D o p i s i. Istra. Od Sv. Mateja. (Konec.) U 14 br. -U. T." dopisnik postavlja pitanja: BAko bi ta odsutnost stajala s tim, što se je cukalo, da u toj skupštini njekolicina vas pripravlja tobože »monstre-protekst" BU. T." što bivinato? ,,Ako učiteljima nije več do sada povecana placa, tko je tomu kriv? Na prvo pitanje sliedi odgovor vrlo kratak i jasan: ^kukavština". Jest kukavština, kad nije bio kadar dodi braniti svoje kako ih nazivlje oinjenice. Da kukavština, kad nije došao braniti u skupštinu »Zaveze" u Maribor, gdje se o stvari razpravljalo vrlo živo i o njerau govorilo u sjednici upravnog odbora — u sjednici delegacije, gdje se u izviešcu tajnikovu prihvatilo sliedeci odstavak: nRadi priznavarao, da je istrska duhovščina v ogromni večini rodoljubna in da se žrtvuje za narodno blaginjo. Saj pa ona večinoraa tudi še ni okužena po tistem internacijonalnem klerikalizmu, ki je v nesrečo vsakerau narodu, in ki je zlasti principijelen in dosleden nasprotnik naprednerau šolstvu in učiteljstvu". Zašto se nisu ti silni dopisnici pokazali kod banketa — gdje se ih i opet tražilo? Jedan otišao radje sraokve sušiti i pripravljati dopise u trščanski list BPiccolo", a drugi bio jaraačno došao, kad bi rau bila dnevnica i putni trošak raastno placen — za drugu četvoricu ne znam kud su išla — raožda bila i prisutna. Postavljara pako svoju glavu, da ne »monstre-protekst" proti ,U. T." navela njekoje, da nisu prisustvovali skupštini družtva no okolnost ta što nisu bili odabrani u kotarsko školsko viece onakvi rauževi kakvi se opisuje u 9. broju „11. T." u dopisu iz Istre t. j. sam dopisnik, no što so bila odabrana gg. pop Viko Butkovic, nadučitelj u Kastvu i August Rajčic, učitelj u Opatiji. Svojom odsutnošcu htjeli oni pokazati »monstre-proteksf proti izboru. — Nije li vjerojatno ? Ovdje bih mogao liepo uparabiti rečenicu: BReci mu, da ti ne reče", u br. 12. -U. T." Nije istina, da se mi u svojem izviešcu potužismo, da mnogi nijesu skupštini prisustvovali — nego doslovno ovako: »Baš oni radi kojih bila sazvata istodobno sa službenora brilirali svojora odsutnošču". A brilirali svojom odsutnošcu Bkandidati in erba" za kotarsko školsko viece. U istora izviešcu zaključeno je: »Tako valja! Drugo ne velimo, jer bi morali ,mnogo' toga reci". Što se po tom ^ranogo" mislilo? Mislilo se upravo na propale kandidate — a ne da ^ranogi nijesu skupštini prisustvovali". Drugo pitanje: Ako učiteljima nije vec do sada povecana placa, tko je tomu kriv? Na glavnoj skupštini nUči.eljskoga družtva kotara Volosko" god. 1892 bio je stvoren sliedeci jedinstveni zaključak; ^Zeraaljskorau saboru u Porecu ima se podnesti molba, da izvoli s hodnim preinakaraa doticnih zemaljskih školskih zakona zadovoljiti slovu i duhu 1. točke §. 55. državnoga škol. zakona od 14. svibnja 1869. Ta raolba ima se temeljito i svestrano obrazložiti, a odbor mora dogovorno z drugimi našimi učitelj. družtvi nastojati, da istu podpišu po mogucnosti nsvi" učitelji i učiteljice ciele Istre bez obzira n a r o d n o s t i". Od te se dobe molbe na sabor šiljale godiraice od strano hrvatsko-slovenskog učiteljstva. Pozivalo se lievo i desno učitelje taiijanske narodnosti, da u naše kolo pristupe, kad se radi strogo o boljku učiteljstva, nu oni prezirom, dapace i po grdnimi riečrai odbili naše pozive. Tekar sada kad je iniciativa potekla od strane njihovog zastupnika dr. Gherse, pozvali nas, da se složimo. Mi smo njihov poziv objeručke priraili, dočim dopisnik pozitivno tvrdi, dok se je pako raješao u te stvari klerikalac, neučitelj, nije došlo nikad do suglasja". Molim ga da nara ovu tvrdnju činjenicama dokaže. Ko što Temistoklu slava Hiltiadova nije dala mirno spavati — jamačno jošte grdje rauči dan i noc dopisnika rieč klerikalac — pa ju meša gdjegod raože bilo joj ne bilo rajesta. Znade dopisnik dobro, da su tomu krivi talijanski zastupnici na. istarskora saboru — a i talijanski učitelji, koji nisu s nama htjeli pitati poboljšanja. — Hoce rau se samo prkositi, jer dobro znade, da su hrvatsko-slovenski zastupnici na istarskom saboru preporučivali i zagovarali raolbe pučkih uČitelja Istre svaki put, kad su iste stigle na sabor, i da je saborska večina prelazila na dnevni red i preko molba i preko preporuka. Tomu imamo dokaza u odborskih zapisnicih. Nisu li, neko to dopisnik dokaže — dapače dužan je — a ne sarao beknuti, jer nece u sabor krivi su. Gujte ovu: Cielokupno učiteljstvo Istre svakog mjestnog školskog vieca napose na poticaj i poziv nadučitelja u Torre u Istri g. J. Parovela (talijana) — a izdanih pitanja gosp. dr. Gherse (talijana) zastupnika na istarskom saboru imali se sastati, da se sporazume i da izmedju sebe po kotaru izaberu jednoga predstavnika u odbor, koji se imao sastati u Pulju dne 26. febrara u svrhu sastava spomenica o poboljšanju učiteljskih placa u Istri. wUčiteljsko družtvo kotara Volosko" odposlalo je na Ravnateljstva Škola 6 okružnica ovim redom: a) Kastav muž-ženska, Brežca, Brgud jednu; b) Zamet, Rukavac, Opatija, Voloskp jednu; c) Klana, Jelšane, Lipa, Podgraje jednu; d) Hrpelje, Materija, Brezovica, Tatre jednu; e) Podgrad, Hrušica, Mune, Vodice jednu; f) Berseč, Mošcenice, Lovran, Poljane, Veprinac jednu; pozivorn, da svaki učitelj i učiteljica napose izjavi, koga bi želio, da se u taj odbor odabere. Od tih 6 okružnica povracene su 4 naime pod a) b) c) d) — dočim nisu pod e) Podgrad — tamo je nadučitelj Kristian Bogatec pod f) kojo iz Berseča odposlata u Mošcenice bivšem tamošnjemu učitelju Marijanu Marcchiu i tu negdje zameo njoj se trag. Svojedoba sabiralo se za deputaciju k Njeg. Veličknstvu u Be6 isto okrožnicorn — pa u zapisniku odborskih sjednica briliraju njekoja iraena, koja nas na ranogo šta sječaju i koja bi se po svoj prilici dala u sklad dovesti sa dopisnikom, koji napada na zastupnike, koji toli težko uzdiše za poboljšanjem placa — a prezire i radi uz prkos, kad se ga poziva, da radirao složno na to, da narn se place puvecaju. Van delijo i opet te po- zivam, da te vidimo ne samo na rieci, no kakav si i na djelu.*) ,,Nek se krije kud je njemu drago Po planinam i gustim dubravarn Nit če uteč, nit sakriti glave*. Koliko su krivi naši zastupnici, da nece u sabor ponajbolje ce razabrati svatko, ako ovdje doslovno navedem njihove zahtjeve. Ponajbolje ce razabrati zanovetanje, prkos i pretjerani zahtjev dopisnikov, kad ira veli: wZar se u korist učitelja nebi moglo barma za čas štogod potrpiti?" Naši zastupnici, da raogu opet stupiti u sabor zahtjevaju: 1. Nebunjeno pravo govoriti u saboru hrvatski ili slovenski. 2. Nebunjeno pravo, da podnašaju u saboru hrvatskira ili slovenskim jezikom interpelacije, saraostojne predloge ujedno sa obrazloženji, i one tečajem razprava; i da se te interpelacije i ti predlozi pročitaju u saboru u originalu. 3. Predsjedničtvo sabora iraa ne samo razdieljivati medju zastupnike vladine zakonske osnove u oba jezika, kako ih od vlade dobiva, nego se ima i zato pobrinuti da se i predlozi zemaljskoga odbora i predlozi saborskih odbora — bilo pisani, litografovani, hektografovani ili tiskani — priredjuju takodjer u hrvatskom jeziku, i takovi barem hrvatsko-slovenskim zastupnikom razdieljuju. 4. Stenografički zapisnici imadu sadržavati sve što se govori i podnaša u saboru, dakle i ono, što se govori ili podnaša u hrvatskom ili slovenskora jeziku, dakako u tom jeziku. 5. Predsjedničtvo sabora iraa podneske, došle od stranaka izvan sabora, a sastavljene u hrvatskom ili slo- venskom jeziku, primati i u razpravu davati. * * * Hrvatsko-slovenski zastupnici pripušcaju sada, neprejudicirajni za buducnost: 1. da se saborski predsjednik služi samo talijanskim jezikora; a) kot otvaranja i zatvaranja sjednica; b) kot priobcivanja podnesaka; c) kot glasovanja tekorn razprava; 2. da se saborski odbori služe samo talijanskim jezikorn : a) kod svojih razprava; 6) kod izvešca u saboru. * * * Samo se po sebi razumjeva: 1. da se iraa predsjednik ili njegov zamjenik vzbiljno i odlučno brinuti za to, da se u saboru pristojno raz- *) Za deputaciju u Beč k Njegovomu Veličanstvu sabirala se svo je doba u voloskorn kotaru isto okružnicorn i u zapisniku odborskih sjednica vidimo, da su za istu doprinesli osim gg. učitelja i učiteljica i gg. svečenici: Jelušič Rajmund, Suž Anton, Ellner Ante, Barbič Mijo, Dolenec Vinko, Jurinčič Fran, Mandič M., Logar Rajko. Pak u istom zapisniku nači čete iraena njekojih učitelja iz voloskog kotara, koji nisu htjeli u to ime nit novčiča doprinieti. Ta nas imena učitelja iz voloskog kotara na mnogošta sječaju i po svoj prilici bi se ista dala lahko u sklad dovesti sa dopisnikom, koji toli težko uzdiše za poboljšanjem naših plača, a prezire pozive, kad se ga poziva, da radimo složno na to, da nam se plače pove.aju. Roli se zastupuikom, koji nisu to kadri izposlovati — nota bene, razumijte dobro, samo hrvatsko-slovenskim zastupnikom. Ali mu je morao ujeko od njih negdje silno na kurje oko stati. Van delijo i opet te pozivarn, da te vidiino ne samo na rieči, no kakav si i na djelu. Van da te lasnije možemo u rog utjerati." _Pis." pravlja, i da slušateljstvo neuznemiruje i neprieči saborskoga rada; 2. da se u saborske odbore bira takodjer članove hrvatsko-slovenskoga kluba, po razmjeru njihova broja; 3. da se članovom toga kluba, dade na razpolaganje rajesto člana zemaljskoga odbora iz skupine zastupnika ladanjskih obcina, koje njim pripada; 4. da političko-narodni obziri ne imaju uplivati na parlamentarno rieševanje gospodarskih i školskih pitanja". To su eto predlozi hrvatsko-slovenskih zastupnika, koje su talijanski zastupnici označili pretjeranimi i nisu htjeli o njih niti razpravljati. Iste sam izvadio iz nNaše Sloge" od 6. aprila t. g. br. 15. Naveo sara eto zahtjeve na prosudjivanje dopisa iz Istre u br. 14. BU. Tov.u •Medjutim budi spomenuto, da i mimo njih, naime hrvatsko-slovenskih zastupnika istarski sabor mogao place kao što sada i do sada učiteljem povecati. Nu i kad se to nebi bilo moglo postici i kad bi oni svojora abstinencijom ma baš i bili krivi, kao što su možda da nije sabor bio sazvan u febraru, tko od hrvatsko-slovenskog učiteljstva Istre bi im mogao to u grieh upisati? U svemu iraade u Istri 112 hrvatsko-slovenskih razreda — recimo da su na dotičnim razredima sve sami hrvatski i slovenski učitelji i učiteljice, što znamo da nisu — ja odlužem pero i pozivam od tih 112 učitelja i učiteljica nek pod moje svoje ime podpiše, tko ne odobrava rad i postupak hrvatsko-slovenskih zastupnika na istarskom saboru. Evo raoga potpuna imena i prezimena: Božo Dubrovic, nadučitelj. Iz pazinske okolice mjeseca augusta.*) Tekom minulog julija svršile su puoke škole u ovom kotaru. I pravo je, da je oblast preinačila školske praznike, jer za vrijerae najvece topline ne raoguce je podučavati iz različitih uzroka. Učiteljstvo otpočinut če za vrijerae praznika, te ce novora školskora godinom opet započeti svoj raukotrpni rad, koji je od neznalica često puta nesnosan, a učitelj napadnut besraranora agitacijora. Evo što se dogodilo koj.cem školske godine učitelju na enorazrednici u pazinskoj okolici. Učitelj tumačio je u višoj skupini (drugom odjelu) postaoak godišnjih doba te u tu svrhu pozove djecu učiteljskom stolu, da bolje opaze na zemaljskoj kruglji prorajene i postanak godišnjih doba. To je teška zadaca, a još teža, ako oko učitelja stoje klipani, kojima čovjek mora sjekirom zabijati u glavu. Niži odjel bio je zabavljen tihom zadnjom. Baš za turaačenja i znojenja oko zemaljske osi, vidi učitelj cirkulirati po školi (medju nižim odjelom) okrugao papir, nalik onorau, kojim se djeca rado igraju raja i pakla. Učitelj zavikne od stola neka se igračka otstrani, inače da ce ju rastrgati. Pošto se djevojčica ogluši pozivu ucitelja, rasrdi se ovaj, skoči medju klupe, zgrabi igračku — bez ikakve zle narajere — rastrga ju i baci kroz prozor. Al Bože očuvaj — igračka bila je njekakva slika. Sada tužan učitelj, udri po njemu govorec: hulio je na Boga i amanet sveti, ajde braco da ga objesimo I Sve usijane glave složiše se, al zape pitanje kamo. To je lahko odgovori prevejanac: na broskvu s njim! *) Zaradi preobilega gradiva se je dopis zakasnil. Uredn. Eto vam sada (po njihovom mnijenju) o broskvi viseceg učitelja predavat ce znanje i umjece, veseo da je lišen vlažne, pljesnive i zadušne konobičine. Gudno rai se čini, da je ovdje umiješana osoba, koja bi morala razuraeti što je škola, što školska stega i što je učitelj zaposlen u tumačenju najtežeg pitanja u počkoj školi. Da! vikat ce se iz sveg grla: učitelj ne podučava ništa, djeca nam ne znadu pisati peticija ni tužba -- što je glavno itd. A učitelj? Učitelj čeka mirno pravorjek svojih doraacih dugo i kratkokosih sofističkih agitatora, tješec se mišlju: Blaženi ubogi duhom, jer je . . .