KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 12 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Juna 1930. PATENTNI SPIS BR. 7090 Julien Bellay, industrijalac, Bruxelles, Belgija. Poslupak i sprava za neprekidno dobijanje čislog vodonika. Prijava od 20. januara 1928. Važi od 1. decembra 1929. Traženo pravo prvenstva od 26. januara 1927. (Belgija). Ovaj patent ima za predmet način i u-ređaj za spravljanje čistog vodonika pomoću vodenog gasa, koji se dobija destilacijom (koksovanjem) koksa, lignita, treseta i ostalih goriva bogatih sa ugljenikom, bez pristupa spoljneg vazduha, u generatoru, zagrevanom spolja uduvanjem pre-grejane vodene pare prema jednačini Ć4-H.,0 = C0 i 2H. Ova reakcija nastaje onda kada je generator zagrejan do belog usijanja. Dobiveni gas je tada obogaćen vodoni kom sprovođenjem ovoga gasa kroz jedan stub, koji je produženje unutrašnjeg generatora, sa zagrevanjem koje se može re-gulisati, i čiji su zidovi od gline i graphila. Ovo obogaćivanje vodonikom prouzrokovano je uduvanjem u taj stub pregrejane vodene pare na temperaturi od 100—400' prema jednačini CO-{-BLO = C0.2-f H2-Tako obogaćeni gas dovodi se u aparat za čišćenje, koji sadrži krečno mleko i u kome se zadrže (odvoje) anhidridi ugljene kiseline, prašina od uglja kao i druge nečistoće, ostatak gasova sprovodi se kroz aparat za prečišćavanje, koji je sastavljen od izvesnog broja cevi, zagrevanih spolja, povezanih među sobom kao serpentina (zmijasto). Aparat za prečišćavanje je ispunjen novim preparatom sodnog kreča, opisan malo dalje detaljno i koji zadržava potpuno sav CO i CO., koji je još ostao u vodoniku, čist vodonik se po izlasku iz ovog aparata za prečišćavanje šalje u ga-sometar. Oksidacija vodenog gasa vrši se u jednom stubu iznutra ispunjenom slojevima gline, koji prave grube površine postojane u vatri i talasaste. U tim slojevima gline su zrnasti komadi drvenog uglja, tako da donji slojevi gline, koji su izloženi višoj temperaturi, sadrže najmanji procenti drvenog uglja, dok gornji slojevi u kojima temperatura progresivno opada, sadrže sve veći i veći procenat drvenog uglja, zbog čega proizilazi da vodeni gas proizveden u generatoru, prolazeći kroz stub, i udu-vavana pregrejana para dobro se pomešaju usled usporavanja koje stvaraju glinasti slojevi, a pod dejstvom pritiska, temperature, brzine i količine uduvavane vodene pare, hemijska reakcija između gasova i vodene pare, u prisustvu drvenog uglja, zbiva se pod najpovoljnijim uslovima. Potrebna toplota za zagrevanje stuba dolazi od gasova koji zagrevaju generator. Nov način i nov uređaj opisani su dole uz pripomoć jednog priloženog crteža koji šemalično predstavlja ceo raspored. Uređaj se sastoji iz jedne retorte ili centralnog generatora 1, oko koga je jedan postojan u vatri omotač 2 koji stvara oko retorte jednu prstenastu komoru za zagrevanje 3. Generator se greje po celoj svojoj visini brenerima 4, poredanim u spra-tovima, a ubacivanje goriva (koksa, lignita. Din. 20. treseta, drvenog uglja i drugih) vrše se pomoću napojnog levka 5, odozgo, snabde-venog jednim brojačem 6. Voda se dovodi u slanju pregrejane pare jednom donjom cevi 7, temperatura pare je tolika da ne ohladi gorivo jako zagre-vano. Pristup hladnog vazduha je brižljivo sprečen i zagreva se u toj meri da se kod 8 dobija vodeni gas, koji dopušla praktično skupljanje od TCP/o vodonika. Temperatura goriva ne trpi nikakve pro-mene jer se ovo stalno zagreva spolja sa istim brojem brenera a i količina pregrejane vodene pare ostaje ista, tako da su količina i sastav stvorenog vodenog gasa takođe uvek isti. Retorta ili generator 1 produžen je u gorojem delu na više jednim slubom 9, u kome je vodeni gas, koji izlazi iz genora-tora obogaćen vodonikom. Za dovođenje, odnosno usisavanje vodenog gasa u stub 9, može se postaviti jedna pomoćna cev u sprovodniku 11, za pregrejanu vodenu paru uduvanu u stub u kome obogaćenje vodenog gasa vodonikom dostiže svoj maksimum. Potrebnu toplotu za zagrevanja mase daju topli gasovi donjeg generatora 1. Gasovi iz sagorevanja odvode se kroz 12 i služe na primer za pregrejavanje pare. Naravno da zagrejavanje retorte i stuba može biti izveden i nekim drugim sredstvom, pod uslovom da ovo zagrevanje bude s polja. Gas koji izlazi iz sprovodnika 9 sprovodi se sprovodnikom 13 kroz aparat za prečišćavanje i kondenzaciju 17, poznatog tipa, koji sadrži krečno mleko (otpatci od regeneracije^ radi odvajanja anhidrida ugljene kiseline i prašine od uglja, zatim odatle u specijalan aparat za prečišćavanje u kome se vodonik očisti od svog ugljenog oksida i drugih gasova. Ovaj aparal za prečišćavanje se sastoji iz vertikalnih cevi 14—15—16 vezanih među sobom i raspoređenih u komori 18 fPresek A—A), okruženoj materijalom postojnim u vatri 19. Komora 18 zagrevana je na jednu temperaturu eksperimentalno utvrđenu, serijom brenera u 20 spratova. Gas izlazeći iz a-parata za čišćenje 17 dolazi preko sprovodnika 21 u prve cevi 15, ide na gore prolazi kroz cevi 15 na dole, zatim cevima 16 opet na gore dajući ovom gasu jedan dug put da najzad dođe u gasomelar koji nije prikazan. Strelice pokazuju tok puta koji gas prolazi. Ove cevi su ispunjene jednim specijalnim preparatom sodnog kre-ča koji odvaja još zaostale male količine ugljen oksida i druge nečistoće koje se nalaze još u vodoniku. Spravljanje ovog sodnog kreča vrši se na sledeći način. Po definiciji sodni kreč je mešavina kreča i sode, koja se dobija gašenjem kreča sa rastvorom sode i kalcinira-njem ove mešavine u peći. Gašenje izvršeno za ovaj način spravljanja vodonika ne odgovara pravilu, ali sadrži jedan višak rastvora sode da bi masi dalo potrebnu vezu i dozvolilo joj da ostane uobličena posle lagane kalcinacije (žarenja). Ovaj živi sodni kreč gasi se zatim sa 5% rastvorom sode 95° C u proporciji od 800 gr. po kilogramu sodnog kreča, koji daje onda cvet sodnog kreča. Ovaj cvet sodnog kreča prolazi kroz jedan koničan separator, zatvoren, sa ventilacijom tako da se odstrane svi neugašeni delovi, koji bi za vreme operacije mogli zapušiti prolaz u retorte. Zatim se sipa u ispregrađene kalupe, oblika pravougaonika od 50 X100 X 30 m/m. Ove pregrade leže na pokretnom dnu koje obrazuje ežektor. Ovi kalupi raspoređeni su po remenu bez kraja izlažući sodni kreč u prašku polivanju rastvorom krečnog sodnog mleka ili rastvorom sode na 50" C. Ovo polivanje se vrši progresivno tako da se ne stvori tečno testo u kalupima no da polako prodre rastvor u prah sodnog kreča. Broj polivanja je sračunat tako da na kraju remena bez kraja, oblici sadrže jednu vrstu briketa hidratiranog sodnog kreča koje mogu lako da se skinu i postave (poredaju) po letvama od drveta, da bi se dobile posle nekoliko sati po fabri-kaciji čvrsti oblici. Ovo se može ostvariti i mešanjem ali način opisan gore bolji je jer ne sabija niti mrvi sodni kreč i dobija se lep briket koji sadrži 1250 gr. toplog rastvora za 2 kgr. sodnog kreča u prahu. Ovaj rastvor je polako prodro u prah i učinio ga je čvrstim dajući mu ipak veliku poroznost i vlažnost onakvu kakva je naročito pogodna za brzu absorpciju CG koji sadrži vodeni gas. Briketi od oko 50X100X30 m/m raspoređeni po letvama brzo se suše pod dejstvom toplote koju ima u sebi teslo i imaju tu veliku prednost nad ostalim manjim produktima što imaju samo nekoliko sirana za sušenje i što prema tome zadržavaju vlažnost što je moguće duže. Ova operacija predstavlja još i tu prednost da se tačno dozira sodni kreč u prahu jednim toplim rastvorom koji daje brikete koji se mogu upolrebiti nekoliko sali posle fabrikacije bez predhodnog sušenja. Slepen vlažnosti ogromno utiče na rezultat prečišćavanja pružajući dobit u vremenu za zagrevanje, duže trajanje prečišćavanja, bolju konzervaciju pare i naročito manje pečenje primenom regeneracije sodnog kreča. Briketi hidratiranog sodnog kreča posle nekoliko časova predstavljaju čvrstu formu, poroznu i s kojima se može raditi. Površine strana su sjajne i ugijenisane te tako sprečavaju zgrumljavanja ove materije u retorti. Oni se fabrikuju u dimenzijama prilagođenim za retorte koje ih imaju primiti. Sto je veća retorta, više se može povećati dužina briketa ne povećavajući ipak debljinu. U cilju da se očiste retorte pre njihove upotrebe, poprska se ovlaš briket rastvorom sode ili potaše koji će upiti C02 i O kojih ima u retorti i ugljenisaće više strane. Masa stavljena u cevi 14 — 16 može se spravljati i nekim drugim načinom pod uslovom da ona sadrži kreč i sodu ili potašu. Tako se može upotrebiti negašeni kreč sa rastvorom sode ili potaše, ili soda sa rastvorom kreča ili sa negašenim krečom ili sa sodnim krečom. Gas koji izlazi iz serpenlinastog aparata za prečišćavanje 14—15—16 praktično je čist i stavlja se u gasometar. Velike instalacije sastoje se iz dva ser-pentinasta aparata za prečišćavanje od kojih jedan radi dok se drugi prazni i njegov sadržaj regeneriše. Naravno, može se upotrebiti za grejanje svaka vrsta brenera ili ma kakvo drugo sredstvo, pod uslovom da se generator, stub i cevi zagrevaju po celoj njihovoj visini. Način i uređaj predstavljaju sledeče prednosti. 1. Usled toga što se spravlja gas bogat sa vodonikom pri ulazu u serpentinasti aparat za prečišćavanje upotrebljava se vrlo mala količina sodnog kreča. 2. Prečišćavanje je vrlo prosto i potpuno. 3. Rad je besprekidan. 4. Cevi očišćene pre upotrebe. 5. Radna snaga je jako smanjena. Patentni zahtevi: 1. Način i uređaj za bezprekidno dobi-janje čistog vodonika pomoću vodenog gasa, u jednom cilindričnom generatoru, zagrevanom tako, da se temperatura može regulisati spolja brenerima za to prilagođenim, ubrizgavanjem pregrejane vodene pare kod donjeg dela ovog generatora, naznačeni time, što je dobiven vodeni gas po poznatim hemijskim reakcijama C-f-H .O = = CO + H, ili C + 2H20=:C03 + 2Hs ili 2C + 3H,G = CO |- C02 + 3H2 bezprekid-nom destilacijom koksa, lignita, treseta, drvenog uglja i t. d. obogaćen vodonikom u stubu koji se nalazi na gornjem otvoru generatora i koji je napunjen slojevima postojanim u vatri t. j. glinom pomešanom sa granuliranim (zrnastim) drvenim ugljem sa upuštanjem pregrejane pare (po poznatoj reakciji: CO -f- H.O - ■ C02 [ 2H), me-šavina gasa tako određenog pošto se sprovode kroz aparat za prečišćavanje, sa kondenzacijom, koji sadrži mleko sodnog kreča i u kome se zadržavaju CO , prašina od uglja i druge nečistoće, male količine ugljen dioksida, koje su još ostale, ugljen oksida, pomešane sa vodonikom, na kraju su absorbovane jednim sistemom cevi u obliku serpentina koje su zagrevane, sa regulacijom temperature spolja, pružajući jedan dug put gasu, koji kroz njih prolazi, pomenuti cevni sistem ispunjen je jednim specijalnim preparatom sodnog kreča čiji sastav i spravljanje osiguravaju neophodnu kakvoću za potpuno absorbovanje pomenu-tih nečistih gasova, koji se još nalaze pomešani sa vodonikom. 2. Način formacije i spravljanja sodnog kreča prema patentnom zahtevu 1, naznačen time, što se sodni kreč gasi na 95" C rastvorom sode i u koliko se stvara cvet sodnog kreča, on se proseje u cilju izdvajanja neugašenih komada, da bi se sprečilo zatvaranje prolaza gasu u cevi; svet sodnog kreča ovako dobiven automatski se sipa u kalupe i svaki sloj se zaliva kreč-nim mlekom, sodnog kreča ili rastvorom sode na 50 C; toplota stvorena u sodnom kreču i zalivanje toplim rastvorom prouzrokuje jaku reakciju i znatno isparenje, tako da proizvod očvrsne i može biti u takvom stanju unet u cevi za prečišćavanje, pošto se prethodno lako poprskaju briketi rastvorom sode ili potaše radi čišćenja cevi od C02 i O i radi ugljenisanja, što više strana. 3. Postupak za proizvođenje po zahtevu 2, naznačen time što se upotrebljeni sodni kreč sastoji od negašenog kreča, ugašenog pomoću rastvora sode ili pomoću sodnog kreča postuganog rastvorom sode ili potaše, ili pomoću sode ili potaše sa dodatkom rastvora krečnog mleka ili sodnog kreča. 4. Uređaj za primenu načina rada prema patentnom zahtevu 4, naznačen je time, što slojevi sastavljeni od postojane u vatri sirove gline, pomešane zrnastim drvenim ugljem, predstavljavu ispuste koji obrazuju prepreke na koje vodeni gas, koji izlazi iz generatora i pregrejana vodena para udaraju jako u cilju da se izvrši potpuna me-šavina ova dva elementa. . . Acfpatent broj 7090. s V' . . . Adpatent broj 7090.