KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 4G (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1924 PATENTNI SPIS BR. 2018, Societe du Carburafeur „Zenith", Lyon, Usavršavanje karburatora za eksplozione motore. Prijava od 27. marta 1921. Važi od 1. maja 1923 Pravo prvenstva od 21 marta 1916. (Francuska). U jednom štrcajućem karboratoru cijev dovodjenja zraka ima obično oblik bi-ko-nički jedne cijevi ,,Venturi“, štrcaljka je stavljena u tu cijev, da ima svoj kraj malo više od najuže partije cevi „Venturi , točka gdje vlada maksimalna depresija. Sa jednom cijevi ,,Venturi“, dobro proučenog oblika, može se imati u uštrcaljki mnogo veću depresiju, nego što bi dobila sa cijevi ulaženja zraka kakovog god oblika, držeći u cijevi istu depresiju u oba slučaja i imajući istu usrkanu sadržinu cilindra. Predmet predležećeg izuma je, da poveća još depresiju u uštrcaljkama, a da zona suzivanja za plin ne bude sužena i držeči istu depresiju, ili još umanjiti depre siju u cijevima i povećati uslijed toga količinu usrkanog zraka, očuvajući sasvim dovoljnu depresiju u uštrcaljkama, da se osigura izštucavanje i isprašivanje esence. Ovi rezultati su dobiveni spravom, koja je prikazana šematički u fig 1 priležeće slike, sprava imajući u principu to, da stavi u osi cijevi „Venturi* V, koja sačinjava prolaz gasa, jednu drugu cijev Venturi V, od mnogo manje dimenzije; konički kraj B od ulaženja na vanjštini prve cijevi Venturi je postavljen na mjestu gdje osjetljivo deluje atmosferni pritisak, a konički kraj izlaženja je postavljen prema suzivanju velike cijevi Venturi u tačci A, gdje je maksimalna depresija. Kraj uštrcaljke je u maloj Venturi kod suzivanja, u točci, gdje je maksimalna depresija Teorija i iskustvo su pokazali, da se sa ovim uredjenjem može u velikim proporcijama povećati de resiju na uštrcaljku. Druga osobina ovog uredjenja je vrlo dobro pretvaranje u prah esence Esenca uštrcaljke slijedi nutarnji zid male Venturi i izlazi u obliku koničke vrlo male ča.ške, koja je izvana i iznutra ovijena zrakom, pri čem linije strujanja plina i esence imaju isti smjpr, tako da nema ni natrag stru jenja ni vrtlpga, uslijed čega bi mogao na stupiti gubitak mase S druge strane, izlazeći konus od Venturi je previše slab, a čaška esence vrlo malo divergira, te esence ostaju po mogućnosti dugo u strujanju plina, a da se ne taloži na zidove. Nije potrebno postaviti uštrcaljku u osi cijevi Venturi. Ona može dopirali do točke maksimalne depresije, pod kojim god kutom. Može se ujedno, kao u varianti prikazanoj u fig 2 ureditt, da utjiče uštrcaljka u kanal E, koji komunicira s jedne strane s atmosferom pomoću otvorom Gas dru ge strane dopire do točke maksimalne depresije D male venturi. Pipac R dozvoljava smanjiti po volji povratak zraka otvo rom G i tim smanjiti depresiju na uštrcalj ku, dozvoljavajući isto ravnanje svoje iz dane esence. Ovo uredjenje, fig. 2 može se upotrebiti povoljno za automatke karburatore svih vrsta posebice za one s konstantnim zrakom. Din. 10 Fig 3 prikazu je orimjenu ove vrste. Automatski određjenja emulzija i producirana spuštenom uštrcaljkom i koja je s'avljena na dnu jedne rupe H, dok zrak ulazi u gornju partiju ove rupe ili udubljenja ka-labriranim otvorom 1. Cijev J vodi emulziju u kanal E ovaj kanal može ili ne može komunicirati s atmosferom pomoću otvorom G. Kako je to razjašnjeno u francuskom patentu od 19 jula 1913, br 471824, cijev J, koja vodi emulziju može biti koje god dužine, konstantni nivo i uredjenje rupe i uštrcaljke je stavljeno u distanci prolaza zraka i mjesta suzivanja plina. Uredjenje sa dvostrukim cijevima Venturi olakšava upotrebu duge cijevi J za prelaženje emul zije, jer se stavlja na kraj (D) ove cijevi sa jakom depresijom, koja dozvoljava suzbiti gubitke tereta (ispunjavajuće materije) prouzročene svojom velikom dužinom. Fig 4 prikazuje drugu primjenu za dvostruke cjevi Venturi za automatske karburatore s konstantnim zrakom. Aparat pro dociranja automatično odredjene emulzije nije obična spuštena uštrcaljka, kao u slu čaju fig 3, nego obična uštrcaljka kombi nirana s spuštenom uštrcaljkom s konstant nom izbačenom količinom materije ovog sistema, koji je opisan u francuskom pa tentu br 377.108 od 30 juna 1903. Fig 5 i 6 pokazuje kao primjer uredje nje izradbe jednog karboratora, konstuira nog na principu opisane kombinacije dvaju cijevi Venturi, s upotrebom dviju kombiniranih uštrcaljki, kako je pokazano sa va riantom fig. 4. Ulazak karborat >ra u formi cijevi Venturi je stavljen horizontalno U osi velike cijevi Venturi V je stavljen jedan mali Venturi v. koji je uzdržan svojom ci jevi dolaženja emulzij E, koja čini jedan sklop s njom, i s jednim vijkom pritiska l>. U djelu, gdje vlada maksimalna depre sija stavljena je jedna prstenasta šupljina aa koja dooušta, da se dolazeća emulzija iz cijevi E razdjeli jednolično oko cijevi male \ enturi v. Obična uštrcaljka K (koja je prikazana kalibrirana na svojoj donjoj partiji) razda-je esencu u cijev E, koja komunicira s dru ge strane s atmosferom s otvorom G, uprav-Ijivim po volji pomoću šarafa R. Spuštena uštrcaljka s konstantnim trošenjem ili kom penzator L je stavljen na dnu cijevi H. Zrak ulazi otvorom 0, odvuče esencu iz- medju cijevi T i zida rupe ili izbe H do cijevi E. Male rupe r postavljene na donjem djelu cijevi T, služe da olakšaju od laženje esence sadržane u rupi H u momentu reprize slijedeće, iza sporog toka motora. Uredjenje usporavanja je stavljeno u sredini rupe H, uredjenje analogno onom opisanom u francuskom patentu br 437 653 od 23 februara 1911. Izum se dakle tiče usavršenja pridono-šenih karburatorima motora s eksplozijom, koja se sastoji u principu u postavljanju u ovi cijevi enturi. koja sačirjava (kod kar buratora) prolaz zraka, jedna druga cijev Venturi, od dimenzija mnogo manj h od prve; otvor ulaza male cijevi je na spo-Ijašnosti debele cijevi Venturi i njegov otvor izlaženja se nalazi u točci, gdje vlada maksimalna depresija u vt likoj \ enturi. Uredjenje dvostruke cijevi \ enturi, kako je sada stvoreno, kombinirano je s jedni m ii dvije uštrcaljke PATENTNI ZAHTEVI: 1) Uštrcaljka podržavana konstantnim nivoom naznačena time što ima svoj kraj na točki, gdje vlada maksimalna depresija u maloj cijevi \ enturi. 2) Uštrcaljka uzdržavana konstantnim ni voom naznačena time što dopire do cijevi, čiji jedan kraj utječe u malu ciji.v Venturi u točki maksumalne depresij;*, a drugi kraj kominicira s atmosferom pomoću jednog upravljivog otvora. 3) Spuštena uštrcaljka naznačena time što je stavljena na dnu jedne rupe s do njim dijelom, kojim izlazi zrak sa kalibri-ranim otvorom, ova uštrcaljka producira emulzio esence i zraka, koji je automatski odredjen i trošen u jednu cijev, koja vodi rečenu emulziju u cijev dopiruću s jedne strane do tačke maksimalne depresije male venturi i komunicirajući s druge strane s atmosferom pomoću upravljivog otvora. 4) Jedna obična uštrcaljka i jedna spuštena s konstantnim trošenjem, naznačena time što produkuje emulziju zraka i esen ce, bo.ate s esencom i odredjene automat ski, trošene u cijev, koja vodi spomenutu emulziju u cijev, koja dopire s j-dne strane do točke maksimalne depresije male Venturi i komunicira s druge strane s at-moferom pomoću ravnajućeg otvora. / 7C.J \ Ad patent broj 20/8 1 - • • • V 'V ■ Acf patent bro/ 20J8. FM. 5 W7Ž77//J # .. ' . ■ - ■ . .