Am nördlichen O bjekt sind zwei A rten von U m bauten zu erkennen. Die einen sin d m it der E rrich tu n g des späteren B aukom plexes verknüpft, w ährend die an d eren m it den V eränderungen Zusam m enhängen, die im T aufritual entstanden sind. Die südliche K irche en tsta n d später, wobei ihre östliche und w estliche peri­ m e trale M auer an die südliche Fassade des bestehenden, d. h. nördlichen O bjekts anschliesst. Die Räume, die dadurch zwischen den beiden O bjekten en tstan d en sind, w u rd en zu gem einsam en Zwecken verw endet, indem ein D urchbruch in der süd­ lichen M auer des Pastoforium s (H ) eine V erbindung herstellte. Der N aos (J und K) w u rd e auf dieselbe Weise gelöst wie beim nördlichen Objekt. Von d er w estlichen S eite ist der N artex (I) angebaut, w ährend sich an seiner S üdm auer zwei Räum e befinden, von denen d er eine w ahrscheinlich als Pasoforium (N) diente, wogegen die B estim m ung des anderen (M) nicht festgestellt w erden konnte, weil seine West- u n d S üdm auer bis auf den G rund zerstö rt ist. Das gleiche ist den A psiden beider O bjekte w iderfahren, w eil alle diese Teile ausserhalb des S chutthaufens lagen und von den L andarbeitern so gut wie völlig abgetragen w orden sind. Im Raum zw ischen den Apsiden beider K irchen w urde eine gew ölbte G ruft ausgegraben, w ährend im N artex der Südkirche d rei G räber freigelegt u n d erforscht w o rd en sind, w oraus zu schliessen ist, dass diese K irche den C harakter eines B estattungsortes hatte. E s ist völlig klar, d ass es sich bei der A rchitektur von der S rim a um eine D oppelkirche, eine basilica g em in a handelt. Dieses Phänom en der altchristlichen A rch itek tu r ist noch im m er nicht endgültig erk lä rt w orden. W ir hoffen jedoch, dass die E rforschung des K om plexes auf der S rim a beitragen w ird zu den B em ühungen, m e h r Licht in diese verw ickelte Problem atik zu bringen. W ährend der A usgrabungen w u rd e eine beachtliche Anzahl von B ruchstücken und auch ganzen Stücken des o rn am en tierten kirchlichen Steinw erks gefunden (Kapitele, Im poste, Plutes, Pila­ ster, Ambonen, M ensen). D urch Zusam m enfügung einzelner Stücke w ird m a n m ehr vollständige E inheiten gew innen können, ausserdem w ird es m öglich sein, auch ih re Lage im R aum genau zu bestim m en. D er Kom plex d er altchristlichen A rchitektur auf der S rim a stam m t ungefähr aus dem 5.—6. Jah rh u n d ert. KASNOANTIČKE BAZILIKE U CIMU I ŽITOMISLIĆIMA KOD MOSTARA TOMO ANDJELIĆ M u zej H ercegovine, M o sta r B azilika u Cim u N a lo k a lite tu »Crkvine« u C im u1 k o d M o sta ra M uzej H erceg o v in e je u v re­ m e n u o d 1966— 1968. g o d in e izveo s is te m a tsk o a rh e o lo šk o isk o p a v a n je k asn o ­ a n tič k e je d n o b ro d n e b az ilik e. R azlog d a se o v d je p o čn e sa isk o p a v a n je m su s lu č a jn i n alazi d eb elo g č e tv rta s to g k a m e n a m u ljik e sa p re d sta v o m p e t rib a (d e lfin a ) i fra g m e n ti p lu te ja ( ? ) sa tro p n ita s tim o rn a m e n to m .2 N ed a lek o o d lo k a c ije b az ilik a ln e zgrade, o tk riv e n e su glavne k o n tu r e k asn o ­ a n tič k e zg ra d e za sta n o v a n je d im e n z ija 11,90 X 7,40 m (u n u tra š n je m je re ). O sim u lo m a k a k ro v n o g c rije p a , k e ra m ik e , s ta k la i željezn ih e k s e ra , dru g o n iš ta n ije bilo ( sl. 1 ). N ak o n o tk riv a n ja b az ilik e m oglo se k o n sta to v a ti da o n a im a o lta rn i dio tro a p sid a ln o o b lik o v a n i d a se sa sto ji od slije d e ć ih p ro s to rija : n a rte k sa , naosa, p re z b ite riu m a , b a p tiste riu m a , đ ak o n ik o n a i p ro tezisa. N a sje v ern o j stra n i b azilik e n a k n a d n o su p rid o d a te dvije m a n je p ro s to rije n ep o z n ate funkcio- 1 Plan kasnoantičke zgrade za stanovanje u Cimu kod M ostara. — P lan d ’une m a iso n à C im p rès de M ostar. B as-E m pire. n a ln o sti. U k u p n e d im e n z ije b azilik e iznose 24,80 X 15 m (v a n jsk e m je re ). B azi­ lik a je s v a n jsk e s tr a n e b ila o ja č a n a sa niz k o n tra fo ra . O rije n tisa n a je z a p ad — is to k (si. 2 ). S ju ž n e s tra n e b az ilik a ln e građ ev in e o tk riv e n a je i m e m o rija (g ro b n a k a p e la ), k o ja je im a la osn o v n i o b lik k ao i sa m a b azilik a, je r jo j je o lta m i d io ta k o đ e r tro a p sid a ln o oblikovan. D im en zije m e m o rije su : 11,80 X 5,35 m (v a n js k e m je re ). O rije n tisa n a je k a o i b a z ilik a zap ad — isto k s a m a lim o d stu ­ p a n je m o d to g p rav ca. T o k o m isk o p a v a n ja b azilik e i m e m o rije o tk rilo se 7 g ro b n ica, za k o je se m ože p re d p o sta v iti d a p o tič u iz v rem e n a p o s to ja n ja bazilike, o d n o sn o m em o ­ rije . U n a rte k s u su o tk riv e n e tri, u p re z b ite riu m u je d n a , u m e m o riji d v ije g ro b ­ n ice. Isto č n o o d b az ilik e o tk o p a n a je i je d n a g ro b n ica n a svod. M eđu grobove tr e b a u b ro ja ti i s e p h u lc h r u m (re c e p ta c u lu m ) o tk riv e n p o d o lta rs k o m m enzom , u k o je m su n ađ e n i m o ć n ic i: je d a n u vid u p ik sid e, drugi u o b lik u d je č ije p e rn ic e za šk o lsk i p rib o r, a tre ć i u vidu kocke o d sre b re n o g lim a sa p re d sta v o m k riž a i d ru g ih d e k o ra tiv n ih elem en ata. 2 P lan bazilike u Cimu. — P lan de l’église à Cim. Is k o p a v a n je u C im u je p o k azalo d a je n a ru še v in a m a b azilik e u sre d n je m v ije k u b ilo g ro b lje , o č e m u n a m govore b r o jn i g ro b n i p rilozi, k o je uglavnom sa č in ja v a ju p re d m e ti n a k ita k o ji p r ip a d a ju d a lm a tin sk o -h rv a tsk o j k u ltu rn o j g ru p i (IX — X II sto lje ć e ). T o k o m č e tv e ro g o d išn je g isk o p a v a n ja u C im u o tk riv e n o je m n o štv o k am e­ n ih fra g m e n a ta sa b o g a to m i raz n o v rsn o m o rn a m e n tik o m , m e ta ln ih p re d m e ta , u lo m a k a rim sk o g s ta k la i k e ra m ik e k ao i n ek o lik o k o m a d a rim s k ih novčića. Z bog p ro s to rn e i v re m e n sk e o g ra n ič e n o sti, p o k u ša ć u d a u o sn o v n im c rta m a o k a ra k te riš e m cim sk u b a z ilik u i n je n u p la s tik u i d a je v re m e n sk i o d red im . Do d a n a s n a te re n u B iH o tk riv e n o je n ek o lik o d e s e tin a k a s n o a n tič k ih bazilika, ali n iti je d n a od n jih n e m a p la n sličan o n o m e u Cim u. Iz u z e ta k čin i b azilik a u ž a lo ž ju k o d B ih aća,3 č iji p la n o d g o v ara p rib liž n o n ašem u u C im u. N aim e, i u ž a lo ž ju i u C im u ra d i se o b a z ilik a m a k o je im a ju p re z b ite rij aln i dio tro a p sid a ln o o b lik o v a n š to p r e d s ta v lja je d n u o d v a rija n a ta g ra đ e v in a sa p a tu ­ lja s tim tra n se p to m .4 N a sam o j ja d ra n s k o j o b a li im a n ek o lik o d a lm a tin sk ih s ta ro k rš ć a n s k ih c rk a v a, č iji je a p sid a ln i d io u v id u tro lista . U p rv o m re d u m is lim n a c rk v e u B ilic am a k o d Š ib en ik a,5 z a tim u P rid raz i kod N o v ig rad a6 i u S u tiv a n u n a B raču .7 D vije sta ro k rš č a n s k e crk v e sa p re z b ite ri u m o m tro a p sid a ln o o b lik o v an im p o z n a te su n a m iz D o lja n a k o d T ito g rad a i iz B a ra , a v a rija n te ovoga tipa c rk a v a su b ro jn e .8 K ak o n av ed en e b a z ilik e uglavnom se o k v irn o d a tira ju u V ili V I sto ljeće, o n d a će i cim sk a b az ilik a, s obzirom n a n je n p la n , ići u ta j v rem e n sk i okvir. S o b ziro m n a sp e c ifič a n i zan im ljiv p la n , v ažn o st nalaza iz C im a, po z a v rš e tk u a rh e o lo šk ih ra d o v a b azilik a je k o n z e rv ira n a i djelo m ičn o re s ta u ri­ r a n a 9 (si. 3). C im ska b a z ilik a je g ra đ e n a p ra v iln o — v je što m ru k o m m a jsto ra - z id a ra i b ila je u k ra š e n a b o g atim k am en im n a m je š ta je m . N a g ra d n ju i u k ra ­ š a v a n je k a sn o a n tič k ih o b je k a ta u H ercegovini v je ro v a tn o su im ali velik o g uti- c a ja velik i c e n tri S a lo n a i N a ro n a — g rad o v i iz k o jih su zračili raz n i k u ltu rn i i g rađ e v in sk i u tic a ji p re m a u n u tra š n jo s ti rim s k e p ro v in cije D alm acije. M islim d a se ta j u tic a j o sje tio i u o k o lin i M o stara, k o n k re tn o u Cim u. B azilik a u C im u im a elem en te k o ji je v ežu i za b o sa n sk e b azilik aln e g rađ e v in e, a to je d a jo j je sje v ern a p r o s to r ija služila kao k rstio n ic a , što je re d o v n a p o ja v a kod b o sa n sk ih b az ilik a.1 0 P is c in a k o d bazilike u C im u je elip so id n o g o b lik a što je ra z lik u je od p isc in a bo san sk o -h erceg o v ačk ih bazili- k a ln ih g rađ ev in a, k o d k o jih su red o v n o k rsto lik o g oblika. K ako je već ra n ije ista k n u to , ju ž n o od b a z ilik e o tk riv e n a je m e m o rija , čiji o lta r n i dio je ta k o đ e r tro a p sid a ln o oblikovan. T ak av slučaj nam n ije p o zn a t 3 3 K onzervirana i djelom ično restau riran a bazilika u Cimu. — L'église à C im après la co n serva tio n et resta u ra tio n partielle. n a d o sa d a o tk riv e n im b a z ilik a m a B iH . O vakvi o b lic i g rađ ev in a i g ro b n ih c rk a ­ v a n a ro č ito su bili z a s tu p lje n i n a o rje n tu , a n alazim o ih i n a te re n u Ita lije i S je v e rn e A frike. T ip ovak v e m e m o rije p ro š irio se i po ja d ra n s k o m p o d ru č ju .1 1 R azn e v a rija n te ovog tip a a rh ite k tu re id u d o u X IV i XV sto ljeć e (sv . R om an k o d Đ u n isa, sv. A rh a n đ el u M o jsin ju , u Z a to n u b lizu B ijelog P o lja, zatim c rk v ic e u Puli, B rio n im a, K rk u , R ab u , Z a d ru , P rid ra z i, S o lin u i d r.). N ajvjero- v a tn ije je n a š a m e m o rija im a la i o lta rs k u m a lu p re g ra d u , ali je p o ru še n a . D e ta ljn im p re g le d o m i o b ra d o m b r o jn e k am e n e p la stik e iz C im a m oglo se u o č iti d a m a n ji d io p la s tik e p rip a d a s ta rije m v rem e n u , a g ro n a la z a išlo b i u m la đ u n je n u fazu. S k lo n sam m iš lje n ju d a s e n a te m e ljim a s ta rije (p rv o ­ b itn e ) b azilik e, k o ja je p o ru še n a iz n e p o z n a tih razloga, p o d ig la n o v a crk v a sa is tim p la n o m sam o u k a s n ije m v rem e n u . D a se u C im u ra d i o d v ije bazilike, je d n o j s ta rijo j, a d ru g o j m la đ o j, govore n a m i n alazi u lo m a k a d v iju m e n za : je d n e m ra m o rn e ( s ta r ije ) , a d ru g e o d m u ljik e (m la đ e ). S ta r iju c im sk u p la s tik u k a ra k te riš u a k a n tu s i vinova loza sa grožđem , p le te r-k la sič n i m otivi, k o ji jo š u v ije k n alaz e sv o ju p rim je n u u k a s n o j an tici p o se b n o n a a r h ite k tu r i s ta ro k rš ć a n s k ih c rk a v a . P o m e n u te m o tiv e su sreć em o n a n iz lo k a lite ta u B iH i d r. (L ep en ica, M u jd ž ić i k o d Ja jc a , šip o v o , S alona, K rk , K a ra u la k o d Ž u p a n jc a , G rčine u B ije lo m P o lju k o d M o sta ra , Š ujica, M o k ro , Ž itom islići, M o g o rje lo ). P la stik a m la đ e faze C im a m n o g o se ra z lik u je o d s ta rije i p o s a d rž a ju i p o m o tiv im a. V elik i b ro j u lo m a k a m la đ e faze no si o rn a m e n tik u sličn u k la sič n o j d ek o ra ciji. N a ra v n o a u to r c im sk ih u k ra s a te k la sič n e m o tiv e p o d v rg av a ja k o j stilizaciji. I k o d ovih u lo m a k a su sre ć e m o se p o n o v o s p le te rn im o rn a m e n to m , i to n a dv a u lo m k a , p lu te ja ( ? ) , n a k o jim a su p rik a z a n i ja n jc i i p o lu stu b ić i (si. 4, re k o n s tr u k c ija ) , za k o je p rib liž n e a n a lo g ije n a la z im o k o d b az ilik e u D abra- v in i,12 K lo b u k u ,1 3 i Z enici. L ikove ja g n ja d i v id im o n a p lo či u k a te d ra li u P uli,1 4 n a p lo č i u zid an o j u E u fra z ija n o v u b a z ilik u u P o re č u i n a p lo č i sa otoka L asto v a.1 6 I v an g ran ic a n aše z e m lje im am o niz b az ilik a, u k o jim a su o tk riv e n i spo­ m e n ic i s p re d sta v o m ja g n ja d i: u R aveni n a d ije lu o lta ra u sv. V itale,1 6 ta k o đ e r u R av en i n a p a ra p e tn o j p lo č i u sv. Z a h a rije ,1 7 n a fra g m e n tu u S. A p o llin a r e in Classe,™ u T e u rn iji u N o rik u .1 9 N o, ja g n ja d i k ak o je već p o zn ato , n alazim o i n a sark o fazim a u R aveni,2 6 a im a ih b a r jo š to lik o p o d ru g im g rad o v im a k a k o kaže M. L ow rence. K o d nas ta k o đ e r n a sa rk o fag u iz R u šin ca p re d sta v lje n o je dvoje ja g n jad i, k o ja adori- r a ju križ. N avedenih n ek o lik o k o m p a ra c ija g o v o ri n am , k ak o je ovaj m otiv b io ja k o o m iljen u k a s n o j an tici. Svi n av ed en i p rim je ri d a tira ju se u k o n ac V ili V I v ijek a, p a će i n a š i fra g m e n ti p rip a d a ti to m v rem e n sk o m p erio d u . M eđ u važne nalaze iz C im a, a k o ji s p a d a ju u n je n u m la đ u fazu , dolazi i im p o s tk a p ite l, k o ji n a je d n o j svojoj s tra n i n o si re lje f s p tic a m a i ro zeto m . P o z n a to je d a je u n iz u n a š ih do sa d a o k triv e n ih b azilik a p ro n a đ e n o više im p o s t k a p ite la (L epenica, B lagaj, K lobuk, Z aložje, šip ra g e , G rčine u P o to cim a k o d M o stara, M okro k o d L ištice) ali n iti n a je d n o m n em am o p re d sta v e p tica. N a n ek o lik o u lo m a k a v id im o g o lu b a — sim b o l k o ji se često ja v lja u k asn o ­ a n tič k o j d ek o raciji. U C im u se su sre ć e m o i sa je d in stv e n im o rn a m e n to m k rin a (ljiljan a ), koga n a d ru g im lo k a lite tim a n em am o , k o lik o je m e n i p o zn ato . Izu zetak čin i G rad in a Z ecovi k o d P rije d o ra . O pće je p o z n a ta s tv a r d a je m e đ u k rš ć a n s k im sim b o lim a b io n ajv iše ra s p r o s tr a n je n križ, k o g a su srećem o u gotovo svim b azilik aln im g rađ e v in am a u ra z n im o blicim a. U C im u se ovaj sim b o l ja v lja n a n ekoliko fra g m e n a ta . O no što je p o se b n o važno n a p o m e n u ti je s te to d a je u c e n tra ln o j ap sid i b a z ilik e o tk riv e n s e p u lc r u m (m je sto za m oći) sa m oćnicim a. M ora se istać i d a je ovo je d in stv e n slu č aj n a te re n u B iH d a su u je d n o j k a sn o a n tič k o j bazilici o tk riv e n i m oćnici. U b azilici u M okrom k o d L ištice o tk riv e n o je m je s to za m o ć i, ali u n je m u n ije za te če n o n ik a k v ih m o ć n ik a.2 1 P o zn ata je s tv a r d a se relik v ije gotovo re d o v n o sta v lja ju u d rag o c je n e p o s u d e o d m a rm o ra , olova, sre b ra , k o sti itd . K o d n a s je slučaj da je p o s m rtn i p r a h m učenika-sveca k o m e je b ila p o sv ećen a crk v a , sta v lje n u d v ije k o šta n e i d v ije s re b rn e k u tijic e . Je d a n m o ć n ik od k o s ti im a o blik p ik sid e (T. I, sl. 1), š to n ije rije d a k slu čaj, a d ru g i liči n a p e rn ic u za školski p rib o r (T. I, si. 2). O b a su bez ik a k v ih u k ra s a . M oćnik od sre b re n o g lim a im a o b lik kocke (T. I, si. 3 a, b, c). D ire k tn ih an a lo g ija n a š im m o ć n icim a iz C im a nem am o . I p a k izv jesn a sličn o st p o s to ji, b a r što se tič e fo rm e , izm eđu našeg v aljk asto g , k o šta n o g re lik v ija ra s a p o su d ic o m (b a č v ic o m ) o tk riv e n o m u re lik v ija ru isko­ p a n o m isp o d ulaza c rk v e bi. G ospe o d N a p u ć a n a o strv u L o pudu.2 2 L o p u d sk i re lik v ija r n ije p re c iz n ije v rem e n sk i o d re đ e n p a n a m izvjesne slič n o sti n aših m o ć a n ik a s n jim ne m o g u p o slu ž iti za o d re đ e n ije d a tira n je cim sk ih m o ćn ik a, č u d n a je p o ja v a d a s u u C im u o tk riv e n e č e tiri p o su d ice za m oći. Ovo nas n a v o d i n a p o m isao d a k o šta n e m o ćn ik e (p o su d ice) p rip iše m o m o žd a s ta rijo j, a s re b re n e m la đ o j b azilici. Iz to g a b i se m o g lo p o sta v iti novo p ita n je : d a li je p rv a s ta rija b a z ilik a b ila p o sv ećen a je d n o m , a m la đ a d ru g o m m u čen ik u - svecu. 0 sv em u to m e m o ž em o sam o n a g a đ a ti, ali je te šk o reći p ra v u istin u , š t o se tič e u k ra s a n a m o ć n ik u od sre b re n o g lim a, o n i su izvedeni u te h n ici isk u c a v a n ja . N a č e tiri s tr a n e p rik a z a n i su križevi, red o v n a p o ja v a k o d relik- v ija ra . T u su o rn a m e n ti p a lm i (? ), če m p resa ili je la (? ) i to rd ira n ih v rp ca. D ire k tn ih an a lo g ija n a š e m m o čn ik u od s re b ra nem am o, ali veliku sličn o st s n a š im m o čn ik o m p o k a z u ju zlatn i m oćnici iz P u le 2 3 i G rad a u Ita liji.2 4 č a k su p rib liž n i i u d im e n zijam a, p re m d a m o ćn ik iz G ra d a je n ešto veći o d onog iz P ule. E le m en ti u k ra š a v a n ja našeg m o ć n ik a su gotovo isti k a o i kod n a v e d e n ih , a k o ji se d a tir a ju u V vijek . P re m a to m e i naš m oćnik id e u ta j v re m e n sk i okvir. S liča n m o ć n ik n a š e m u p o tič e iz C a rig ra d a,2 5 a n alazi se u A m erici (u Va- šin g to n u ). Ovaj je p ljo s n a t i od zla ta je. D u žin a m u je čak ista k a o i kod n a še g iz C im a i iznosi 2,2 cm .2 5 a O d sitn ih nalaza iz C im a p o se b n o velik u v až n o st im a ju rim sk i novčići k o jih je o v d je n ađ e n o p e t kom ada. Je d a n o d n jih ide u d ru g u p o lo v in u I I I sto lje ć a , a o sta li p r ip a d a ju IV stoljeću. S o b ziro m n a sve n av e d en e nalaze (p lastik a, p lan , relik v ijari, novčići) c im sk u b az ilik u kao i sve d ruge bosan sk o -h erceg o v ačk e bazilike m ožem o s m je s titi u v rem en sk i o k v ir V ili VI stoljeća. Bazilika u žito m islićim a U selu Ž ito m islićim a k o d M o stara o tk riv e n a je jo š je d n a k a s n o a n tič k a b az ilik a , k o ja p re d s ta v lja tip tak o zv an e d v o jn e b azilik e (b asilica g e m in a ta ). 1891. godine ru šev in e b az ilik e k opali su k a lu đ e ri M a n astira u žito m islićim a. T o n e s tru č n o isk o p a v a n je zah v atilo je u g lav n o m c e n tra ln i d io (p ro s to r n a o sa i p re z b ite riu m ).2 6 I ova k ao i cim sk a b azilik a b ila je o rj e n tisa n a isto k — zapad. J u ž n o o d bazilike u sre d n je m v ije k u bilo je g ro b lje , o čem u n a m govori s to tin ja k ste ć a k a — u g la v n o m a m o rfn ih p lo č a bez u k rasa , š t o se tič e tlo c rta b a z ilik e u žito m islić im a o n je je d in stv e n u B iH p a i u Jugoslaviji. D ire k tn ih a n a lo g ija nem a. Čini se d a b azilik aln i k o m p le k s u Ž itom islićim a p re d s ta v lja je d a n šk o lsk i p r im je r tzv. d v o jn e k a sn o a n tič k e crk v e (si. 5). S a sto ji se od sje v e rn e i ju ž n e crkve. S je v e rn a je je d n o b ro d n a sa dvije p o lu k ru ž n e ap sid e k o je izlaze vani. S je v e rn a c rk v a sa sto ji se o d n ao sa, p re z b ite riu m a , b atiste - riu m a , n a rte k sa , đ a k o n ik o n a i p ro tez isa . J u ž n u crk v u sačin jav a n ao s k o ji se z a v rša v a ta k o đ e r p o lu k ru ž n o m ap sid o m , a n a rte k s je gotovo k v a d ra tn o g oblika. S d e sn e s tra n e ju ž n e c rk v e nalaze se tri m a le p ro s to rije n ep o z n ate fu n k ­ c io n aln o sti. K a ra k te ristič n o je n a p o m e n u ti d a se u b a p tis te riu m u glavne c rk v e nalazi p is c in a k ru žn o g o blika. B azilika u ž ito m is lić im a čije dim enzije iznose 17 X X 22,57 m (v a n jsk e m je re ra č u n a ju ć i i sje v e rn u i ju ž n u c rk v u ) je b ila o g ra đ e n a z id o m 50 X 25 m . N a za p a d n o j i isto čn o j s tra n i b azilik e nalazilo se b az ilik aln o d v o rište k ak o se to d o b ro vidi iz p lan a. I b a z ilik a u žito m isleć im a je g ra đ e n a d o s ta p rav iln o i stiče se u tis a k d a su p rilik o m g ra đ e n ja u p o tre b lja v a n i o d re đ e n i g rađ ev in sk i in s tru m e n ti. D eb ljin a zid o v a je od 0,60—0,65 m . P o što se p r ije isk o p a v an ja, a i u to k u isk o p a v a n ja n a išlo n a d o sta rim sk e k ro v n e cigle, s a sig u rn o ću se m ože tv rd iti d a je c rije p o m b ila po k riv en a. P e tn a e sta k m e ta ra sje v e rn o od bazilike o tk riv e n a je p rav o u g a o n a zg ra d a za sta n o v a n je d im e n zija 19,85 X 6,50 m ( u n u tra š n je m je re ). O na je u z ju ž n u s tr a n u im a la an e k s k o ji id e cijelo m d u žin o m zgrade. Z g rad a je im a la i m alo n isk o ste p en ište. B ro jn i u lo m c i k a m e n e p la stik e s ra z n o v rsn o m o rn a m e n tik o m b ez su m n je g o vore d a je i ž ito m islić k a b az ilik a ln a g ra đ e v in a im a la b o g ato u k ra š e n n a m je ­ š ta j. A nalizom o rn a m e n tik e n isu se m o g le iz d v o jiti p o je d in e faze n a s ta n k a k a o što je to b io slu č a j s p la stik o m u C im u. M ože se p re d p o s ta v iti d a većina o tk riv e n ih u lo m a k a p r ip a d a o lta rn o j p re g ra d i, č ijih se tra g o v a veo m a m alo o ču v alo . To su u lo m c i b ez a m e n a ta , stu p o v a i p lu te ja (T. I, si. 4). 3 4 r n i= . 5 Plan bazilike u Žitom islićim a kod M ostara. — P lan de l’église à Žitom isli- ći p rè s de M ostar. V eć je ra n ije is ta k n u to d a d ire k tn ih a n a lo g ija bazilici u Ž ito m islićim a n e m a u B iH , p a n iti u Ju g o slav iji. R a n ije o tk riv e n e b azilik e u Z enici,2 7 T u rb e tu k o t T ra v n ik a ,2 8 M o g o rjelu k o t Č ap ljin e2 ® im a ju p lan o v e k o ji se z n a tn o ra z lik u ju o d o n o g a u Ž ito m islić im a . V an g ra n ic a B iH d v o stru k e (d v o jn e ) c rk v e o tk riv e n e su u S rim i k o d Š ib e n ik a ,3 0 k o ja jo š n ije p u b lic ira n a , z a tim u N eg zak ciju m u k o d P ule.3 1 U T rs tu je ta k o đ e r o tk riv e n a d v o jn a b azilik a isp o d te m e lja sad aš­ n je crk v e S an G iusto.32 D v o jn u b az ilik u im a m o i u S aloni.3 3 P ro b le m d v o jn ih b a z ilik a b io je v rlo č e st p re d m e t ra sp ra v a u n au č n im k ru g o v im a , p a je i d a n a s to p ita n je d isk u ta b iln o . P re d p o sta v lja se d a je kod b o sa n sk o h erce g o v ač k ih d v o jn ih b azilik a s je v e rn a crk v a služila n a ro d u za m o litv u , a ju ž n a k u ltu m rtv ih . M išljen ja sa m d a to isto važi i za b az ilik u u Ž ito m islićim a. K a ra k te ristič n o je za ovakve b azilik e da im je glavna c rk v a k o m p lik o v a n ija i gotovo red o v n o b o g ato u k ra še n a , a d ru g a je zn atn o sla b ije u k ra š e n a ili gotovo n ik a k o . P ila stri ju ž n e c rk v e m islim d a su im a li više d e k o ra tiv n u nego a rh ite k to n s k u ulogu. P re d b az ilik o m u Ž itom islićim a p o sto ji i v elik o d v o rište k ak a v je slu čaj i sa b az ilik o m u T u rb e tu g d je se a trija ln o d v o rište ( p a r a d i s u s ) n alaz i izm eđ u sje v ern e i ju ž n e crk v e.3 4 S u d eći p re m a p la n u d v o jn e bazilike, n je n o m o g rad n o m zidu, p a i p re m a sta m b e n o m o b je k tu m o že se p re d p o sta v iti d a se u žito m islić im a ra d i o m ona- s te rija ln o j in stitu c iji (sa m o sta n sk o j zajednici). N a šu p a ž n ju n a ro č ito izaziva raz n o v rsn a o rn a m e n tik a z a stu p lje n a n a k a­ m e n im ulo m cim a, a k o ji se uglavnom o d n o se n a bizilikalni n a m je š ta j. Ia k o se ž ito m islićk a b az ilik a ra z lik u je p o svom tlo c rtn o m rje š e n ju od sv ih do sa d a o tk riv e n ih b az ilik a B iH , ip a k se to n e bi m oglo reći što se tiče u k r a s n ih m o tiv a i sim b o la n a k am en o j p la stic i. O rn a m e n tik a iz ž ito m is lić a u o sn o v i je sličn a o rn a m e n tic i d ru g ih n a ših b a z ilik a u B iH i D alm aciji. N a j­ če šć i m o tiv i o v d je je v in o v a loza i grožđe (za k o je su gotovo redovno vezane p tic e ), z a tim p le te r sa tro p ru to m vrp co m , k a k a v im a m o n a n ekoliko u lo m a k a u C im u. P ri o b ra d i c im sk e p la stik e k o n sta to v a li sm o d a je p le te r u g lav n o m k a r a k te r is tik a d a lm a tin sk o g p o d ru č ja . No, m e đ u tim o n se ja v lja i u p o g ra ­ n ič n im k ra je v im a iz m eđ u p rim o rsk o g d ije la rim s k e p ro v in cije D alm acije i n je ­ n o g u n u tra š n je g zaleđa. M otiv a k a n tu sa z a s tu p lje n je n a n e k o lik o fra g m e n a ta a ro ze ta je ovdje d o stig la sa v rše n u fo rm u . P o seb n o se sv o jo m lje p o to m ističe tak o zv an a v iro v ita ro z e ta k o ja je vrlo č e sto z a stu p lje n a u b o san sk o -h erceg o v ačk im b az ilik a m a o č e m u je sv o jev rem en o D im itrije S erg ejev sk i p isa o .3 5 Z an im ljiv o je n a p o m e n u ti d a se isk o p a v a n je m n ije o tk rio n iti je d a n novčić k o ji b i b io d rag o c jen p r i d a tira n ju bazilike, p a n a m u p o gledu d a tir a n ja ne p r e o s ta je n iš ta d ru g o n ego d a n a o snovu p la n a i o rn a m e n tik e k am e n ih fra g ­ m e n a ta i b az ilik u u ž ito m is lić im a k o d M o sta ra v rem e n sk i o g ran ičim o u V ili V I sto ljeć e. N o, ia k o n a m n e d o s ta ju n avedeni nalazi, ip a k stilsk i elem e n ti n a k am en o j p la s tic i — tip ič n a k a s n o a n tič k a sa k ra ln a o rn a m e n tik a u p u ć u je n a s više na V v ije k k a d a je m ogao n a s ta ti k a sn o an tičk i s ta ro k rš ć a n s k i b az ilik aln i k o m p ­ le k s u Ž itom islićim a, v je ro v a tn o m o n a s t e r i u m (sa m o sta n sk a zajed n ica). U p ri­ lo g ovoj tv rd n ji ide i u sa m lje n o st ove b azilik e, je r jo š u v ije k u n je n o j blizini n e m a m o u b ic ira n ih isto v re m e n ih sličn ih o b je k a ta . 1 W i s s e n s c h a f t l i c h e M i t t e i l u n g e n a u s B o s n i e n u n d d e r H e r c e g o v i n a 9 (1904) str. 274. 2 K am en s predstavom rib a slučajno je otkriven u suhozidnoj ogradi jugo­ istočno od bazilike 1960. g. Ulomak sa tro p ru tastim ornam entom nađen je mno­ go ran ije na lokacij Zdinje u Cimu. 3 I. Črem ošnik, Arheološka istraživa­ n ja u okolini Bihaća, G l a s n ik Z e m a l j s k o g m u z e j a 13 (1958) 123. 4 E. Dyggve, H i s t o r y o f S a l o n i t a n C h r i s t i a n i t y 1951. I. Nikolajevič, Eglises à tran se p t nain de la Dalm atie, Z b o r n i k r a d o v a V i z a n t o l o š k o g i n s t i t u t a 10 (1968) 87—94. 5 Ćiril-Metod Iveković, D ie E n tw ic k ­ lu n g d er m itte la lterlich e n B a u ka u n st in D a lm a tie n (Wien 1910) 19,1. 0 S. G unjača, Srednjovjekovni Dolac kod N ovigrada, S ta ro h r v a tsk a prosvjeta 3 ser. 8—9 (1963) 21. 7 B ra č k i zb o rn ik 4 (1960) 94—95. 8 Isto rija C rne gore (Titograd 1967) kn j. 1, str. 271, 272. Iulia Concordia: up. lu lia C oncordia (Treviso 1962) 119 sqq. S a n ta M aria Foris P ortas: up. G. P. Bog- n etti, C astelseprio (Venezia 1960) 23 sqq. B y z a n tio n 22 (1952) 165—206. R eallexikon z u r B yz. K u n s t s. v. C astelseprio. 9 K onzervaciju i djelom ičnu restaura­ ciju izveo je Zavod za za štitu spomeni­ k a k u ltu re BiH u S arajevu u saradnji sa M uzejom Hercegovine u M ostaru 1969. g. 1 0 D. Sergejevski, B azilka u Mokrom, G ZM 15—16 (1961) 217. 1 1 Ć. Truhelka, S ta ro k ršć a n sk a arheo­ lo g ija (Zagreb 1931) 54. 1 2 D. Sergejevski, B azilika u Dabravi- ni, G ZM 11 (1956) 35, T. III, si. 9. 1 3 D. Sergejevski, B a zilik a u K lobuku, T. IX , 2. 1 4 M. M irabella R oberti, I l d u om o di P ola (Pola 1943). 1 5 M arcioni, A ntichità di Lagosta, 22, fig. 25/Bull. Comm. arch. Com. LXII. 1 6 U XV vijeku je dospjela u S. Vitale iz nepoznatog m jesta. 1706 prenesena je u m auzolej Gale Placidije. Skoro je vra­ ćena u S. Vitale. C. Ricci, G vida di R ave­ n a5 str. 66. Fleury, La m e sse I, pl. XXXI. 4 7 Fleury, o. c. I, pl. XXX. 1 8 Ibid., I, pl. III. 1 9 R. Egger, F rü h ch ristlich e K irch en ­ b a u te n in sü d lich en N o r ic u m (Wien 1916) str. 28, sl. 28. 2 9 M. Lawrence, T h e sarcophagi o f R a v e n a (1945), ch art B (str. 55). 2 1 D. Sergejevski, B azilika u Mokrom, G ZM 15—16 (1961), str. 212. U većoj apsi­ di ispod nivoa crkve u Dikovači kod Im otskog otkriven je ta k o đ er depo za relikvije u vidu sarkofaga (I. Nikolaje­ vič, V jes. za arh. i h isto riju d a lm a tin sku 69 [1967], str. 182). 2 2 V. Novak, Lopudski relikvijar, V jes. za arh. i h isto riju d a lm a tin s k u 51 (1930-34 [1940]) str. 165, T. XXV. 2 3 H elm ut Buschhausen, D ie spatrö­ m isc h e n M etallscrinia u n d frü h c h ristli­ chen R eliquiare, I. Teil, s. 251 (Oester- reichische Akademie der W issenschaften, K om ission für B yzantinistik, In stitu t für B yzantinistik der U niversität Wien). H einrich Swoboda, F rühchristliche Re- liquiarien des K. k. Münz- u n d Antiken- C abinettes, M itteilu n g en d e r K. k. Cen- tral-C om ission 16 (1890) 3. 2 4 O. c. s. 248. 2 5 C atalogue o f th e B y za n tin e and E a rly M edieval A n tiq u ities in the D um ­ b a rto n O aks C ollection II (1965) br. 31, str. 30—31, Pl. XXVII. 2 5 a Ljubazno se zahvaljujem d r Ivan­ ki N ikolajevič za pom oć kod traženja analogija za m očnike iz Cima. 2 0 R. Simonovič, M anastir Žitom islič u H ercegovini, L eto p is m a tic e srp sk e knj. 168 (Novi Sad 1891) str. 9. 2 7 Ć. Truhelka, GZM 4 (1892) 340—349. 2 8 Đ. B asler, A rh ite k tu ra ka sn o a n tič­ kog d o b a u B o sn i i H ercegovini (Saraje­ vo 1972) 118, sl. 125. Tlocrt je d at prem a I. Bojanovskom . 2 9 Đ. B asler, Bazilika n a M ogorjelu, N aše sta rin e 5 (Sarajevo 1958) 45, sl. 1 a i 3. 3 9 Z. G unjača, Prižba, S rim a, Šibenik — staro k rščan sk a arh itek tu ra, A rheolo­ š k i p reg led 13 (Beograd 1971) 83. 3 1 B. M arušič, K a sn o a n tičk a Pula (K ulturno povjesni spom enici Istre, Pula 1967) 10, sl. 3 (tlocrt po Puschiu). 3 2 Ć. Truhelka, S ta ro k ršč a n sk a arheo­ logija (Zagreb 1931) 151, sl. 50. 3 3 O. c., 138. 3 4 D. Sergejevski, Bazilika u M okrom, G ZM 15—16 (1961) 223, sl. 13. LES BASILIQUES DU BAS-EMPIRE DE CIM ET DE ŽITOM ISLIĆI PREŠ DE MOSTAR R é su m é La basilique de Cim Dans le cadre de ses travaux de recherches su r le terrain dans les années 1966, 1967 e t 1968, le M usée de l’Herzégovine a effectué des fouilles archéologiques et des recherches dans la localité de «Crkvina» à Cim, à environ 2,5 km de M ostar vers le nord-ouest. Dans la localité m entionnée on a découvert une basilique à une nef du Bas-Empire, avec un em placem ent presb y térial form é de trois absides. A còté de la basilique, du coté m éridional, est situé un m ém orial avec un em pla­ cem ent absidal égaiem ent en form e trifoliée. Environ 150 m au sud-ouest de la basilique se trouve un bàtim ent d’ habitation (fig. 1). L’ intérieur de la basilique (fig. 2) avait im e ornem entation riche et variée, ce dont nous tém oignent les nom breux fragm ents de pierres ornem entées. P ar l’ analyse des m urs et de la sculpture des pierres ainsi que p ar les com paraisons avec des découvertes analo­ gues, il a été possible de constater q u ’ à Cim il s’agit de deux phases de construc­ tion: une phase plus ancienne (à laquelle ap p artien t un m oindre nom bre de décou­ vertes) et une autre plus jeune (à laquelle appartiennent la plupart des découvertes de pierres, aussi fig. 4, et autres, v. pl. I). A en ju g er p ar le m ode de construction e t p a r l’ ornem entation, et aussi p ar la pièce de m onnaie découverte, la construction basilicale de Cim peut ètre rangée dans la période des V« et VIe siècles, com m e l’on d ate aussi les autres basiliques de Bosnie-Herzégovine, dont quelques dizaines ont été découvertes ju sq u ’ à nos jours. S ur les m ines de la basilique de Cim, au Moyen-àge on a effectué des inhum a­ tions, ce dont tém oignent les nom breuses tom bes médiévales dérangées, dans lesquelles on a trouvé du m obilier (bijoux, céram iques) que l’ on peut d ater de la période des IXe—X IIe siècles et qui appartiennent en général au groupe culturel croato-dalm ate. E tan t donné le pian exceptionnellem ent in téressan t de la basilique et la richesse de la découverte, le M usée de l’Herzégovine — avec l’ aide de F Institut p o u r la P rotection des M onum ents de Culture de la Bosnie-Herzégovine — a procédé à la restau ratio n partielle de la basilique au cours de l’ année 1969 (fig. 3). La basilique de Cim n ’ est pas encore publiée, m ais de brefs rapports sur les fouilles ont été publiés dans la revue A rh eo lo ški pregled pour les années 1966—1968. La basilique de žitomislići prés de Mostar Elle est située dans le cim etière orthodoxe actif du village de Žitomislići, au cóté d ro it de la route m agistrale de M ostar-Capljina. La découverte de cette basilique a été effectuée dans la période de 1970-1972 (fig. 5). A Žitomislići on a découvert aussi u n e basilique très ra re et im portante du Bas-Em pire, qui se range parm i lesdites doubles basiliques (basilica g em m in a ta ). E n Bosnie-Herzégovine, des basiliques gém inées ont été découvertes à Turbe près de T ravnik et à Zenica (?). La con­ struction basilicale de Žitom islići se com pose à vrai dire de deux églises: septen- trionale (fondam entale) et m éridionale, qui a vraisem blablem ent servi au culte des m orts. Au nord de la basilique, à une vingtaine de m ètres se trouve u n bàtim ent d ’ habitation, com me c’ est le cas aussi à Cim. La sculpture de pierre, découverte à Žitomislići, abonde en m otifs variés, en prem ier lieu végétatifs. Le plus représenté est l’ ornem ent de la vigne et du raisin. Com m e à Foccasion des fouilles on n ’ a découvert aucun m onum ent écrit, ni de pièce de m onnaie, nous datons la basilique de Žitomislići, seulem ent d ’ après les caractéristiques de la construction et de l ’ om em entation, du Ve ou du VIe siècle. Nous estim ons que le com plexe basilical en tier de Žitomislići représente une institution m onastique (m o n a steriu m ). La basilique a été conservée et en partie restaurée Cette basilique non plus n ’ est pas connue, un bref rapport de sa découverte a été publié dans la revue A rh eo lo ški pregled 1970-1972.