Izlazi mjesečno. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubijano. Telefon št. 22-89. Oglasi po cjeniku. Pretplata za čitavu 1932. godinu 30 Dinara. sfanie i p?iania Za v reme ptoslednjeg četvrtgodišta- se naše stanje nije dosta promenilo. Bilo je dakako nekih talasa u Nemačkoj, gde je kriza najgore poremetila svu privredu. U Španjolskoj također nema nikad! mira kao što medu Bolivijom i Paraguajem. Istočno pitanje, to jest Mandžurija izgleda veoma komplikovano. Dakle, u Americi su počeli studirati svoje velike razlike između vodeće kapitalističke grupe i ogromne mase osiromašenog stanovništva. Sastavili su nacrt o nekim kreditima gospode bankira za javne radove, koji neka spase državu. Međutim ne popuštaju ni za paru europskim dužnicima i traže ispunjavanje obaveza kao i sopst venu pomoć. To je lako predlagati a teže ispuniti. Jer, ako pregledamo malo razne trgovačke statistike od poslednjih godina, možemo slobodno tvrditi, da je Amerika kroz sve vreme zarađivala na račun Europe. Htela je istom početkom sovjetskog dumpinga Rusiju brisati sa pozornice. Pošto pak je bila konkurencija sovjetima isključena, oni su stupili u indirektnu vezu sa Rusijom i bili skoro uništili De-terdinga, europskog kralja petroleja. Koristi dakle Europa nema nikakve od Amerike i Amerikanaca. Prvo Europa "joj ne može konkurirati, jer je Amerika Km gde jača a drugo proizlazi najbrži forast Amerike iz svetskog rata, kad je ^tadivala na račun posvađene Europe. W američki planovi, noseći još tato leji jfe imena, imali" su direktnu korist šamo *4 Ameriku. Nigde, gde god ona sa-^duie, ne popušta i time je svoje kontinente skoro da uništila pa neka pišu tako sjajne zasluge. Da je to istina, v'đli se iz toga, što nju. kriza najgore ^ara otkad Europa od nje ne može ^•Jogo kupovati. I slobodno možemo .fedi: bio neko još tako siromašan i ma-en> koristi imadu od njega veliki, dok )e živ.’ Europska kriza nije toliko kriza ^đinstva koliko nepoznavanje i neosobnost razumevanja potreba naro-Veliki »privredni stručnjaci« bi bez tte mogli otići u penziju, jer oni celo 'tme posle svetskog rata nisu uradili ^šta korisnoga osim što su pomogli pa-jjirnbj i kemijskoj industriji sa sastav-^njem raznih planova, koje su-lepo va-^Tski producirali u letovalištima i veli-^^virna. 0°! sada priznavaju, da riiskihaST?ia kriza sa studijem prehisto- ipak net--r<1^,erna neizlečiva. Dakle su mak nek, j . prob]effl. kojih dnj ne _ cl va'U. U koliko nema već prirodnih umetnih Prepreka, oni su Zamišljali °ve umetne prepreke — visoke cari-e -- s-t0 istotoliko vredi kao bodlji-V'ji^aiZICc Za VT€lne svetskog rata na-U- Sam« su oni zaboravili, d'a za Jasavanje privrede ne rredi ratno ras- Sa-,.f,enie ne^° mirna međusobna Štin n,a' e^°’ sa<^a’ ka'dl su sve uni-, H, om predavajo spašavanja položaja brhr™3, sv'^ ^ godina' »nesposobnim m ta v cima i' zanešenjacima«. Bacili su ^šku u kUkuruz. ^ernačku, za koju možerho tvr-najorganizovanija država, koja m. ' oas Ptohade novi put za spas, su ločnice sa repara-Van-va' ie uspela svojomi organizo-c'ia n U',.9ve g0^'ne ne Plača repara-Sum« a U bi uspela koja druga država? 0na ie trajno vodi]a kon-live 1 nad svirnl tako snažno, da je mogla hia rid sv°je susede o svojim potreba-uv„, ^-'czino političko obrazovanje je ndst Svrsisbodno. Sva politička uzruja-hiosfJ16 donosi joj nikakve štete prema rist anstvu. Sve je to zanju satno ko-kad'^US€d’ nwraiu svoje trdžbinc črtati opet a t10 traži. Njezina suseđa Ahstriia -speva dokazivanjem spasonosno- I sti »Anšlusa«, jer uvek moljaka za po^ moć, koja joj se i dade a ima od toga koristi samo ona a susedi njezini su krave muzare. Tako mala država a ume sve svoje želje dobro pratiti dokazima: »Ne mogu da živim sam«. Inače su se sve države krajnije ograničile uvozom iz inostranstva. U torne je velika korist, kao izgleda, već očevidna. Cene ne padaju više a već su i porasle u poslednjim sedmicama. Tvornice također prorađuju. Iz toga proizlazi da su konačno ipak došli većina privrednika do uviđaja, da ne produciraju više' bez uočavanja potrebe trga i ne rade za zalihu, koja je mrtav kapital, donoseći samo štetu. Još pre pola godine se mislilo svestrano, da će nekoji biti uništen a pre četvrt godina, kad je pao izvoz na polovinu prošlogodišnje vrednosti, da će izvoz ovakvim putem sasma prestati. No, došlo je do krajne granice spomenutom visinom i ostalo pri tome. Postali smo štediše, računajući svaki dinar, svaku paru, koja bi nama mogla desetero-struko koristiti time, što ju ne potrošimo. Dolaze pak pitanja: Prvo besposlica, kola mora pasti. Besposlen čovek ima na privredu negativan uticaj. Prvo je njemu sa besposlicom oduzeta svaka obaveza prema svojoj okolini. Potrebe njegove nisu ništa manje i primoran je u nemožnosti njihovom: udovoljavanju da usprkos svojom: moralnom ravnovred-nošću zaposlenih pristupa moljakanju za pomoć, koja nikad ne može biti dovoljna. Prinužđten je svakojakom varanju ili uništenju samog sebe kao i porodice, ako je oženit. Dakle imamo tu najteže pitanje, koje će još dugo vreme otežavati gazdinsku sigurnost. Svi tereti se spuštaju na one, koji raspolažu sret-stvima. Proračun tereta na posameznika je sada veoma visok a za spašenje proračuna konstatiran premalim, što je pokazalo prvo polgodište. Ima mnogo predloga za rešenje ovog teškog" pitanja a svi su ostvarijivi čak da ih uzmemo kao potpune, tek u toku najprije godinu dana. Drugo pitanje: Hoće Ii nam priroda pomoći u spašavanju. Ova godina nije bila bas dobra ža seljaka. Sve do sadla nastupale su nepogode. Meseca maja poplave a augusta, najboljeg meseca, suša, koja uništava plodove. Ili će sve poskupiti te otežiti život ili pak neće doneti narodu onoliko1, koliko treba za godinu života:. Srazmerno industrijskim proizvodima poljoprivredni proizvodi su u vrednosti preniski. Pojeftinenjem prvih bila bi opet industrija oštećena te ne bi mogla: raditi a poskupljenjem dragih bi konzum tih bio zbog krize od najvećeg dela naroda mnogo manji. Pošto je na sredini zanatlija; biti1 će opet on ona lopta ili stolica, koju će si industrija i poljoprivredUici pozajmljivati. Zbog toga je vrlo preporučivo, da se zanatlije brinu za sebe sada u najvećoj meri te prate trajno1 događaje u industriji i poljoprivredi. Prinudna udruženja će im tu đoneti velikih koristi. Orii će biti obavešteni — svakako će se zato morati i interesirati — o svemu, što je aktualno (od važnosti) i morati će dobro promisliti svaki svoj korak. Jer oni su bili kod! propadanja industrije u toku godine često spomenuti kao jedina grana, koja još dobro drži i mnogo nosi. Da si nećemo možd'a dozvoliti novih tereta, jasno je svakome. Da nećemo moći biti upravljači cena, također važi. A opet će,nešto ili mnogošta dolaziti, što će biti finije predloženo nego zakon o suzbijanju skupoće a će biti drukčije primljeno nćgo spomenuti zakon. Možemo se nai-me još setiti, protiv ‘ koga su galamile novine. Protiv mesara najviše. Meso je bilo od jedanp'uta strašno skupo i mi-Ijunaši su rasli na račun skupoće mesa kao gljive iza blagodatne kiše. !' Sada su nekako stanovite cene stoci j već dva meseca i sada se nadamo, da će j se moči mirenje proračunavati opći tro-I škovnik i time prilagodavati zaradu. Sa-; mo moramo vrlo dobro čuvati da nam ! se ne povise tereti. Jer i onako je konzum opao, tereti su porasli, razlika u cenama stoke je također doprinela osetlji-vom smanjenju zarade i svako, koji nije bio uvek tačan računar, morao je ose-trti krizu sa zatvorenjem radnje. Udruženja, koja se sada stvaraju, će nam pomoči dobroj kontroli sveopćeg rada i svrsishodno smanjivati našu režiju. Spomenusmo naime već u zadnjem broju lista, da se može mnoge brige; koje su bile do sada nevolja pojedinca, biti zadaća udruženja. Ono će raditi za nas mnogo jeftinije i bolje no dosadašnji naši savetnici, koji nisu naši suradnici odnosno iz naše struke te su što više moguće iskoriščavali naša izlaganja. Da bi još u kratkom došlo do1 otvorenja prometa novcem, da bismo mogli njim raspolagati, što bi značilo veliku korist. Po raznim: vestima svršetkom prošlog i početkom ovog meseca saznajemo, da će ova doba doći brzo, možda još pred zimom. Nadajmo se tome. Doba krize je ostavila ovakav jedan znak na nama svima, da ju nećemo moći brzo zaboraviti. ipak pak kažu da nije moguće, da ne bilo posle kiše malo1 sunca. Verujmo dobrim propovednicima. Možda se ne varaju. Dodijalo je svakako svakome već ovo1 neizvesno vreme. A pošto znamo, da nismo još nikad bili ovako bez svakod tačnog pregleda, niti su glasine bile određene u ičem i sada sa svih strana čujemo1 povoljne vesti, možemo nadirati, da nije sve samo pronađeno ili izmišljeno zbog toga da nas se teši. Dakle u narednom broju nekih veselijih vesti, ne znamo još, kakovih a ipak. Do tada ćemo biti malo strpljivi, radiniji. Poslednje je već navika a strpljivosti smo se naučili iz krize. Prinudna udruženja, zanatske komore, oficijelni Kist itd. Već u zadnjem broju našeg lista smo spomenuli gornja pitanja i ih uhvatili nekoliko sa današnjeg gledišta koje je u toku pola godine usvojilo puno drukčiji izraz nego što ga je imalo prije godinu dana. Prvo je pitanje prinudnih udruženja. Ova udruženja odnosno njihov oblik, kakvoga daje zakon, jeste nekako ona-hav kao u Nemačkoj. Privredna kriza u ovoj industrijalnoj državi za dobila, je već Prije godine veoma nezadovoljiv lik. Reparacije su ovu državu, koja je inače dobro i svesno organizovana ekonomski stisnule te prouzročile političko zao-štrenje. 1 ako je n. pr. godine 1923 marka sasma propala i su mali ljudi izgubili sav svoj imetak, ipak su sposobni ekonomi našli izlaz te1 spasili državu sloma. Iz te dobe proizlazi i pristupanje prinudnim organizacijama. Svakako ne možemo naš položaj usporedjfvati sa tim spomenutim jer je naša država zemljoradnička. Seljak neće nikad doći u onakav položaj, da možda ne bi imao šta jesti nego će u najgorem slučaju morati odustati odi nabavljanja potrebnih mu strojeva, sprava za rad te odela i pristupiti iskorišćavanju grude za spas sebe Samoga. To se u nekim: defovima1 naše države čini; ne baš iz razloga, što si ne bi mogao seljak nabaviti strojeva'i odela, nego je njegov razvoj srazmerno na onom stepenu, kojega su prešli veliki narodi već davno. 1 u nećemo sada dalje razmatrati poja našeg seljaka nego ćemo odmah eti zaključak: našem seljaku po nje-om sadašnjem' položaju industrija toliko strašno potrebna no što n. pr tcu, Englezu, Francuzu i Holandću' e industrija ne gubi pijace nego sa-ne može nje proširiti. Besposleni lik traži svuidta ‘sredstva za svoj si-ašni život. Država od njega nema ikvih direktnih koristi, no šteta, koju dnevno donosi neiskorišćenom sha-) i sposobnošću, je dosta velika. Mo- 0 ima država takodje gubitak. Nika-naime neće besposleni u prvom redu 1 ti pomoć od privatnih lica nego će ivek najprije obratiti državnim vla- liU UU VII ----- 4 to jest zanatlija, trgovaca te , službenika. Time ne samo otima tva nego i gubi indirektno svoj di, koji ie đva puta najmanje veći što je svojemu siromašnome dr-i’niiiu dala. ' i v ovo nije U direktnoj vezi sa najtanjem. A indirektna veza je jaka. Ko ima možda mnogo smisla za koje kakvu organizaciju dok mu dobro ide. Misli si Hi si je mislio — pa šta to? — Radim i zaradim i ja trebam nakon rada malo razonode. A došlo mu neki dan na pamet i srelo se očima, da radi još isto onoliko kao što prije godinu dana, prihodi su mu pak manji. Dakle manje zaradio. Komšija će mu pomoći razmisliti a drug njegov će mu možda reći da se njemu isto dogodilo. Pa šta ću sada da radim? Možda da manje trošim. Zabava, razonoda ide k vragu. Nema ti tu više prave razonode. Sve mu to nije Pravo1. Treba nešto drugo. Stupiti svome drugu, kod! nas mesaru te razgovarati — šta i kako? Kod nas je taj — šta i kako — bio bez dalnjeg razmišlanja stavljen od države, koja traži da si udružen. Kad nisi udružen, ne možeš tražiti mnogo, jer nisi jak. Tvog druga nikad neće težiti baš samo onoj što je tebi mučno. Opet ima kod1 njega neki upit više ili drukčije. Više drugova, više pitanja ai što je najvažnije — i više možnosti za rešenje svih tih pitanja. Jer imademo 9 banovina* imali bi onda 9 potsaveza, koji bi vodili rad za zanat svaki za sebe. U svakom potsa-vezu bili bi uključeni svi zanatlije bez razlike rtadjonalnosti. Svi potsavezi skupa pak na koncu konca tvore savez, tvoren po delegatima odnosno izabranim drugovima, koji bi radili u centrali-savezu. f Sastav organizacija poznat je već svakome drugu u toliko, da si zna sam zamisliti i pretstaviti sve potanje u okviru pojedinih organizacija, što ne trebamo nabrajati. Komore su centralni lik svih saveza pojedinih struka zanata. One zastupaju interese svih zanatlija zvanično, lsabi-raju materijal, ugodan i neugodan po stalež te o tome obveščaju saveze, im davaju upute za rad i obranu predoblje-nih pravd. Već ovako 'je sastav komore komplikovan jer imamo preko 80 raznih specijalnih zanata a koliko još onih, koji imadu srodni značaj. I sve te struke su udružene u toj komori, nazvanoj zanatska komora. A šta bi još bilo, da sii zanatske komore vezane sa trgovskim komorama. Tu je svakako pravilno, da su se svi zanatlije odlučili za odeljenu zanatsku komoru, koja jedino može zastupati besprikorno interese zanatlija: Svakako snio nabrojili već u poslednjem broju većinu stvari, koje opravdaju zanatske komore a'svojstvo njihovog rada je usvojeno u nacrtu, danom Za udruženja. Dolazi sadia na red obaveštajna služba komore i saveza kao i potsaveza te pojedinih udruženja medjusobno. Koji je najjeftiniji te najbrži način? Svakako je najzahvalniji i najbolji za to — list, zva-nični, koji vrši svoju obaveštajnu službu već time, što su članovi saveza odnosno pojedinih udiruženja platili svoj redoviti utanačeni prihod. Time su se pojedinci ne samo lišili prevelikih troškova za medjusobnu korespondenciju o pitanjima, važnima za zajednicu a takodjer i rasteretili rad komora i saveza. Sva važna pitanja, uputstva te objašnjavanja u svemu dodju u list i tako ih doznaju svi. U poslednje vreme bilo je osnovanih, prijavljenih i priznatih mnogo udruženja, o našem udruženju ni traga. Ode smo mi? Ima nas mnogo. I svi mi znamo da moramo brzo raditi. Već prošle godine je uprava lista radila na tome, da se saberu drugovi na kongresu u Ljubljani. Tu bi bili sabrali te bili utanačili svoj program za rad. Mnogo je bilo već utanačenoga. Posle toga su došle razne poteškoće i kongresa nije bilo. Uprava lista pak je radila i tražila shoda n izlaz i dalje. Treba dakle osnovati u prvom redu krajevna udruženja. U posameznim krajevima, to jest selima su prilike za svakog mesara skoro iste i može se usvojiti jedan jedini predlog, kojeg rešenje bi spasonosno za njega. U gradovima odnosno većim naseljima dodje više pitanjaj koja se mogu ipak opet skupiti u jednotu te pristupiti njihovom rešava-nju. To su dakle krajevne organizacije. Ove krajevne organizacije skupa tvore u jednom srezu organizaciju za ceo srez. Središte je svakako u njegovoj sredini, odnosno u gradu ili tržišnoj opštini. To su sreska udruženja. U njima su već izaslanici iz. posameznih sela, zastupajući svoje drugove, od kojih su bili izabrani. To su sreska udruženja. Jedan srez ima već svoj značaj, svoj izraziti .obraz. Tu dodje u obzir seljačka ili rad- nička okolina, koja stvara svoja naro- i čita pitanja i odnose kao i načine nji- ! hovih rešavanja. Dalje su sve te sreske organizacije povezane u pokrajinsku organizaciju ili možda još ne. U dosta pokrajina su pitanja o medjusobnim odnosima od velike važnosti. Ima pokrajine sa raznim narodnostima kao u Vojvodini, Slavoniji, Dalmaciju u Slovenačkoj (Kočevje). Govore se različni jezici. 1 ako su ljudi iz jedne te iste pokrajine, trebaju oni svakako razdiobu u smislu razlike narodnosti. Drugovi! jedne narodnosti tvore dakle svoje odeljeno udruženje, koje šalje delegate u pokrajinsko centralno udruženje. Ovo pokrajinsko udruženje i onako sastoji iz delegata sreskih udruženja, koji ih zastupaju. U pokrajinskom udruženju dakle stoje i rade zajednički udruženja, koja sastavljaju drugovi raznih narodnostih a istih te sličnih želja te potreba. I ako nisu drugovi raznih narodnosti osim jugoslovenske tako mnogobrojni, ipak treba njih uzeti u obzir. Pokrajinske su razlike već velike. Neki srezovi su većma stročarski, drugi poljo-privrednički, radnički (u srezu su možda tvornice ili rudnici) ili zanatlijski (ćili-mariy korpari, stolari itd.). To sve jako utiče na uslove postojanja mesarskog staleža. — Nije pak samo to. U pokrajinama dodju još prometna sretstva dosta jako u obzir. Brdoviti teren nije ugodan za mesare te ima ondak manje prometnih sretstva kao i svih mogućih pogodnosti za svaki stalež pa bio to zanatlija, činovnik, radenik ili seljak. Pokrajinska udruženja moraju biti skupljena u banovinskoj centrali, koja se može nazivati savez, pođsavcz ili kako god nadju drugovi svrsishodno. Naziv nije najvažniji. Najvažnija je unutrašnja nastrojenost organizacije. Kad nam država daje banovinsku razdiobu naše zemlje, svakako će biti i za nas ovaj oblik najpogodniji. ba, ćemo biti saslušani i ćemo naše tražbine dokazati kao nužne. Sada se pitamo još: Da-li bi prije pet godina, kad smo imali još svega, bili uvaženi naši zahtevi? Sumnjamo. Svug- PrpšJe sedmice su veterinari odr-' žavali kongres u Zagrebu. Veterinari su priredili i izložbu na Zagrebačkom Zboru, da time predoče to, što je već učinjeno i ono, što još nije uvaženo. Oni spomenuju, da se kod nas polaže premalo važnosti na stočarstvo. To je istina. Naša država bi morala voditi brigu, da bude naša stoka zdrava i jaka. Šta nama koristi veliki broj stoke, koja nije zbog bolesti i inili mana sposobna za konkurenciju. U našem stočarstvu premalo se radi na njegovom vrednosnom stanju. Veterinari traže, da se njihova služba ima organizovati: 1. radi sprečavanja i suzbijanja stočnih zaraznih bolesti; 2. radi popravka u slova držanja, ishrane i proizvodnje domaćih životinja; 3. radi nadzora nad namirnicama za život animalnog poretla; 4. radi staranja o pravilnom i nesmetanom prometu sa stokom i stočnim proizvodima u zemlji i ino-stranstvu i 5. radi organizovanja brze i jeftine pomoći stoci, te radi ublažavanja posledica pomora stoke putem zadružnog osiguranja. — Veterinari opisi-vaju i način provedenja veterinarske službe, podielu rada i specijalizaciju na vodečimi mestima. Osnovati bi se morali ne samo bakteriološki već i veterinarski zavodii sa centralom u Beogradu, u svakoj banovini pak jedan zavod. Dalje mora biti organizovan rad veterinara po selima. Samoupravni veterinari dobit će zadatak gajenja stočne higijene i higijene namirnica za život. Po svim većim mestima u državi organizovane bi bile veterinarske samoupravne centrale sa stočnim ambulantama i stočnim bol- de dodje samo tada do izvodjenja naših nacrta, kad bez nas ne ide nikako. No, moramo se zadovoljiti i time. Znali smo, da će doći dan, kad budemo mogli progovoriti i raditi po našim iskustvima. nicama. Ovakva organizacija rada bit će uspešna, jer će si narod moći pomoći vrlo brzo a služba bude besplatna za svakog siromašnog stočara, za sve stočare pak bude vrlo jeftina. Prodaja Jekova organizovat će se zakonom, da bude služba lečenja kao i tekovi jeftiniji. Također bude u tim samoupravama o>r-ganizovano: osiguranje stoke. Kad1 bi bile uvedene ambulante i bolnice, data bi bila veterinarima možnost privatne prakse, od koje još nijedan veterinar kod nas ne može da živi. Organizovanje ustanove za proizvodnju cepiva takodjer je od preke potrebe, jer su uvožena cepiva preskupa. Mi napomenujemoi, da su njihovi predloži sasma neophodni. U prvoj tački, gde govore o sprečavanju i suzbijanju zaraznih stočnih bolesti po našem | shvaćanju je najveći plus. Kod nas je | svake godine skoro pola države izmeno- i ma bolesne. Stoka gine zbog pomanjkanja brze pomoći a stočar ondak osiromaši i često gubi volju za odgoj stoke1. Previše su naši stočari lakomisleni. Kad ih zadesi nesreća pak viču i traže pomoći prekasno. — Druga tačka, koja govori o držanju, ishrani i proizvodnju stoku od naročite je važnosti. Stočari su previše komodni u tome. Mnogima se čini dovoljna paša a čak i ova dobra mu je, makar kakva bila. Kad stoku prodaje, jauče o badava-radu mesto da bi se pobrinuo, da mu bude stoka ugojena, razvijena te rasna. Svih drugih pitanja tu nećemo više ^ ponavljati, jer su u našem ograničenom okviru dostatno obrazložena. Kongres veterinara Zagrebačka klaonica Zagrebačka klaonica ne može uspevati i općina bi morala diodavati iz prihoda, koje dobiva od drugih poduzeća, da bi krila troškove klaonice. Pod sadašnjom upravom poslovi ne idu dobro. I sada studiraju da bi ili predali upravu mesarima pod nadizorom gradiške uprave ili pak se sprovede oštriji veterinarski nadzor. Tu se možemo i mi malo izjasniti. Klaonica ima opći značaj ne samo za stanovništvo grada nego i za okolinu a još bolje 1 za ćelu državu jer je najmodernije uredjena. U njoj bi se mogla spremati sva zaklana stoka i živina, koja je upućena u inostranstvo. Tim postupkom mnogo bi pridobila naša zaklana stoka i živina na svojoj vrednosti, jer svako ima više pouzdanja na jedno ovakvo poduzeće nego li na privatno lice. Osim toga svaki posameznik uveren je o bes-prikornim pošiljkama u inostranstvo. Tu pak bi meso postiglo više cene nego sada i se usporedilo sa svim' najboljim vrstama svežeg mesa drugih izvoznih država, koje su do sada prednjačile nama, a često bez razloga. Koliko možemo naslućivati, uprava će se organizovati kombinacijom holanid-skog i nemačkog načina. Upravnik će biti veterinar, koji će kao stručnjak moći imati u vidu sve, što je potrebno za potpunu higijensku oskrbu mesa. Odgovarati će kao stručnjak, da bude sve ispravno uredjeno i radljeno. Od naročite važnosti je pri tome, najekonomičnij iskoriščavanje svih otpadaka i općih nuzproizvoda. Sa uposlenim veterinarima naći će najjeftinije načine rada u klaonici u prvom redu za dovedenu stoku, koja dodje od svih mogućih strana odnosno pokrajina i odgovarati će za svoju ispravnost. Dalje su veterinari oni, koji mogu svojom savešću pomagati mesare u sadašnjoj krizi priznavanju njihove stručne i čovečanske savesti. Konzumenti će upoznati njihove poteškoće i uvidjavati njihovu požrtvovao-nost, koja do sada nikad: nije uzimana u obzir ni najmanje, nego se samo vidi razliku med nabavnom cenom stoke i prodajnom cenom mesa. I ako bi bilo najbolje, da imadu mesari upravu u rukama, dobar je i ovaj spomenuti način rešenja. Zarada je sada veoma mala i to zbog toga, jer je razlika nabavne i prodajne cene mesa mala, tereti su isti kao prije dve godine. Time je mesar prinužden ne samo da se brine za veći konzum nego i zato* da mu se ne baca suvišne i nepravedne izjave od kupaca. Oni naime ne znadu, da su nuzproizvodi kao koža, loj, rogovij kosti i t. d. izgubili toliko na svojoj vrednosti da bi najčešće svaki mesar radje sve nuzproizvode odbacio. Oni mu zadavaju ogromnu brigu a zarade ove godine gotovo nikakve nema. Veterinari će morati biti u saglasnosti sa mesarima, jer oni su jedini, koji mogu u prvom redu pronaći in preporučati najjeftinije i najsavršnije sprave i ine potrepštine, koje mesaru koriste, da barem još malo zaradi. Kad ima već govora o upravi klaonice, bilo bi obratiti pažnju i na to, zašto pod sadašnjom' upravom klaonica nija imala uspeha. Zato, jer su ju vodili nestručnjaci. Nije tu mesto govoriti o kakim zlim namerama, jer je već onako poznato* da u sadašnjim vremenima ni-ko ne može imati zle namere nego mora raditi i radi samo za poboljšanje' položaja. Pokaaalo pak se, da mora svugde biti stručnjak i ako možda ne školovan na univerzitetu nego ipak čovek, koji posao dobro razume. Možda se mislilo, da mesarska struka nije tako1 važna i uticajna, da bi trebalo računati sa gaz-dinskim sposobnostima mesara. Ništa zato. Glavno je to, što se došlo do uvere-nja, da je samo stručno vodstvo sposobno urediti odnosno poboljšati stanje klaonice. Mnogošta se dosad radilo i upravljalo bez stručnjaka-zanatlija, gde su samo oni merodavni za uspeh. I neugodno upliviše jedno ovakvo iskustvo, da se konačno, kad više ne ide, tek pozove njega na rad. Pa dobro. Zadovoljava nas barem priznanje da nas trebaju. Za druge stručnjake će se takodjer morati pobrinuti, jer mi sami tu nismo kadri ovakovo gazdinstvo dovoditi do potpunog uspeha. Nadamo1 pak se, kad su stvar ozbiljno prihvatili da će učiniti sve što je potrebno. Time ćemo doći par koraka bliže tražbinama vremena. Danas se mora sve raditi savršeno. Svaka struka traži svoje: Usavršavanje u poznavanju svojih dužnosti, to jest specijalizacija za ekonomičniji' i time jeftiniji rad. Do sada nemamo nikakvih priznanja, da treba i naša struka neke posebne škole. Sada, kad je preka potre- TRAGICNA SMRT MESARJA FRANCA DOLENCA IZ NOVEGA MESTA. V nedeljo 4. t. m. je bil g. Dolenc z avtom s svojo družino v Ljubljani na posetu velesejma in na izletu v T acen pod Šmarno goro. Ko se je od tam vračal, ga je zadela nesreča na križišču glavne gorenjske ceste in ceste Tacen. Pripeljal se je na glavno cesto. Že kakih 15 metrov od križišča ga je zadel tržiški avtobus ob levi sprednji del. — Hitrost avtobusa je morala biti precejšnja, kajti avtobus je Dolenčev avto vlekel še kakih 8—10 metrov v svojo smer, dasiravno je bil zaleten v nasprotno smer. Karambol je bil tako silen, da je bil sprednji del Dotenčevga avtomobila razbit, g. Dolenca, ki je sam šofiral, pa je v avtomobilu stisnilo tako, da ga ni bilo mogoče izvleči raz sedeža. Pri karambolu se je razbil rezervoar za bencin in je voz zgorel z g. Dolencem' vred. Prizor je bil očividcem strašen in grozen. Le g. Gregorinu M. in gg. bratom Novak se je zahvaliti, da ni zgorel še avtobus, ki je bil z bencinom dobro preskrbljen. Kdo je kriv katastrofe, bo dognala komisija. Vendar pa razni šoferji ugotavljajo, da je zakrivil nesrečo šofer avtobusa, ker je v zadnjem hipu, če ne že preje, zavozil predaleč na levo stran, ob kateri je vozil g. Dolenc po prevoženem križišču in ovinku. Sledovi so kazali, da je bil Dolenčev avto bolj na svoji pravi strani, dočirn bi na nasprotni strani vozila lahko dva avtobusa skupaj. Požarna škoda je baje ca 40.000 dinarjev in je krita menda z zavarovalnino. G. Dolenc je imel pri sebi večjo vsoto tisočakov, ki so z njim vred zgoreli — G. Dolenc je bil jako agilen in je v svojem poklicu dobro napredoval. Zapustil je svojo soprogo, ki je dobila le nekaj poškodb in opeklin. »JUGOSLOVANSKI MESARSKI i KOBASIČARSKI VESNIK« in »JUGO-TEGMA«. Pred tremi meseci je izšla prva in to do danes ena sama številka napovedanega novega strokovnega lista-me-sečnika. V tej izdaji je bil priobčen oglas kar pol strani za neko »Jugotegmo« v Ljubljani VII (Zgornja Šiška). Kmalu nato so se pojavili razni akviziterji (potniki) oziroma zastopniki omenjene »Ju-gotegmec s pooblastilom. Ti agenti so prodajali, karkoli bi kak mesar potreboval. Cene teti proizvodov so tako varirale kot je neverjetno in nemogoče. N. pr. ie en tak agent prodal v Izlakah g. Zidarju eno tehtnico, nosiv no st 200 kg, kar za Din 500, dasiravno je maksimalna cen* samo Din 320. Isti agent je seveda J Velikih Laščah prodal nekemu mes#^ ležečo šprieo, 4—6 litrov, za Din 4^ dasiravno stane minimum Din 6^' Akontacija seveda ni izostala v nobene1)1 slučaju. Čudno pa je dejstvo, da ne U11* ki je robo po naročilu daleč preplačal, 111 in ne drugi, ki je kupil daleč pod ceti°’ nista robe dobila,, niti se jima ni vri11 na račun dani znesek in sta tako °'3a žrtve običajne akontacije, katera se skoro vedno izsiljuje od mesarjev. Vse bolj prebrisan pa je bil »popU' lami« agent S. P., kateri je seveda tud' zastopnik te neobstoječe in neprotokoh-rane »Jugotegme« in je sklepal naravnost fantastična naročila in si na isti dd' čin osvajat žrtve, kakor prvi. Posebno so trpeli dolenjski mesarji kar po vrst' . od Karlovca do Ljubljane. Ta »kunde« I se je poleg zastopnika izdajal še kot re- | porter in inkasant za »Mesarsko-koba!|') čarski Vesnik« in, če že ni mogel ’ . gače priti na račun, je enostavno P0^1 naravnost s silo naročnino po Din 25 omenjeni Vestnik in ga je obljubo val slovenščini, samo da je imel več uspeu^ Sedaj pa od nikoder ni ne obljubijeneg in plačanega slovenskega Vestnika ul tistega popularnega zastopnika S. P- ^e' likO' od teh žrtev se sedaj obrača pislT1® no in osebno na našo upravo, katera P: z Vestnikom ni identična. Drugi se zoPe^ obračajo in reklamirajo za pripošiltaU mesarskega orodja na znano tvrdk Grudnik, Dravlje, katera pa tudi nima neobstoječo in neprotokolirano »Ju^ tegmo« nobene zveze. Omenjeni P- ,j je na primer izmed drugih izbral ^ sledeče gospode za svoje »stranke«‘. (J,.| brič, mesar iz Sevnice, ki je narod mlin, Gram Anton iz Krškega, ki ie n f; ročil sekire in mesar iz Leskovca P Krškem. .u Ker te stalne reklamacije za Vestl1) in za naročeno robo nam' in tvrdki Grd ^ nik povzročajo mnogo dela in situ0/) kot tudi stroškov na korespondenci smo primorani vse naše čitatelje s ^ opozoriti na nesporazum oziroma in jih posvariti, da bodo v bodoče oPr ^ nejši, zlasti z denarjem. Kdor pa im0 te neprotokolirane tvrdke »Jugotegma« ■te kako robo ali na račun dani znesek za dobiti, naj se ne obrne na nas, ampak aa ono neobstoječo tvrdko »Jugotegma«, i z. o. z., Ljubljana VII, Vodnikova ce-!ta 201 in vsaka reklamacija bo kljub temu, da tvrdka ne obstoji, prišla v ro-! te poklicanih. Kakšna bo rešitev rekla-aiađje, nami seveda ni znano. Vsekakor Nam bo drago, če nam vsak prizadeti poroči, kako je stvar izpadla in, koliko fe bilo uspeha. Ravno tako naj se obrnejo na isti naslov vsi oni, ki so plačali ■ naročnino po Din 25 za Vestnik, ozir. dajo na isti naslov nalog, da se znesek Din 25 nakaže upravi »Mesarskega lista«, katera bo svoj list po nakazilu redno pošiljala kakor do sedaj že štiri leta. Tvrdka grudnik, mesarske potrebščine, DRAVLJE PRI LJUBLJANI. obvešča vse gg- mesarje in prekajevalce, da se je radi današnje denarne krize in splošnih plačilnih težkoč odločila vsem I Svojim strankam dobavljati stroje, opre-ho za mesnice, klavnice ter splošne mesarske potrebščine itd. na ta način, da to lahko vsak račun plačal s hranikiiško di bančno vložno knjižico. To je za vsa-j kogar izredna ugodnost zlasti v sedanjih i Časih, ko denarni zavodi gotovine ne izplačujejo. Te ugodnosti se lahko poslužite in j kljub pomanjkanju denarja lahko dobite, i kar rabite za izvrševanje obrti. Ne za-I rnudite to izredno priliko. Obrnite se ta-j koj na našo tvrdko, nam sporočite, kaj 'n koliko želite ter, v katerem denarnem zavodu imate kredit ali vlogo, na kar j Vam takoj stavimo tozadevno ponudbo. Ta plačilna ugodnost pa pride v poštev le pri naročilih nad .5000 Din dalje. 1 Za obilna naročila se priporoča Grudnik, Dravlje. NOVE REME-OBEŠALJKE. Stoletja je tehnika stremela za tem, te bi dosegla popolnoma higijenske nabave za obešanje mesa. Prve reme so ile lesene, še celo z lesenimi, pozneje z Heznimi klini. Take se ponekod vidijo dibog še danes v 20. stoletju. Pozneje te začeli delati iste iz železa, pobarvane, latern počinjene in kasneje »opet ponik-Jtee. Pred kakimi 30—40 leti so začeli v >.4znih tovarnah to ogrodje emajlirati. pa so bili celo celi iz porcelana. Po-ekod so te reme delali iz medenine, po-/*klane, zadnje čase pa pokromane. Tik ted vojno so se živahno' razširile alu-"hjaste remie. . Toda, vse to še ni doseglo viška in se ni prav posebno obneslo. Niti ni Dezaio, higijeni, kajti do pred par leti tele sicer res najboljše aluminijaste . emajlirane reme. Imajo pa poleg do-'b tudi zelo slabe lastnosti. Na primer: (teajlirane se pri vsaki najmanjši preob-,|Zte pokvarijo oziroma jim pprcelana-jte odnosno emajlirana površina razpoi-7 in so s tem že uničene. Aluminij je &^Cer pri tem boljši ali je premehak in io vepavrateo, vendar je pa še vedno PnP 111 trPežnejŠ0' kot poniklajne ali v |K,rornane remie, s katerimi imamo že 'ko samo slabih izkušeni. Pred par ieti se je tehniki končno Jsrecilo sestaviti iz več boljših, He'pa- stopljenih kovin, tako zvano UmUjavcce je^ ?• . ° reklo pod nobenim ohvom ne počrni, nikdar ne zarujavi, JI ne oksidira. V poliranem stanju je to jeK,P tako svetlo kot krom ali nikel in jjj.teteo odporno^ tako, dla tudi najmanjša teh • na remi n(>s' etetea 200 kg. Ko je to kovino spravila na trg, so ta-Ček. r.azne tovarne segle po njej in za-bies lzdteovati razne kljuke za obešanje k^tako tudi reme-obešaljke, žage za tvrlUdi aaše domače podjetje, poznana ste naročali reme, kljuke itd., Preklic Maičič Franjo, mesarski mojster v Pobrežju pri Mariboru, izjavlja s tem, da so po njem raznesene govorice, da iz „Rnticorro" jekla tvrdke „Poldihutte“ v Kladnu Č. S. R. izdelani mesarski kavlji, ki jih razpečava tvrdka „Poldi-Čeiik“ M. Jarc v Mariboru, ob normalnem uporabljanju rjave, neosnovane in neresnične. Maribor, dne 25. avgusta 1932. kupujte in zahtevajte vse samo iz nerjavečega jekla in ne mečite vaš denar skozi okno za emajlirane, poniklane in druge reme. Kupujte samo nerjaveče in celo življenje ter še za nadalnje rodove bodo obešaljke zadovoljevale, nam pa boste hvaležni za ta nasvet. Ako rabite še kake informacije, je naša uprava rade volje vsakomur na razpolago za pojasnila, nasvete in priporočila. lesarske vesti Cene stoke u Nemačkoj odnosno njihove promene za poslednja dva meseca su' porasle za oko 10 % kod goveda, telad pala za 25—30 %, ovce su pojeftinile za 10% a svinje su poskupile za 5—10% prema kakvoći. Mesnate su skuplije. Cene koža paie su od 1928. godine u Nemačkoj skoro očajno. Plačale su se na pr. (u RM): 1928 1929 1930 1931 1932 govedje 55.34 38.83 31.70 25.— 17.35 teleće 13.85 9.75 9.10 5.35 3.35 ovčje — — 5.60 3.15 2.65 iz toga razvidite, da su govedje pale za sve to \ rerne od samo tri i po godine za 70%, teleće za 75% a ovčje za 50%. Dakle koža pojeftinila za tri četvrtine a najslabija za polovinu.. Čija je korist od toga? Cipele se nisu pojeftinile ni za 20%'. Možda čete znati razgonetiti ovu zagonetku? Zar je to istina, da če neki konzorcij mesara Golub Forda, Milušič Ivana, Mujkanovič Sabita te Sokolović Nike prodavati meso i to govedje po 3 Din, teleće po 4 Din, janjeće po 5 Din a ovčje po 4 Din za kg. Mi se čudimo tome i sumnjamo u istinitost ove časopisne vesti, jer su nam suviše poznate cene stoke, da bi nešto ovakvoga mogli i samo sanjati. Cena govedje kože u Nemačkoj bila je god1. 1931 89 RM za stot a u aprilu ove godine več samo 28 RM. — U Austriji su od godine 1928 do sada pale cene govedje kože sa 3.05 šilinga na 60 groša, telećim kožama pak sa 5.80 šilinga na 90 groša. Za jedan par cipela treba dakle dati 8 telećih koža. Svinja, teška 495 kg, bila je zaklana 8. jula u Beogradu. Odgojio ju je beogradski kafedžija Karnič. Drugovi mesari! U sadašnje teško vreme banke, štedionice te ini novčani zavodi ne izdavaju potrebne gotovine pojedincima i njima je time vrlo otežana nabava strojeva, sprava itd. koje trebaju za svoj rad. Da: bi mesarima, koje ovo stanje preči kod nabave spomenutih potrepština, pošla u susret, tvrtka Grudnik, d. z o. z., Dravlje, odlučila je, da prima kao uplatu uložne knjižice' od svih štedionica mesto gotovine da time omogući drugovima nesmetanu nabavu strojeva, sprava itd. Dogadja se, da mesari putnicima đa-vaju kaparu u ime naručenih potrepština te time često gube kaparu kao i uzalud čekaju na naručenu robu, jer na-ručbenica nije bila primljena od tvrtke, koja je bila označena kao dobaviteljica. Da se drugovi mesari očuvaju šteta, koje im donose ovake »naručbe«, upozoravamo vas ponovo, da ni u kojem slučaju putnicima ne da vate kapare. Kad nešto’naručite, svaka tvrtka će vama već u svakom slučaju javiti za eventualnu potrebnu kaparu, koju ćete njoj doznačiti i će vama biti priznata bez dalnjeg. Putnici naime znadu, da raspolažu u sadašnje teško vreme većinom mesari još sa gotovim novcem i iskot-rišćavaju taj položaj, dla — neki svojevrsni — koji se svakako samo nazivaju putnike a ne raspolažu dokumentima, koje moraju imati svi putnici, time za-radjuju na laki način. Upozoravamo vas dakle da ni u kojem slučaju potnicima ne davate kapare u ime naručene robe i time ćete biti rešeni svih nepogodnosti i nepotrebnog gubitka. Tržište stoke 1 v,. ;?>: . .v ; ' • TJEDNI SAJAM U ZAGREBU. Zagreb, 31. augusta. Dogon stoke priličan, naročito svinja, kupaca pak — je bilo malo. Dogon stoke: Bikova 52, krava 544, junica 164, volova 123, junaca 97, teladi 283, konja i ždrebadi 340, svinja 582, odojčadi 248, ovaca i janjadi 14, koze 3. Cene: Bikovi kg žive vage Din 3—4; krave u mesarske svrhe kg žive vage Din 1.50 do 3.50; junice kg žive vage Din 3—4; volovi H. vrste Din 3.50—5; volovi bosanski Din I, 50—2.50; junci kg žive vage Din 3—4; telad kg žive vage Din 3.50—4.50, zaklana kg Din 6—8. Svinje tovljene kg žive vage Din 6.50 do 7.50; svinje netovljene kg žive vage Din 6—7; svinje sremske zaklane kg Din 10 do 10.50; odojčad komad Din 50—160; janjad i ovce komad Din 7d-120; koze komad Din 100—200; konji za klanje kg žive vage Din 1—1.25. Cene su za poslednih 3 meseca čvrste i nadamo se, da neće više popustiti. Ivaničgrad, 2. septembra: Sajam kao svuda vrlo dobro posećen od prodavaoca a slabo, vrlo slabo po trgovcima odnosno kupcima. Dogon je bio: bikova 98, krava 138, volova 185, teladi 238, konja 158, ždrebani 65, svinja 120. Prodano je bilo: bikova 62, krava 26, volova 62, teladi 187, konja 32, ždrebadi 32, svinja 24. Cene su jako popustile i su bile: govedo kg žive vage Din 2—2.50, telad komad Din 200—450, svinje kg žive vage Din 6—8. Kostajnica, 29. augusta: Sajam dobro posećen, kupaca malo. Dogon je bio: bikova 52, krava 195, junadi 138, volova 280, teladi 146, konja 263, ždrebadi 176, svinja 378, jaradi 130, janjaca 182. Prodano je bilo skoro sve srednje blago, jer u ovo vreme ne ide ni masno ni mršavo odnosno mesnato. Uopće sadašnje blago neće moći biti najbolje, jer ni hrana neće biti zbog suše najbolja. U ceioj zemlji, osobito u onim defovima, gde nema šuma i brga, nije bilo kiše nikako i trava se osušila. Prvo seno bilo je vrlo dobno a sada izgleda kao1 da bi sve išlo natrag. Zbog toge neće ni stoka biti najbolja. Cene: Bikovi kg žive Vage Din 3—4; krave kg žive vage Din 1.75—3; junice kg žive vage Din 3—4; volovi kg žive vage Din 2 UV/ JVfc Z,IVC Vćlge ~ xeia kg žive vage Din 4-550; svinje poludebel kg žive vage Din 4-5.50; svinje mrša^ kg žive vage Din 3-4; odojčad komad Di 40-70; jarci komad Din 20-55; janjci fo mad Din 35—60. , ,KHŽfvd’ 31- ivg.: Tjedni sajam bio s a ako sa strane prodavaoca kao i s strane kupaca. Tovljene svinje nisu bile dc vedene u dovoljnom broju. Cene tovljenu svinjama bile su Din 7—9; srednje Din do 7, mršave Din 5—6. Prodanih je bito o 875 svega 526. Petrinja, 26. augusta: Sajam bio je veoma dobno snabdeven sa svakovrsnom stokom te se i dobro prodavalo i su svinje nešto poskupile. Trgovci su bili i iz Italije. Doigon je bio: Bikova 31, krava 73, junica 69, junaca 90, teladi 174, konja 112, ždrebadi 48, svinja debelih 106, svinja mršavih 143, odojčadi 78, janjaca 102. Prodano je bilo: bikova 19, krava 68, ju-t junaca 68, telića 160, konja 35, ždre- i badj 188, svinja debelih 99, svinja mršavih j 114, odojaka 52, janjaca 49. Cene: bikovi kg žive vage Din 3—4; krave kg žive vage Din 2—4; junice kg žive vage Din 3 —4.50; junci kg žive vage Din 3—5; telad kg žive vage Din 3—5.50; svinje debele kg žive vage Din 6—8; svinje mršave kg žive vage Din 4.50—7; odojci komad Din 80—120; janjci komad Din 60—120. Sisak, 28. augusta: Sajam inače dobro posećen od domaćih trgovaca kao i još bolje od prodavaoca, samo se slabo trgovalo. Svinje debele, a tih je bilo malo, prodavale su se po Din 6—8; svinje mršave Din 4—7; odojci komad Din 80—130; telad kg žive vage Din 3—4. Valpovo, 28. augusta: Sajam bio je prilično posećen a cene u bile slabe. Takodje je bila prodaja slaba. Telad je veoma jeftina i to kg žive vage Din 3—4, a krave samo Din 1.50. Varaždin, 23. augusta: Sajam obično posećen. Doterano je bilo svega 504 svinje, od toga 260 mesnatih odnosno debelih i 244 mršavih. Prodano je bilo svinja mestiatih odnosno debelih 157 komada a svinja mršavih 30. Dakle vrlo slab dan za prodaju dok su cene ostale nepromenjene. Bečko tržište svinjama. Beč, 7. septembra: Dognano je bilo 11.028 komada svinja. Ođ toga bilo je 7459 komada mesnatih i 3596 komada tovljenih svinja. Po provenienci bilo ih je iz tuzemstva 2606, iz Madžarske 865, Jugoslavije 2681, Poljske 4876. Cene su bile po kg: tovljene svinje prima 1.82 db 1.90 šilinga, engleske križane 1.70 do 1.85 šilinga, seljačke svinje 1.70 do 1.85 šilinga, stare svinje 1.55 db 1.60 šilinga, mesnate svinje 1.55 db 2 šilinga, lagane mesnate svinje 2.10 šilinga. Cene su dakle u poslednjem četvrgodištu ostale skoro nepromenjene. Tržište kože Nemačka se žali nad uvozom kože, jer da ju sama proizvodi dosta za svoje potrebe. Tako isto se čuje i iz drugih država. Ipak je potražnja sada mnogo bolja, cene su nepromenjene i kažu na učvršćenje. Zbog ograničavanja uvoza u svim državama mogu ovakve i biti, samo je Argentinija jos uvek ona, koja može zbog svojega jeftinog proizvoda ovoga bacati na trg. Creva Cene za pojedine artikle kreću se kako sledi: suha tanka govedja creva (Bandidarm) Din 0.55—0.65; soljena ravna debela creva (šajndarm), široka Din 2.25—2.50; soljena ravna debela creva (šajndarm), srednja Din 1.25 do 1.50a soli. ravna deb. creva (šain-darm), uska Din 0.50—0.75; svinjska creva original uža Din 0.40—0.50; svinjska creva sortirana uska Din 0.60—0.65; svinj, creva sortirana srednja Din 0.50; konjska creva ekstra šir. Din 4; konjska creva šir. Din 3.50; konjska creva srednja Din 1.75—2; konjska creva uska Din 0.75; ovči saitling 18/20 Din 6—7; ovči saitling 20/22 Din 10—11; ovči saitling preko 22 Din 13—14. Tržište nepromenjeno. Potražnja je već nekoliko bolja f cene će se uvrstiti. Uopće se sada na tržišthm robe i to svake opaža neka ustaljenost. Niti su padi pa i ne porasti toliki, da bi ih vredilo spomenuti. 4, t. m. se je smrtno ponesrečil g. Eri Dolenc* mesar v Novem: mestu. — Kot zvestemu tovarišu in čitatelju našega lista mu kličemo: Slava mu! gospe soprogi in gospodom bratom kot tudi sorodnikom pa naše najiskrenejše sožalje. Medju ribarima. Joca se vratio i se hvalio svojim mu*-skulama. »Pogledajte si ove ruke!« reče on. »Za Boga miloga. Jesi ih li dobio od veslanja?« »A, jok. Od ribarenja. Ribe sam ceo dan lovio.« Dostatan razlog. »Sta misliš,« upita ona, »hočemo Ir kupiti ovu kuću?« »Da, prekrasna je. Kad sam imala sa balkona onaj krasni razgled, onemela sam.*. »Grom i pakao,« uzvikne on »ondak ju kupimo.« illlllllHHUHH m' I:. Jugoslovanska specijalna radiona za popravak MESARSKIH I KOBASIČARSKIH STROJEVA I NOVI STROJEVI U RAZNIM DIMENZIJAMA Stalno skladište svih strojeva. - Transmisije - Svakovrsne reme za vješanje mesa i kobasica. - Kuke za sušenje mesa od svake veličine. - Brušenje svakovrsnih noževa i ploča. - Montaže. FRANJO TRBUHA ZAGREB, MAKS3M1RSKA C. BROJ 11 35-god praksa kod specijalne tvornice FRIEDRICH 1 HflflGR, Wien. — Narudžbe i popravci izvan Zagreba bit će brzo otpremljeni. SOLIDNA RRDNJfl! UMJERENE CIJENE IDEAL - MASCHINEN VOGTWERKE %m\M i flsilffli-lteisn LUISENTHAL i/Thiir. ALLEMAGNE POZOR! .•X.r V \ t v **.» rr ,1 r* t- -• I', I > e- Mesari i kobasičari! Papir za zavijanje mesa i mesnih proizvoda Vam nudi najjeftinije tvrdka 0. KOVAČ, Ljubljana, Gajeva ni. št. 2. Zahtevajte uzorke i cjene! o firtih/."N>fr RV ) POZOR MESARI! Papir za zamatanje sa jedne strane štampan, sa druge strane čist, veličine 16x32 cm kg Din 1’—• Papir, za zamatanje sasvim čist u manjim rolama širina 93 cm, vrlo izdašan kg Din 5-75, raza-šilje pouzećem trgovina papira M. TIŠUAR, VIRU ; PODRAVINA. UflaTi! -i • yj V' vj' i J J Vi JU Uv Der Name „DICK-STAHL" ist ein flualitatsbegriff die Marke F.L*2CK sine Vertrauensmarke! Sie allein verbiirgt den echten „P1CK** - Stahl. PAUL F. DICK - Esslingen A. N. - Oberall erbaltlicl)! 'n ■>. ' Najčuveniji masati i noževi su samo oni, sa poznatom svetskom markom ^ F. DICK ! Zato tražite svuda samo Dickove jnasate i noževe, jer su najbolji samo oni, sa markom strelice Dick! Neophodno potreban za svaku mesarsko-kobasičarsku radnju je ,,Eisiuftkompressor“, novi ventilator, koji u kratko vreme bez leda ohladi vazduh, te osuši meso. Struja se troši na sat samo za 2—3 Din. cena je Din 2400’—. Poručiti se može izravna od tvornice Alfred Wunderlich, Deutsche Elektro ~ Maschinen und Apparate - Bau, BERLIN, 8.42, Moritzstras se 14-15., ili kod uprave »MEtARtKOG LISTA« Ijubljana-Dravfje. Šaije se isključivo samo pouzećem. Kod narudžbe treba navesti, da ii se treba za Gleich-, Wechse!- iii Drehstrom te kolika je voltaža i kolika perijoda. Adelmannove sprave za kuhanje šunke iz aluminija ulivene, 40 modela u pravokutnom, kruškastom ili okruglom obliku. Maibolja stručnjaćka sastava Jednostavna! Poverljšva! Jaka! Na stotine hiljada u prometu! ALBRiCHT ADEIMANN, Offenburg (D£U rSCHLAND) Tia PLUTOVO IZOLACIJO Plutovu izolaciju, potrebnu oblogu stijena kod hladiona, ledena, kućeraka i ormara za jela. dobavlja u prvovrsnoj kvaliteti JELAČIN& KO LsJUBL-JANA or ' Ako želite imati prima i taeno sortirana creva onda se izvolite b: r ubratiti na: »JUGOCRIJEVO« ZAGREB, Klaoničkaui. 9 v TELEFON 60-91 Brzojavni naslov: 3UGOCSI3EVO Tražitfc čijenik! Brza i solidna poclvorba! 3- -č ti I JAJA ZA NASAD od čistokrvnih Rothe Island kokoši tamno crvene boje, dobre nosilice, razašilje komad po 2 Din poštno pouzećept MILAN MIHOKOVIC VIDJE Tovarna lesnih izdelkov „JURKLOŠTER" (DRAVSKA BANOVINA) izradjuje i dobavi drvene pod-nožnjače kao i drvene cipd® u poljubnoj veličini kao i ine drve«® J tbi proizvode prema skici ili uzorka- I. JUGOSLOVEMSKrt SPECIALNA RADIONA ZA 1ZRADJ1VANJE MESARSKIH STROJEVA f PRIBORA prima u popravu sve Strojeve za preradu mesa, kao i oštrenje ploča i noževa od mesoreznih strojeva. Posluga taćna i solidna. Cene umerene. Koji još nema mesarske stručne knjige nekasi istu poruči kod upr*v* , Izdaja: Konzorcij Mcsarskeg. LM., ot. Vid ..d Ljubi]..« - R. Grudnik. Dravlje, St. 103. - Odgovorni urednik Rudolf Grudnik, Dravlje, St. Tiskarna „Sloveaija" v Ljubljani. (Predstavnik: A. Kolman, Ljubljana.)