44925 APEL POŠTENOJ I DEMOKRATSKOJ JAVNOSTI APEL POŠTENOJ I DEMOKRATSKOJ JAVNOSTI w ^ 44y25 0 ^ 00041-92 1 Mjesto od čitave naše javnosti očekivane amnestije sviju političkih osudenika, koju je nakon pada protu- narodnih i diktatorskih režima generala živkoviča i Bo¬ goljuba Jeftiča obecala nova vlada, naša je javnost upra¬ vo ovih dana uzbudena vijestima da se položaj političkih osudenika u kaznionama naglo pogoršava. Zabrinute majke, sestre, očevi i djeca, uzbudeno obilaze Ministar- stvo Pravde, razne naše kulturne i političke institucije i ljude, donosedi glasove o nekulturnom tretiranju politi¬ čkih osudenika. Ovi glasovi nisu i nemogu ostaviti hlad¬ nim čitavu našu javnost jer ti politički osudenici nisu kriminalci več političari koji tu u kaznione nisu pali s Marsa več su posljedice bivših zločinačkih režima protiv kojih se borila sva poštena javnost a protiv kojih je ko- načno, prema izjavama aktivnih ministara, došla i da¬ našnja vlada. Sve su to idealni ljudi koji se nisu borili za sebe lično več za socijalnu i nacionalnu slobodu najširih masa u ovoj zemlji, ljudi koje prate simpatije tih masa. Zato ti ljudi, koji pate po tamnicama iz političkih razloga, nisu stvar ovoga ili onog upravnika kaznione ili ovog ili onog ministra pravde. Ni u našoj zemlji nemože pravda biti ničija privatna stvar. Sudovi i kaznione javne su ustanove i režim nad političkim osudenicima stvarno je pod kontrolom čitavog naroda. Karkteristike položaja političkih osudenika pod biv¬ šim režimima generala Živkoviča i B. Jeftiča bile su, u glavnom, postepeno izazivanje političkih osudenika do te mjere da ih se tjeralo u cilju očuvanja golih života na 3 krajnja sredstva kaošto su štrajkovi gladu (napr. bez- brojni štrajkovi gladu u Sr. Mitroviči i Lepoglavi od 1929. godine na dalje). Tokom štrajkova klonule političke osu- denike prisilno se hranilo, a usput mučilo davanjem kli- stira kuhane kuhinjske soli (od toga je umro pol. osu- denik Festini u Lepoglavi). Kao vrhunac karakteristike takvog sistema: prošlogodišnji pokolj u Lepoglavi (po¬ znat našoj javnosti iz nedavno objavljene knjige »Ro¬ bija«), ko ji je strahovito uzbunio cijelu našu javnost i konačno prisilio ministarstvo pravde (za vrijeme min. Miškulina) — pošto do tada nisu koristile nikakve inter¬ vencije obitelji, naše i Strane javnosti — da učini jedan korak u pravcu olakšanja položaja pol. osudenika, korak u pravcu čovječnosti. Naredba toga ministra odmah je poništena kad je za ministra pravde došao min. Cvetkovič. Od toga časa pa do danas čovječnost i zakonitost gazi se u kaznionama svakim danom sve više, lcrše se svi propisi koji su vri- jedili za pol. osudenike, i čitav taj današnji režim poka- zuje neke momente koji slute na zlo. Cjelokupnoj našoj poštenoj javnosti a otvoreno i nadležnim faktorima svrača se ovim pozornost da su u kaznionama razna postepena pogoršanja danas opet došla do te mjere, da postoji opasnost najtežih štrajkova gladu u kaznionama, da postoji i opasnost sličnih pokolja kao što su izvršeni prošle godine u Lepoglavi. U Srem. Mitroviči, kao za provokaciju, izmjenjen je upravnik, a za novog upravnika doveden je upravo iz Lepogiave zloglasni Petrovič, dakle doveden istim onima koje je ranije dao tuči, bosti i pucati na njih. To je več bio nevjerovatan gest koji je izazvao tih dana strahovito zgražanje naše javnosti. Čim je upravnik Petrovič došao 4 u Srem. Mitroviču, on je počeo zakidati pol. osudenicima njihova prava, a te restrikcije vrši on sistematski i da- nas. Šta se može misliti o upravi jedne kaznione u kojoj jedan činovnik kaže pred jednom osobom koja je došla da posjeti svoga rodaka: »Najbolje bi bilo da ubijemo ove komuniste«. O svim tim strahotama koje se kod nas vrše nad po- litičkim osudenicima (Hrv. nacionalistima, makedonskim nacionalistima i komunistima) več je u nekoliko mahova obavještavana sva javnost, i ovo što mi ovdje pišemo nije u glavnom nepoznato. Upravo zauzimanjem cijele naše poštene javnosti, specijalno poslije pokolja bivšeg upravnika lepoglavske kaznione Petroviča koji je izvršen nad Hrv. nacionalistima i komunistima u augustu 1935, došlo je do onog pismenog naredenja beogradskog mini- starstva pravde, (Dr. Miškulina), po kome se za političke osudenike uveo gore pomenuti čovječniji režim. Uslijed kampanje javnosti i poslije objave tog naredenja položaj političkih osudenika postao je donekle snošljiv. Ako ne u svim kaznionicama a ono bar u kaznenom zavodu Srem. Mitroviči gdje je bio koncentrisan največi broj pol. osu¬ denika Hrv. nacionalista i komunista. Očekivalo se da če se taj čovječniji režim proširavati i na ostale pol. osude¬ nike drugih kazniona, ali dogodilo se evo obratno. Čim je za upravnika došao Petrovič, poznat po lepoglavskom po- kolju i po torne što je onemogučavao liječenje pok. Stipe Javora, Leonarda Bankera, odmah je on počeo da krši pismeno naredenje svoga Ministra i da postepeno zavodi novi režim gladovanja, okova, batina, prebijanja, oduzi- manja knjiga i pisačeg pribora, ograničavanja šetnje, posjeta i pisarna, jednom riječju da zavodi danas nad po- litičkim osudenicima režim isti ili još gori nego što je po- 5 stojao u vrijeme najgore diktature Pere Živkoviča i Boška Jeftiča. Ovaj režim danas je potpuno uveden u kaznioni u Srem Mitroviči gdje se nalazi oko 150 pol. osudenika ko¬ munista i hrv. nacionalista, i u kaznenom zavodu u Mari¬ boru gdje se nalazi oko 30 komunista. Ulogu Petrovičevu u Mariboru odigrao je upravnik Vrabel koga su dobro zapamtili osudeni hrv. nacionalisti kad su nakon prebi¬ janja u Lepoglavi premješteni u Mariborsku kaznionu. Vrabel ne samo da nije dozvolio da se bolesni i isprebijani ljudi smjeste u bolnicu več ih baca u podrume, oduzrma im obuču tako da se moraju bosi šetati. Danas su na ovaj način kaznione u Srem. Mitroviči i Mariboru postale opet mučilišta za tjelesno i duševno ubijanje pol. osudenika. Za upravnika Petroviča i Vra- bela ne vrijede ni pismena naredenja ministra. Zakon o izdržavanju kazne odreduje da kazna mora biti čovječna i da nesmije da onesposobi kažnjenika za život nakon izlaska iz kaznione. Medutim, postupak koji su Petrovič i Vrabel uveli u Mitrovačkoj i Mariborsko j kaznioni prema pol. osudenicima, ima svrhu da lagano ubija pol. osudenike i da ih napravi i tjelesnim i dušev¬ nim bogaljima. Pod ovakvim uslovima kazna prestaje biti kazna i pretvara se u — zločin. Da ovu tešku rtječ nismo upotrebili bez razloga, navodimo u najkračim čr¬ tama sadašnji položaj pol. osudenika. Najprije u Srem. Mitroviči, a onda u Mariboru. Zgrada u kojoj izdržavaju kaznu pol. osudenici u Srem. Mitroviči toliko je prenatrpana da je kubatura po osobi daleko ispod normale, a pored svega toga šetnja u dvorištu smanjena je na dva sata dnevno. Ali i ta kratka šetnja nemože se nazvati šetnjom na »čistom zraku« jer 6 zgrada u kojoj borave pol. osudenici zapravo i nema dvo- rišta nego je oko zgrade jedan vrlo uzak prostor ogra¬ den zidom visokim 2 metra. A i u tom uskom, od sunca zaklonjenom, prostoru nalaze se otvori kanala od nuž- nika, pa ni na šetnji nije mnogo čistiji zrak nego u pre¬ natrpanim sobama sa malim prozorčičima i najprimitiv- nijim zahodima od kojih zaudara cijela zgrada. I najpri- mitivnija higijena zahtijeva da se u ovakvim uslovima osudenicima dade što više šetnje, ali upravnik baš zbog toga smanjuje pol. osudenicima šetnju na dva sata dnevno. Uz ovo oduzimanje zraka pol. osudenicima, upravnik Petrovič osudio ih je i na gladovanje. Kaznionička je hra¬ na tako slaba i losa da uprava i kriminalnim osudenici¬ ma dozvoljava da mogu kupovati hranu za svoje novce, da bi tako umanjila mortalitet kažnjenika. Formalno je to dozvoljeno i pol. osudenicima, ali stvarno njima je pobolj- šanje hrane iz vlastitih sredstava onemogučeno. Kako medu pol. osudenicima ima onih koji imaju novaca i onih koji ih nemaju, to oni, živeči u zajedničkim sobama, ne- mogu dozvoliti da jedni umira od gladi dok dragi jedu do sita, pa tako pol. osudenici medusobno dijele hranu koju kupe za svoj novac ili koju dobiju od rodbine. Tako su oni koji imaju novaca kupovali veče količine hrane i primali veče pošiljke hrane od rodbine, pa su se na taj način mogli da ishrane svi pol. osudenici. Tako je bilo do dolaska Petroviča za upravnika, koji je, pošto sad valjda još ne može da priredi pokolj pol.' osudenika kao u Lepoglavi, odlučio da pol. osudenike ubija gladovanjem. On je ograničio kupovanje hrane za vlastiti novac na 100 dinara po osobi mjesečno, i primanje paketa sa hranom samo do 10 kg mjesečno. Htio bi da od bogatijih pol. 7 osudenika napravi moralna čudovišta kao što je on, koji ce pustiti svoje drugove da skapavaju od gladi dok oni jedu do sita. A kako takvih moralnih nakaza nema medu pol. osudenicima, to su onda svi osudeni na skapavanje od gladi. I sad dva mjeseca poslije uvodenja novog re¬ žima upravnika Petroviča, dovoljno je samo pogledati lica pol. osudenika iz Srem. Mitroviče, pa da se vidi da oni gladuju, da izdržavaju i kaznu gladovanja na koju nisu osudeni. Da bi upotpunio ovo ubijanje pol. osudenika pomoču oduzimanja zraka i hrane, ovaj »kulturni« upravnik za- branio je nabavljanje higijenskih artikala kaošto je ka- lodont za pranje zubi, a oni kažnjenici koji nemaju no- vaca do sapuna uopče ne mogu doči. Za Petroviča su sa- pun i kalodont »nepotrebne« stvari za pol. osudenike. I to sve se dogada u — Evropi, u XX. vijeku po narede- nju čovjeka koji je svršio fakultet i koji nosi evropsko odijelo kao kakav Evropejac! Poslije tjelesnog uništavanja dolazi duševno, koje pol. osudenici osječaju još teže nego tjelesno. Političkim osudenicima oduzet je sav pisači pribor koji su dosad slobodno imali uza se. Isto tako knjige, koje su dosad pol. osudenici mogli nabavljati i citati, oduzete su im s motivacijorn da če se od tih knjiga davati svakom poje- dincu samo one koje zasjecaju u njegovu struku. Kako struenost knjiga odreduje ovako »kulturan« i »inteligen- tan« upravnik, to pol. osudenici ne dolaze skoro nikako do knjiga, a radnici i seljaci baš nikako, jer za njihovu »struku« uopče nema knjiga. Po mišljenju Petroviča, za radnike i Seljake knjige uopče nisu. Pol. osudenicima in- telektualcima (advokati, liječnici, profesori, novinari, in- ženjeri, učitelji, študenti i dr.) formalno priznaje pravo 8 na knjige ali i njima u stvari ne dozvoljava skoro nika- kvih knjiga. Tako inteligentni ljudi (radnici, seljaci i in¬ telektualci) moraju da provode duge godine robije na koju su osudeni strpani u tjesne sobe bez ikakvog čitanja ili pisanja, samo šečuči gore dolje kao životinje zatvo- rene u kavezu. Provesti godinama u ovakvom položaju znači slomiti se duševno, postati duševni bogalj. A u zakonu stoji da osudenik mora da izade s robije sposo- ban za vršenje svoga zanimanja kojim se bavio prije robije! Poslije ovako rafinirane torture kao što je onemo- gučavpjije čitanja i pisanja, »sitnice« kao što je onemogu- eavanje korespondencije s rodbinom, smanjivanje posjeta od strane rodaka i ukidanje posjeta prijatelja (što je prije bilo dozvoljeno), nečemo naročito ni spominjati. Spomenučemo samo još postupak organa uprave naprama pol. osudenicima. U grubom ponašanju, ponižavanju i šikaniranju pol. osudenika prednjači upravnik. On je lično tukao i šamarao pol. osudenike još 1930. godine, kad je bio samo još zamjenik upravnika. Sad je zaveo drakonske disciplinske kazne za svaki i najmanji prekršaj kučnoga reda a često i bez ikakvog prekršaja. Danas se nalazi pod disciplinskom kaznom večina pol. osudenika. Kod disciplinskog kažnjavanja naročito udešava kako če kazna što teže pogoditi osudenika. Tako je študenta Ko- lendiča, koji je teško bolestan na bubrezima pa mora da drži dijetu, kaznio zabranom kupovanja hrane za vlastiti novac i primanja paketa s hranom. To bi bio u najkračim črtama položaj pol. osudenika u kaznenom zavodu u Srem. Mitroviči. Što se tiče kazn. zavoda u Mariboru, tu treba još dodati da se u Mariborskoj kaznioni zimi uopče ne loži, 9 « da se pored svega toga pol. osudenicima ne dozvoljava da nabave zimsko rublje, da ljeti moraju da idu bosi i da je kupovanje hrane za vlastiti novac i primanje paketa s hranom od rodbine još više ograničeno nego u Srem. Mitroviči. (Kupovanje do 50 din, a paketi do 5 kg). A u pogledu knjiga upravnik Vrabel ne dozvoljava studenti- ma ni njihove školske udžbenike, iako su neki od njih sudeni na strogi zatvor, tako da če poslije održane kazne nastaviti študije. On zahtjeva od studenata da udžbenike moraju poručiti direktno od knjižare, tako da bi još je- danput izdali novac za udžbenike koje su več kupili i koje imaju kod kuče. Kako pol. osudenici nemaju novaca to im je stvarno onemogučeno čitanje knjiga, a sa pisa- čim priborom je isto kao i u Srem. Mitroviči. Eto tako u glavnom izgleda položaj pol. osudenika u ove dvije kaznione. Današnja vlada, koja stalno obe- cava da če popraviti nepravde bivših protunarodnih dik¬ tatorskih režima, tolerira postupak prema pol. vsudeni- cima gori nego što je bio i za najgore diktature Pere Živkoviča i B. Jeftiča. Mjesto obečane opče amnestije pol. osudenika koju danas zahtijeva cijela poštena jav¬ nost ove zemlje, zavodi se mučenje i polagano ubijanje pol. osudenika. Hrvatski narod je več odavno digao glas za opču amestiju sviju pol. osudenika, za takvu su se amnestiju izjasnili i radnici i seljaci, sitni gradani i po¬ štena inteligencija i iz drugih krajeva ove države, a mje¬ sto toga u ove dvije kaznione, t. j. večini pol. osudenika, oduzima se zrak, hrana i knjige. Prema pol. osudenicima postupa se gore nego prema najgorim razbojnicima i kriminalnim tipovima. Pol. osudenici (hrv. i makedonski nacionalisti i komunisti) bili su dobili čovječniji režim u kaznionama tek poslije velikog narodnog pokreta za de- 10 mokraciju i slobodu, poslije petomajskih izbora, tek po¬ što su se široki slojevi naroda jače zainteresirali za po¬ ložaj pol. osudenika. Danas, kad je prema pol. osudeni- cima u Srem. Mitroviči i Mariboru zaveden opet nečo- vječni i divljački postupak, dužnost je svakog poštenog čovjeka, da digne svoj glas protiv ovog nasilja i protu- zakonitosti. Pol. osudenici, hrv. i makedonski nacionalisti i komunisti, u kazn. zavodu u Srem. Mitroviči nalaze se u takvom beizlaznom položaju da su prisiljeni da stu- paju u štrajk gladu. Dužnost je poštene javnosti da im hitno pomogne da svojim protestima spriječi štrajkove gladu i time osigura svim pol. osudenicima potpuni pol. režim u svim kaznionama. Da se svuda osnuju odbori za zaštitu pol. osudenika i odbori za pomoč siromašnih obi- telji pol. osudenika. Da svojim protestima traži od nad¬ ležnih i odgovornih faktora da s m j e n e upravnike kazniona Petroviča i Vrabla, a momentano dadu pol. osu¬ denicima barem ona prava koja su im zagarantovana več spomenutim ministarskim pismenim naredenjima, a to je: 1. Da mogu cio dan provoditi napolju u dvorištu kaznione. 2. Da za svoj novac mogu kupovati hranu u neogra- ničenoj količini i primati pakete s hranom u neograniče- noj težini. 3. Da mogu kupovati i dobivati higijenske artikle kao što je kalodont i sl. 4. Da mogu primati, kupovati i čitati sve knjige i časopise koji su dozvoljeni u Jugoslaviji. 5. Da mogu imati uza se pisači pribor. 6. Da mogu primati posjete rodbine i prijatelja. 11 7. Da mogu korespondirati sa rodbinom i prijate- ljima. 8. Za bolju hranu i higijenske uslove u kaznioni. Svim našim odgovornim faktorima i čitavoj našoj javnosti, svima institucijama i organizacijama, cjelokup- noj našoj omladini, mi se obračamo s ovim apelom da se spriječi to odvratno mučenje političkih kažnjenika, da se za uvijek onemoguči provociranje tih ljudi i sve vrste fizičkih napadaja pa i pokolja golorukih političkih osu- denika. Sva naša javnost znade, a to su nebrojeno puta isticali i današnji aktivni ministri, da prošli režimi nisu bili ništa drugo nego niz bezakonja i akata socijalnog i nacionalnog ugnjetavanja. Za ta svoja djela nisu povu- čeni na odgovornost oni koji su ih činili, več oni koji su se borili protiv tih nasilja, a to su upravo ovi pol. osude- nici, najbolji sinovi ove zemlje, bačeni u tamnice samo zato što su prezreli svoj lični interes i borili se za slo- bodu i demokraciju. Zar današnji režim zaista nema druge linije nego da priča o slobodf i demokraciji a stvarno evo na očigled či- tave javnosti još uvijek pokriva najsramnija djela pro- šlih režima, postupa prema pol. osudenicima gore nego prema notornim zločincima, i oglušuje na sve apele či- tavog našeg naroda da te prvoborce za slobodu i demo¬ kraciju pusti na slobodu. Koncem oktobra 1936. Obitelji i rodbina političkih osudenika 12 2 Zagreb, 14. augusta 1936 Gospodinu Ministru pravde Beograd U Jugoslaviji ima nekoliko stotina političkih osude- nika, koji su razbacani po raznim kaznionicama. Po- litički osudenici u svim demokratskim zemljama uživaju naročiti politički režim, dok su u Jugoslaviji izvrgnuii postupku kojim se tretiraju obični kriminalci, a osim toga su izloženi samovolji upravnika i njihovih pomoč¬ nika u pojedinim kaznionama. U septembru prošle godine izašao je raspis Mini- starstva pravde kojim su priznate neke olakšice pol. osudenicima u Srem. Mitroviči, ali se ta odredba mini- starstva od strane novog upravnika u Mitrovačkoj ka- znioni, g. Petroviča, odmah od početka njegovog sto¬ panja na službu izigrava tako da svakodnevnO preti opasnost da če on izazvati teške sukobe i u Srem. Mi¬ troviči, onako kao što je u augustu prošle godine iza- zvao u Lepoglavi . . , Potpisani članovi obitelji i rodbine političkih osude- nika na vrijeme skreču pažnju gospodinu ministru prav. de — kao i gospodinu predsjedniku vlade, kome se ša- lje prepis ove pretstavke — da ovakovi postupci ne sa¬ mo da nisu u skladu sa izjavama nekih članova kr vlade o demokratskim tendencijama za sredenje prilika u Ju¬ goslaviji, več su došli u tako akutnu fazu da prijete teš- 13 kim posljedicama u kaznionama kao i večim protestnim akcijama naše javnosti. Skrečemo pažnju gospodinu ministru da 1. smjeni upravnika kaznione g. Petroviča koji ta- mo izaziva politieke osudenike a i našu javnost. 2 . da se zaista primijeni politički režim za sve po¬ litičke sudenike u svim kaznionama, t. j. da se politički osudenici i stvarno tretiraju kao politički. 3. da se sprovede koncentracija svih političkih osu- denika, dok se ne izvrši njihova opča amnestija. U našoj akciji da pomognemo našim rodacima, mi se, gospodine ministre, u prvom redu obračamo na Vas nadajuči se da če kr. vlada konačno ipak jedanput likvi dirati sve one nezgodne postupke prema političkim osu- denicima za poboljšanje njihovih životnih uslova. U ime obitelji i rodbine političkih osudenika: Stilinovič Melita s. r. Ing. H. Korporič s. r. Tkalec Lujza s. r. Dr. Šilovič Srečko s. r. Sabina Balog s. r. Hofman Hela s. r. Mila Hercog s. r. Fišer Ada s. r. Nada Kraus s. r. Breyer Jelisaveta s. r. Blanka Maestro s. r. Marta Markovič s. r. Katica Suknaič s. r. Rukavina-Blažekovič A. s. r Ljubica Faber s. r. Marijan Faber s. r. Ivka Madle-Horvatek s. r. Marija Tomič s r. Katica Strosser s. r. Kelemen Anka s. r. Ing. Teodor Car s. r. Goati Vilko s. r. Stjepan Turkovič s. r. Iiona Sauer rod. Hebrang s. r. Magida Boškovič s. r. Svjetličič Leonora s r.- 14 Zagreb, dne 14. augusta 1936 Gospodinu Dr. Milanu Stojadinovifiu predsjedniku kraljevske vlade Beograd Gospodine ministre predsjedniče! Izveštavamo Vas, da smo danas uputili gospodinu Ministru pravde predstavku povodom postupka sa po- litičkim osudenicima prema prepisu na drugoj strani. Obitelji i rodbina političkih osudenika. 3 Beograd, 24. septembra 1936. Gospodinu Dr. NIKU SUBOTIČU Ministru Pravde Poštovani gospodine Ministre, U ime ODBORA ZA ZAŠTITU POLITieKIH OSU- DENKA, zainteresovani za sudbinu političkih osudenika, od Strane njihovih porodica a rukovodeni oseeanjima člo¬ večnosti i svojom gradanskom dužnošču, nama je čast, Gospodine Ministre da Vam se obratirno ovom pretstav- kom, u nameri da Vam skrenemo pažnju na izvesne či- njenice, koje su verovatno izmakle velikoj Vašoj pažnji, a koje bacaju senku na našu nacionalnu kultura i čo- večnost uopšte. U tu svrhu imamo čast izneti Vam sledeče: 15 1) Do pre kratko g vremena, sa malim izuzetkom, svi politički osudenici bili su koncentrisani u Kaanenom zavodu u Sremsko j Mitroviči; 2) Kako se, u vezi sa tim koncentrisanjem političkih osudenika, ukazala potreba za promenom kučnog reda u kaznioni, Vaš prethodnik, dopunio je, prošle godine, kucni red kaznione ovim piivremenim merama, s tim da če ove nove mere biti uskoro ozakonjene u novom kučnjem redu. Mi .smo slobodni potsetiti Vas, Gospodine Ministre, na te mere koje su kroz čelu prošlu godinu uspele da normalizuju odnos Uprave sa političkim osudenicima i učine snošljivijim njihov položaj u kaznioni: 1) Slobodno nabavljanje knjiga i časopisa, doma¬ čih i stranih, ko ji se slobodno .rasturaju u zemlji. 2) Cenzura knjiga i časopisa vrši se u Kaznenom za¬ vodu. 3) Izmena knjiga medu sobama i dozvola da osude¬ nici koji odlaze sa robije mogu poklanjati knjige onima koji ostaju. 4 J Slobodno nabavljanje pisačeg pribora, i to: teka, papira, olovaka, mastila itd. 5) Nuzužitak može se nabaviti u količini do 40 kgr i to 20 kgr. u paketima od porodice i 20 kgr. slobodno nabavljenih u samoj kaznioni. Slobodno medusobno po¬ maganje u hrani i novcu i davanje putnog troška onima koji odlaze. Poboljšanje hrane preko kuhinje. 6) Poboljšanje kvaliteta hleba na račun količine. 7) Slobodna skupna šetnja svih političkih osudeni¬ ka u isto vreme, najmanje 5 časova dnevno. Posebno još sunčanje po preporuci lekara preko dana. 16 8) Slobodno prelaženje iz sobe u sobu, t. j. otvorena vrata izmedu soba preko dana. 9) Dopisivanje so rodacima i znancima, verenicama, dva puta mesečno. 10) Posete rodaka ili poznanika dva puta mesečno. Trajanje posete jedan sat. 11) Pušenje po lekarskoj dozvoli. 12) Da se da celo i čisto odelo, rublje i posteljina (dva čaršava, jedan jastuk, dva zimska i jedan letnji pokrivač). 13) Poboljšanje državnog lečenja i lekova: odobriti težim bolesnicima lečenje u javnim bolnicama i sanatori- jumima; slobodno pozivanje privatnih lekara o vlastitom trosku. Medutim, bez ikakvog povoda, neposredno pred Vaš dolazak na čelo Ministarstva Pravde, dakle bez Vašeg znanja i naredenja, Vaši područni organi izmenili su sve ove odredbe i izobličili ceo njihov smisao. Tako je, na prvom mestu, ukinuto koncentrisanje po- litičkih osudenika na jednom mestu, u Kaznenom zavodu u Sremskoj Mitroviči. Naročito novi osudenici raspore- deni su po ostalim kaznionama, u Mariboru, Gradiški, Nišu, Lepoglavi itd. Danas je stanje svih političkih osudenika, u svim kaznionama bez razlike, vrlo teško, jer su u Mitroviči ukinute sve gornje odredbe koje su bar donekle činile život osudenika snošljivijim, a u ostalim kaznionama kao što če Gospodinu Ministru biti poznato, ovakvih speci- jalnih odredaba za političke osudenike uopšte nije ni bilo. Na taj način položaj političkih osudenika gori je nego položaj običnih kriminalaca, koji uživaju zakonom pred- 17 videne olakšice kao što su uslovni otpust, slobodnja- štvo itd. Sem toga, bez ikakvog zakonskog oslonca, Uprava Mariborske kaznione protumačila je ustanovu prvostepe- ne kazne (samicu) na ta j način što ni je uračunala poli- tičkim osudenieima koji su mesec i po dana več izdržali samice u Mitroviči a bili prebačeni iz Mitroviče u Mari¬ bor, primoravajuči ih da izdrže ponovo sva tri meseca samice u Mariboru. Ali ni po izdržanju prvostepene kaz¬ ne, porodicama osudenika nije bilo dozvoljeno da ih po- sete, jer su oni, bez ikakve svoje krivice, još i disciplin¬ ski kažnjeni, daljim izdržavanjem samica, cime je dato na znanje da če se verovatno izbeči stvaranje skupnih soba. U Sremskoj Mitroviči novim kučnim redom koji je saopšten političkim osudenieima pre mesec dana ukinuto je sledeče: 1) Oduzeti su osudenieima svi časopisi i zabranjena je dalja nabavka knjiga. 2) Cenzura knjiga ne vrši se više u Kaznenom za¬ vodu. 3) Zabranjena je izmena knjiga medu sobama. 4) Ne dozvoljava se više slobodno nabavljanje pisa- čeg pribora. 5) Nuzužitak se sveo od 40 kgr. koliko je ranije bio na samo 10 kgr. Ukinuto je poboljšanje hrane preko kujne. 6) Zabranjeno je slobodno medusobno pomaganje u hrani i novcu, i davanje putnog troška onima koji odlaze. Ovde moramo napomenuti da je čak i ovaj minimal¬ ni nuzužitak od 10 kgr. onemogučen disciplinskim kaz- nama. Od 60 osudenika disciplinski kažnjenih za ovih 18 poslednjih mesec dana je namerno baš onih kojima sret- stva dopuštaju nabavku nazužitka. 7) Kvalitet hleba je sasvim pogoršan. 8) Šetnja je dozvoljena samo po tri časa dnevno. 8) Sunčanje bolesnih osudenika po preporuci lekara takoder je ukinuto. Tako su 1 septembra na najgrublji način oterani u odaje bolesni osudenici koji su se po pre¬ poruci lekara sunčali u krugu. 10) Slobodno prelaženje iz sobe u sobu zabranje- no je. 11) Dopisivanje se dozvoljava samo jedanput me¬ sečno, i to sanio sa najbližom rodbinom (otac, majka, žena, sestra ili brat). 12) Poseta je dozvoljena takode samo najbližoj rod¬ bini i sme da traje najviše dvadeset minuta. U najbližu rodbinu ne ubrajaju se verenice i još nevenčane žene čiji je broj, usled izuzetnih prilika pod kojima žive osudenici, uvek dosta veliki. 13) Osudenici ne mogu više primati zimsko rublje od svojih porodica. Kako sami zavodi ne raspolažu dovoljnom količinom zimske obuče, to osudenicima preti opasnost da dočekaju zimu bez toplog rublja i odeče. Majd osudenika Ace Mi¬ loševiča odbijen je prijem čarapa za njenog sina. Pred ovakvim činjenicama primorani smo, Gospo- dine Ministre, da se obratimo Vama neposredno i da što hitnije izvolite preduzeti mere da se vrate na snagu sve odredbe koje je Vaš prethodnik prošle godine uveo u kaznioni Sremske Mitroviče i da se one prošire na sve političke osudenike u zemlji. Molimo još da se ponovno izvrši koncentracija svih političkih osudenika. Jedino tom koncentracijom moči če 19 pravilno da se uvedu u dejstvo odredbe ko je imaju za cilj bar donekle olakšati i onako težak položaj političkih osu- denka. Šesdeset disciplinskih kazni izrečenih nad političkim osudenicima u Srem. Mitroviči, kao i veliki broj kazni u ostalim kaznenim zavodima za posljednjih mesec dana, jasan su dokaz da je uvodenje novog kučnjeg reda po¬ ostrilo odnose izmedu Uprava i osudenika i da je time poremečeno toliko željeno normalizovanje tih odnosa. Svi mi, javni radnici, smatramo da je kazna zakon- skog oduzimanja slobode za krivicu čisto političke pri¬ rode dovoljna, a često, po svom vremenskom otseku i strahovito teška, tako da ovako nečovečno postupanje može izazvati samo sukobe, nemire i teške posledice kao što ih je bila ranijih godina, na koje svaki gradanin koji pravilno shvata svoju aužnost prema društvu i državi mora da upozori. Nadamo se, gospodine ministre, da čete išči u su- sret ovim našim opravdanim željama i da čete shvatiti ozbiljnost ovih naših dobronamernih opomena. Primite-, gospodine Ministre, izraze našeg dubokog poštovanja. U IME ODBORA ZA ZAŠTITU POLITIČKIH OSUDENIKA: Živojin Balugdžič Kirilo Savič, prof. univ. Dr. Boža Markovič, prof. univ. Milan Grol, biv. ministar Vladimir Simič, pred. Adv. komore Dr. Miloš Popovič Dr. Milan Gavrilovič Dr. Vojislav Vučkovič, prof. muz. šk. Dr. Stefan Gjelineo Slobodan Jovanovič Milan Pribičevič, pukovnik 20 Dr. Siniša Stankovič Milan Kostič, advokat Dr. Ivan Hribar, pret. Usta- Dr. Živan Bertič, advokat votvorne skupštine Petar Dobrovič, slikar Adam Pribičevič, ekon. Marko Ristič, književnik PRIŠLI ODBORU ZA ZAŠTITU POLITIČKIH OSUDENIKA: Dr. Miloš Moskovljevič Dr. Dragoljub Jovanovič Nikola Djonovič, advokat Slavko Dukanac, advokat Božidar Vlajič, advokat Milan Bogdanovič, književ. Miodrag Miletič Dr. Kornelija Runjanin Dr. Julka Mešterovič Danica Zečevič, pret. Lige žena za Mir i slobodu Jovan Zdravkovič, advokat Jelena Minič, arhitekt Dr. Rado je Vukčevič, adv. Milorad Milič, advokat Dr. Ilija Pržič, univ. docent Svetislav S. Božovič, asist, univ. Dr. Drag. Sretenovič Dr. Dušan Kusovac, lekar itd. 4 DA SE NE ZABORAVI . . . Kao što se i iz ove brošure vidi, danas ji. nažalost naša javnost prisiljena da se bori protiv sramotnog pogoršavanja položaja političkih osudenika, a medutim prošle godine, nakon pada Jeftičeve vlade, zvanično se govorilo o opčoj amnestiji. (Izjava ministra pravde 17. jula 1935. g.). Za ovu opču amnestiju bez razlike izjasnile su se stotine i stotine hiljada na zborov ima i preko štampe. 21 Osim toga, amnestiju sviju političkih osudenika bez razlike tražila su ova društva i ustanove: Udruženje inženjera, Skoplje Univerzitetska omladina na zboru (u Zagrebu 1936) Skupština advokata, Beograd (oktobra 1935) Udruženje inženjera, Zagreb Odbori obitelji pol. osudenika (Zagreb, Ljubljana, Beograd) Iz Zagreba: Advokatska Komora, Liječnička komo¬ ra, Pravničko Društvo, Akademija znanosti i umjetnosti, Zbor liječnika, Burza, Matica Hrvat- ska, Trgovinsko-industrijska komora, Savez Hr- vatskih Obrtnika, Savez muzičara, Novinarsko Udruženje, Savez Privatnih Namještenika, Udru¬ ženje likovnih umjetnika, Društvo Hrvatska Ze¬ na, Ujedinjeni sindikalni savez radnika, Savez grafičkih radnika, Radnička Komora, Savez ban- kovnih i trgovačko-industrijskih činovnika, Za- natska Komora, Pen-klub, Udruženje industrija- laca, Društvo Hrvatskih Knjievnika, Društvo ku- čevlasnika, Zagrebački Zbor, Savez apotekarskih saradnika, Društvo čovječnosti itd. Za opču amnestiju sviju političkih osudenika izjavili su se šefovi sviju demokratskih stranaka, a posebno i stotine intelektualaca i javnih radnika iz Beograda, Za¬ greba i Ljubljane, najuglednija naša imena raznih pro- fesija i zanimanja: ministara, narodnih poslanika, li¬ ječnika, advokata, publicista, arhitekata, književnika, slikara, kipara, profesora, glumača, učitelja, novinara, muzičara i dr. Amnestija se tražila, a danas? 22 Iz podataka u ovom »Apelu poštenoj i demokratskoj javnosti« vidimo da je tretiranje političkih osudenika gore nego prije, a specijalno u Sr. Mitroviči i Mariboru upravo barbarsko. Val nezadovoljstva i ogorčenosti zbog toga sve je veči i širi se sve više u najširim slojevi- ma, — koji se osječaju prevareni u svojim opravdanim očekivanjima. Zato ovaj »Apel poštenoj i demokratskoj javnosti« treba dati dalje da pročitaju svi, a naročito oni koji kao da »zaboravljaju« da je pitanje opde amnestije i kultur- nog političkog režima za sve političke osudenike goruce pitanje najširih slojeva našeg naroda, glavno mjerilo čovječnosti, poštenja, slobode i demokracije. NARODNA IN UNIUERZITEINA KNJIŽNICA 00000442109 Stamparija »Grafika« (S. Kovačič), Zagreb (Za brošuru po zak. o. št. odgovara Stevan Galogaža, književnik, Zagreb, Meduličeva ul. 18/11)