Slavenski učit. kongres. Dne 9. augusta o. g. držat ee se u Pragu slavenski učiteljski kongres i priredit ce se jubilejska izložba. Na tom kongresu sudjelovat če slovensko učiteljstvo, a jamačno i brvatsko, srpsko i bugarsko. Toga radi izjavila se »Zaveza avstr. jugosl. učit. društev" i BSavez hrv. učit. društava", da se ove godine ne bi držao jugoslavenski učiteljski kongres u Zagrebu, vec g. 1909. Izjava ^Udruženja srpskih učit. društava" u Beogradu nije još stigla, ali BUčitelj" u Beogradu od 1. maja t. g. piše: nAko bi došao na ovaj kongres (u Pragu) veci broj srpskih, hrvatskih, slovenskih i bugarskih učitelja, raogao bi se po dopustu vremena u Pragu produžiti rad započet na prvoj jugoslavenskoj učit. konferenciji održanoj u Beogradu za trajanja svešrpskog učit. kongresa." Za to se izjavio i pobratim Jov. P. Jovanovic, urednik »Prosvete" u Kragujevcu. ' Pcteporufiam braei, da dodju u što večem bŁoju':U.'.-Prag.- Bude li nas dosta, možemo se oamatp«'U ^Bragu dogOToriti, kad cemo držati svoj učiteljski kongres, o čem eemo raspravljati i kako da se ujedinirao. Poslije rasprave o nacionalnosti i njezinom uzgoju, mogli bismo raspravljati o slobodnoj školi. To je pitaDJe tako isto znamenito za nas Slavene, koji cemo se u Pragu sastati, kao i ono prvo, a sve nas jednako zanima. To je upravo goruce pitanje. Brača su česi o tom najviše pisali i razmišljali, pa bi nam mogli pomoci, da to pitanje što više i što ljepše osvjetlimo. Tako bi ideja o slobodnoj školi u nama ojačala, a mi bismo je kod kuce širili sve dalje i dalje, a napokon bismo osnovali društvo Slobodnu Školu. Ako se ne bi nitko ponudio, da raspravlja o slobodnoj školi, to sam pripravan ja raspravljati o njoj. Ima li tko zgodnije pitanje za naš kongres, neka izvoli to objaviti i neka se pripravi za raspravljanje svoga pitanja. Najbolje če biti, da na kongresu odlučimo, o čem da raspravljamo. Vrijeme za naš kongres mora da se nadje. Ako ne bude druge, mogli bismo kongres držati u večer. Neka otpane u to ime jedna večernja zabava. To bi bio samo dobitak. Mogli bismo se dogovoriti, pa da mi Hrvati, Srbi, Bugari i Slovenci putujemo zajedno u Prag. Na tom putu bismo imali mnogo prilike, da se upoznamo i da se, koliko je mogude, dogovorimo, što čemo i kako cemo u Pragu. Več to zajednižko putovanje bila bi neka vrsta putuju6ega učiteljskoga kongresa. Kostajnica, 8. juna 1908. Davorin Trstenjak.