'onaj koji je prekriven mahovinom' (vidi Magyar ertelmezo keziszötär 1982.).
Isto se ime rabi i za brijeg i za njegov vrh.
6
8
9
Z
^	Ogulinu i Horvatove stube na Medvednici), a klikom na željeni vrh otvaraju se po-
W	drobnije informacije o svakom vrhu.11
N	Mohokos je ucrtan i na zemljovidu s područjima Hrvatske planinarske
1	obilaznice.^^
K
0	3.2 Katastarski se podatci za područje Medimurja nalaze u PUK-u Čakovec^^ S i dostupni su i u digitalnom obliku. Tablice sadrže ove podatke: broj katastarske L čestice, osnovni broj, podbroj, broj plana, naziv katastarske čestice, broj PL-a, Q katastarsku kulturu, katastarsku klasu, površinu (m2), površinu cijele katastarske v čestice, broj skice te adresu posjednika. Za ovaj su rad najzanimljiviji podatci koji
se odnose na nazive katastarskih čestica i nazive katastarskih kultura. lako se kao katastarska kultura navode: bara, bazen, bunar, bušotina, cesta, dvorište, farma, garaža, gospodarska zgrada, kanal, klijet, kuca, livada, lovački dom, nadstrešnica, N nogometno igralište, oranica, pašnjak, peradarnik, put, spremište, štagalj, šuma, A trstik, utovarna rampa, veterinarska stanica, vinograd, vocnjak, voda, zgrada, žep ljeznica i brojne druge, podatci o brjegovima u Medimurju ne postoje. Čak se ni
1	Mohokos ne spominje kao brijeg, vec su uz naziv katastarske čestice Mohokos S navedene katastarske kulture:14 cesta (2), dvorište (2), gospodarska zgrada, kuca, K oranica (8), vikend kuca, vinograd (5) i vocnjak (6). Ista je situacija i s ostalim,
1	terenskim istraživanjem zabilježenim oronimima. Npr. Bedekovicove grabe terenskim su istraživanjem u Lopatincu zabilježene i kao oronim, medutim, u PUK-u Čakovec uz naziv katastarske čestice Bedekoviceve grabe kao katastarska se kultura navode livada (3) i oranica (2). Dakle, prema podatcima PUK-a Čakovec u Medimurju nema oronima.15
2
M
Vidi http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/ ' Vidi http://www.plsavez.hr/info/hrvatska-planinarska-obilaznica/ ' PUK Čakovec kratica je za Područni ured za katastar Čakovec. ' Broj u zagradi označuje koliko istoimenih katastarskih čestica odredene katastarske kulture postoji.
' Nepostojanje brijega kao katastarske kulture, tj. činjenica da nema podataka o imenima brjegova u katastru, nije samo problem Medimurja, vec opcenito katastarskih podataka koji se u toponomastici ne mogu rabiti bez dodatne provjere terenskim radom. Takoder, sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, »Narodne novine«, br. 16/07.), članku 121., stavku 10., Državna geodetska uprava zadužena je za »osnivanje i vodenje evidencije geografskih imena«. Do 2010. godine je bazu hrvatskih geodetskih imena vodio Hrvatski geodetski institut, a kako je nakon 2010. Institut pripojen Državnoj geodetskoj upravi, ona otada ima i tu zadacu. Kako se posljednjih nekoliko godina u računalnim bazama imena uz identifikaciju donosi i opis, javlja se i problem klasifikacije toponima i toponomastičke terminologije. Na Sveučilištu u Zadru, 23. i 24. listopada 2009. godine, u suorganizaciji jezikoslovca Vladimira Skračica i geografa Josipa Faričica, održan je znanstveni skup Prvo nacionalno znanstveno savjetovanje o geografskim imenima. Na skupu su sudjelovali brojni jezikoslovci, geografi i geodeti, a cilj skupa bio je poticanje suradnje medu strukama kojima su toponimi predmet znanstvenoga interesa. Nažalost, još uvijek nema značajnijih promjena u katastarskim podatcima koji se odnose na katastarske kulture.
HH
Cm N
Z >
O
J
O
HH
N
M
Zemljevid 1: Oronimija Lopatinca
Legenda: brojevima 1-15 označeni su oronimi:
1 Majarova 2 Pekel 3 Jegerseg 4 Zelena 5 Storo grobje 6 Kozolova graba 7 Macurevec 8 Vidrov breg 9 Xendjok 10 Žorko selo 11 Marakezijov breg 12 Rakovica 13 Ferekova graba 14 Male grabe 15 Velike grabe
16 Na podatcima zahvaljujem gospodinu Dragutinu Petričevicu (1957.) iz Lopatinca s kojim sam sve navedene podatke više puta provjerila. - Zemljovid je izraden u suradnji s dipl. ing. geod. Jeronimom Moharicem iz tvrtke Geo-Gauss d. o. o. u Čakovcu.
^ 4 Oronimija Meflimurja prema rezultatima terenskih istraživanja
N Oronimiju Medimurja čini 230 imena brjegova17 od 200 do 350 metara nadmorske 1 visine zabilježenih terenskim istraživanjem na području gornjega Medimurja.18 S ^ obzirom na to da bi sustavan zemljopisni prikaz medimurske oronimije znatno na-O dilazio okvire ovoga rada, odabrano je naselje Lopatinec kao primjer kako bi se S mogao prikazati prostorni razmještaj oronima istraživanoga područja. L	Lopatinec je naselje u Opcini Sveti Juraj na Bregu.1'9 Kako je riječ o Opcini
Q koja je smještena na najvišim kotama Medimurja, razvidno je da je terenskim istra-v živanjem na spomenutom području zabilježeno i najviše oronima (50,87 % ukupne grade), a rezultati terenskih istraživanja vrijede ne samo za Opcinu, nego i za čitavo područje Županije.
Z
Z	4.1 Strukturna podjela medimurskih oronima
A	Osnovna je strukturna podjela medimurskih oronima na jednorječna i dvorječna
p	imena, odnosno na jednostavne oronime, izvedenice i onimijske sintagme. Kod jed-
1	norječnih je imena leksički morfem nositelj temeljne onomastičke obavijesti, a afik-
S	si imaju ulogu razlikovnosti. Kod dvorječnih imena ulogu razlikovnosti ima atribut.
K	S obzirom na tvorbeni postupak, jednorječni oronimi razvrstavaju se u ove
1	dvije skupine:
0	1. oronimi nastali onimizacijom apelativa bez ikakvih dopuna (npr. Breg (< bri-jeg) (KN),20 Xalda (< njem. Halda 'obronak, pristranak, osoj, humak') (MSR)
M o
2
18
19
20
7 Brijeg je manje brdo, a brdo je prirodno uzvišenje tla relativne visine do 500 m, dakle, vece je od brijega, a manje od planine. Vidi Hrvatski enciklopedijski rječnik 2003. Donje Medimurje karakterizira nizinski reljef čije apsolutne visine ne prelaze 200 m nadmorske visine.
Opcina Sveti Juraj na Bregu ima devet naselja: Brezje, Dragoslavec, Frkanovec, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Okrugli Vrh, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg. Radi preglednosti i lakšega snalaženja u gradi, ovdje se navodi abecedni popis kratica naselja obuhvacenih terenskim istraživanjem: Badličan (B), Banfi (BA), Bogdanovec (BO), Brezje (BR), Brezovec (BRE), Bukovec (BUK), Čestijanec (ČE), Črečan (ČR), Donji Koncovčak (DK), Donji Zebanec (DZ), Dragoslavec (DR), Dragoslavec Breg (DB), Dragoslavec Selo (DS), Dunjkovec (DU), Frkanovec (FR), Gornja Dubrava (GD), Gornji Hrašcan (GH), Gornji Koncovčak (GK), Gornji Kuršanec (GKU), Gornji Mihaljevec (GM), Gornji Zebanec (GZ), Grabrovnik (GR), Gradiščak (GRA), Grkaveščak (GRK), Hlapičina (HL), Jalšovec (J), Jurovčak (JU), Jurovec (JUR), Kapelščak (K), Knezovec (KN), Krištanovec (KR), Kuršanec (KU), Lapšina (L), Leskovec (LE), Lopatinec (LO), Macinec (M), Mačkovec (MAČ), Mali Mihaljevec (MM), Marof (MA), Martinuševec (MAR), Merhatovec (ME), Mihovljan (MI), Mursko Središce (MSR), Nedelišce (NE), Okrugli Vrh (OV), Parag (PAR), Plešivica (PLE), Pleškovec (PL), Praporčan (PRa), Prekopa (PRE), Preseka (PRES), Pretetinec (PRET), Prhovec (PRH), Pušcine (Pu), Robadje (R), Selnica (S), Slakovec (SL), Slemenice (SLE), Stanetinec (ST), Sveti Martin na Muri (sMM), Sveti Urban (SU), Šenkovec (ŠE), Štrigova (ŠTR), Štrukovec (ŠTRU), Trnovec (TR), Tupkovec (TU), Vratišinec (VR), Vrhovljan (VRH), Vučetinec (VU), Vugrišinec (VUG), Vukanovec (VUK), Zasadbreg (Z), Zaveščak (ZA), Zebanec Selo (ZS), Žabnik (Ž), Železna Gora (ŽG), Žiškovec (ŽIŠ).
2. oronimi nastali dodavanjem afikasa:
o
a.	oronimi suflksalne tvorbe (npr. Kukmac (DR), Ma^arova (LO))
b.	oronimi prefiksalno-sufiksalne tvorbe (npr. Padolek ((VRH), (Z)).
Kod dvorječnih medimurskih oronima potpodjela ovisi o tome kojoj vrsti riječi pri-padaju članovi oronimijske sintagme. Strukturnom analizom dvorječnih medimur- " skih oronima mogu se izdvojiti dva modela:
1.	pridjev + imenica (npr. Pijgni breg (PL), Štromarov breg (S), Veliki Slotjak (GR)) ^
2.	prijedlog + imenica (npr. Na brego (J), Pre cirkvi (ŠTRU)).	"
Cm
S obzirom na to da je riječ o mladem sloju oronima, u medimurskoj oronimiji do-miniraju (68,12 %) dvorječna imena (npr. Drugi breg (VU), Ftickov breg (DR), MatižOnov breg (DS), ŽOrko selo (LO), a jednorječna imena, iako su funkcional- ^ nija s gledišta jezične ekonomije, čine 31,88 % ukupne grade (npr. Krpec (LE), Macurevec (LO), Strmec (R)).
Z >
4.2 Semantička klasifikacija medimurskih oronima	^
S obzirom na osnovnu riječ od koje je oronim postao, medimursku oronimiju dije- ^
limo u ove skupine:	^
1.	oronimi motivirani geomorfološkim odlikama zemljopisnoga objekta (npr. O Klojec (< klojec 'klanac') (Z), Mrcina (< mrcina 1. 'tijelo uginule životinje; i4 strvina', 2. 'bezvrijedan čovjek sklon lošim postupcima, prevrtljiv, lijen', 3. ^ pren. 'nešto veliko') (BA), Rejavina (rejevina/rejovina 'ono što je rezultat N rijedenja, ono što je rezultat sječe') (ŠE), Kamešnica (< kameje < kamen) W (LE))	'	^
2.	toponimi u funkciji oronima - oronimi nastali od starijih toponima (npr. Raskriški (< Razkrižje) breg (ŠTR), Rimšcarski (< Rimščak) breg (SU), Stanetinski (< Stanetinec) breg (ST), Vešcicki (< Veščica (naselje u Republici Sloveniji)) breg (ŠTR)).
3.	oronimi motivirani nazivima bilja, biljnoga pokrova i biljnih zajednica (npr. Brezinka (< breza) (SL), Cmrekovje (< cmrekovje < cimrek 'smreka') (Z))
4.	oronimi izvedeni od naziva životinja (npr. Macurevec (< macur 'mačak') (LO), Rakovica (< rak) ((BR), (LO))
5.	oronimi motivirani ljudskom djelatnošcu (npr. Melinski (< melin 'mlin') breg (PRH), Rudnicka graba (DR), GrOfovsko (SMm))
6.	oronimi antroponimijskoga postanja (npr. Cimermanov (< Cimerman, pre-zime) breg (DR), Dikarov (< Dikar, nadimak obitelji Duran) breg (DB), Jambrovicov (< Jambrovic, prezime) breg (DR), Katicin (< Katica < Katarina, osobno ime) breg (Z))
7.	oronimi etnonimskoga (ili etničkog) postanja (npr. Majerkin (< Maserka 'Madarica') breg (R))
8.	oronimi nejasna postanja ili nejasne motiviranosti (npr. Subok (SU), Verinci (ČE)).
Najviše je oronima antroponimijskoga postanja što i ne čudi s obzirom na to da u
Medimurju ne postoje reljefni oblici viši od 350 m, pa je imenovana i »najmanja«
Z
uzvisina. Ova je skupina oronima najčešce motivirana pripadnošcu zemljišta odre-denom čovjeku ili obitelji, pa u strukturu oronima antroponimijskoga postanja ulaze
N osobna imena, prezimena, osobni nadimci i obiteljski nadimci.
^ 4.3 Jezične i inojezične osobitosti medimurskih oronima
0	Kako se iz oronima zabilježenih terenskim istraživanjem ne mogu iščitati sve odlike S medimurske kajkavštine (ponajprije zbog toga što je najbrojnija skupina antroponi-L mijskoga postanja), ovdje izdvajamo: otvorene i zatvorene samoglasnike i dif^onge Q (npr. Bracovec, Drošov breg, Beisov breg, Borouvje, Križopoutje) i glas e na mje-v stu jata i poluglasa (npr. Preseka, Zosadbreg, Dragoslovec Breg, Zavešcak). Za
suglasnički sustav karakteristično je, kao i za vecinu kajkavskih govora, postojanje samo dviju palatalnih afrikata c i j sa srednjom vrijednošcu (npr. Šermekov breg, JambroviČov breg, Majarova, Majerkin breg, Cigajnšcak), obezvučenje krajnjih N zvučnih suglasnika (npr. Ambrušov breg, Breg, Srakov breg, Tuškov breg), depala-A talizirano I (npr. StOro grobje), denazalizacija palatalnog nazala n u j (npr. Kameje, p Trje). Terenskim istraživanjem zabilježeni oronimi sadržavaju osnovne prozodijske
1	odlike gornjomedimurskih govora, tj. gubitak opreke po tonskom kretanju i opreke S po kvantiteti, pa razlikovnu funkciju ima samo mjesto naglaska (npr. Angelov breg, K Brezinka, XendjOk, Kocjanov breg, PušČOk).
1	Od inojezičnih su utjecaja u medimurskoj oronimiji pretkazivi ponajprije oni
0	koji dolaze iz madarskoga i njemačkoga jezika (što je razvidno s obzirom na to da • je najviše oronima antroponimijskoga postanja). Prepoznajemo ih u ovim potvr-
1	dama: Ambrušov breg (mad. Ambrus < lat. Ambrosius) (DR), Cimermanov breg (njem. Zimmermann 'tesar') (DR), Drošov (mad. Andras < lat. Andreas) breg (Z),
2	Ferekova (mad. Ferenc < lat. Franciscus) graba (LO), Gruberov (njem. Grub(e) 'jama, udolina') breg (DR), XOrvatov (mad. Horvat < hrv. Hrvat) breg (VU), JanušiČov (mad. Janos) breg ((DR), (PL)), MajeriČov (njem. Meier 'zakupnik ima-nja; nadzornik') breg (DR), Pergarov (njem. Berger 'brdanin') breg (OV), Pintarov (pintar < njem. (Faß)binder 'bačvar') breg (FR), PintoČov (pintar < njem. (Faß-) binder 'bačvar') breg (OV), Šprajcov (njem. Spreitzer 'onaj koji hoda širom držeci stopala') breg (DR).
5 Zaključak
Oronimiju Medimurja čine imena brjegova od 200 do 350 m nadmorske visine,21 a terenskim je istraživanjem zabilježeno 230 oronima. Oronimi su analizirani na motivacijsko-strukturnoj i semantičkoj razini. Najviše je dvorječnih oronima antroponimijskoga postanja. Ova je skupina oronima najčešce motivirana pripadnošcu zemljišta odredenom čovjeku ili obitelji, pa u strukturu oronima antroponimijskoga postanja ulaze osobna imena, prezimena, osobni nadimci i obiteljski nadimci.
Medimurski je planinarski put 1. kategorije, tj. lagani (onaj na kojem se ne treba pomagati rukama). Vidi: http://www.plsavez.hr/planinarstvo/osnove-planinarstva/planinarski-putovi-i-markacij e/
Kako kod antroponima koji ulaze u strukturu oronima prevladavaju pokracenice
i izvedenice (s obzirom na tvorbenu strukturu) i neslužbena imena (s obzirom na	^t
komunikacijski kontekst), možemo reci da su medimurski oronimi vjerni čuvari	J!^
jezične i izvanjezične prošlosti Medimurja koji u sebi kriju brojne, danas gotovo	^^ zaboravljene načine i uvjete života.
HH
Literatura	^
HH
Balog 2009 = Zdenko Balog, Srednjovjekovni toponimi sjeverne Hrvatske - kul- ^ turološki i interdisciplinarni aspekti toponomastike, Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja (Samobor) 8 (2009), br. 15, 74-101. Bartolic 1996 = Zvonimir Bartolic, Toponim Medimurje, Hrvatski sjever (Čako-
vec) 1 (1996), br. 2-3, 49-71.	^^
Blažeka 2008 = Duro Blažeka, Medimurski dijalekt: hrvatski kajkavski govori Medimurja, Čakovec: Matica hrvatska, 2008 (Knjižnica Matice hrvatske 31).
Brozovic Rončevic 2003 = Dunja Brozovic Rončevic, Inojezični elementi u hr- ^ vatskome zemljopisnom nazivlju, Hrvatski dijalektološki zbornik (Zagreb) ^ 12 (2003), 3-14.	O
Brozovic Rončevic 2010 = Dunja Brozovic Rončevic, Toponomastičko nazivlje i4 izmedu imenoslovlja i geografije, Folia onomastica Croatica (Zagreb) 19 ^ (2010), 37-46.	N
Dickenmann 1969 = Ernst Dickenmann, Kroatische Bergnamen, Beiträge zur Na- W menforschung, Neue Folge, Bd. 4 (1969), Heft 3, 231-319.	^
Feletar 2005 = Petar Feletar, Istočno Medimurje: historijsko-geografski razvoj opcina Sveta Marija, Donji Vidivec, Kotoriba i Donja Dubrava, Samobor: Meridijani, 2005.
Frančic 1993 = Andela Frančic, Medimurska prezimena motivirana zanimanjem,
Folia onomastica Croatica (Zagreb) 2 (1993), 67-78. Frančic 1994 = Andela Frančic, Medimurski obiteljski nadimci, Rasprave Zavoda
za hrvatski jezik (Zagreb) 20 (1994), 31-65. Frančic 2000 = Andela Frančic, Prvi spomen Medimurja, Kaj (Zagreb) 33 (2000), br. 1-2, 61-70.
Hadrovics 1934 = Laszlo Hadrovics, Muraköz helynevei, Nyelvtudomänyi
Közlemenyek (Budapest) 48 (1934), 3-34. HER = Hrvatski enciklopedijski rječnik, ur. R. Matasovic - Lj. Jojic, Zagreb:
Novi Liber, 2002. http://www.dzs.hr/ http://www.kartografija.hr/nzz/
http://www.plsavez.hr/planinarstvo/osnove-planinarstva/planinarski-putovi-i
-markacije/ http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/ http://www.plsavez.hr/info/hrvatska-planinarska-obilaznica/ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297087.html
^	http://savjetnik.ihjj.hr/
W	http://srtm.csi.cgiar.org/
N	Kalšan 2006 = Vladimir Kalšan, Meäimurskapovijest, Zagreb: V. Kalšan, 2006.
1	Kapun 1982 = Vladimir Kapun, Medimurje 1918, Čakovec: »Zrinski«, 1982 (Bibli-^ oteka povijesne publicistike).
O	Lončarič 1990 = Mijo Lončarič, Kaj jučer i danas: ogledi o dijalektologiji i hr-s vatskoj kajkavštini (s kartom narječja i bibliografijom), Čakovec: »Zrinski«, L 1990 (Znanstveno-popularna djela 36).
0	Lončarič 1996 = Mijo Lončarič, 1996. Kajkavsko narječje, Zagreb: Školska knjiga, v 1996.
N	MEK 1982 = Magyar ertelmezd keziszdtar I-II, ur. Jozsef Juhasz i dr., Budapest:
1	Akademiai Kiado, 1982.
Poljak 2001 = Željko Poljak, Hrvatske planine: planinarsko turistički vodič sa 665 N	fotografija u boji i 50 zemljovida, Zagreb: Golden marketing, 2001.
A	RHKKJ 1-10 = Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika 1-10, Zagreb: p HAZU (JAZU) - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zavod za jezik), 1 1984-2005.
s	Seljan 1843 = Dragutin Seljan, Zemljopis pokrajinah ilirskih iliti Ogledalo Zemlje K I: pokrajine austriansko-ilirske, Zagreb, 1843.
1	Šimundič 1988 = Mate Šimundič, Rječnik osobnih imena, Zagreb: Nakladni zavod ■ Matice Hrvatske, 1988.
•	Šimunovič 2009 = Petar Šimunovič, Uvod u hrvatsko imenoslovlje, Zagreb: Golden
1	marketing - Tehnička knjiga, 2009.
■■	Virč 2009 = Ines Virč, HidronimijaMedimurja, 2009. (Kvalifikacijski rad, rukopis.)
2	Virč 2012 = Ines Virč, Toponimija gornjega Medimurja, 2012. (Doktorski rad,
rukopis.)
Iz medžimurske oronimije
Povzetek
Medžimurje je kot najsevernejša, po površini najmanjša in hkrati tudi najgosteje naseljena hrvaška županija zaradi zemljepisnega položaja in stoletnega sobivanja z Madžari izjemno zanimiva tudi v dialektološkem in imenoslovnem smislu. V tej razpravi je predvsem na osnovi arhivskega in terenskega raziskovanja obdelana oronimija (gorska imena) zgornjega Medžimurja. Ker se v katastru podatki za oro-nime ne navajajo ločeno, je zbrano gradivo dopolnjeno s podatki planinskih društev. Predgorski relief Medžimurja, predvsem zgornjega, ker je spodnje nižinsko, tvorijo večinoma vzpetine z 200-350 metri nadmorske višine. Oronimi so analizirani na strukturni in na pomenski ravni. V medžimurski oronimiji prevladujejo dvobesedna imena. Največ oronimov je tvorjenih iz osebnih imen zaradi pripadnosti zemljišča določenemu človeku ali družini.
Orenyms in Meflimurje
Summary

Cm
This article analyzes the oronyms of Medimurje based on field surveys and literature. The starting point for research on Medimurje oronyms was onomastic litera- " ture and other articles. Onomastic material was gathered in accordance with the ^ practice at the Department of Onomastics and Etymology at the Institute of Croa- ^ tian Language and Linguistics. Although a systematic overview of historical and contemporary Medimurje oronyms surpasses the scope of this article, it analyzes contemporary Medimurje oronyms, accompanying this with a map.
SI
Z
o
J O
HH
N
M