KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 82 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Oktobra 1930.
PATENTNI SPIS BR. 7356
v
Aktiebolaget Bankirfirman Alfred Berg, Stockholm, Švedska.
Postupak i uređaj za sušenje.
Prijava od 29. septembra 1929.	Važi od 1. aprila 1930.
Nazočni se pronalazak odnosi na postupak za sušenje stanovitih tvari tako, da se što veča količina vode ili druge tekućine, koja bi mogla doći u pitanje, prije pravoga sušenja u tekućoj formi izvuče ili istisne iz tvari koju treba sušiti kao i uređaj za izvedbu toga postupka.
Ne gledeći na vodu, koja se nalazi na površini tvari, koju valja sušiti, mokrina je u njoj općenito vezana na dva načina: kao kapilarna mokrina i kao higroskopske. Kapilarno vezana mokrina sadržana je u zatvorenim žilama, koje su po cijelom svom opsegu ograničene čvrstim stijenama, a prostiru se do površine tvari. Na ove vodene žile djeluju samo kapilarne sile. U-vođenjem sila, koje djeluju protiv ovih i koje su veće od njih, može se postići iz-laženje kapilarno vezane mokrine u tekućoj formi na površinu tvari, a stim pod-jedno njeno odticanje u toj formi.
Dok je kapilarno vezani dio mokrine u vezi sa površinom tvari, to je higroskop-ska mokrina zatvorena po staničnim stijenama takovih tjelesa, koja se sastoje od staničnog tkiva. Ove stanične stijene ne sprječavaju prelaženje mokrine u formi pare u jednom ili u drugom pravcu, ali su posve nepropusne za tekućinu.
Budući da se kod prevođenja neke tekućine u paru veže mnogo topline u obliku topline za stvaranja pare i jer je tvo-renje ove topline uvjek skopčano sa znatnim troškom, lako se može uvidjeti, da se uporaba ovog provođenja tekučine u raci-
onalnom postupku sušenja po mogućnosti ograničuje. Osim toga dade se izvlačenje mokrine, a da se ne mijenja njeno agregatno stanje, provesti u mnogo kraćem vremenu, nego što je potrebno za stvaranje pare isparivanjem, pa i stoga razloga treba nastojati, da se mokrina, koliko je god više moguće, odstrani u tekućoj formi.
Iz gore rečenoga proizlazi da, što je veći dio kapilarno vezane mokrine, koja se iz tvari, koja se suši, može odstranili u tekućoj formi, to je proces sušenja bio probitačniji. Jednako proizlazi, da pri tom može doći u obzir samo kapilarno vezani dio mokrine.
Nazočnim se je pronalaskom našlo novo sredstvo, da se iz tvari, koju treba sušiti, kapilarno vezana mokrina u tekućoj formi odstrani i na tom utemeljeni postupak opisuje se niže dolje.
Ako se najme u tvari, koja se imade sušiti, svi stupovi tekućine, koje tvori u kapilarima sadržana mokrina, stavi pod pretlak, onda ovaj pretlak, istisne tekućinu napolje i stime je kapilarno vezana tekućina odstranjena u tekućoj formi. Veličina ovoga pretlaka dade se uvijek udesiti tako, da se dobije dosta jako djelovanje.
Način dobivanja ovoga pretlaka sastoji se u tom, da se najprije zrak ili drugi prikladni plin, koji se nalazi u komori, koja sadrži tvar za sušenje, stisne. U tvari za sušenje zatvorena mokrina apsorbira pri tom veće količine zraka ili uporabljenog
Din. 20.
plina, i to većeg, što se uzima veći pritisak. Kod te absorpcije sudjeluje i higros-kopski vezana mokrina, jer zrak ili plin mogu ulaziti nesmetano kroz stijene stanica. Kada se onda tlak u komori obustavi, onda se oslobodi u mokrini apsorbirani zrak ili plin, i budući da ovaj imade višji tlak od onoga, šio sada vlada u komori, to višji, što je višja bila prethodna kompresija, nastoji on, da opet izađe iz tvari za sušenje. Budući da ali veći dio prije u kapilarno vezanoj mokrini apsorbiranog zraka ili plina i sav u higroskopski vezanoj mokrini apsorbirani zrak ili plin na svom putu napolje nailazi na u kapilarima zatvorene stupove tekućine, to on ove potiskuje pred sebe lako, du taj dio mokrine izlazi na površinu tvari, koja se suši i odcuri. Radi omekšanja tvari, koja se suši, i olakšanja izlaženja vode iz nje, pušta se, da u komori stisnuti zrak za vremena grijanja cirkulira kroz tvar i da ju tako ugrije. Time, što se grijanje zbiva sa zrakom iznad atmosferskoga tlaka, njegovo je djelovanje mnogo veće, nego kada se grijanje zbiva sa zrakom sa samo atmosferskim pritiskom.
Radi objašnjenja postupka primjerom, prikazati će se ovđe u uporabi za sušenje drva.
Priloženi nacrt (Fig. 1) prikazuje uređaj za izvedbu postupka sa prikladnom cilindričnom komorom u presjeku. Fig. 2 i 3 prikazuju detalje.
Drvo je ovđe prikazano u obliku dasaka
1,	koje je prozračno naslagano na kolima
2.	To zato, da se zrak ili upotrebljeni plin može slobodno kretati oko drvela, što je probitačno, jer se apsorpcija zraka ili plina zbiva i kroz stijene u slanicama drveta. Radi olakšanja živahne cirkulacije ispušta se kod slaganja dasaka gore nadkriti rov 3.
Kola 2 uturana su u nepropustno zatvorenu cilindričnu komoru T ova imade radi cirkulacije zraka dolje bubanj 4, koji se proteže njenom cijelom duljinom, a imade na gornjoj strani izrezak 5. Širina ovoga izreska dade se regulirati pomoću limova ili ploča 6 (Fig. 2 i 3) koje se dadu kroz dugoljaste rupe 7 pričvrstiti u zgodnom položaju pomoću matica 8. Sa svake strane izreza 5, a nad njime, smještena je cijev 9, previđena s gornje strane rupama, u koje se dade iz glavnoga parnoga voda 10 kroz cijev 36 i ventil 37 uliskivati para.
Nadalje su u komori T na stranama sa rupama previđene sisaljke 6’, koje su kroz cijevi 7’ i cijevi 8’ spojene sa kondenzatorom K . Kondenzator K, stoji kroz cijev 9’ u spoju sa loncem B, u koji je ugrađena (na nacrtu neprikazana) ogrijevna baterija poznate vrsti, koja se shodno grije
parom iz glavnog parnog voda 10 kroz ventil 11 i cijev 12, i osim toga obični ventilator (također nije nacrtan), koji je po-gonjen po motoru 1%. Ventilator tišti zrak kroz cijev 13, vlažioca zraka 14, koji iz glavnoga parnoga voda 10 kroz ventil 15 i cijev 16 dobiva pare, i kroz cijev 17 u bubanj 4. Kondenzator Ki i kondenzator K2 dobivaju svoju rashladnu vodu iz odgovarajućih zdenaca G, i G2 kroz cijev 38 sa ventilom 39 i cijev 40 sa ventilom 41. Potrošena i kondenzirana rashladna voda od-sisava se pomoću sisaljke VP kroz cijevi 42, 43 i ventile 44, 45.
Za komprimiranje jednako kao i za od-sisavanje zraka ili plina služi zračna sisalj-ka LP, koja je pogonjena po zupčaničnom motoru FL. Smjer, u kojem zračna sisalj-ka LP tjera zrak odn. plin, vidi se po strije-licama. Ona se može na njenoj sisnoj strani kroz ventil V i cijev 18 dovesti u vezu sa slobodnim zrakom, kroz ventil Vj, cijev 19 i cijev 18 sa kondenzatorom K2 i kroz cijevi 20 i 21, ventil V2 i cijevi 19 i 18 sa plinskim zvonom G. Na njenoj tlačnoj strani može se kroz cijev 22, ventil V3 i cijev 23 spojiti sa cijevi 8’ i po njoj sa komorom T, kroz cijev 22, ventil V4 i cijev 24 sa slobodnim zrakom, te kroz cijev 22, cijev 25, ventil Vr> i cijevi 26 i 20 sa plinskim zvonom G.
Kondenzator K., stoji kroz cijev 27 sa cijevi 8’ i kroz ovu sa komorom T u spoju. Voda, koja odtiče od dasaka 1, sabire se na dnu komore T, od kuda teče kroz cijev 28 i ventil 29 u sabirni lonac S. Kada je ovaj pun, ispražnjuje se kroz ventil 30, pri čem se ventil 29 zatvori, ako bi u komori T bilo pretlaka i podtlaka. Svi cijevni vodovi i sve posude nepropustno su zabrtvene, a u ostalom tako odmjerene, da mogu izdržali i pritisak vanjskoga zraka iz vana i dostatno pretlaka iznutra.
Postupak se sa opisanim uređajem dade izvesti kako slijedi:
Kola 2 natovarena su opisanim načinom sa daskama 1 i uturana u komoru T, koja je nepropustno zatvorena. Uzima se, da je za apsorpciju upotrebljeni plin ugljična kiselina. Prema tomu je plinsko zvono G napunjeno ugljičnom kiselinom.
Radi olakšanja za izvlačenje kapilarne mokrine, treba drvenu masu ugrljati. Time se shodno počinje odmah, a to se zbiva tako, da se u posudu B ugrađeni ventilator stavlja u pogon po motoru M . Ventilator onda nastavlja svoj rad bez prekida za svih faza postupka. Istovremeno se kroz ventil 11 i cijev 12 dovodi para na ogrjevnu bateriju u posudi B. Ventil 15 također se otvori, čime se upušta pare u vlažioca 14 za zrak i povlaži zrak, koji dolazi iz
ventilatora kroz cijev 13, i ide onda dalje kroz cijev 17 u bubanj 4, gdje se razdijeli i kroz izrezak 5 puše gore u rov 3. Tu se razdijeli svagdje među daske 1, koje ugrije, dok se sam rashlađuje, pri čem se po vla-žiocu 14 upuhavana para kondenzira i time proizvodi najbolji prenos topline, što je samo moguće.
Pošto je zrak ovako ugrijao daske 1, izlazi između njih napolje i usisava u sisne posude 6’, iz kojih se kroz cijevi 7’ i 8’, kroz kondenzator K, i cijev 9’ vraća k ogri-jevnoj bateriji u posudi B, da odavde opet otpočne svoj optok.
Sada treba u komoru T utisnuti ugljične kiseline, pa se stoga otvore ventili V5 i V8. Usljed podlaka u komori T tišti se ugljična kiselina iz plinskoga zvona G kroz cijevi 20 i 26, ventil Vs, cijev 25, ventil V3 i cijev 23 u komoru T. Time raste u njoj tlak i kada je dosegao atmosferski tlak, prestaje strujanje ugljične kiseline iz plinskoga zvona G. Sada se ventil V5 zatvori, zračna sisaljka LP stavi u pogon i otvori ventil V2. Pri tom zračna sisaljka LP siše ugljičnu kiselinu iz plinskoga zvona G kroz cijevi 20 i 21, ventil V2 i cijevi 19 i 18, da kroz cijev 22, ventil V3 i cijev 23 utisne ugljične kiseline u komoru T, gde se bez prekida podržaje cirkulacija ventilatorom u posudi B i regulira toplina shodnim načinom pomoću ogrijevne baterije i vlažioca zraka. Pri tom raste tlak u komori T, dok ne dosegne prikladnu visinu, na pr. pret-lak od dvije atmosfere, na kojoj se visini podržaje kroz prikladno vrijeme. Pri tom se od mokrine u daskama 1 obilato apsorbira ugljična kiselina, i od mokrine u ka pilarama kao i od one, koja je vezana u nutrini stanica, t. j. higroskopske. ^
Kada je mokrina zasićena ugjjičnom kiselinom, zaustavi se zračna sisaljka LP i zatvori ventil V3. Zatim se otvori ventil VI, pri čem ugljična kiselina usled prellaka u komori T struji brzo kroz cijev 27, kondenzator K2 ventile VI i V2 i kroz cijevi 21 i 20 natrag u plinsko zvono G. Posljedica je toga naglo padanje tlaka u komori T, pri čem se od mokrine u duskama 1 apsorbirana ugljična kiselina opet u drvu oslobađa, pa nastoji, da jakom snagom iz iz njega probije napolje. Pri tom ne nalazi drugoga puta nego kroz kapilare drvela, koje su međutim napunjene vodom. Stoga ugljična kiselina riva ovu vodu ispred sebe, koja pri tom štrca iz dasaka 1 napolje, pa se sabire na dnu komore T, od kuda kroz cijevi 28 i ventil 29 curi dolje u sabirni lonac S. Ovaj se onda prije opisanim načinom ispražnjuje.
Da se pojača djelovanje istiskivanja mokrine, snizi se tlak u komori T još dalje.
iza kako je pao na visinu tlaku vanjskoga zraka. Pri tom se ventil V2 zatvori, a ventil V5 otvori, iza kako je sisaljka LP opet stavljena u pogon. Ova sada siše ugljičnu kiselinu iz komore T kroz cijev 27, kon-denzor K2, ventil VI i cijevi 19 i 18, daju kroz cijevi 22 i 25, ventil V5 i cijevi 26 i 20 utisne u plinsko zvono G.
Za slučaj, da ne bi dostajala jedna provedba ovoga postupka, da se iz drveta istera sva kapilarno vezana voda, opetuje se postupak, dok se ne postigne željena svrha.
Ovdje opisani postupak dade se narav-uo primjeniti i na svaku drugu stvar, a dade se preinačivati. Kako se izvađa samo sa zrakom, lako se vidi iz nacrta, jednako, kako treba postupati, kada se primjerice najprije uzima zrak, a onda ugljična kiselina, da se u stanovitim slučajevima ublaži djelovanje postupka.
Opisani uređaji mogu biti i drugčije izrađeni, nego što je prikazano na nacrtima. Tako se može na pr. metnuti posebna zračna sisaljka i posebna tlačna sisaljka na mjesto jedne, koja radi oboje i t. d. Mogu se upotrebiti i za sušenje samo sa cirku-lirajućim vrućim zrakom i izmjeničnim atmosferskim tlakom i podtlakom.
Uređaj za sušenje dade se shodno i pro-viditi sa dvije komore za sušenje, koje su svaka za se izrađene kao što je opisano, a opet se dadu staviti u međusobni kontakt. Uslijed toga se dade u njima proiz-vađati izmjenično vakuum i pretlak. Spuštanje potonjega na potlak dade se brzo postići previranjem kod otvaranja rečenog spoja, koji se opet zatvori poslije izjednačenja tlaka u komorama, iza čega se sa sisaljkama vakuum dalje snizuje.
Pri tom se mogu upotrijebiti i izgarni plinovi i na opisani način tlačiti u tvar, koju se hoće sušiti.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za odstranjivanje mokrine iz tvari, koje se hoće sušili, naznačen tim, što se zrak ili koji drugi prikladni plin, koji ova mokrina može primiti u sebe, ali ga ne može kondenzirati, na pr. ugljična kiselina pod pretlakom jedan ili više puta tlači u tvar za sušenje, smještenu u nepro-putnu komoru, iza čega se tlak u komori, pošto je određena količinu zraka ili plina primljena po mokrini tvari, koja se suši, poslije svakog utlačivanja kod takovih prilika temperature tako brzo snizi do vakuuma, da se iz tvari istisne mokrina uglavnom u tekućoj formi, te ona onda odcuri.
2.	Postupak prema zahtjevu 4, naznačen tim, da se tlak zraka ili plina time brzo
snizi, da se upotrebljeni zrak ili plin odvodi u posebnu posudu.
3.	Postapak prema zahtevu 1 ili 2, naznačen tim, da se zrak ili plin ugrije i dovede u cirkulaciju kroz komoru i u njoj naslaganu tvar za sušenje.
4.	Postupak prema zahtjevu 1, 2 ili 3, naznačen tim, što se posuda, kada je njen tlak snižen na tlak atmosfere, dovede u spoj sa drugom komorom, koja također sadrži tvari za sušenje, i u kojoj vlada vakuum, tako da se tlakovi u jednoj i u drugoj komori brzo izjednačuju, nakon čega se spoj prekine i tlak u prvoj komori sisanjem dalje snizuje.
5.	Uređaj za izvedbu postupka prema zahtjevu 3, naznačen tim, što je ventilator sa ogrijevnom baterijom ili sličnim smješten u vodu, kroz koji ima da prolazi zrak i t. d., prije nego što bude doveden u cirkulaciju kroz tvar za sušenje.
6.	Uređaj za izvedbu postupka prema zahtjevu 5, naznačen time, da je na dnu komore (T) za primanje i razdjeljenje ustru-jenog zraka ili plina smješten bubanj koji imade na svojoj gornjoj strani jedan ili više izrezaka (5), kao i da je na jednoj ili više strana komore (T) smještena jedna ili više sisnih posuda ili sisnih cijevi (6^, koje su previđene stanovitim brojem rupa.
7.	Uređaj prema patentnom zahtjevu 6, naznačen tim, da su na jednoj ili na obje strane izreska (5) smještene ploče (6),. koje se pomoću na njima predviđenih poprečnih duguljastih otvora (7) dadu namjestiti u raznim položajima, pri čem se širine izrezaka dadu mijenjati.
8.	Uređaj prema zahtjevu 6 ili 7, naznačen tim, da je stanoviti broj sa rupama previđenih cijevi (9) smješteno na jednoj ili na obje strane izreska (5) nad ovim ili ispod njega, radi upušfenja pare u komoru..




’







\\\
Adpatent broj7356.
23
24
F 16. Z
F! 6. Z
Tj		n	5	x:	{L.	
	.—	o		o 0	8	
		o		o	^p'	-7
		o				H
e		o		o		(o
	C©	o o		o -c	#5