KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 1 (1). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 septembra 1935. PATENTNI SPIS BR sl813 ,Petrosani“ Societate Anonima Romana pentru exploatarea minelor de Carbuni, Bucarest, Rumunija. Horizonlalni prenosni uredjaj sa lopatama i sa jednim ili više užadi. Prijava od 16 aprila 1934. Važi od 1 januara 1935. Traženo pravo prvenstva od 9 marta 1934 (Rumunija). Postoje različiti tipovi prenosnih uredja-ja (transportera) koji se odlikuju nagnutim ili vertikalnim konstrukcijama, što neizbežno ima za poslediou trenje užadi po dobošu. Poznate horizontalne konstrukcije transportera sa Galovim lancem, sa mrežama, sa trakama i t. d., imaju tu nezgodu, što usled konstrukcije zahvatnih organa postoje mnogobrojne opasnosti prekida — pa prema tome i nesigurnost u eksploatisanju. Povećanje sigurnosti koje bi se sastojalo u jačem dlmenzionisanju lanca nije podesno, jer bi se nepovoljno uvećala težina lanca, koji bi osim toga postao i mnogo skuplji. Predmet ovog pronalaska jeste transporter koji se sastoji iz transportnog korita u kojem se kreće red lopata koje su utvrdjene na jednom ili više užadi, pri čemu su užad sa lopatama vučena pogonskim dobošem. Pune (opterećene) lopate su vučene po ili iznad pogonskog doboša, dok su prazne lopate vodjene pomoću kakvog naročitog ure-djaja preima kakvom drugom dobošu koji je nazvan povratnim dobošem. Razmak izmedju pogonskog doboša i povratnog doboša odre-djuje daljinu transporta. Predmet ovog pronalaska može biti izveden na dva načina i to: 1.) kad se uredjaj za vodjenje praznih lopata nalazi pod koritom transportera i 2.) kad se ureddjaj za vodjenje praznih lopata nalazi iznad korita transportera. U oba slučaja, izvodjenje transporta je reversiono. Na priloženim nacrtima pokazan je radi primera pedmet ovog pronalaska, i to: SI. 1 pokazuje jedan izgled transportera po ovom pronalasku. SI. 2 pokazuje poprečan presek po liniji A—B iz sl. 1 i omogućuje da se vidi urodjaj za. vodjenje praznih lopata u slučaju kad se ovaj uredjaj nalazi pod koritom transportera. SI. 3 pokazuje zahvatnd doboš. SI. 4 pokazuje jedan prašek po liniji A—B iz si. 3. SI. 5 i G pokazuju uredjaj za vezivanje dolova užeta, u preseku, odnosno u izgledu odozgo. SI. 7 pokazuje u preseku jednu reversi-onu lopatu koja je pritvrdjena na užetu. SI. 8 pokazuje izgled spreda lopate iz si. 7. SI. 9 i 10 pokazuju jodnu prostu lopatu u izgledu sa strane, odnosno u izgledu spreda. SI. li pokazuje uredjaj za vodjenje praznih lopata, koji se nalazi iznad korita transportera. SI. 12 pokazuje uredjaj za zatezanje užadi. U svima slikama oznaka 1 obeležava pogonski doboš ili zah vatni doboš; 2 obeležava povratni doboš; 3 uže; 4 lopate; 5 koritasti transporter; 6 uredjaj za vodjenje praznih lopata; sa 7, 7’ su na primer obeleženi ugao-nici za pritvrdjivanje izupčenih venaca; sa 8, 8’, 9, 9’ obeleženi su frikcioni delovi, na primer iz drveta, za užad; sa 10, 10’ su obeležene poprečnice koje su snabdevene ćelijama za prolaz užadi (nisu pokazana na nacrtu); sa 11, ll’, 11” obeleženi su zavrtnji koji služe za medjusobnu vezu poprečnica; sa 12, 12’ obeležene su navlake u kojima se utvr-đjuju krajevi užadi 3, 3’, 3”; sa 13, 13’ obeleženi su prsteni za popravku malih izduže- Din. 3P.— nja užadi; sa 14, 14’ obeležena su dva ugao-nika, koji obrazuju lopatu 4; sa 15, 15' obeleženi su zavrtnji koji služe za pritvrdjivanje ugaonika 14, 14’; sa 16 obeležena ie navlaka iz mekog metala, iz bakra na primer, za zaštitu užadi; sa 17, 17’ obeleženi su otvori u ugaonicima lopata gde se provlače užad i njihove navlake 16, 16’; sa 18, 18’ obeleženi su zakivei za utvrdjivanje zavrtnjeva; sa 19, 19’ obeležene su ćelije za zaštitu užadi, koje su utvrdjene u lopati; sa 20, 20’ obeleženi su zavrtnjevi za pritvrdjivanje užeta na lopati; sa 21, 21’ obeleženi su otvori za ulaz zavrtnjeva 20 u lopatu; sa 22 je obeležen otvor na dnu korita transportera za izbacivanje materijala; sa 23, 23’ obeleženi su valjci za voli jenje užadi od pogonskog doboša 1 ka ure-djaju 6 za vodjenje praznih lopata i odatle ka povratnom dobošu 2; sa 24 je obeležena veza kojom se vezuje uredjaj za zatezanje sa povratnim domošem 2; sa 25, 25’ su obeležena dva zupčanika sa zapiračima; sa 26, 26' je obeležena ručica za rukovanje točkovima 25 i 25’; sa 27, 27’ su obeležena užad za vezu izmed ju zupčanika 25 i 25’ za zapiranje i uredjaja 24 za vezu; sa 28 je obeležena jedna opruga; sa 29 je obeležena kutija za oprugu 28; sa 30, 30’ i 30” obeleženi su zupci kutije koji dejstvuju u vezi sa zapiračima 31, 31’ i 31”; sa 32, 32’ obeležen je upravljač pomoću kojega su uticani zapirači 31, 31’ u trenutku zatezanja užeta. Funkcionisanje uredjaja po pronalasku jeste sledeče: Ovde ćemo opisati radi primera jednu varijantu koja se primenjuje kad se želi iz-beći ručni rad lopatama i čije je dejstvo prema sledečem: Lopate 4 i 4’ uvode materijal u korito 5 i transportuju ga do otvora 22 gde ovaj pada u levkove, a rasterećene lopate prelaze preko doboša 1, u smem strele, ka uredjaju 6 za vodjenje praznih lopata, gde bivaju vodjene preko odgovarajućeg valjka 23’ koji se nalazi iznad ]>ovratnog doboša 2, i odavde se ponovo vraćaju ka koristastom transporteru 5. U ovom slučaju, t. j. kad se uredjaj nalazi na samom mestu rada koji se ima izvesti, uredjaj za vodjenje praznih lopata treba, da se nalazi na dovoljnoj visini, da ne bi ometao lako dovodjenje materijala na korito, čak ni onda kad se radi ručno lopatama. Ipak, pošto ova visina zahteva izvestan minimum, a nikako maksimum, ima se za posledicu to, da se prečnik pogonskog doboša može odrediti proizvoljno, pri čemu je isti u zavisnosti samo od prostora koji se ima na raspoloženju u rudniku i od brzine kojom treba da se izvodi transport materijala. Prema tome se izborom velikog prečnika pogonskog doboša dobija kao posledica: a) veoma povećano trajanje užadi, b) mogućnost da se nabavi užad sa debljim žicama i prema tome jeftinija, c) mogućnost da se uzme uže velikog prečnika što omogućuje veoma veliku dužinu transporta, d) veće trenje na dobošu uvećanjem zatezanja užeta, e) u tehničkom pogledu, mogućnost da se uprosti zahvatni uredjaj i prema tome sporije abanje lopata, i zaštitnih ploča za užad. U slučaju kad visina to ne nalaže, koris-tiće se isti uredjaj sa predvidjenim uredja-jem za vodjenje praznih lopata, postavljenim pod koritom transportera. Kad visina za uvodjenje materijala igra važnu ulogu, uslovljujući smanjeni prečnik pogonskog doboša, ovaj poslednji biva snab-devan uredjajem za za,hvatan je koji je pokazan na si. 3 i 4. Ovaj zahvatni mehanizam ima sledeće glavne delove: Ugaonim 7 i 7’ čvrsto su vezani sa dobošem, izupčeni venci 8 i 8’ vezani su za ugao-nike 7 i 7' i za zaštitne ploče 9 i 9’ za zaštitu užadi. Ovaj mehanizam funkcioniše prema sledečem: Uže prolazi ispod ploča 9 i 9’ na koje se obično naslanja. U slučaju kad zatezanje ne odgovara više punjenju korita, uže bi klizalo, ako lopata ili strugalica ne bi zahvatala izmedju zubaca na izupčenom vencu 8, 8’ pogonskog doboša l. Oblik lopata veoma doprinosi da ,se dobije ispravno funkcionisanje transportera. Ova lopata treba da odgovori sledečim zahtevima: a) da može da se lako dovede u vozu sa uže-tom, b) da što više štedi uže, c) da potpuno zahvata sloj materijala, čak i onda kad je ovaj nepodesan za transport, kao na primer mokra zemlja i to bez obzira na profil korita, d) da uredjaj za pritrvdjivanje lopata bude takav, da sprečava, trenje užeta o korito, e) da se sa istom montažom omogući transport materijala u oba pravca. Lopate po ovom pronalasku potpuno odgovaraju svima ovim zahtevima, pošto se lako dovode u vezu sa užetom, bez klizanja, zatim što pomoću bakarnih obloga zaštićuju do maksimuma uže, zatim što usled svojega oblika potpuno prazne (čiste) korito, zatim što pošto je uže utvrdjeno na nekoliko santi-metara od korita, isto ne maže dodirivati niti imati trenje o korito, i što je najzad obez-bedjena mogućnost rever,sionog rada samim njihovim oblikom. Opisana celina užadi i lopata kreće se u koritu koje je obrazovano iz korita,stih elemenata, koji su montirani čelo u čelo na željenu dužinu i koje je ispunjeno materijalom za transportovanje. Uredjaj je izveden' tako, da pruža dovoljno otpora i krutosti da bi se, pošto su užad jako zategnuta, dobilo njihovo prianjanje na, doboš — prianjanje koje je neophodno potrebno za dobro funkcionisanje — usled čega se korito ne ugiba i prema tome uže se ne odiže. U toku rada i prema tome u sled potreba rada, kao što su produžavanja, skraćivanja, zamenjivanja užadi, uredjaj treba da može biti podešavan. Ovo se može izvoditi zahvaljujući mehanizmima za vezu izmediu užadi, mehanizmi koji su pokazani u sl. G i 6, i to: Krajevi užadi koji su uvedeni u navlake 12 gde su utvrdjeni pomoću naprave na stezanje zavrtanjem, utvrdjeni su prema sl. G na poprećnicama 10, 10’. Eventualna mala izduženja užadi koriguju se umetanjem pr-stenova 13 koji se umeću izmedju navlaka 12 i popreč nica. Uredjaj za upravljanje obrazovan je iz jednog para poluga iz ugaonog gvoždja, koje su montirane paralelno i na razmaku koji odgovara širini lopata u cilju da se obrazuju klizna putanja na razmaku raznih lopata. Velika produženja užadi kao i regulisa-nje zatezanja užadi bivaju korigovani pomoću kakvog poznatog u red jaja za zatezanje (nije pokazan na nacrtu) kao, na primer, oni koji su primenjeni za zatezanje lanca na bi-cikletp, i koji deluje na povratni dobaš 2. Za korekciju velikih izduženja može se takodje upotrebiti mehanizam iz si. 12, koji se sastoji iz dva zapi račka točka 25 i 25’, koji su vezani pomoću dva užeta za. poproć-nice 24 povratnog dolioša 2, zatim iz jednog izupčenog venca i jedne unutrašnje opruge. Ovaj uredjaj dejstvu je prema sledećem: Kad se želi postići skraćenje užeta, upravlja se polugama 2G, u kojem se slučaju užad 27, 27’ namotavaju na dobošu sa zapl-račima toliko, da zupci 31 zahvate u zupce 30 kutije. U ovom trenutku zatezanje je ostvareno i zapirački točkovi se zatim osldba-djaju. U ovom cilju, ili kad užad dostignu za-tegnutost, koja nije dozvoljena, što se može utvrditi po povećanju opterećenja motora, užad mogu biti automatski popuštena pomoću uredjaja 32 koji nije bliže pokazan na nacrtu. Po sebi je jasno, da u okviru pronalaska detalji izvodjenja mogu menjati svoj oblik, a da se time ne izadje iz okvira ovog pronalaska. Patentni zahtevi: i) Prenosni uredjaj sa lopatama za prenos materijala, koji se sastoji iz transportnog korita u kome se pomoću dva doboša od kojih je jedan pogonski, a drugi povratni doboš, kreće red užadi na kojima su pričvr- šćene zahvalne lopate, naznačen time, što transportno korito može direktno biti postavljeno na tle, pri čemu se uredjaj za upravljanje praznih lopata nalazi iznad ovoga, orno gučujući tako uvodjenje materijala pri minimalnoj visini. 2) Prenosni uredjaj sa lopatama prema zahtevu 1, naznačen time, što može biti montiran sa ured jajem za vodjenje praznih lopata ispod transportnog korita. 3) Prenosni uredjaj sa lopatama prema ziditevu 1 i 2, naznačen time, što lopate koje su pričvršćene na užetu, imaju oblik pluž-nog gvoždja i što su snabdevene jednom potpornom pločom pričvršćenom na zadnjem delu istog, da bi lopata pri njenom prelazu preko zupčastog doboša, zadržala optimalni položaj. 4) Prenosni uredjaj sa lopatama prema zahtevu 1, 2 i 3, naznačen time, što su lopate izvedene iz dva dela koji su utvrdjeni jedan s drugim [»moću zavrtnjeva (si. 7 i 8) što omogućuje reverzionost lopata, tj. njihov prolaz u oba smera iznad pogonskog doboša. 5) Prenosni uredjaj sa lopatama prema zahtevu l—4, naznačen time, što su u lopatama predvidjeni šuplji prostori, koji služe tome da prime užad, čime se izbegava trenje izmedju užadi i transportnog korita. 6) Prenosni uredjaj sa lopatama, prema zahtevu 1—5, naznačen time, što su užad na kojoj sU pričvršćene lopate obrazovana iz elemenata užadi, u cilju da se omogući produženje ili skraćivanje transporta, ali njihovo delimično zamenjivanje, pri čemu su elementi na svojim krajevima snabdeveni na-vlakama za držanje (si. 5 i 6) koje su utvr-djene na dvoguboj poprečnici. 7) Prenosni uredjaj sa lopatama prema zahtevu 1—5 i (i, naznačen time, što su radi popravke malih izduženja predvidjeni prstenovi za korekturu, koji se umeću izmedju dvogube poprečnice i navlaka od izdužene užadi. 8) Prenosni u red jaj sa lopatama, prema zahtevu 1—7, naznačen time, što ima jedan zaštitni mehanizam u napravi za zatezanja radi zaštite užadi od nedozvoljenog zatezanja, n. pr. pri zaglavljivanju lopata. 9) Prenosni uredjaj sa lopatama prema zahtevu od 1—8, sa jednim jx>gonskim bubnjem malih razmera naznačen time. što su u svrhu pokretanja lopata preko pogonskog bubnja pred vid jena dva zupčanika, koji se nalaze izmedju jastučića n. pr. od drveta i u koje se ukvačuju lopate. a-& Ad patbr.118t3 r-O... . • ( \‘ ■/(S ' ■ ■ ■' ' f »:= f