P*ltariM platan a gatava.
v. ■■ f c. t-
L^ljam, 1. januara 1930.
Brej I. Godina 11.
Stružni list za mesarski, kobasičarski i srodni obrt.
Izlazi četiri puta godišnje, prema potrebi i više puta. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano.
Oglasi po tarifi.
Pretplata za čitavu 1930. godinu 30 Dinara.
Sretnu i uspjeha punu Novu godinu želimo svim našim čitaocima, pretplatnicima i oglašivačima.	Uredništvo i uprava.

Iz naše uprave
Današnji broj šaljemo svima, koji su đo sada primali naš list, bez obzira na to, dali su nam pretplatu već doznačili ili ne.
Mnijenja smo, da će nam svaki prijatelj svojeg zanata priposlati malenu sumu 30 dinara do 15. ovog mjeseca.
Prinudjeni smo obustaviti iist svima, koji nam do ovog dana ne doznače pretplatu.
Naredni broj primit će isključivo samo oni, koji će imati pretplatu uplaćenu!
Uredlenje tavreraene mesare
(Dopis iz Beograda.)
ekonomski, socijalni, higijenski, kao i svi ostali uslovi današnjice, Pospešili su neverovatnim tempom Razvoj svega, što bi »prostilo, pojednostavilo i lakšim učinilo savre-meni život. Poratni čovjek, izmoren decenijem paklene borbe i muka, odahnuvši nakon teške svjetske tragedije požurio je, da što brže, boije i ugodnije iskoristi sve poratne tje-kovine, kako bi što najljepše proveo ostatak života, koji je do jučer kolebao medju dva strašila: gladi i smrti. Logičan rezultat toga bilo je povećanje prohtijeva, istančanost ukusa i životnih potreba na jednoj strani, i povećanje raznovrsne produkcije i fabrikata, koji su omogućili takav život, na drugoj strani.
Sve struke zanata, produkcije i trgovine morale su da se preporode brzim tempom i da prime te novine, kako bi mogle da ih pruže svojim Potrošačima.
Mušterija pak ne prilazi više kup-Di na stari način, t. j. način uvere-]!3a da mu se pruža i dobro i vrijed-v?v za njegov novac, nego s mnogo zahtjeva, u kojim se na prvom 'destu ističu ukus. čistoća i estetska forma.
s Rekosmo, sve branže, pa i me-j^ska, doživjele su ovaj preporod, ,n(hajući poći u korak s ostalima, ? bi naročito danas u doba stag-i,kCb.e svojom jakom garancijom i Pedjenjem u dobar kvalitet i čisto-1 niogla privući kupca. Stvarno je h; 0 struka, kojim je taj preporod ga- P.Pfrebniji no mesarskoj struci, rnir ,.e hičer vladao žalosni prije ,!,ViZam: zakolji i raseci! Kupac to,.^0 sa zahtjevom, da mu se da tra„ 0 3 tobk° mesa, a mesar je sma-odso-fa ?V03U dužnost, da tu količinu biln 're’ izm3eri ■ naplati, a sve ostalo ' nepotrebno i suvišno.
hrdmljil7at! pan]’ hrastova daska, za-djeni t noževi i ostali alat, ra-liteta , .?me j°š i od najslabijih kva-fovn V ,a su stvarna rekvizita gosp hn;Va j mesare. Higijenski uslovi sp s Podredjeni volji mesara, koji No m •• edemi kao uslov zarade. se i' p‘]ac,u dolazi nov čovjek, koji savši rrekao dojučerašnjice, stre-svoi a sepe sve staro, tražeći za °vac dobro i lijepo, ukusno,
čisto i higijenski besprijekorno. Pa-njevima, zahrdjalim kukama, prljavim zidovima i podovima nabijenim zemljom po mesarama više nema mjesta. Mesar više nije i nesme da bude nabusiti debeljko, uokviren prijavom i masnom keceljom, već čovjek savremen, sa lijepom riječi u ustima, sred radnje, koja sja bjelinom, čistoćom i praktičnom primjenom novog orudja.
Iz mesare više ne čujete potunu-lu lupu sjekire i lom kostiju; mesarski se zanat preporodio, a mesarski radnik dobiva pomoćne sprave, koje mu omogućuju jednostavniji, brži i čistiji posao, a s mnogo manje utroška fizičke snage. Zidovi so obloženi keramičnim pločama, tezge mermer-nim, pod je betoniran, alat je od najboljeg čelika, a vaga specijalna, koja već svojom formom ulijeva povjerenje u tačnost. Tu su i druge razne sprave za mehaničko sečenje, topljenje, cedjenje, izradu kobasica i ostalih mesnih produkata, a sve podčinjeno ukusu, čistoći i higijeni.
Takva je današnja mesara, daleko od onih starih prljavih budžaka, pun ii! roja muva, mjauka mačaka i podvhintih pa.si jih repova.
Ovako izgleda današnja mesara, no na žalost to svuda nije slučaj, iako se sa ovakavim uredjenjem postiže nedogledna korist.
Jedna od gotovo najtežih stvari je u mesarama bilo održavanje čistoće. Ovo će biti posve razumljivo, ako se samo sjetimo onog, što je una-pred rečeno o spravama i alatu, koji je po mesarama bio upotrebljavan. Medjutim danas pod ovakvim oslovima to je učinjeno Iako izvedljivim, nevezano za utrošak vremena i radne snage. Zid obložen keramičnim pločicama, iii tezge mermerom lako je i oprati i očistiti, a da se ne ostave tragovi. Cim se postigne to, radnja dobija sasma drugi izgled, u očima kupca se stvara pojam čistoće, povjeretije raste, a dobijena je mušterija! Održavanjem čistoće onemogućeno je zadržavanje muva i in-sekata, kojim je u glavnom hrana poprskana krv po tezgama, podu i zidovima. Od kakve je to važnosti po zdravstvenu bezprijekornošt robe ne treba ni naročito da . podudaramo. Raznim hladilicama, ormarima obloženim rešetastim limom ili žicom, postiže se isto kao i održavanje svježine mesa, što je po rentabi-litet jedne mesare neophodno. Metalne sprave i alat takodjer je lako održavati u čistoći, no naročito sprave, one se rentiraju još na jedan način, o kom svaki mesar mora povesti računa.
Uzmimo u obzir na primer spravu za topljenje ili cedjenje čvaraka, stroj za mlevenje mesa sa električnim pogonom, stroj za punjenje kobasica, pomnjivo to sve razgledajmo i upoznajmo se sa njihovom upotrebom, pak će odmah biti jasno, koliko se tu svodi utrošak fizičke snage na minimum. Sem toga sve su te stvari radjene i za ostale potrebe, na primer za izolaciju od prašine, nečisti, kvareža i ostalog, što bi mesarskom produktu moglo oboriti cijenu ili g? učiniti neupotrebljivim.
Ovako instalisanom radnjom lako je rukovati, lako steći i održati mušteriju, a i mnogo lakše postići i osigurati prosperitet, što je ipak kona-
čni cilj svakog poduzetnika. Mesari se tuže, da su cijene velike, da je teško kupiti čak i pojedini dio tih instalacija i sprava, a nikada se ne upuštaju u račun, koji će ih brzo dovesti do uverenja, da će im se mnogo brže isplatiti savremeni uredjaj mesare negoii kapital, koji je uložen u manje vrijedne sprave, koje se gdje-kada jošte prodavaju od bezdušnih agenata inostranskih tvrtka. A ne samo da se isplati moderno uredjenje mesarne, već ono će brzo pripomoći poduzetniku do nekog izvjesnog blagostanja, koje je bilo cilj osnivanju radnje.
U tom pogledu treba svakako da se povodimo za primjerom država, koje danas prednjače svijetu, gdje je to uverenje već odavno pobjedilo, a zato nije potrebno, da kupujemo od raznih agenata škart inostranih tvornica, već da podupiremo domaću industriju, koja je u stanju pružati za daleko manju cijenu sve ono, što nekoji misle naći samo u inostranstvu (upozoravamo na I. jugoslav. tvornicu mesarskih potrepština, R. Grudnik, Ljubljana-Dravlje. Primj. ur.).
Pišući ovo ne mislimo samo pro-điu ovih produkata, nego iskrenu obojestranu korist, a u prvom redu, da i u tom pogledu udjemo u red prvih država.
j Bakterije u mesu i mesnim proiivadlma
Kod mikroskopskih pretraživanja mesa i mesnih proizvoda došlo se u j najnovije doba do mnogih zaključaka, koji će bez sumnje odstraniti mnoge zastarjele nazore o brzom rastvaranju mesa, koje prouzrokuju bakterije. Primećujemo, da se ne S slažemo posve sa izvodima jednog j njemačkog ijekara, koji je napisao : naredni članak, u kome će naši čitaoci bez sumnje naći mnoge intere-i santne stvari.
Ljekar izvadja:
Često puta čuje se mnijenje, da u kobasicama ima bakterija u masama. Toga prema mojim istraživanjima danas više nema. Ulazom mašina u kobasičarne dana je mogućnost, da se meso preradjuje u najvećoj čistoći. Jasno je, da mašine mogu ra-| diti u tom pogledu bezprijekorno je-I dino onda, ako su one satne čiste. U posjedu jednog kobasičara, kome je i čistoća nepoznana stvar, naravno je j mašina čak i mnogo manje higijenska, negoli ručno obrtovanje. Na ’ drugoj strani opet može da bude ru-! čno obrtovanje kod savjesnih ljudi u higijenskom pogledu posve jedna-I kovrijedno i najčistijim mašinskim I radnjama.
Kobasice iz prvoklasnih radnji ; pokazuju kod točnog pretraživanja 1 tek pojedine bakterije, odnosno njihova gnijezda. To svakako i mora da bude, budući da se je kod svakog sviježeg mesa, sa kojim se je pažljivo postupalo, ustanovilo, da ne sadrži nikakvih klica, kod brižljivog postupka prilikom preradjivanja mesa pak opet nije dana mogućnost bitnog onečišćenja mesa.
Razvitak jedne bakterije u gnijezdo bakterija prilikom udjenja (sušenja u dimu) medju 30 i 40 st. Celsiju-
sa moguć će biti tek onda, ako roba pruža pogodno tlo po taj razvitak, t. j. ako sadrži dovoljnu količinu vode i malu količinu masti. Vrlo često nalazimo takva gnijezda u srjednjetvr-đim kobasicama (n. pr. Zervelat), koje sadrže na jednoj strani malo masti, a na drugoj strani imaju pri početku sušenja u dimu još prilično mnogo vode. Gotovo nikada ne nalazimo na ovakve tvorbe gnijezda u kobasicama kod jetrenjače, koja poradi velike sadržine masnoće nepogodno utiče na razvoj bakterija.
Veliki komadi mesa polagaju se u krajevima, gdje nema klaonica, direktno na naravni led, čime su kako je već poznato dani najpogodniji uslovi za razvoj bakterija, odnosno za njihov prelaz sa leda na meso. Po nekim, većinom malenim radnjama, gdje se tek svake nedjelje čine kobasice, meće se meso, koje je od-redjeno za kobasice i salame, u veoma sumnjiv rasol, gdje je ono izloženo velikoj opasnosti, da se u njemu nasele bakterije, koje se ne može da poništi.
Kod preradjivanja bezprijekornog mesa po nečistim radnjama mogu bakterije doći u meso na slijedeće načine: od prljavih ruku i odjela, od nedovoljno očišćenog alata, mašina, tezgi, od vode, koja sadrži klice i od loše očišćenih crijeva.
Bakterije, koje od prljavih ruku i odjela dodju u kobasice ili druge mesne proizvode, u najviše će slučajeva stvoriti gnijezda tek onda, ako su u velikim količinama došle u meso te ako su zato imale prilike kod sušenja ili ako je zbog stručnog neznanja roba duže vrijeme držana ne-J udjena. Bez tvorbe gnijezda te bakterije neće biti toliko gusto naselje-i ne. da bi moglo biti riječi o rastva-| ranju mesa usljed bakterija.
Od nedovoljno očišćenih sprava i i mašina dolaze često puta u kobasice stari već gotovo rastvoreni ko-I madići mesa, koji onda tvore polazne tačke bakterija, koje odmah počinju svojim radom — naravno ne na korist kobasičara i njegovog proizvoda.
Od vode, koja sadržaje bakterije, mogu one na razne načine doći u kobasice i to prema tome, dali je voda bila upotrebljena za čišćenje spra-| va ili mašina ili za prat. Kod nebriž-Ijivog očišćenja mašina i sprava može ovakva voda veoma pospješiti . razvitak bakterija kod onih komadića mesa, koji su ostali na njima, budući da vlaga već po sebi ubrzava razvoj bakterija, stvarajući im pogodno tlo, a k tome dodju i bakterije iz nečiste vode. Kod obarenja jetara,
; mesa itd. u vodi s velikim brojem 1 bakterija, često puta mnoge bakterije nisu ni poništene, budući da su neke medju njima veoma otporne protiv vrućine, pa onda mogu doći u kobasice, gdje one mogu nanijeti veliku štetu.
U nedovoljno očišćenim crijevima obično zadržavaju se mnoštva raznih bakterija medju njima i klice ra-stvaranja, koje će od svojih gnijezda na crii[evu brzo prodreti u sredinu kobasice, što nikako neće podići vrijednost kobasičarskog produkta.
Rentabilitet gaienia svinja
Neki listovi donose članke, u kojima se ističe, da se gajenje svinja više ne isplati poradi preniskih cijena, uz koje može uzgajao da proda svinje i poradi odviše velikih cijena svinjske hrane. A naročito se ta činjenica podudara za iduću godinu, u kojoj se prema vijestima ovih listova gojenje svinja uopće neće renti-rati. Jasno je da se pri torne radi o povišanju prodajnih cijena, što će u prvom redu osjećati mesari, a naročito jer im će hiti gotovo nemoguće srazmjerno sa povišicom cijena svinja povisiti cijenu mesa i mesnih proizvoda, koje su prema istim listovima već sada odviše velike.
U tom pogledu obratila se je uprava zagrebačkih Novosti za mišljenje poznatom uzgajaću i izvozniku svinja i stoke, veleposjedniku g. Pre-doviću, koji je upravi izjavio:
Ne može se reći, da je dosada vladala povoljna konjunktura za uzgoj svinja. Naprotiv, svi koji su u zadnje dvije godine hranili svinje, nadoplatili su. jer je kukuruz bio preskup. Lanjske godine cijena kukuruzu bila je oko 300 dinara, a još početkom ove godine, u veljači i ožujku kukuruz je stajao oko 285 dinara. Kod ovih cijena nema rentabiliteta, kako to pokazuje slijedeći račun:	Mršava
svinja teži oko 70 kilograma, cijena je lane bila oko 15 dinara, svinja dakle stoji 1050 dinara. Da se ishrani na 170 kilograma, treba oko 500 kilograma kukuruza, koji košta 1500 Din. (500 puta 3). Frama tomu stoji is-hranjena svinja 2550 dinara, a cijena joj je 170 puta 15, dakle opet 2550 dinara. Dobiti dakle nema nikakve, a uzmemo li u obzir i mogućnost pošasti, posao, kamate itd, to je rad svakako svršio gubitkom.
Medjutim sada stvari izgledaju mnogo povoljnije. Kukuruz stoji oko 110 dinara, a svinje oko 13 dinara. Mršava svinja od 70 kilograma stoji dakle oko 910 dinara, 500 kilograma kukuruza 550 dinara, dakle nas tovljena svinja od 170 kilograma stoji 1460 dinara. Tu svinju možemo prodati za 2210 dinara, dakle jc zarada 750 dinara po komadu. Uzmimo, da će cijene svinjama pasti na 10 dinara, to ćemo još uvijek dobiti za svinju 1700 dinara, a zarada će iznositi 240 dinara po komadu. Tek kad bi cijena padla ispod 9 dinara, onda bismo bili tamo, gdje smo bili lanjske godine. Prama tome izgledi za rentabilitet danas su znatno bolji nego lanjske godine, jer će cijena sigurno ostati bar 11 do 12 dinara.
Sada notiraju debele svinje u Bačkoj 12 do 13 dinara, mesnate u Križevcima 13 do 13.50 dinara, u Zagrebu 12 do 14 dinara. Iskorištenje iznosi kod zimske ishrane 18 do 22 odstotaka prirasta, dakle poprečno oko 20 odstotaka, dakle za 500 kg kukuruza 100 kilograma prirasta na težini.
Uzmemo li osim toga u obzir, da j se novac za svinju dobiva već za 5 do 7 mjeseci, dok na žito treba čekati godinu dana, to se odatle vidi, da svinja uz živad daje najbrži novac od svih poljoprivrednih investicija. Mi bismo dakle uz današnje prilike preporučili svakomu, bio on gospodar ili trgovac, da se što više posveti gaje- ; nju svinja.
Iz gornjeg bit će jasno, da je cilj pisanja nekih listova isključivo po-višak cijena svinjama ili da to pišu ljudi, koji svinje poznaju jedino iz prirodopisnih knjiga.
Od prilike isto kao g. Predović j ističe i jedan vojvodinski list, koji pi- i še: Svi strani stručnjaci i strana stručna državna nadleštva, koja to naročito izučavaju, slažu se u tome, da će se u drugoj polovini 1930. godine gajenje svinja slabije rentirati, pa biti gdjegdje i štetno. Ovo će, vele, biti naročito slučaj u jesen 1930. godine. Ovo dolazi otuda, što je ove godine bila vrlo povoljna kunjunktura za svinje, te su proizvadjači i tova-rači svinja imali lijepe zarade. Zato je nastala nadprodukcija svinja, koja će iduće godine dovesti do nepovolj-
1 ne kuujuukture za ove poslove i do pada cijena svinjama.
Mi bi sa svoje strane mogli da na-( šini proizvodjačima kažemo ovo: ! Neka svinje gaje u dovoljnoj mjeri i ko i dosad, pazeći, razumije se na ■ sve okolnosti, koji im rentabilnost I uslovijavaju (ishrana, staje, kvalitet, ; zdravlje itd.) Neka bez obzira na to da ii će rentabilnost biti veća ili ma-i nja, poljoprivrednik koji ima svoju i hranu, svoj obor, svoju radnu snagu, I proizvodi svinje. Kod njega je renta j u broju svinja, koji odgovara njego-j vem gazdinstvu, uvijek osigurana.
I On svoj kukuruz, svoj rad i rad svojih zadrugara preko svinjčeta svako-! jako bolje unovči, nego da je prodao I sam kukuruz i da je vrijeme utroše-| no oko njege svinja prodangubio. j Razumije se, da je drugo pitanje, ako i on gaji više svinja nego što upravo može. te mora da se upusti upravo u špekulaciju: da zajmi novac, da do-kupuje hranu itd.
Vidimo dakle, da nema ni govora o nerentiranju gajenja svinja, a ovaj smo članak priopćili u mnijenju, da će se naši čitaoci moći dobro služiti njime, ako bi netko slučajno tvrdio suprotno.
Interesantna nmfost u kobasičarskom obrtu *
Tvornica suhomesnate robe i mesnih konzerva Braća Nedela, Slavonska Požega, donijela je nedavno na tržište jednu vrst umjetnih crijeva. Iz cirkulara, koji nam je ova tvornica priposlala, ponatiskujemo:
Češka industrija suhomesnate robe i konzerva, Slavonska Požega, u svojem poduzeću ne upotrebljava više crijeva od životinja (goveda, konja, svinja, ovaca) koja u najviše slučajeva u higijenskom pogledu ni-jesu bila posve bezprijekorna, nego je uvela kod sviju vrsta salama jedino higijenska veštačka crijeva, koja su izradjena od jedne vrsti umjetne svile. Pošto se kod ovog artikla radi o stanovitoj vrsti tkanine, koja se izradjuje pod strogim liječničkim nadzorom, to je taj artikl sa zdravstvene strane upravo idealan.
Druga vrlo važna prednost ovih umjetnih crijeva je činjenica, da svaki naručioc u napred znade, koliko centimetara jc pojedina vrst salame debela i dugačka. Bez sumnje će biti mnogo lakše steći mušteriju, ako kupac u prodajnoj prostoriji vidi, gdje su svi komadi ravni i svi jednako dugački, ta slika jako utiče na dekoraciju lokala i diže visinu potrošnje.
Sve vrsti salame su jednako dugačke, dok je debljina pojedinih vrsti slijedeća: Lovačka salama 50 mm, ljetna salama 55 mrn, krakovska salama 60 mrn, turistovska i Veronesa-salarna 70 mm, šankova salama 80 milimetara.
Preporučujemo našim čitaocima, da obave jednu pokusnu naručbu kod ove iirme, da se uvjere o upotrebljivosti ovih crijeva. Ako će se ova novost pokazati kao praktična, ako će imati primjerenu cijenu i ako će biti upotrebljiva za sve vrsti salame, to se može ovoj češkoj industriji na ovom artiklu samo čestitati.
Ne bacaj odpadke!
Ako smjestiš rogove (govedje, ovčije i kozje), kosti i papke u kakav ugao šupe, neće ti to napraviti nika-kove smetnje, a osobito sada na zimskom vremenu ne treba da se bojiš trulenja ili zaudaranja. Ako bi bilo potrebno, posipaj sa slabo razredje-nim krečnim mlijekom.
U svakom većem mjestu postoji trgovac, koji kupuje sve vrste ođpa-daka. Javi mu, da želiš prodati svoje zalihe, bilo to 50 ili 500 kila, i on će ti platiti dobru cijenu. Za količine od preko 5000 kg obrati se direktno a. d. za kemijsku industriju. Ljubljana.
Širite „Mesarski list4*
i Mesar i kobasičar
(Dopis iz Ljubljane.)
Sve više se u naše doba ispoljava potreba, da svaki mesar bude ujedno : i kobasičar, ako hoće, da njegova j radnja prosperira. Medjutim do ne-! davna to nije bilo potrebno te su ta ; dva obrta bila svaki za sebe sarno-! stalan. Poradi velike srodnosti me-j sarskog i kobasičarskog obrta poma-i lo počeli su se mesari baviti sa koba-! sičarstvom. Najlijepše može taj pre-j laz da se vidi iz toga. da danas go-! tovo svaki bolji mesar već ima koba-! sičarske mašine i da u mesarskim iz-: lozima pored svježeg mesa vise i ra-
i.	zne salame i kobasice.
A pored ovih mesara, koji su znali poći u korak sa novodobnim potrebama, ima i takvih, koji u svojim zastarjelim nazorima tvrde, da mesar ne smije da bude ništa drugo nego mesar. Predstavimo si sada naučnika, koji kao pomoćnik izadje iz radnje ovakvog mesara. Siromak nema ni pojma o mesnim proizvodima i ako dodje u neku kuću, koja se specializira na te proizvode, nema šta da radi, a naravno če i primati platu prema svojim sposobnostima, ako će uopće moći ostati u ovakvoj radnji.
Potrebno je dakle svakako da bi svaki majstor, koji se bavi isključivo sa mesarstvom ili kobasičarstvom poslao svojeg naučnika recimo za 2 mjeseca ir radnju svojeg druga, koji se bavi s drugim obrtom nego on, kako bi naučnik znao barem najglav-! nije stvari srodnog obrta te da bi ta-; ko mogao kao pomoćnik stupiti u bilo j mesarsku bilo kobasičarsku radnju.
! A drug, koji bi tog naučnika primio i u svoju radnju, naravno isto bi mo-j rao da pošalje jednog svojeg naučnika u radnju prvog majstora, kako bi se i njegov naučnik upoznao sa srodnim obrtom. Tako bi svakom pomoćniku. koji bi želio da se osamosvoji, bila dana mogućnost, da se sa svakim od ovih obrta bavi u tolikoj mjeri, koliko bi to tražile prilike u kraju, gdje bi otvorio radnju. Isto onda ne bi imalo pomoćnika ili čak i majstora, koji nema pojma o mašinama, kakva je njihova upotreba i kakvoj svrsi služe, ili ne ume ni da zakolje svinju itd.
Mnjenja sam, da bi tu stvar najlakše forsirale mesarske udruge. Drugovi, promislite nekoliko ove moje riječi!
(Umoljavamo čitaoce, da nam jave svoje mišljenje u toj stvari, koje mišljenje ćemo rado priopćiti u našem listu. — Uredništvo.)
Potreba
organizacije
(Dopis iz Osijeka.)
Pogledamo li u neke susjedne dr-j žave kako naš mesarski i kobasičar-j ski obrt cvate i napreduje, dok kod ! nas dan za danom nazaduje, čudno nam je i pitamo se, kako je to moguće. Pogledamo li točno, to ćemo vidjeti. da so oni to postigli organizacijom, koja bi i kod nas bila veoma potrebna, a to naročito iz slijedećih razloga:
1.	Radi silnog broja amatera, ko-I jih iz dana u dan biva sve više i više:
2.	radi podjednake odmjere po-| reza;
3.	radi prevelikih gradskih daća i i klaoničkih pristojbi.
Što se tiče amatera, oni rade slobodno naš zanat bez obrtnice i ne plaćaju nikakva poreza. Hoteli, koji I danas po njihovoj potrebi kolju ne-deljno 2—3 teleta i 3—4 komada svinja pod izlikom »za vlastitu upotrebu« su medju prvima. Dali je to »vlastita upotreba«, ako se od toga prodaje 100—300 obroka za objed i za večeru, o tom je svaki razumni čovjek na čistu!
Da bi se takovim i sličnim pojavama stalo na put, potrebna je organizacija u tom smjeru, koja će ščititi Interese mesarskog obrta, a to naročito u Osijeku.
Recepti
Kranjska kobasica.
Jedan od najpoznatijih mesnih I proizvoda bez sumnje je kranjska j kobasica i to ne samo u našoj, nego : i u stranim državama. Podudariti tre-; ba, da ovaj proizvod nije čuven toli-; ko zbog načina izrade koliko zbog i mesa, koje daju svinje one pasmine, i koja se gaji na teritoriji bivše oblasti i slovenačke ili sada dravske banovi-: ne. Prethodni uvjet za dobru kranj-I sku kobasicu naime je pusto meso. j koje u našoj državi daju isključivo i pomenute svinje.
Dalje treba poudariti, da se meso I za ove kobasice po selima reže sa ručnim noževima na primjerene kocke, kako bi zapravo moralo svuda da se radi. Kolikogod ima kobasičarskih : mašina, najpodesniji su za proizvod-i nju ovih kobasica njihači noževi I (V/iegemesser). Medjutim u dravskoj I banovini proizvode se kobasice sada j ponajviše pomoću VVolfa. Skrećemo pažnju svima, koji će se služiti našim receptom, da meso za ove kobasice nikad ne smije da bude zgnječeno, nego treba da ostaje u komadićima, koji neka po mogućnosti imaju izgled, da su sare zari i sa ručnim nožem, istotakva treba da bude i slanina. Zbog toga kod mlevenja mesa za ove kobasice nikad ne smiju da budu u Wolfu 2 noža i 2 ploče, nego uvijek samo 1 nož i 1 ploča, i to po mogućnosti dvokrilni nož (Flachsenreisser) i ploča sa četvrtastim rupicama od 10 do 12 milimetara promjera.
Uvodno rekosmo, da je za kranj-| ske kobasice najbolje pusto meso. 1 I zbilja neće od mesa onih svinja, koje ; se gaje po Vojvodini, Srijemu itd. ni-I kad izaći proizvod, koji bi mogao da i se stavi u isti red s onim od kranjskih ! svinja. U pokrajinama, gdje se ove I svinje ne gaje, naravno bit će nemo-! guče -proizvoditi kobasice od drugih ' nego domaćih svinja, a svakako je I potrebno, da se od ovih svinja uzima j isključivo samo najpustije meso, iz I kojeg treba posvev*bđ:stran!tT masrt, a ! onda treba prema donjem receptu J pridodati na kocke sarezanu slaninu j i to tvrdu od vrata ili hrpta.
R@€@S3>f:
Za 20 kg ovih kobasica uzima se 17 kilograma pustog svinjskog mesa, koje se sareže na Wolfu kroz ploču sa četvrtastim rupicama od 10 do 12 i mm promjera i po mogućnosti sa : dvokrilnim nožem. Na ovu se količinu I rnesa uzima 3 kg tvrde, jedrovte sla-i nine, koja se sareže na Wolfu kroz i istu ploču.
Kada meso i slanina budu u kad'-j valjano smješeni, treba posuti smjesu i sa 700 grama morske soli i 50 grama crnog izmeljenog bibera: preporučuje se, da bude biber grubo mleven-Povrh soli izlije se oko Li litra vode, u kojoj so se kvasile 2 glavice ! sasma sitno sarezanog česna. Dru'
i	i.»
j ge mirodije se ne pridodavaju. Pof' j toga sva masa iznova se valjano I mjesi u kadi, a onda napuni se u tafl' , i ko svinjsko Crijevo. Kobasice način6 ! I se pretinjene i oko 100 grama teške-
Kobasice, koje su odredjene ^ i odmašnju potrošnju, ude se u brz* dim, a one koje se uživaju nekuhan6' u slabi dim i to 3—4 dana, dok ne dof bijaju lijepu žutu boju. Onda treba i" objesiti u zračnoj prostoriji, da se i osuše od zraka.
Ove imaju kobasice veoma dobf'j prodju a prodavaju se obično pore kiselog kupusa. Ovo treba kobasiČ^ da zna, kako bi mogao svojim potr0' šačima (naročito gostionama i resj0' ranima) reći i najbolji način prod® vanja.
Podudaramo, iznova, da će ieo1 no onda izaći valjan proizvod, ako so radi prema naputcima, koje uvodno naveli, a naročito važi to • one kobasičare, koji su prinudi6 upotrebljavati meso srijemskih i v vodinskih svinja.	^
Tržište kože
Na njemačkim i češkim aukcijama prodrlo je prijatnije raspoloženje. No ovo raspoloženje još nije moglo kod nas doći do izražaja, jer se tome protivi rezerviranost naših tvorničara, koji imaju običaj, da se na koncu godine suzdržavaju od većih dispozicija. Ustraje li ova prijatna značajka inozemskih aukcija, mi ćemo taj upliv na domaće tržište zapaziti tek nakon dve nedjelje.
Treba još naglasiti, da je klanje goveda jako skučeno i budući da jedan dio koža služi za izvoz, to nije moglo doći do nagomilavanja većih 'zaliha.
Na beogradskoj su klaonici go-vedje kože sa rogovima lake 11. a teže 13 dinara kilogram.
Teladi se malo kolje. Od toga treba jedan dio koža za domaće potrebe. a drugi dio ide u inozemstvo, uslijed čega nema za sada nikakovih zaliha. Bilježe se slijedeće cijene: sa glavom i drugih nogu dinara 33, bez glave i kratkih nogu dinara 39 bez 'soli. ..
Svinjske kože. Dok klanje goveda i teladi rapidno opada, to se klanje svinja od dana u dan povećava. Sada je vrijeme, da se u našem izvještaju malo opširnije taknemo ovog Područja tržišta sirovim kožama. Izvještaji iz inozemstva nesumnjivo javljaju o labavoj tendenci. Jedan dio inozemnih tvorničara ima još velike zalihe robe od prošlogodišnje sezone i postupa vrlo oprezno pri preradbi »ovih partija. Drži se, da će se ove godine tvorničari tako dugo susteg-nuti od kupovanja, doklegod ih neće na to prinuditi znatnije redukcije ci-' lena, Premda su ovogodišnje cijene ■sabirača niže nego lanjske, to se ipak smatra, da su još uvijek odviše vi-soke. Inozemni interesenti izjavljuju, da se o rašim ponudama ne može razgovarati, jer su odviše skupe i ne davaju osnovice za protuponude. Pod ovim okolnostima bit će valjda Potrebno, da se cijene za kupovanje j°š i više snize i bit će primjerene Ujene od dinara 13—14 za štajerske i kranjske svinjske kože, a za banatsku pasminu dinara 4—5, obe vrste bez prasadi i veprova prigodom ku-bnvanja.
Sitne kože:
d a g n j e ć e kože:	Sadanja
foba je lošeg kvaliteta, što je najzad J Prirodna pojava. Zbog ovakve situ-jteije cijena im je nešto labavija. Ro-‘j3 od sadanjeg klanja u težini od 110 do 130 kilograma 100 komada varira 0d 30 do 32 dinara po komadu za ilređno sortiranu robu.
O v č i j e kože. U posljednje ' rijeme zapaža se. da je klanje ovaca dosta živo, a sljedstveno tome pojavljuju se i veće ponude u kožama od ovaca. Interesovanje inostranstva ^ slabo, a takodjer i od domaćih fa-Pkanata. Cijena je robi malo popu-0,3 i vunate kože ne vrijede više nv ^ do 32 dinara po kilogramu pre-
težini i kvalitetu za dobru suhu
2 ' a r e ć e kože: Za jareće ko-[T/ema nikakvih važnih promjena. nUv se kupuje na bazi od 40—42 di-li‘,^4 Po komadu za robu dobrog kva-
Ifv-T 0 z i j e kože: Roba dobrog ko, ‘teta od 130—135 kilograma 100 n <lda plaća se od 30—32 dinara. fPu ar^ 0(* “5—-6 dinara po kilogra-brenia kvalitetu i kvantitetu.
Strana tržišta:
Njemačka.
ha.st, Pa/'a sc’ ie na tržištu kožom Uje	znatno prijatnije raspolože-
'fnal-i °Za oc* vehke stoke još nije tiv T,nar°čitu prodju, dok su napro-res . eca kože uživale znatan inte-'<a Tonudjene količine bez daljnje-
1 n?riaprodane- Konjske su kože ioš .naije zanemarene.
^ože	u KM po funti, govedje
Kravi,', 0, teniga izuzev krave. Vc)lovti k?že sv'iu težina do 0.43. bikovu , kože sv'iu težina do 0.48, ko?e k°Že od °-40 do 0-49- Teleće kože c,,V me,sara la do 0.82. Teleće nad e do 1.70, konjske kože iz-em 17—lp	komad.
-....... A u s t-r iia, -. š; ..
Na svaki , način može se ustanoviti, da je na tržištu sirovom kožom nastupilo poboljšanje, poglavito što se tiče raspoloženja, dok se naprotiv što se efektivnih zaključaka tiče, još uvijek opaža prilična rezerviranost.
, Svakako se prosudjuje situacija sa i nešto više nade.
Cijene se još nijesu osobito pro-: mjenile. Bilježi se u šilingima za do-I bro sortirahu robu pri kupovanju bez ; solarine, bez troškova za manpulaci-| ju i bez zarade preprodavalaca: la I bečka zadružna roba, govedje kože do 49 i pol kilograma 1.50 do 1.65; od 50 kilograma na više 1.25 do 1.35; bikovi do 49 i pol kilograma 1.15 do 1.25, 50 do 59 i pol kilograma 0:95 do 1, od 60 kilograma na više 0.85 do 0.95; konjske kože od 220 crn na više 20 do 22: releće kože bez glave 3.25 do .3.45, a s glavom 2.70 do 2.80.
Č e h o s l o v a č k a.
Cijene na slovačkom tržištu sirovih koža idu uporedo sa cijenama postignutim na aukcijama češkomo-ravskih zadruga. Ma da se raspoloženje u inostranstvu posljednjih dana nešto popravilo, domaće se cijene nisu promijenile, pa se zapaža stanovita ustaljenost, koja će vjerovatno poUajati još nekoliko vrijemena. budući da cijene sirovim kožama u Slovačkoj stoje ispod svjetskog pariteta, ne možemo nikako računati s time, da bi sirove kože pojeftinile.
Kupovne je volje bilo izvanredno malo, jer oprezni tvorničari koža preradjuju sirovine još uvijek u ograničenom opsegu.
Tendencija za ovčije kože s finom vunom jest labava, dok su lake kože s grubom vunom imale priličnu prodju. Poslovanje sa svim ostalim vrstama sitnih koža veoma je mirno.
Notiraju se slijedeće cijene u krunama : Kože od junica do 24 i pol kilograma 10.65 do 10.75. do 29 i pol kg 10.60, do 39 i pol kg 10.20 do 10.25, do 49 i pol 9.40 do 9.50. Volovi: do 29 i pol 9.20, do 39 i pol kilograma 9.30, do 49 i pol kg 9.35 do 9.45, do 59 i pol kg 9.15, preko 60 kg 8.70 do 9.10. Krave: do 29.50 kg 9.60 do 10, do 39.50 kg 9.40 do 9.60, do 49.50 kg 9.20. Bikovi: Do 29.50 kg 8.15, do
39.50	kg 7.90 do 7.95. do 49.50 kg 7 i do 7.10, do 59.50 kg 6.40, više od 60 ; kg 5.60. Teleće kože: bez glave do j ?.50 kg 25.10. do 3.50 kg 24.—. do ; 4.50 kg 25.20 do 25.55. do 5.50 kg
I	23.80 do 24.
Madžarska.
Po mišljenju stručnjaka trgovi-■ na je sirovom kožama prekoračila svoje najniže stanje cijena i čini se, da dobiva opet neki stabilitet. Unatoč ove prognoze kupuje se tek ne- ! znatne količine, a budući da kupac ! snizuje cijenu, a trgovac kožom pre- ! ma tendenci pokazuje malo volje za ■ popuštanje, to se poslovi obavljaju ' tek u veoma skromnoj mjeri. Bilježi | se: Šarene govedje kože, soljene 1.65 | do 1.70 pengo, roba iz pokrajine zna- ! tno jeftinija. Teleće kože na klaonici ; sa glavom, dugih nogu 2.25 do 2.70 ! pengo, svježe vage; konjske kože preko 220 cm pengo 17.
Italija.
Teleće kože.
Unatoč slaboj situaciji cijene su samo neznatno nazadovale. Velike vodeće njemačke tvornice interesiraju se živahno za sve teleće kože. kolikogod ih ima na skladištu, pa je stoga uspjelo prodati gotovo svu količinu telećih koža, koje su bile na prodaju a cijene su im bile prihvatljive. Na taj način bio je promet prilično živahan, ma da je tržišno stanje inače bilo slabo. Za zadrugarsku robu iz gornje Italije polučene su slijedeće cijene:
Kože bez glave, kratkih nogu od 3 do 7 kg, prosjekom 4 i pol kg težine u svježem stanju 10.75 do 11 lira, bez glave i kratkih nogu prosječne težine od 5.50 kg u svježem stanju 9.50 do 9.75 lira. Merkantilna roba iz gornje Italije notira: bez glave i kratkih nogu od 3 do 7 kg, mjereno bez soli
II	do 11.20 lira, bez glave i kratkih nogu od 3 do 8 kg, bez soli, 10.25 do
10.50	lira; bez glave i dugih nogu od 3 do 8 kg, mjereno bez soli 9.75 do
Budućnost našeg izvoza mesa
v;'-. ‘ U.
i 10 ličar-s glavom i dugih nogu od 33 do 8 kg, bez soli 8.60 do 8.70.
Govedje kože:	________
Raspoloženje za govedje je izra- Medju našom izvoznom robom žito labavo, ali uza sve to bio je pro- 1 zauzima gotovo najvažnije mjesto niet u ovom mjesecu u čitavoj državi meso. Naš izvoz usmjeren je u giav-
| vrlo znatan. Medju drugim i domaća se industrija snabdjela s momentano vrlo jeftinim domaćim kožama, po-1 imence s lakim i osrednje teškim ko-; žarna do 40 kg, dok je teža roba imala živahnu prodju u inostranstvo. Od lakih koža do 30 kg naročito iz naših krajeva ima još nekoliko partija, koje za sada nisu još prodane.
Volujske kože od 30 do 40 kilo-| grama u svježem stanju notiraju 5 do 5.10 lira, volujske kože preko 40 kg u svježem stanju 4.75 do 4.90, kravlje kože do 30 kg u svježem stanju 5.20 do 5.30, kravlje kože od 30 do 40 kg ! u svježem stanju 4.90 do 5. Junice do ! 25 kg u svježem stanju 5.75 do 6 lira.
! Junice od 25 do 40 kg u svježem sta-! nju 5.30 do 5.50 po kilogramu.
Merkantilna je roba iz gornje Italije 5 do 10 posto jeftinija.
Sitne kože.
Austrija.
Tržišno je stanje tmurno i bez raspoloženja. Bilježe se slijedeće cijene u šilingima:
Ovčije kože, vunate 6 do 6.20, bez vune 5 do 5.20.
Kozje kože i heberlingi, zimska roba 6 do 7, ljetne kože la 4.50 do 5, sekunda 3.50 do 4, škart 2.50.
Jareće kožice, lake 2.60 do 2.70. teže od 3.50 do 3.60.
Janjeće kože bijele, glatke 3, crne 3 do 3.20, šarene s grubom vunom 2.50 do 2.60, bijele kovrčaste trguju se kao šarene janjeće kože.
Italija.
Ovčije kože:	Raspoloženje je
veoma slabo i jedino uz veoma jeftine cijene može se naći kupce. Naročito teško se prodaju sada grčki i macedonski kavlaci.
Notiraju se slijedeće cijene: Grčke kože, prošlogodišnji kavlaci, 98 do 106 lira po tucetu. Domaći kavlaci i poluvunaste ovčije kože 150 do 180 kg 11 do 11.25 lira, domaće ru-naste ovčije kože 180 do 200 kg 10.50 do 11, jugoslavenske polurunaste i runaste ovčije kože 200 do 220 dolarskih centi 50 do 55 po kilogramu.
Janjeće kože: Mjesec studeni prošao je veoma mirno za trgovinu janjećom kožom. Bilo je malo potražnje, uslijed čega je promet bio neznatan. Dok su još do prošlog mjeseca bile lake i srednje teške kože vrlo tražene, postoji sad i za ove vrste sa strane kupaca slabi -interes.
Tržišni je položaj stoga za sada prilično nepregledan i budući da se nalazimo u početku nove godine, možemo očekivati razbistrenje situacije tek za drugu polovicu siječnja. Sa strane stručnih krugova čuje se, da će se moći nekako smjestiti teške janjeće kože. ako će nastupiti oštra zima, a u protivnom slučaju treba računati na to, da će ovaj artikl puno gubiti na cijeni.
S druge strane opet treba konsti-rati, da neki vlasnici sirove kože po-čimaju polako uvidjati, da se dosa- | Govedjina: U mesarnicama meso dašnje kotacije ne mogu provesti 1 | ia 22, 11a 20 dinara. Na stojnicama da je odvijanje poslova moguće je- j ]a 1^20, Ila 16—18, trećevrsno 12 dino uz sniženje cijena. Dakako da j do 16, jezik 17—20, pluća 6—8, bub-opca svjetska gospodarska kriza koči | rezi i8—24, moždjani 20—25, loj 5 do poslovanje i jedva da se može raču- | i0 dinara po kilogramu, nad na živahni, tok poslova prije | Teletina: 1 kg telećeg mesa prvo-ublaženja sadašnje konzumne krize, j vrsnog 24____25 drugovrsnog 20—22,
I nom u kaliju, Njemačku, Traričiju i i Englesku. Posljednja dolazila je do sada u račun jedino indirektno, budu-! ći da naša mornarica ne posedjuje ! dovoljnji broj parobroda sa hladionim napravama.
Engleska treba svake nedjelje oko : 700.000 komada zaklanih svinja, jer ■ je u toj zemlji potrošnja svinjskog ; mesa neobično velika. Poznato bit će,
I da Englez bez slanine ni ne doruč-| kuje.
Prema najnovijim razgovorima s engleskim tvrtkama ustanovilo se je, da bi naša država mogla da uvozi redovito nedjelno do 10.000 komada zaklanih svinja u Englesku uz veoma pogodne cijene.
Kao stalni potrošači dolaze u obzir i Aleksandrija i Kairo u Egiptu:
U tu svrhu već su otpočeti pregovori sa njemačkim parobrodnim društvima, koja raspolažu sa dovoljno parobroda , snabdevenim sa hla-dionicama. Koliko se to danas može predvidjati, to možemo reći, da ee ovi pregovori zaključiti s uspjehom, budući da je to i želja njemačkih pa-robrodnih društava, koja nisu dovoljno uposlena. Nadamo se, da će se i naše parobrodarstvo naskoro toliko usavršiti u tom pogledu, da će moći udovoljiti svim potrebama naših eksportera.
Uveličani redoviti izvoz svinja naročitome potreban za Srijem i Vojvodinu, jer je svinjegojstvo tamo najviše razvijeno. Nema sumnje, da će uveličanje izvoza naših svinja i svih mesnih proizvoda uopće pogodno utjicati po našu privredu.
Sredstvo protiv zamrsavania izloga
Dolazi vrijeme kad se dućanski izlozi opet prekriju sa slojem leda, tako da se izloženi predmeti ne mogu vidjeti. Sredstva, koje bi sasma sprečilo zamrzavanje stakla kod raznih temperatura na unutarnjoj i vanjskoj strani prozora, nema. Preporučuju pak se osim električnih peći za izloge i obični električni ventilatori za stolove, koji se mogu upo-trebiti kao vrlo dobro sredstvo za odstranjenje leda sa stekla na izlozima. Ventilator proizvodi naime stalnu zračnu struju, koja za kratko vrijeme odstrani sloj leda sa stakla, jer je zrak na površini stakla u neprestanom gibanju. Najbolji su oni ventilatori, koji se kreću lijevo i desno, jer samo ona struja dopira na svako mjesto stakla. Upotrebiti mogu se i ventilatori za strop, čija se krila moraju tako postaviti, da tjeraju zrak prama dolje. Ovi se ventilatori laganije kreću, pa su zato i dobar objekt za reklamu, jer privlače pažnju gledalaca.
Cijene mesa i mesnih proizvoda u Ljubljani
Približuje su kotacije: Za domače bijele runaste janjeće kože traži se: Glatke toskanske kože 47 do 48 kg, ca 20 lira po komadu, Merinos sviju težina od 40 do 100 kg lira 40 po kilogramu. Za orijentalne bijele, glatke janjeće kože traži se: Macedonske 56 do 60 kg 7.50 dolara do 9 dolara po tucetu. Teške crne orijentalne runaste kože može se prodati samo na bazi dolarcenti 80 do 82 po kg u dobrim sortimanima.
Kozie kože: Ovaj je artikl u zad-nje vrijeme zanemaren i pošto se vlasnici i kupei odviše razilaze, što se pitanja cijena tiče, to nije bilo većih transakcija o kojima bi bilo vrijedno izvijestiti.
jetara 25—30, pluća 20—22 dinara. Svinjetina: 1 kg prvovrsnog svinjskog mesa 25. drugovrsnog 22—24, pluća 10, jetara 15—-20, bubreza 25— 30, glave 8—10. nožica 6, trbušne slanine 22, sala 24—26, slanine domaćih svinja 22—24, slanine mješovite 23—24, slanine na veliko 24, masti 28, šunke 30—35, sušenog mesa prvovrsnog 30—32.50, drugovrsnog 25 do 27.50, sušenih nožica 8—10, sušene glave 10—12, sušenog jezika 35.
Drobnjad: Ovčetina 18—20, jare-tina 23 dinara po kg.
Kobasice:	1 kg krakovskih 40,
debrecinskih 40, kobasičica 30—32, safalada 28 do 32, posebnih 32, svježih kranjskih 35, polusuhih 50, sušene slanine 25—30.
5»*etna }(wu godina
želi svima mesarima i kobasičarima I. jugoslavenska tvornica
mesarskih potrebština
l^Cldolf C|rudnil(, Ljabljono - Oroulj«
Prodam
njihače noževe sa 5 noža i sa panjem.
Ručni pogon.
Upitati: Osijek Ili. Vrazova 9.
Prodajem
elektromotor
22 HP, 150 Volt.
Upitati: Dosip Nebi, Sombor
Pozor, kobasičari i
Prodajem u dobrom stanju „Fettruhrmaschine* za ručni pogon. Sadržaj 300 kg.
Johan Kohr, Vajska (Bačka)
Prodam kompletnu kobasičarsku radnju
(dućan) sa modernim inventarom, na prometnom mestu, kao i kuću sa kompletnom radionicom. Upitati: St. Valek, mesar i kobasičar, Skoplje.
Prodajem moju
kobasičarsku radnju
sa laboratoriumom (dućan napose).
Dobro mesto bez konkurencije.
Upustva u upravi ovog lista.
<3. Rudolf krnlć, agent, Osijek, ovlašten je primati pretplatu za naš list, i to iltavi Iznos od Din 30'—
Sretnu Novu godinu
želimo svima našim mušterijama te ujedno javljamo,
da smo otvorili reprezentanca za Jugoslaviju u Ljubljani, Dunajska cesta 31.
Svi interesenti izvolite se punim povjerenjem obratiti istoj. Tvornica hladionih naprava
Ignatz Gellert, Wien
II Hl
II
Nedostižno jednostavni! Ne treba nikakve posluge! Nema nadopunjavanja!
II
IGNAZ GELLERT & Ce.
gradnja hladiona i ledana,
Wien Hl, Kegelgasse 27
Reprezentanca za Jugoslaviju u Ljubljani, Dunajska ce:ta 31.

Nr 330
Nr. 334
■ i—ii irni—ii—
Eiberfeid, (Njemačka)
(J najnovije dobo uspjelo je nekim izumjevcima sastaviti nekoliko kovina, koje nikada ne zahrdjaju. Pošto su tvornice za izradu mesarskih potrebovina več dugo tražile kovine s ovakvim osobinama, naravno su odmah počele s izradjivanjem rema I nekih inih predmeta od ovih novih kovina. Tako je sada moguće dobiti reme u slijedećim dobrim izradbama:
m%	Od gvoždia, prevučenog sa porculanom;
BUtf* SS S	^ im ođ nehrdlavnog čelika;
3 šMk Vbi# t£& U? Era K icCj od gvoždia, prevučenog s aluminlumom;
od gvoždia, prevučenog sa novim srebrom (Neusilber)
Sve ove reme su zaštitene protiv rdje, najbolje ali su reme od najnovije kovine, koju su njezini izumjevci nazvali „stalno svijetlo'' (Immerblank). Ta nova kovina danas se preporučuje od zdravstvenih ureda, a u nekim gradovima uredi već i propisuju reme od te nove kovine. Očekuje se, da će naskoro po svima gradovima biti ovakve reme propisane, zbog toga neka svaki mesar, koji gradi novu mesarnicu ili renovira staru, istu opremi sa higijenski besprikornim remama, dakle od: nehrdjavnog čelika, od gvoždja, prevučenog sa porculanom, od aluminiuma, od novog srebra, a najsolje i najlepše od „stalno svijetlog". Ovakve reme izradjuje tvrdka 3AC. SaOCičSa, člBERFELD, koje ju goslavenski zastupnik je Rudolf Grudnik. Dravlje. — Tražite ponude i cjenovnik ili posjet agenta !	- Bacite stare rdjave gvoždjene reme.
, V	;
laMIsijeisi© se
da su mesorezni strofe vi (woif)
HEIKE Esajbolfi:
JBudući da Kutter ,»Cas®r<a
radi bez donjeg kaiša, imade najnovija patentovana valjčna iežišta zbog čega je veoma iaki za pogon te troši vrio malo snage; povrh toga se i meso u istini racionalno obradi;
Budući da Wolf „SllUSOU**
nema zubčastih točkova, radi potpuno mirno i troši vanredno malo snage;
Hiatliiei da stroj za pilil|0ll|@ kaliaslea
nikada ne propušta ni kod bata ni kod poklopca, nema dakle nikakvog gubitka mesa. Poklopac dalje nikada ne može da se polupa, jer imade automatsku kočnicu.
Ovi su strojevi proizvod svemu svijetu poznate firme:
Richard H©licej išerii^-Iž*3>ii«tascliOžihauseim
Zastupnik za Jugoslaviju;
Hudolf Gs’iidnfk, Dravlje.
Tražite cjenovnih I ponude!	Tražite ejeuovnik i ponude !
Specijalno poduzeće za projektovanje i izvedenje većih i manjih hladionih naprava, naprava za proizvodnju leda, kiaonica, mesarskih mašinskih radionica, mesarnica, delikatesnih radnja i t d.
lug. R@yherg@ry i€ o s s z ay wila TohnieSf Llulilla^a

DIĆI
Streicfeer, Messer, Eilgeji, Spaitei*
©sss©vaito godine 177®.
Nr. 144
Nr. 230
Nr. 45
U vašem je interesu da i Vaše osoblje čita naš list, zbog toga s j izvolite odmah pretplatiti za godinu 1930.
Akcijska družba za kemičnu industriju kupuje sve vrsts
životinjskih ©dpadaka
o O o
Masat br. 1359 c. dobiješ kod Uprave „Mesarskog lista" za 66'— Din. Omot i poštarina 14-— Din-
Ma sati Noževi Sjekire Pile za kosti
Po cijelom svijetu poznata tvornička marka:
B > F.DICK
flllein echt mit der welt-bekannten Fabrikmarke.
Sve mesarske potrepštine najbolje pOfliklja
MIO IlllEiiSEiC Karlovška c. 2, Ljubljana
Paul F. Dick, Esslingen a. N., (Deutschland)
Erzeugnisse in allen Fachgeschaften erhaltlich.
Gegrundet vor 150 Jahren im Jahre 1778.
Mesarske i kobasičarske mašine
najbolje, najjeftinije i najbrže opravlja ili renovira
I. lugasBoveaska tvornica mesarskih potrebščina R. Grudnik, Llubljana-dravije
(željeznička stanica: Št. Vid-Vižmarje)
Izdaja: Konzorcij Mesarski List, Št. Vid nad Ljubljano. — Tiskarna „Slovenija v Ljubljani. Odgovorni urednik i predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, Celovška c. 61.