ZAGREB 1941
0
IZDAO URED ZA PROMIĆBU GLAVNOG USTAŠKOG STANA — ZAGREB
POGLAVNIK
41MU-
Prejetood uradđ 25 opravljanje imovine pomikov
Ustaška pjesma
(Ispjevao Poglavnik, god. 1»31.)
Puška puca, a top riče, grm) Kao grom, sad ustaša bojak bije za hrvatski dom.
Puška puca, krv se lije dušman bježi klet, a ustaška hrabra vojska vrši zavjet svet.
Tjera smjelo dušmanina s praga djedovskog, i podiže staru slavu roda hrvatskog
Ne plaši ga grom pušaka nit topova jek, dom, sloboda, vjerna ljuba rani su mu lijek.
Puška puca a top riče barut miriše, mlad ustaša na bojištu ranjen izdiše
Oj hrvatska zemljo mila sviće danak Tvoj. sad ustaška hrabra vojska 7a Te bije boj
NAČELA Evvatt&og Ustaškog Pokreta
1.	Hrvatski narod je samosvojna narodna (etnička) jedinica; on je narod sam po sebi, te u narodnosnom pogledu nije istovjetan s ni jednim drugim narodom, niti je dio ili pleme bilo kojega drugoga naroda.
2.	Hrvatski narod ima svoje Izvorno povijesno Ime HRVAT, pod kojim se je pojavio u davno povijesno doba, pod kojim je prije 1.4G0 godina došao u današnju svoju postojbinu, te pod kojim živi sve do danas. To Ime ne može 1 ne smije zamijeniti ni jedno drugo ime.
3.	Svoju današnju postojbinu učinio je hrvatski narod već u pradavna vremena svojom DOMOVINOM, u njoj se trajno nastanio, s njome srastao 1 dao jo] Izvorno i naravno ime HRVATSKA. To se ime ne možo 1 ne smije zamijeniti ni jednim drugim imenom.
4.	ZEMLJA, koju je u pradavno doba hrvatski narod zaposjeo, te koja je postala njegovom domovinom, prostire se na više pokrajina, koje su imale svoja posebna pokrajinska imena dijelom još prije dolaska Hrvata, dok su druga pokrajinska imena nastala poslije, nu sve te pokrajine sačinjavaju leđnu JEDINSTVENU DOMOVINU HRVATSKU, te nitko nema prava, da Ikoju od tili pokrajina svojata za sebe.
5.	Hrvatski je narod došao u svoju domovinu Hrvatsku kao podpuno SLOBODAN NAROD 1 to u vrijeme seobe naroda VLASTITOM POBUDOM, te je tu zemlju osvojio 1 svojom za uvijek učinio.
— 7 —
6.	Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku došao podpuno IZGRADJEN (organiziran) ne samo obiteljski, nego 1 vojnički, te je odmah po dolasku osnovao svoju vlastitu DRŽAVU sa svima obilježjima državnosti.
7.	Svoju vlastitu državu Hrvatsku, osnovanu već onda, kada su mnogi drugi narodi živjeli još podpuno nesredjeno (neorganizirano), hrvatski je narod održao kroz sve vjekove pa do konca svjetskog rata, a nije je se, kao ni prava na nju nikada, a ni koncem svjetskog rata bilo kojim činom ili bilo kojom zakonitom odlukom odrekao ni to svoje pravo na koga drugoga prenio Tek mu je koncem svjetskog rata tudjinska sila spriječila, aa dalje vrši svoja VRHOVNIČKA (suverena) prava u vlastitoj svojoj državi u Hrvatskoj.
8.	Odstranivši putem ustanke tudjinsku silu sa svog narodnog i povijesnog područja, hrvatski je narod oživotvorio svoje pravo vrhovničke (suverene) vlasti u svojoj domovini i tako OPET UZPOSTAVIO svoju podpuno samostalnu i NEZAVISNU DRŽAVU HRVATSKU. On imade pravo tu svoju vrhovničku vlast proširiti na cijelo svoje neprekinuto narodno i povijesno područje.
Hrvatski narod ne tfežu nikakve medjunarodne niti državopravne obveze iz prošlosti, koje nisu u podpunoj suglasnosti s ovim načelima, pa se na njih u svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj niti ne obaziie.
9 Hrvatski narod ima pravo na sreću i blagostanje kao cjelina, a isto takvo pravo ima i svaki pojedini Hrvat kao član te cjeline. Ta sreća i to blagostanje mogu se oživotvoriti i ostvariti za narod kao cjelinu 1
za pojedince kao članove cjeline jedino u posve samostalnoj 1 Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa stoga ona ne smije i ne može biti sastavnim dijelom u ni jednom obliku ni jedne druge države niti ikakve druge državne tvorevine.
10.	Hrvatski narod ima svoje vrhovničko pravo (suverenitet), po kome on jedini Ima vladati u svojoj državi 1 upravljati sa svim svojim državnim i narodnim poslovima.
11.	U hrvatskim državnim 1 narodnim poslovima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smije odlučivati nitko, tko nije po koljenima ) po krvi član hrvatskoga naroda. Isto tako ne smije o sudbini hrvatskoga naroda 1 hrvatske države odlučivati ni jedan strani narod ni država.
12.	SELJASTVO JE TEMELJ I IZVOR SVAKOGA ŽIVOTA, PA JE KAO TAKAV PRVI NOSILAC SVAKE DRŽAVNE VLASTI U HRVATSKOJ DRŽAVI. I kraj toga svi staleži hrvatskoga naroda sačinjavaju jednu narodnu cjelinu, budući i ostali staleži u hrvatskom narodu, čiji su članovi pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i porijeklo, nego i trajnu obiteljsku vezu sa selom.
Tko u Hrvatskoj ne potječe iz seljačke obitelji, taj u devedeset slučajeva od stotine nije hrvatskoga porijekla ni krvi, već je doseljeni stranac.
13.	Sva tvarna (materijalna) i duhovna dobra u hrvatskoj državi vlasništvo su naroda, te je on jedini vlastan njima raspolagati i njima se koristiti.
Prirodna bogatstva hrvatsko domovine, napom njezine šume i rude ne mogu biti predmetom privatne trgovine.
ZEMLJA MOŽE BITI VLASNI3TVO SAMO ONOOA, KOJI JE OBRADJUJE SAM SA SVOJOM OBITELJI; TO JEST SELJAKA.
14.	Temelj svake vrijednosti Jest samo rad, a temelj svakog prava Jest dužnost. Stoga u hrvatskoj državi rad označuje stupanj vrijednosti svakoga pojedinca 1 Ima predstavljati temelj cjelokupnog narodnog blagostanja.
Nitko ne može Imati nikakvih posebnih prava, nego svakom samo dužnosti prema narodu 1 državi daju pravo na zaštićen život.
15.	Vršenje svih javnih dužnosti (funkcija) vezan« Je za odgovornost. Svatko, tko u Ime naroda 111 država vrši javne poslove bilo kakve vrsti, odgovara sa svojini dobrom 1 sa svojim životom za sva djela Ili propusta.
Nu dužnost 1 odgovornost prema cjelini lmadu biti temeljem 1 svakoj djelatnosti u posebniikom (privatnom ) životu svakog pojedinog dlana hrvatskoga naroda.
10. Težište ćudoredne (moralne) snage hrvatskoga naroda leži u urednom 1 vjerskom obiteljskom života njegova gospodarska snaga u seljačkom gospodarstvo, zadružnom životu 1 prirodnom bogatstvu hrvatske zemlje, obrambena snaga u sredbotvornim (organizator^ tolm) 1 prokušanim vojnim vrlinama.
Prosvjetni ili kulturni napredak hrvatskoga naroda temelji se na prirodnoj narodnoj darovitosti i prokušano] sposobnosti na polju znanosti, prosvjete 1 umjetnosti.	•
Industrija, obrt, kućno rulcotvorstvo 1 trgovina imaju biti ruka pomoćnica sveukupnom seljačkom i općem narodnom gospodarstvu. Te grane života imaju biti polje časnoga rada 1 vrelo dostojnoga života radnika, a ne sredstvo gomilanja narodne imovine u rukama glavničara (kapitalista).
17. Skladno gojenje, promicanje 1 usavršivanje ■vlh narodnih vrlina 1 grana narodnoga života zadaća Je svih pregnuća javnoga rada 1 državne vlasti kao takve, jer one daju potpuno jamstvo opstanka, vjekovnog blvstvovanja 1 blagostanja sadašnjih i budućih pokoljenja 1 cjelokupnog hrvatskog naroda, te opstojnosti 1 sigurnosti Nezavisne Države Hrvatske,
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu dne 1. lipnja 1933. i
dne 16. travnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante Pavclić, v. r.
USTAV
Ustaše Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta
I.	ZADAĆA POKRETA
Točka 1.
Ustaša, hrvat-ski oslobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa 1 oružanim ustankom, oslobodi Ispod tudjlnskoga Jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna 1 nezavisna država na cijelom rvom narodnom i povijesnom području.
Točka 2.
Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske 1 narodnu osebujnost hrvatskoga naroda te se boriti zato, da u hrvatskoj državi uvijek bude vladao samo hrvatski narod, te da on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno 1 pravedno uredjenoj u duhu Ustaških Načela.
II.	SASTAV POKRETA
Točka 3.
Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji se od: Zbirova, Tabora, Logora, Stožera i Glavnog Ustaškog Stana.
ZBIR. je Ustaška jedinica u pojedinom selu.
- 13 -
TABOR Je skup svih rojeva na području Jedna upravne općine.
LOGOR Je skup sviju Tabora na području Jednog upravnog kotara.
STOŽER Je skup sviju Logora na području jedne župe (županije 111 okružja).
»Mladost sveučilišta 1 visokih Škola okupljena ]• u zasebnom stožeru nod nazivom »Sveučilišni stožer«, u neposredno je podvrgnut Olavnom Ustaškom Stanu«.
Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen Je u Glavnom Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima, t,to se odnose na cjelokupni pokret. 1 oslobodilački rad«
Točka 4.
Na čelu Zbira stoji Zbirnlk, na čelu Tabora Tabornik. na čelu Logora Logornik, na čelu Stožera Stožer«
ik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik, pi Zblrnike imenuje 1 rješava dužnosti stožernik na inriJedloE logornika, a tabornike, logornike 1 stožernik« imenuje 1 rješava dužnosti po odredbi Poglavnika Glavni ustaški Stan, a Poglavnika biraju ustaše utemeljitelji, odnosno po ispražnjenju Glavni Ustaški Stan.
- Točka 5.
Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vijeće 1 PobočnićKl zbor.
Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te Poglavne pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje 1 rješava dužnosti Poglavnik.
Točka 6,
Uz bok zblrnlka, tabornika, logornika 1 stožernik: Imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavniku do šest zbirnih, tabornih, log'ornih, odnosno stožerni! poDočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj ijdinici ukazuju potrebnim, a te poslovi vrše oni po nalogu dotičnoga zbirnika, tabornika, logornika. odnosno stužernika.
Točka 7.
Glavni Ustaški Stan Imenuje po odredbi Poglavnika prema ootrebi stručne osobe, te lm opredjcljuir čin i službu, koju lmadu izvrši vati u Zbiru, Tabori-Logoru. Stožeru. Glavnom Ustaškom Stanu, u pokretu uopće, te u ustanku 1 izvadjanju ustaških djela na pase.
Točka 8.
Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnostnike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi.
m. ČLANSTVO
Točka 9.
Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban ■a ustašku borbu, koji 1e potpuno odan temeljnim ustaškim načelima, spomenutim u točkama 1. i 2. ovoga Ustava, te 1e spreman na sebe preuzeti 1 Izvršiti tve odredbe 1 naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i prertnnst.avi lenl
Članom ustaškoga pokreta prestale se biti samo razriješen]em dužnosti 1 otpustom, koji daje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika.
Točka 10
Dužnosti su članstva:
a)	Polaganje ustaške prisege;
b)	Neizbježivo izvršivanje svakoga rada, svih dužnosti. svih naloga 1 odredaba, te vršenje odgovornosti, kako je to sve sažeto u Načelima Hrvatskog Ustaškog Pokreta 1 ustaškoj prisegi.
IV. PiUSEGA Točka 11.
Prisega koju ustaše oclažu. glasi:
»Zaklinjem se Bogom Svemogućim 1 svime što mi Je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati propisima, te bezuvjetno izvršavati sve naloge Poglavnika. da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvat] i nikada nikome ništa odati.
Zaklinjem se da ću u ustaškim redovima — na kopnu, moru i u zraku — izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu čuvati i braniti.
Ako se ogriješim o ovu prisegu, svijestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin 1 propust i prožet osvjedočenjem dužnosti, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao I Amen«.
- 16 —
V. USTAŠKA STEGA
Točka 12.
Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški đužnostnicl prema posebnim naputcima 1 uz odobrenje Glavnog Ustaškog Stana.
Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a osudu lzvršuju naročito za to na isti način postavljene ustaše.
Poglavnik će po potrebi u toj kao 1 u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih pobočnika 111 Inih dužnostnlka.
VL ZAGLAVNE USTANOVE
Točka 13.
Glavni Ustaški Stan će po odredbi Poglavnika izdati posebne propise o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisege, o ustaško] Izobrazbi Ka borbu, o odori, opremi i o naoružavanju, o stegl, radu i vršenju službe, te o svemu, što se odnosi na ustaški pokret 1 djelatnost.
Ovaj Ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno podpi-saše ustaše utemeljitelji u Zagrebu dne 7. siječnja 1929,
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu godine 1932.
Po odredbi Poglavnika?
Poglavnl pobočnik: Bukovačk; v. r.
PROPIS © USTAŠKOJ DISCIPLINI *
toč. 1.
Ustaša je revolucionarni borac, koji se je posvetio borbi za oslobodjenje hrvatskog naroda ispod tudjln-ikog ropstva i za uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske države. To je veliki, plemeniti 1 uzvišeni cilj. Tome cilju može se služiti samo sa velikom požrtvov-nošću. Radi toga mora svaki ustaša živjeti u strogoj ozbiljnosti, te se mora odati. skrajnoj požrtvovnosti i svemu, što je u vezi s gornjim ustaškim ciljem.
toč. 2.
Ustaša mora najstrože čuvati svaku tajnu,, koja inu bude povjerena.
Isto tako ne smije pred nikoga izvan ustaških redova iznašati ništa što se u ustaškim redovima govori, sprema ili radi.
Isto tako ne smije ustaši nit: pred drugim usta-žama raspravljati o ustaškim pitanjima Ui stvarima. Sve što hoće Ili ima reći može saopćiti svome nadležnome ustaškom funkcloneru, 1 to uvijek na samo u četiri oka.
Ustaški rad 1 borba jesu revolucionarni, a prema tome naročito u pripremnom stanju tajni pa se radi toga nikada o tome ne smije raspravljati u grupama niti skupinama, ler je takovo raspravljanje, makar i najneznatnljih stvari, uvijek skopčano sa zlim poslije-
— 19 —
i
dlcama po tajnost ustaške organizacije 1 njezinog rađa, a po tom 1 štetno po konačni uspjeh oslobodilački akcije.
toč. 3.
Ustaše ne smiju u nijednoj ustaško] stvari voditi korespondenciju (dopisivati se) bilo medjusobno, bilo s kim drugim, jer neprijatelj lz takove korespondencija možo uvijek saznati za ustaške tajne. Ustaše, kao 1 po« jedini ustaški funkcionerl, Imaju svojim pretpostavljenima pismeno javljati samo ono, što Je potrebno obzU rom na povjereni im koji organizatornl 111 akclonl revolucionarni zadatak, nu 1 onda imaju samo nabrojili činjenice, sve to na način, na koga su upućeni onons zgodom, kad lm je dotični posao povjeren.
toč. 4.
Ustaša mora najsavjesnije paziti na povjerena nm ustaška dobra, kao što je oružje, municija, odora 111 Ini koji predmet odredjen za ustaške svrhe.
toč. 5.
Kada ustaša lzvršuje koju povjerenu mu 1 nalo-ženu zadaću, mora ju izvršiti u prvom redu strogo prema danim mu uputama. Ako to u danom slučaju U nepredvldivlh tehničkih razloga nije moguće, Imaju Izvršiti na način, koji najviše odgovara ustaškim načelima 1 ustaškom cilju, Od izvršenja povjerene mu zadaće Ima odustati samo onda, ako sigurno vidi, da Je Izvršenje nemoguće, 111, da bi od Izvršenja nastala velika šteta po hrvatsku oslobodilačku stvar.
toć. 6,
Ustaška revolucionarna borba je sveta borba potlačenog naroda za hrvatska narodna 1 ljudska prava. Svaki ustaša mora stoga do skrajnih granica čuvati čistoću te borbe, te se nikada u borbi ne smije ogriješiti o tudji nevini život ili o tudje dobro. Oružje, koje nosi ustaša, ima služiti za uništenje neprijateljske sile i za izvojevanje prava hrvatskoga naroda, pa ga ae a toga ne smije zlorabiti, za udovoljen]e vlastitih hirova 1 užitka bilo koje vrsti
Toga se ima strogo držati svaki ustaša u Izvršenju avake mu povjerene oružane akcije, a toga sc imaju držati 1 sve ustaše prigodom konačnog ustanka, u kome je pod prijetnjom smrtne kazne zabranjeno pljačkanje. (Posebni naputak govori o tome, kada 1 kome se u pojedinačnoj akciji i u konačnom ustanku smije 1 mora uzeti imovina, kao na primjer oružje, gotovina, hrana i t. d. te o tome, koga se ima smatrati neprijateljskim pomagačem ili neprijateljem, te prema kome se smije i mora upotrijebiti oružje.)
II. KAZNE toč. 7.
Ustaša, koji se ogriješi o ustaške propise, mora biti disciplinarno kažnjen. U koliko takova povreda znači 1 grubo ogrješenje o položenu prisegu, suditi će dotičnome u smislu ustaškog Ustava ustaški sud.
— 21 —
toč. 8.
Disciplinarne kazne Jesu:
1. ukor,
3. vremenito 111 trajno oduzeće oružja,
3.	vremenito 111 trajno oduzoće. odore,
4.	ličenje čina,
5.	vremenito djelomično ograničenje slobode kretanja,
8. vremenito potpuno ograničenje slobode kretanja^,
7. otpust 111 isključenje Is ustaških redova.
U koliko koji ustaša za Izvršenje svoj« funkcije dobiva 1 novčana bsriva mogu Ista biti djelomično ili potpuno uskraćena u vezi sa kojom od gore navedenib kazni.
Kazna otpusta Ili Isključenje iz ustaških redova može se primjenlti kao samostalna kazna Ili se moSe spojiti sa kaznama pod 5. i 6. navedenima.
IH. DISCIPLINARNA VLAST toč. 9.
Disciplinarnu vlast vrše posebni ustaški disciplinarni sudovi, koje po odredbi Poglavnika imenuja Glavni Ustaški Stan kod stožera 1 kod Olavnog Ustaškog Stana. Disciplinarni sud stožera vrši disciplinarna vlast nad svim. ustašama n svoma područja kao prva Instancija.
toč. 10.
Proti riješen]u stožernog disciplinarnog suda pristoji osudi enome pravo priziva na disciplinarni sud Olavnog Ustaškog Stana.
Disciplinarni sud Olavnog Ustaškog Stana vrši 1 disciplinarnu vlast bezprizivno nad svim stožernicima, članovima Olavnog Ustaškog Stana te nad ustašama onih tabora u Inozemstvu, koji u smislu propisa o ustaškoj organizaciji spadaju izravno pod Olavnl Ustaški Stan.
toč. 11.
Disciplinarni sudovi prosuđjuju o krivnji, težini ogriješenja o propisa te o vrsti i primjeni kazne na temelju slobodnog osvjedočenja.
toč. 12.
Ovaj disciplinarni propis vrijedi i za sve pričuvne ustaše za vrijeme dok se nalaze pod ustaškom Kastavom.
toč. 13.
U slučajevima, kada koji ustaša radi povrede položene prisege dodje pred ustaški sud, može ovaj, u koliko pronadje, da se dotični ustaša nije ogriješio o položenu prisegu, nego samo o koji ustaški propis, sam postupati po ovom propisu i izreći disciplinarnu kaznu.
Kazna za povredu prisege navedena Je u samoj prlsegl.
— 23 —
toč. 14.
, Ovaj propis o ustaškoj disciplini dostavlja se svim ustaškim funkcionerima time, da postupaju u smislu propisa o ustaškim organizacijama.
U GLAVNOM USTASKOM STANU god. 1932.
Po odredbi Poglavnika: pogl. pobočnik Bnkovačkl, v. r.
24 —
POMNIM ODREDBE
U VEZI S USTAŠKIM POKRETOM
»
odredba
o uskladbt rada Ustaškog pb&;?eSa c đ^žcreialm vlastima
i.
U smislu ustaških načela 1 ustaškoga Ustava zadaća je Ustaškoga pokreta brinuti se, DA U HRVATSKOJ DRŽAVI UVIJEK I SVUGDJE VLADA SAMO HRVATSKI NAROD, te da on bude potpuni gospodar svih stvarnih 1 duhovnih dobara u svojoj zemlji
n.
1.	Za postignuće gornje svrhe povjerava se Ustaškom pokretu, da na onim područjima države, gdje Još nije potpuno organizirana državna vlast preko ustaških povjerenika provede organizaciju cjelokupne državne vlasti.
2.	Taj nadzor imade svrhu, da se u području mjesnih upravnih vlasti sve zakonske odredbe i naredbe nadležnih ministarstava izvršuju t provadlaju u ond-punol suglasnosti sa slovom i duhom ustaških načela. te u skladu s narodnom i državnom politikom, Izraženom u tim načelima.
3.	NADZORNI ORGANI USTASKOGA POKRETA IMAJU DUŽNOST SVAKU NEUREDNOST ILI ŠTETNOST U IZVRSIVANJU DRŽAVNE VLASTI ODMAH JAVITI GLAVNOM USTASKOM STANU I NADLEŽNOM MINISTARSTVU, a tek u najhitnijim 1 neod-
— 27 —
godivim slučajevima, u kojima bi mogla nastati ne-naknadiva šteta za hrvatski narod i za hrvatsku državu, na čast naroda i ugled državne vlasti mogu 1 smiju izravno poduzeti potrebite korake uz Istovremenu prijavu l opravdanje Glavnom Ustaškom Stanu 1 nadležnom ministarstvu a sve to pod odgovornošću ca najtežim posljedicama položene ustaške prisege.
4. OVU NAVEDENU USTAŠKU DUŽNOST IMADU VRŠITI USTASK1 LOGORNICI 1 TABORNICI, KOJI SU PROPISNO IMENOVANI PO USTASKEM PROPISIMA, ODNOSNO PO ODREDBI POGLAVNIKOVOJ ZA TO NAPOSE IMENOVANI USTASKI POVJERENICI, a li svakom slučaju providjenj otvorenom ustaškom plamenom zapovledju.
m.
Ova odredba stupa na snagu danom objelodanje-Bja u »Narodnim Novinama«.
Za dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
29 travnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante Pavetfć v. r.
- 28 —
ODREDBA
0	df®tov?tijQe Gtevnog Ustaškog Stana
U smislu točke 3. i 13. ustaškoga Ustava, odredju-lem:
1.	Glavni Ustaški Stan narlavlja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoi svoje dielovanje. uropisano mu ustaškim Dstavom.
2.	Dosadanji Ustaški Stožer u Zagrebu, djelovati će od sada kao Ustaški Stožer za Veliku župu Prlgorle. Stavlja mu se napose u dužnost, da u sporazumu sa Poplavnim oobofnikom za organizatome noslove u što kraćem roku učini sve potrebno za provedbu ustaških organizaclla toga Stožera
3 Ustaški Stožer u Zagrebu dostaviti će Glavnom Ustaškom Stanu Izvještaj o sadanjem stanju organizacije. popis svih do sada imenovanih ustaških novle-renika u državi Hrvatskoj, te će obavijestiti sve stožere
1	stožerne ispostave u Hrvatskoi kao 1 posebne ustaške povierenike u zemlji, da se od sada Izravno obraćaju na Glavni Ustaški Stan. pobočniku za organizatome poslove
4. Bojnice ustaške Vojnice, smještene u Zagrebačkom Zboru, prelaze ovim pod zapovjedništvo 1 skrb zapovjedništva Ustaške Vojnice.
5 Uz red poglavnog pobočnika za organlzatorne poslove, osnivaju se u Glavnom Ustaškom Stanu još 1 uredi: Blagajna G. U. S.-a Osobni Ured Ured vojno-
— 29 -
■tračnog izvjestitelja G. U. S-a, te Opskrbni ustaško-Tojni ured Glavnog Ustaškog Stana.
6. Na ćelu pojedinih Ureda Glavnog Ustaškog Stana Dostavljaju se poglavnl pobočnici 111 povjerenici Glavnog Ustaškog Stana, koji će povjerene lm urede todlt.1 ti smislu ustaških propisa i prema posebnim ttputama.
Za Doza spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu, 10. svibnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante Pavelić v. r.
©H3SEDBA
© Usssškoj Vo|sa*«a
U smislu točke 13. ustaškoga Ustava, u cilju osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskoga narodnog ustanka, te u cilju obrane Nezavisne Države Hrvatske odredjujem:
1.	U sklopu hrvatskog Ustaškog pokreta postra-jaju se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom Ustaška Vojnica.
, Novačenje, vojačenje, Izobrazba 1 upotreba tih ustaških odjela, te njihova vojnička postrojba i zapovjedništva uredjuju se prema ustaškim oropisima 1 uputama.
2.	Sa svim poslovima obskrbe ovih ustaških odjela rukovoditi će u sporazumu sa blagajnikom Glavnog Ustaškog Stana posebni obskrbm ustaško-vojnl časnik, koji stoji na čelu obskrbnog ureda Glavnog Ustaškog Stana.
Vrhovno zapovjedništvo sveukupne hrvatske vojske stavit će na raspolaganje Ustaškoj Vojnici s«e potrebno za obskrbu.
3.	Odjeli Ustaške Vojnice svrstavaju se u smislu usta-ikih propisa u vojne Jedinice: rojeve, vodove, satnije, bojnice i pukovnije.
4.	Zapovjednik svih Ustaško-vojnih tijela Ustaško Vojnice podčinjen je ustaškom Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku cjelokupne ustaSfce snage.
— 31 —
5. Unutar tih ustaško-vojnlh jedinica posebno je tijelo Bojnica UJavnog Ustaškog Stana, boja vrš; posebnu službu uz Poglavnika. Zapovjednik ove Bojnice, podčinjen je zapovjedniku svih ustaško-vojnlh tijela.
0. Odredjuju se posebni ustaški časnici za ruko-vodjenje novačenja ustaša za Ustašku Vojnicu, po ustaškim propisima i u smislu Ustaškog Ustava.
7. Ustaški dužnostnlci 1 zapovjednici Imaju činiti svt potrebne da se čitavi rad na ovim postrojbama odvija u najvećem skladu sa općun radom Ustaškoga pokreta.
Za Dom spremni (
Dano u Glavnom Ustaškom St,anu, 1C. svibnja 1941.
Posrlavnik: Ds. Ante Pnveiić v. r.
t
— 32 —
ODREDBA
o cttnakama čiiisova si Ustaškom pokretu
1. OPC1 DIO
1.	Oznake činova u Ustaškom pokreta, to Jest po-vltlce, načinjene su iz gajtana tamno crvene 111 drugih boja, a k poviticama se po potrebi dodaje jednostruka ili višestruka vrpca od gajtana položena vodoravno ispod povitica, 111 troplet.
2.	Ustaška odoru imade osim oznaka činova, 1 temeljne oznake, koje se nose na kapi 1 na ovratniku.
3.	Oznake činova nose se na vanjskoj strani rukava i to doćastnicl na rukavu nadlaktice, a časnici na vanjskoj doljnjoj strani rukava častnici vojnice nose oznake i na lijevoj stran) kape
4.	Uz redovitu oznaku čina upravni ćastnicl Ustaške vojnice nose još i crvenu vrpcu na naramenicama.
a. Temeljna oznaka za sve ustaše u odori jest znak »U« koji se nosi na kapi te iznad toga, osim dužnostnika nadzorne službe, mali znak sa slovima A. P.
USTAŠE IZ BOJNU, KOJI VRŠE SLUŽBU PRI POULAVN1KU, NOSE NA OBA KRAJA OVRATNIKA KAO TEMELJNU OZNAKU SLOVO »U« NA TROBOJNOM PODLE2JU. NITKO IZVAN OVE BOJNE NEMA PRAVA NOSITI OVU OZNAKU.
— 33 -
Ustaše, koji su do posljednjeg časa u tudjlnl ostali uz Poglavnika, nose na desnoj strani nadprsja još 1 posebni znak.
Ustaše iz ostalih djelatnih, pripremnih 1 pričuvnih bojna nose kao temeljnu oznaku na oba kraja ovratnika slovo »U«.
Ustaški dužnostnlci političko-organizatorne grane pokreta, dužnostnlci. u posebnoj službi pri Poglavnika, nose kao temeljnu oznaku na oba ovratnika trobojni trolist.
Ustaše iz ustaške nadzorne službe nese kao temeljnu oznaku dova U. N. Izvezena lz plavog gajtana.
Ustaše Sveučilišnog stožera nose kao temeljna oznaku na oba kraja ovratnika knjigu i na njoj znak »U« s bombom.
ženski odjeli ustaškog pokreta nose kao temeljna oznaku na oba kraja ovratnika Knjigu 1 na njoj znak »U« bez bombe.
članovi ustaškog podmladka nose Kao temeljnu oznaku na oba kraja ovratnika slovo »U« bez bombe.
Ustaški dužnostnici izvan bojna nose oznake iz gajtana ili tropleta TAKODJER I NA KAPAMA, i to zelenkaste boje, a povjerenici U U S.-a trostruki crveni gajtan.
6. Svaki ustaški dužnostnik mora posebnom izkaz-nicom dokazati pravo na nošenje oznake čina SVAKO SVOJEVOLJNO 1 NEOSNOVANO K.ICENJE S OZNAKAMA NAJSTROŽE JE PO USTAŠKIM PROPISIMA KAŽNJIVO.
— 34 —
H.	OZNAKE ČINOVA U USTAŠKOJ VOJNICI
7. 1. Za dorojnlka 1 poručnika Jedna pcvltica.
2.	Za rojnika 1 nadporučnlka drlje povltlce.
3.	Za dorodnlka 1 satnika tri povltlce.
4.	Za vodnika 1 bojnika— Jedna povlblsa 1 ispod Jedna vodoravna vrpca od gajtana.
5.	Za podpukovnlka — dvije povltlce 1 Ispod njih Jedna vodoravna vrpca od gajtana.
S. Za pukovnika — tri povltlce i Japod njih Jadna vodoravna vrpca od gajtana.
7. Za krilnika — Jedna povltaca 1 to u polovici ispunjena, a u gornjoj polovica prazna.
m. OZNAKE POLITIČKO-ORGANIZATOSNIH ČINOVA
I.	Za ustaške Doglavnike na rukavima hrvatski grb uokviren hrvatskom trobojkom a utisnutim slovom »U«, 1 ispod grba crveni vodoravno položeni tro-plet.
2.	Za poglavne pobočnike isto, samo grb bez trobojke.
3.	Za povjerenike u Glavnom Ustaškom Stanu eamo grb bez trobojke sa trostrukim crvenim gajtanima preko cijele vanjske strane rukava.
4.	Oznak upravnovg zapovjednika, to Jest voditelja Ureda G. U. S. na crvenom polju plavo slovo »U« 1 trostruki gajtan u duljini gornje strane grba.
— 35 —
8. Oznaka odjelnog upravitelja isto, s dvostrukim gajtanom.
6.	Stožernlk nosi kao oznaku sve isto samo i jednim gajtanom.
7.	Logornik nosi slovo »U« bez podloge sa tri vrpce od gajtana.
8.	Tabornik Isto gao gore, s dvije vrpce.
9.	Zbirnlk isto kao gore, s jednom vrpcom.
IV. OZNAKU USTASKm NADZORNIH ČINOVA
1. Za pouzdanika 1 nadzornog povjerenika: jedim povltloa.
3. Za prlglednika 1 predstojnika: dvije povi-
tlce.
3.	Za nadglednika 1 ravnatelja: tri povlt-Jce.
4.	Za nadzornog zapovjednika: jedna povitloa 1 Ispod široki troplet. Dužnostnici ustaške nadzorne službe nose kao oznake činova povitice plave boje.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu, 21. lipnja 1941.
Poglavnik: I>r. Ante Pavelić v. r..
- 36 —
ODREDBA
o sastavu 1 dge3ovanju Ustaškog pokreta
• Sinovima, o nošenju i upotrebi Ustaške odore 1 0 razrednom svrstavanju častnlka ustaško bojnice. — Promaknuća.
ODREDBA O SASTAVU I DJELOVANJU USTASKOG POKRETA
Uamislu točke S. 1 18. Ustaškog Ustava, propisujem slijedeću Odredbu o sastavu Ustaškog pokreta 1 o djelovanju, te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana:
I. Opći dio.
1.	Cjelokupna djelatnost Ustaškog pokreta dijeli se na tri grane i to:
a)	grana političko-organizatorna,
b)	grana Ustaške vojnice i
c)	grana Ustaške nadzorne službe.
II. Politička organizacija.
2.	grana političko-organizatorna unade svrhu organiziranja u organizacije Ustaškog pokreta te duševni odgoj članstva i pučanstva uopće Pva potrebna sredstva namaknut će blagajna Glavnog Ustaškog Stana.
— 37 -
Potrebno polje rađa jest organiziranje 1 odgoj Ustaškog Podmladka unutar Ustaškog pokreta, koji će biti svrstan u postrojbe.
Išlo je tako posebno polje radu organiziranje ženskih odjela, koji spadaju pod organizatornl ured Glavnog Ustaškog Stana.
Organizatorno-politička grana Ustaškog pokreta dijeli se na UREDE, kao: Organlzatorm Ured, Osobni Ured, Ured Blagajne, Odgojni Ureda (propaganda) 1 drugi.
Na čelu Ureda nalazi se UPRAVNI ZAPOVJEDNIK.
Ured Glavnog Ustaškog Stana dijeli se na Odjele, kojima na čelu stoje ODJELNI UPRAVITELJI
Sastav pokreta u župama, kotarevima, općinama t selima propisan je točnom točkom S. Ustaškog Ustava.
Na dužnosti Upravnih zapovjednika, postavljaju se po pravilu poglavnl pobočnici ili povjerenici u Glavnom Ustaškom Stanu, a imenuje ih Poglavnik. Upravni zapovjednik kao predstojnik Ureda G. U. S. podčinjen Je izravno Poglavniku, a Odjelni upravitelj Upravnom zapovjedniku.
Na polju duševnog odgoja ustaške Vojnico dužan je Odgojni ured Glavnog Ustaškog Stana suradjlvatl sa zapovjedništvima ustaških vojničkih postrojba.
III. Ustaška Vojnica.
3. U svrhu osiguranja tekovine ustaške borbe 1 hrvatskog narodnog ustanka, u svrhu obrane Nezavisne Države Hrvatske, te u svi hu tjelovježbovne i vojničke
— 38 —
izobrazbe ustaških postrojba, u sklopu Hrvatskog Ustaškog Pokreta, postrajaju se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom Ustaška vojnica. "
Novačenje, izobrazba 1 upotreba tih ustaških tijela, te njihova vojnička postrojba i razmještaj, uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama Poglavnika.
4.	Jedinice ustaške vojnice jesu: BOJ, VOD, SAT itaatnija) i BOJNA (četa, bataljon). U slučaju kada dvije 111 više BOJNA moraju biti smještene na jednom mjestu (vojarna, logor 111 slično), može se postrojiti i veća Jedinica, to Jest pukovna sa značajem privremenosti.
5.	Unutar ustaško-VoJnih postrojbi posebna je Je-Oblica Bojna Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu pri Poglavniku.
Zapovjednik ove Bojne podčinjen je izravno Poglavniku.
8. NA ČELU SVIH USTAŠKIH BOJNA NALAZI SE GLAVNI STOŽER USTAŠKE VOJNICE, ČIJI JE GLAVAR U SVOJSTVU VOJNO-STRUCNOG IZVJESTITELJA I ZAPOVJEDNIKA USTAŠKO-VOJNIH JEDINICA IZRAVNO PODČINJEN POGLAVNIKU. KAO VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU SVIH USTAŠKIH SNAGA.
7. Glavni stožer ustaške vojnice sačinjavaju: GLAVAR STOŽERA i njemu potreban broj stožernih časnika pobočnika, ZAPOVJEDNIK BOJNE PRI POGLAVNIKU, ZAPOVJEDNIK DJELATNIH BOJNA, organi-zafcorno-nađzorni časnik, ZAPOVJEDNIK CASTNIĆKE I DOCASTNICKE USTAŠKE ŠKOLE, OBSKR3NI CAST-
— 41 —
NIK, ZAPOVJEDNIK PRIPREMNIH USTAŠKIH BOJNA, te zajednički zapovlednik pričuvnih bojna i ustaškoga Podmladka.
Unutarnju organizaciju, postrojbu pojedinih ureda I djelokrug rada u ustaškoj Vojnici propisuje po odredbi 1 uputama Poglavnika, glavar stožera.
8.	U svrhu izobrazbe ustaških častnika i dočast-nika, osniva se posebna ..ustaška častnlčka 1 dočast-nička škola, čiji rad, unutarnju organizaciju I djelokrug propisuje u sporazumu s Glavarom stožera zapovjednik te škole.
9.	U glavni stožer Ustaške vojnice mogu doći u prvom redu već prokušani ustaški ćastnicl, a zatim i ostali hrvatski ćastnicl, koju su sa svojim dosadašnjim radom dokazali potpunu odanost hrvatskoj ustaško] osolbođilačkoj borbi, te koji pružaju lamstvo, da ćo cjelokupni rad ustaške vojnice razvijati u duhu ustaških načela i propisa.
10.	Postrojbe ustaške vojnice u organizatornom smislu đilele se na:
a) BOJNA SLUŽBA PRI POGLAVNIKU,
u koju se može vojaćitl neoženlene čarkare od 18—24 godine starosti 1 to: ustaša iz logora u inozemstvu, koji su za vrijeme oslobodilačke borbe bili uz Poglavnika, ustaše političke stradalnici iz nedavne prošlosti, braću 1 djecu gore spomenutih, te najizabranije ustaše Iz redovitih djelatnih boina
Služba u ovoj bojni obve?amđ le na četiri godine.
- 40 —
b) REDOVITE DJELATNE BOJNE,
u Koje dolaze ustaše lz članstva pokreta u dobi od 18—25 godine 1 to:
1.	Koji su prije 10. travnja 1941. položili ustašku prisegu ili inače djelatno sudjelovali u oslobodilačko] borbi;
2.	Bivši politički stradalnici koji još nisu u Bojni pri Poglavniku;
3.	koji su se Istakli za vrijeme ustanka 1
4.	Izabrane ustaše Is pripremnih bojna.
Služba u ovim bojnama obvezatna Je najmanje dvije godine.
C) PRIPREMNE USTAŠKE BOJNE,
u koje se po potrebi mogu vojačitl ustaše iz pučanstva uopće, s pravom nošenja odore 1 oružja za vrijeme vježbe 1 službe. Tim bojnama pripadaju:
1.	ustaše sveučilišnog stožera, u koliko već nisu uvršteni u djelatne bojne;
2.	članovi ustaškog pokreta koji su se bilo kojim načinom izkazall u oslobodilačko] borbi, te po potrebi svi ostali duševno i tjelesno sposobni Hrvati, koji se nisu ogriješili o probitke hrvatskoga naroda.
Pripremne bojne po pravilu se dijele u ove postrojbe:
1. od 18—30 godine,
8. od 30—40 godine, te posebno postrojbe Sveučl-Binog stožera, u koliko već nisu svrstani u djelatne bojne.
d)	PRIČUVNE USTASKE BOJNE
9 koje po pravilu ulaze svi muški članovi Ustaškoga pokreta i ženski ustaški odjeli, a kojima je svrha a prvome redu odgojni rad u narodu.
e)	USTASKI FODMLADAK,
n koji vrijedi obvezatna vojna Izobrazba, a čije 89 postrojbe dijela na
h od 7—11 godine;
3. od 11—15 godine;
S. od 16—18 godine.
Političko-organizatorno ustaški podmladak pripada oorganizatornoj grani Ustaškoga pokreta, dužnost je zapovjedništva Vojnice skrbiti sc za tjelovležbenl odgoj podmladka.
f)	VOJNO RADNA SLUŽBA.
Svi mladići od 19 godina do stupanja u vojništvo u koliko nisu stupili u ustaške djelatne bolne, dužni su svake godine raditi u obvezatnoj ran noj voinoj službi Hrvatskog Domobranstva.
11. Nakon izlaska iz djelatne službe Ustaške vojnice. koja služba se uzima u obzu kao da 1e odslužena u Hrvatskom Domobranstvu, ustaše će prvenstveno Imati nravo na državnu i javnu službu, prvenstveno
- 42 —
će njihove obitelji doći u obzir za dobivanje zemljište i moći će uživati sve druge pogodnosti, a oni će modi i nadalje ostati kao častnlcl u službi Ustaške vojnice,
12.	Sve do sad postojeće ovaltove 1 slićne organizacije, te politička društva, koja stoje na Istim načelima 1 rade za Isti cilj kao 1 Ustaški pokret, uključuju se u Ustaški pokret. Njihovo članstvo uvrštava se u pojedina postojeća ustaška tijela
IV. USTASKA NADZORNA SLUŽBA
13.	Treća grana djelovanja Ustaškog; pokrete Je Ustaška nadzorna služba, kojoj je svrha bditi n«4 cjelokupnim radom ustaških 1 državnih dužnostnlk^ paziti da cjelokupni rad ustaških organizacija 1 državnih ustanova bude u skladu s ustaškim načelima tđ pobijati sav onaj možebitni rad, koji bi Išao na šteta hrvatske državne nezavisnosti, na štetu širokih hrvatskih narodnih slojeva 1 hrvatskog seljačkog naroda napose, te koji bi na bilo koji način pokušao ugroziti tekovine hrvatske ustaško oslobodilačke borbe.
14.	Ustaška nadzorna služba dijeli se na tri ureda, koji su sravnjeni s uredima organizatorne grane ustaškoga pokreta. To su: Ured ustaškoga redarstva (Ur), Ured ustaške obavjestne službe (Uos), 1 Ured obran-bene ustaške službe (Ous).
Na čelu cjelokupne ustaške nadzorne službe stoji nadzorni zapovjednik, a na ćelu ureda stoji ravnatelj. Nadzornog zapovjednika 1 ravnatelje ureda Imenuje Poglavnik.
— 43 —
Uredi ustaške nadzorne službe podijeljeni su na Flredstojnlštva, koja su u usporedbi sa odjelima orga-nizatorne grane Ustaškog pokreta. Na čelu predstojni-itva stoji Ustaški nadzorni predstojnik.
15. Ustaški nadzorni đužnostnici — zbog posebne naravi službe ne moraju uvijek biti poznati javnosti, pa stoga ni nisu u svakom slučaju obvezatni nositi ■■tašku odoru. TO se napose odnosi na dužnostnike tavan samoga ureda nadzornoga zapovjedništva.
15. Narodno zapovjedništvo, gdje se za to ukaže potrebft, postrojit će posebne Jedinice ustaške redar-fttrene strane 1 drugih redarstvenih organa.
1T. Nadzorni zapovjednik ustaške nadzorne službe propisati će u smislu ove odredbe posebne naredbe o Vršenju nadzorne ustaške službe.
V. ZAGLAVAE
18. Ustaški đužnostnici i zapovjednici moraju činiti sve potrebno, da se čitavi rad na organizacijama 1 postrojbama odvija u najvećem skladu s općim radom Ustaškoga pokreta i obnove čitavog hrvatskog narodnog života.
Za dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu 24 lipnja 1941.
M. P.
Poglavnik: Dr. Ante Pavelić v. r.
— 44 —
GLAVNI USTASKI STAN
POGLAVNIKOV URED
ODREDBA
o epovima u Useaskom pokrota
U smislu točke 13. Usta&koa Ustava, a a vezi m odredbom o djelovanju Ustaškoga pokreta, prop?sujofll slijedeće:
L OPĆI DIO
1.	U ustaškom pokreta postaja:
a)	vojni i upravni činovi Ustaška vojnica];
b)	činovi orgonlzatorno-polltldklj
e) Ustaško nadzorni činovi« 1
d) počastno-predstavnlčM naslovi, ta činovi žnostnika u posebnoj službi pri Poglavniku.
2.	Tamo gdje ne bi bilo drugačije uredjeno, služit će kao temelj usporedbe činova, a time 1 prava na beriva, činovi Ustaške vojnice, čija su berlva za čast« nika 1 dužnostnike opet usporedjena s berivima u redovito] vojsci Nezavisne Države Hrvatske.
3.	Dužnostnicl pojedinih grana ustaškoga pokreta, kao i ostali gore navedeni, razlikovat će se po temeljnim 111 po ostalim različitim oznakama činova.
4.	Za dužnostnike u posebnoj službi pri Poglavniku, činovi i oznake činova, bit će propisani posebnom odredbom.
— 45 —
O.—5. ČINOVI U USTASKOJ VO.TNICI SU SLIJEDEĆI:
a)	DOCASTNICI: dorojnik, rojnik, dovodnik i vodnik. Oin častničkog namjesnika ukida se. te svi dosa-danjl ćastnički namjestnicl dobivaju 6in zastavnika.
b)	CASTNICI: zastavnik poručnik, nadporučnik, bojnik, podpukovnik, pukovnik, a u slučaju potrebe A krilnik.	v .
hl—o. činovi u političkoj organizaciji
USTA3KOG POKliETA
ga slljeđedl:
a)	DOCASTNICI; pobočnik sblrnlka, a usporedbi M činom 1 pravima ustaškog rojnika, pobočnik tabornika 1 zbirnlk, a usporedbi sa činom 1 pravima utaškog dovodnlka, pobočnik logornika t tabornik, u usporedbi sa činom 1 pravima ustaškoga vodnika;
b)	CASTNICI: pobočnik stožernika i logornik, u usporedbi sa činom I pravima zastavnika, stošernik, u usporedbi sa činom i pravima poručnika, odjelnl upravitelj, u usporedbi sa činom I pravima satnika, te upravni zapovlednik u usporedbi sa činom i pravima ustaškog pukovnika.
7. Doglavnici 1 poplavni pobočnici su počasni naslovi. te nisu vezani na ćm i beriva, u koliko to Poglavnik drugaftle ne odredi, ćin i beriva postizavaju tek sa preu7inianjein dužnost, u povjerenom lm stanovitim rprtll
— 46 —
Povjerenik Glavnog Ustaškog Stana stalno nosi čin i imade prava na beriva, dobivena po prvi puta u vršenju stanovite dužnosti, sve dok ne bude promaknut ili pak lišen naslova povjerenika.
Doglavnici, poglavni pobočnici 1 povjerenici G. U. S.-a u slučaju udjelbe u Ustašku vojnicu, dobiti ćc čin vojni ili upravni, koji odgovara njihovoj dosadašnjoj službi.
IV.
ČINOVNICI U USTAŠKOJ NADZORNOJ SLUSESl
a)	DOĆASTNICI: za selo: doglasnlk u člnoreda o ustaškim rojnikom; za općinu: prlglednlk u ćino-redu s ustaškim dovodnlkom, za kotar: nadglednik, u činoredu s ustaškim vodnikom	<
b)	ČASTNIC1: za župu: pouzdanik, u činoredu s ustaškim zastavnikom: predstojnik odjela u nadzornom zapovjedništvu, u činoredu s ustaškim satnikom, ravnatelj ureda u nadzornom zapovjedništvu u činoredu s ustaškim pukovnikom, nadzorni zapovjednik u činoredu s ustaškim krilnikom.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
Poglavnik: Dr. Ante Pavclić v. r.
GLAVNI USTASKI STAN POGLAVN1KOV URED
Zagreb, 21. lipnja 1941
ODREDBA
o ncš®i»fM 1 tasaočieeM Ustaške ođosra
1.	Ustašku odoru može nositi samo zakleti ustaša, nakon što Je udovoljio svim preduvjetima 1 propisima
0	stupanju u ustaški pokret, te u koliko Je redovitim ustaškim putem uvršten u djelatnu 111 pripremnu Bojnu ili pak Je postao ustaškim dužnostnikom, koja Je dužnost povezana s nošenjem ustaške odore.
2.	Svi ustaški đužnostnici u vojnici, organizatornoj grani Ustaškog pokreta, te u ustaško] nadzornoj službi — u koliko to nije drugačije ođredjeno — obvezatni su u službi 1 izvan službe nositi odoru.
3.	Pripadništvo Ustaškom pokretu te pravo na nošenje ustaške odore, dužan je svatko dokazati posebnom izkaznicom.
4.	Svaka grana Ustaškog pokreta lmade posebnu boju odore i to:
a)	Ustaška vojnica sivo-zelenkaste svijetle boje.
b)	Ustaški pokret sivo-zelenkaste tamne boje 1
c)	Ustaška nadzorna služba tamno sive boje.
5.	Ustaška odora sastoji se od kape, surke s otvorenim ovratnikom, hlače, čizama 111 cipela, te košulje
1	kravate odori odgovarajuće boje.
- 49 —
Posebnim propisima bit će odredjen točnije kroj odore.
6.	U Ustaškoj vojnici nosi se kapa bez štitnika, dok su dužnostnici ustaškoga, pak reda 1 ustaške nadzorne službe obvezatni nositi kape sa štitnikom.
7.	Castnicima je dozvoljeno nositi odoru iz boljeg gradiva, nu kroj i boja moraju uvijek ostati isti.
8.	Ustaše Sveučilišnog stožera nose odoru iste boje kao 1 dužnostnici organizatorne grane pokreta, te će se razlikovati tek po temeljnoj oznakl čina i po kapi bez štitnika.
9.	Za vrijeme službe mora svaki dužnosnik nositi odoru one grane Ustaškoga pokreta, kojoj službi pripada, a inače ukoliko pripada kojol ustaškoj bojni — može nositi odoru ustaške vojnice. Dužnostnici pokreta 1 ustaške nadzorne službe, ukoliko pripadaju inače Bojni pri Poglavniku, može na svakoj odori nositi temeljnu oznaku odora te bojne to jest znak »U< na trobojnoj podlozi.
10.	Odora ženskih odjela Ustaškog pokreta, koji spadaju u organlzatorno-polltičku granu Ustaškoga pokreta, a koji mogu biti podijeljeni u sveučilišne, seljačke, radničke 1 gradjanske Jedinice Kao l odora ustaškog podmladka. bit će odredjena posebnim propisom.
11.	Svaki ustaša dužan je najpomnjivlje čuvati ustašku odoru kao najveću svetinju, te će se svako oštećlvanje Iz zlobe, nehaja 111 propusta, kažnjavati po ustaškim propisima.
— 50 —
12.	Svako nepovlasno nošenja ustaške odore smatra se zločinom proti probltcima naroda 1 države, pa ćt onaj, tko to učini, biti kažnjen po odnosnom zakona, a koj predvldja 1 samu smrtnu kaznu.
13.	Za dužnostnike u posebnoj službi pri Poglat* niku propisat će se posebna odora.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu 3. srpnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante Pavellć v. r.
ZAKONSKA ODREDBA o djjtsEovanjfi „Ustaške mladeži"
Točka 1.
Cjelokupna hrvatska muška 1 ženska mladež organizira se u »Ustašku mladež« kao sastavni dl* ustaškoga pokreta.
Točka 2.
Ustanovljujem Upravno zapovjedništvo za ustaška mladež, na čelu kojega će zapovjedništva biti upravni zapovjednik. Upravni zapovjednik Ima dva zamjenika. Jednoga za mušku 1 jednoga za žensku mladež. Upravni zapovjednik podčinjen je Izravno Poglavniku.
Točka 3.
Ustaška mladež obuhvaća sve dijelove mladeži:
a)	Ustašku uzdanicu, posebno žensku 1 posebna mušku od 7—11 god. (okvir pučke škole);
b)	Ustaške junake, posebno muške 1 posebno ženske od 11—15 god. (okvir gradjanske, nižih razreda
gimnazije);
c)	Ustašku Starčevlćevu mladež, posebno mušku I posebno žensku od 15—16 godina.
d)	Sveučillštarce 1 sveučillštarke.
— 53 —
Točka 4.
Na čelu uzdanice, ustaških Junaka, ustaške Star-čevićeve mladeži, sveučilištaraca 1 cjelokupne radne službe stoje zapovjednici, posebne za mušku 1 posebno za žensku mladež.
Na čelu pojedinih grana djelovanja stoje odjelnl upravitelji posebno za mušku, posebno za žensku mladež.
i
Odjelnl upravitelji su slijedeći:
a)	za vojničku prednaobrazbu,
b)	za duhovni odgoj,
e) za promlčbu,
d)	za tjelovježbu,
e)	za umijeće,
f)	za zdravstvo,
g)	za društvovno-gospodarsku brigu,
h)	za kućanstvo (samo za žensku mladeS).
Točka S.
Odora, činovi 1 znakovi bit će odredjenl posebnim propisima.
Točka 0.
Dosadašnje Zapovjeđničtvo za vojničku prednaobrazbu 1 radnu službu mladosti uključuje se u organizaciju Ustaške mladeži.
Točka 57.
Na područjima župa, gradova 1 sela bit će stožer^ logori 1 tabori Ustaške mladeži, na čelu sa stožerni* cima logornicima 1 tabornicima.
Točka 8.
Sve dosadašnje postojeće slične organizacije imaj* prestati djelovati, te se njihovo članstvo uvrštava n pojedina tijela organizacije Ustaške mladeži.
Za Dom spremni I
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
(»Ustaša«, 13. srpnja 1941.)
Poglavnik: Dr. Ante ravclić v. r.
Ustaški stegovni i kazneni sud
POGLAVNIKU VA ZAKONSKA ODREDBA s 1.
Osniva se ustaški stegovni 1 kazneni sud sa sjedištem u Zagrebu za vršenje kaznene i stegovne sud« benosti u smislu ove zakonske odredbe nad svim pripadnicima:
1.	Ustaške bojne pri Poglavniku.
2.	Ustaške vojnice: a) redovite djelatne bojne, b) častničke i doćastnićke škole, ci pričuvne ustaške bojne za vrijeme djelatne službe, d) radne službe u ustaškom pokretu.
3.	Ustaške nadzorne službe: a) ureda ustaškoga redrsiva (Ur). b) ureda ustaške obaviještajne službe (Uos), c) ureda obrambene službe (Uos).
§ 2.
Ustaški stegovni i kazneni rad nadležan je za kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti' 1 svih prestupaka i zločinstava u smislu k-sznenog zakonika od 27. siječnja 1929 i vojnoga kaznenoga zakonika od 11. veljače 1930., koje počine oscbc navedene u § 1. ove Zakonske odredbe.
Za kažnjavanje stegovnih prekršaja ustaških dužnosti, kao 1 kaznenih 1 redarstvenih prekršaja,' koje počine osobe navedene u ! 1„ nadležni su zapovjednici piem-. posebnim propisima.
- 57 —
§ 3.
Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti Jesu: 1. smrtna kazna; 2. doživotna teška tamnica; 3. teška tamnica; 4. tamnica: 5. strogi zatvor; 6. zatvor; 7. llšenje čina; 8. odstranjenje iz ustaških redova.
Kazne pod 7. 1 8. mogu se izricati 1 uporedo s ostalima.
$ 4.
Ako koja od osoba navedenih u S 1. ove zakonska odredbe, učini kakvo kažnjivo djelo, za koje su nadležni redoviti odnosno vojni sudovi, u zajednici a osobom, koja ne potpada pod Ustaški stegovni 1 kazneni sud, bit će za cijelu Kaznenu stvar 1 protiv osoba navedenih u S 1. nadležni redoviti sudovi odnosno vojni sudovi.
§ 5.
Na stegovne prestupke ustaških dužnosti iznađe se shodno prlmjenitl opći propisi vojnoga kaznenog zakonika od 11. veljače 1930.
Na sve kažnjive prestupke 1 zločinstva u smislu kaznenoga zakonika odnosno vojnoga kaznenog zakonika imaju se pred ustaškim stegovnim i kaznenim sudom shodno primjenjivati opći propisi vojnoga kaznenog zakonika od 11. veljače 1930., odnosno kaznenog zakonika od 27. siječnja 1929., u koliko nije u ovoj zakonskoj odredbi drugačije odredjeno.
— 58 —
I 6.
Na čelu ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda stoji pročelnik. Ustaški stegovni 1 kazneni sud sudi u vijeću od trojice sudaca, od kojih barem Jedan mora blit svršeni pravnik.
Sudbenom vijeću predsjeda pročelnik suda 111 njegov zamjenik.
Kod toga suda ima potreban broj sudaca istražitelja, koje postavlja pročelnik suda lzmedju ustaških Castnika 1 dužnostnika.
Pročelnika 1 članove sudbenoga vijeća, njihove zamjenike kao 1 tužitelja kod Ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda postavlja Poglavnik. Ostalo osoblje suda postavlja pročelnik suda.
Okrivljenik ima pravo tražiti izuzeće sudaca, ako postoje opravdani razlozi sumnje u njihovu nepristranost.
« 7.
a
O svakom stegovnom prestupku ustaških dužnosti kao i o kaznenom prestupku ili zločinstvu u smislu kaznenog zakonika Ili vojnoga kaznenog zakonika Ima sudac Istražitelj ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda provesti Izvide.
Izvidne spise dostavlja sudac Istražitelj pročelniku ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda, koji odlučuje, da li će se postupak nastaviti pred tim sudom 111 će se stvar ustupiti neposrednom zapovjedniku
— 59 —
okrivljenika radi kažnjavanja u vlastitom djelokrugu po stegovnim propisima, Ili će se daljnl postupak obustaviti.
Ako pročelnik suda odlučU da se nastavi postupak pred ustaškim stegovnim 1 kaznenim sudom, dostavlja sve spise tužitelju kod ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda, koji može predložiti nadopunu izviđa, ako Je to potrebno, ili podnosi neposredno sudu optužnicu.
Na temelju optužnice pročelnik suda odredjujs usmenu raspravu pred vijećem suda, na koju poziva sudce, tužitelja, okrivljenika, njegove branitelje, svjedoke 1 vještake.
Branitelj ima pravo uvida u spise 1 prije usmena rasprave.
Okrivljenik mora imati branitelja na raspravi samo radi zločinstva, pa ako ga sam ne Izabere, postavit će mu ga sud.
Rasprava je usmena 1 mora se provesti cd početka do fcaja pred sakupljenim sudom 1 u koliko je moguće bez prekidanja. Raspravu vodi pročelnik suda 111 njegov zamjenik. Na raspravi se Ima najprije utvrditi Istovjetnost optuženika i njegovi osobni odnosi. Nakon toga tužitelj čita optužnicu, na koju optuženik daje svoju obranu, a zatim se prelazi na dokazni postupak.
Oim dokazni postupak bude dovršen, ima tužitelj obrazložiti avoj konačni prijedlog. Optuženik 1 njegov branitelj imaju uvijek pravo tužitelju odgovoriti.
— 60 —
Nakon svršenih govora optužbe 1 obrane pročelnik zaključuje raspravu U ostalom se Imaju na raspravu shodno primjenjivati propisi o raspravi pred vojnim sudovima po zakoniku o postupku vojnih sudova, ukoliko nije u ovo] zakonskoj odredbi drukčije odre-djeno
§ 9.
Odmah nakon zaključenja rasprave sud u tajno] sjednici stvara osudu. za smrtnu kaznu nije potrebna jednoglasnost sudaca o krivnji.- Osuda se proglašuje Javno.
Pred ustaškim - stegovnim 1 kaznenim sudom odšteta se ne dosudjuje
Zapisnik o raspravi i o vijećanju potpisuju svi sudci i perovodja.
§ 11.
Protiv osude ustaškog stegovnog 1 kaznenoga suda nije dopušten nikakav pravni lijek. Ona je odmah pravomoćna i ovršiva. Samo Poglavnik može putem milosti dosudjenu kaznu ublažiti, ili je djelomično ili sasvim oprostiti, odnosno ukinuti osudu 1 odrediti ponovnu raspravu pred drugim sudcima.
Izrečene kazne oduzimanja slobode lzvršuju redovni sudovi.
22. kolovoza 1841.
— 61 —


J
Hrvatski državni tlekonkl zavod, Zagreb