KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 8 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 15 februara 1933. PATENTNI SPIS BR. 9708 Faigle Friedrich, tehničar i Faigle Carl, fabrihant, Hard bei Bregenz, Austrija. Uredjaji za njihanje i za presevanje za delimično bojadisanje u više boja (hiniranje, ombriranje) končanih kanura, za takozvano šareno bojadisanje. Prijava od 24 decembra 1931. Važi od 1 maja 1932. Pronalazak se odnosi na uređaje za njihanje i za presevanje končanih kanura, koje pri delimičnom bojadisanju (hiniranju, ombriranju) svagda samo jednim delom kanure bivaju zamakane u rastvor boje. Do sada poznati uređaji za bojenje, kod kojih končane kanure bivaju njihane lamo i amo, pomoću sretstava za kretanje, koja rade u rastvoru boje, i po izvršenom bojenju i izdizanju iz rastvora boje bivaju cedene rukom, podesni su samo za bojadisanje jednom bojom, a ne za šareno bojadisanje. Ovaj se pronalazak odnosi međutim na šareno bojadisanje i sastoji se u glavnom u tome, što su štapovi, šine, cevi, valjci ili tome si. postavljeni iznad rastvora boje, kako da se mogu kretati zajedno u svagda istom pravcu tamo i amo, tako i da se mogu kretati jedan prema drugom u svagda različitom pravcu, tako, da kanure koje su samo do željene granice zamočene u rastvor boje, odn. delovi kanura bivaju njiha-ni tamo i amo u rastvoru boje i po izvršenom bojenju za vreme izdizanja ili posle izdizanja iz rastvora boje bivaju ceđeni između štapova valjaka ili tome si. Takvi uređaji po pronalasku se daju raznovrsno izvoditi. Nekoliki primeri izvođenja su pretstav-Ijeni u slikama 1 do 20. Slike 1 do 10 pokazuju šematički razne oblike izvođenja sretstava za njihanje i za presevanje, koja su predviđena iznad rastvora boje i ukazuju jednovremeno na način rada ovih sretstava. Štapovi ili tome si. koji se nalaze iznad rastvora boje i koji služe za njihanje i za presovanje kanura St, mogu dobiti proizvoljne preseke i biti primenjeni u raznovrsnom grupisanju kao što pokazuju primeri iz sl. 1 do 10. Presovanje (ceđenje) kanura, odn. svagda obojenog dela kanure vrši se pomoću 'presovanja, koje nastaje odozgo prema dole, za šta mogu poslužiti ista ranije po-menuta sretstva za kretanje: štapovi s, šine, cevi, valjci i tome si., kao što je pret-stavljeno u si. 6 do 8, Iznad okruglih štapova s mogu radi po-boljašnja procesa presovanja biti postavljene cevi P koje se lako mogu obrtati i koje dejstvuju kao valjci za presovanje, kao što to pokazuju slike 9 i 10. Proces presovanja se može izvesti na tri načina: 1. Pomoću kretanja valjaka W za veša-nje prema gore i međusobnog kretanja oresujućih sretstava s, odn. P koja ostaju u istom horizontalnom položaju po visini, si. 6 do 9. 2. Pomoću ostajanja valjaka W za veša-nje u istom položaju po visini, i kretanjem prema dole stretstava s, odn. P za presovanje, uz jednovremeno kretanje jedne prema drugom, si, 10. 3. Pomoću kretanja valjaka W prema gore i jednovremenim kretanjem prema dole i jedno prema drugom presujućih sretstava s odn. P. (Slučaj 2 je pretstavljen u si. 10). Mašinsko izvođenje njihajućih i presujućih kretanja koja su pokazana u sl, 1 do 10 pretstavljeno je u si. 11 do 18. Din. 15. Sl. 19 je presek po liniji a—b (sl. 13) i sl. 20 pokazuje presek po liniji c—d (sl. 13). Sl. 11, 12 i 13 pokazuju u izgledima spreda i odozgo odn. u presecima jedan primer izvođenja, u kome su štapovi s za oscilisanje, odn. štapovi s za presovanje postavljeni u vodiljnim šinama F i pret-stavljene su po dve kanure u stanju oscili-sanja (njihanja) odn. u stanju presevanja. Ove vodiljne šine F, F1 koji su obešene o nosače T za njihanje, mogu biti stavljane u dejstvo pomoću dva para zglobnih poluga p1; p i px, p! povremeno u smem za-' jedničkog kretanja tamo i amo u cilju njihanja delova kanura St koji treba da se o-boje u rastvoru boje i povremeno u smeru naspramnog kretanja radi presevanja obojenih delova kanura. U cilju izvođenja njihajućeg kretanja može se stavljanje u dejstvo vodiljnih šina izvesti na dva načina pomoću potiskujućih zglobnih poluga. Prvi način: Četiri potiskujuće zglobne poluge p, p i pi; p, zahvataju u četiri kri-vajna čepa k koji se nalaze u odgovarajućem položaju po obimu osovine A, usled čega pri obrtanju osovineA sve četiri vodiljne šine FF, FtF, bivaju kretane tamo i amo u istom smeru. Drugi način: Samo dve potsikujuće zglobne poluge p, p zahvataju u odgova-juće krivajne čevope K i ovim pokreću dve vodiljne šine F, F i pomoću neucrtanog spojnika pokreću i dve vodiljne šine F1, Fx u odgovarajućem smeru tamo i amo. Potiskujuće zglobne poluge p,pn su pri tome isključene. Ako ne treba da se proizvede i dejstvo presevanja,već samo njihanje tamo i amo, to su pri samo postavljenim štapovima, šinama ili tome si. dovoljne dve vodiljne šine F po jedna sa svake strane suda za boju. Ako ovi štapovi s i tome si. ne budu samo postavljeni, nego budu pritvrđeni ne-pomerljivo u vodiljne šine. tada je dovoljna šta više samo jedna vodiljna šinaF. U cilju izvođenja presujućeg kretanja dve potiskujuće poluge p, p dejstvuju na dva krivajna čepa k, k i dve potiskujuće poluge p,, p, dejstvuju na krivajni čep kj, k, koji je u odnosu prema k pomeren za 180°, usled čega pri obrtanju osovine A u-mesto zajedničkog kretanja nastaje nas-pramno kretanje parova F, F vodiljnih šina i Fj, Fx i time nastaje i presujuće dejstvo štapova S. Ovo presujuće dejstvo može isto tako biti postignuto na dva načina — trajno ili u impulsima. Prvi način: Trajno presovanje biva postignuto, ako osovina A bude pomoću is- ključenja konusnog točka r, koji se nalazi na pogonskoj osovini, stavljena izvan trajnog mašinskog pogona pomoću u-ključne viljuške G i pomoću ručne poluge L bude samo toliko obrnuta, da se pomoću potiskujućih poluga p i p, i vodiljnih šinaF i F1 izvrši presovanje kanura St kroz presujuće štapove s. Jačina presevanja može proizvoljno biti regulisana prema veličini pritiska rukom odn. zatezanjem opruge ili tegovima. Drugi način: Presovanje u impulsima biva postignuto ako osovina A ostane u mehaničkom pogonu, i ako su dva krivajna čepa, koji dejstvuju na potiskujuće poluge p1; pomerena ka kx. Presujuće dejstvo se može regulisati pomoću odgovarajućeg podešavanja krivaj' nih ispada k i kx veze potiskujućih i vodiljnih šina i pomoću elastičnog postavljanja vodiljnih šina F, što nije pretstav-Ijeno, i presujućih članova s. Njihajući odn. presujući štapovi s mogu prema potrebi biti umešteni u vodiljne šine F i biti izdignuti. Ako štapovi, šine i tome si. nisu samo umešteni, nego su dobro pritvrđeni u vodiljnim šinama, tada su i za presujuće dejstvo dovoljne dve vodiljne šine, po jedna na svakoj strani suda za boju. Slike 14 i 15 pokazuju u izgledu sa strane i odozgo odn. u preseku jedan primer izvođenja, u kome su njihajuća odn. pre-sujuća sretstva s delimično tako pritvrđe-na na drugoj osovini koja se nalazi u ovoj šupljoj osovini, da obe osovine mogu nezavisno jedna od druge zajedno sa svojim štapovima s kako biti pomicane u aksial-nom pravcu, tako i biti obrtane za približno 90°. Kanure su pretstavljene u presujućem stanju. Osovine C i D bivaju, pomoću kliznih prstenova, kretane dvema potiskuju-ćim polugama p i px, koje sa svoje strane bivaju kretane na gore opisan način pomoću krivaja osovine A, koja je usled o-graničenog prostora za crtanje pretstavlje-na iznad odn. ispod slike 15. Kod manjeg broja štapova, obe osovine C, D mogu biti obrtane rukom, a kod većeg broja obrtaja segmentnim točkom, puževim točkom i tome si. i svi štapovi istih mogu brzo biti dovedeni u, odn. izvan radnog položaja. Slike 16 i 18 pokazuju isto tako dve o-sovine U i V, koje nose štapove c, i koje ipak nisu postavljene jedna u drugoj, već jedna pored druge. Štapovi zadnje osovine U prihvatsju pomoću jedne krivine štapove prednje osovine V. Obe osovine su nezavisno jedna od druge sa svojim štapovima aksialno po- merljive, i mogu se obrtati za približno 90". U ovom primeru izvođenja su samo u si. 16 pokazane kanure u presujućem stanju, pri čemu je pomoću strelica označen pravac kretanja odn. pritiska potiskujućih poluga. osovina i presujućih štapova. Si. 18 pokazuje kanure u stanju njihanja. Kod širih sudova i tome odgovarajućih dužih štapova s, ovi štapovi treba da se izvode ili naročito jako ili treba da se u-meste u vodiljne šine, slično si. 13, na strani suda, koja se nalazi prema osovinama U, V. Poluge X, Y sa tegovima služe za izrav-njanje težine štapova, odn. za lakše obrtanje osovina U, V kod stavljanja štapova s izvan dejstva. U si. 17, koja pretstavlja izgled odozgo, osno kretanje osovina U i V, koje su jedna pored druge postavljene, i koje nose njihajuće štapove s, se ne vrši pomoću kri-vajnog mehanizma nego pomoću krivin-skog mehanizma, pri čemu čep J koji se nalazi na osovini U zahvata u žljeb krivin-skog valjka E koji je pritvrđen na pogonskoj osovini M i osovina V biva spojnikom O aksialno zahvaćena, ako je u pitanju njihanje tamo i amo štapova s. Ako treba da se izvede presujuće kretanje, to obe osovine li V ne dobijaju isto-smerno kretanje, već naspramno upravljeno kretanje, što se može izvesti pomoću podesnih uređaja, slično uređajima koji su pokazani u si. 13 i 15 ili pak i drugojače izvedenim uređajima. Njihajući štapovi osovine U prihvataju osovinu V na način koji je pokazan u slici 18. Radi proizvođenja kretanja organa, koji nose štapove s, — vodiljnih šina, osovina i tome si. — koje se vrši u istom smeru radi njihanja, kao i naspramnog kretanja radi presovanja kanura, mogu osim u si. 11—18 pokazanih uređaja koji delimično počivaju na sistemu poluga (krivajni mehanizam si. 11) a delimično na sistemu strme ravni (krivinski mehanizam si. 17) biti upotrebljeni i drugi mehanizmi koji se zasnivaju na poluzi i strmoj ravni, na pr. za-vrtanjski mehanizmi, ekscentarski mehanizmi i tome si. Podizanje i spuštanje valjaka W za veša-nje može se izvesti na jedan od proizvoljnih poznatih načina koji ovde nisu opisani. Štapovi za njihanje koji su smešteni u vodiljnim šinama po si. 11, 12 i 13, mogu lako i brzo biti postavljani i vađeni, a da ne budu dodirnuti valjci W, koji se uvek nalaze iznad ovih njihajućih štapova. Takođe i raspored njihajućih štapova ili tome si. na aksialno pomerljivim i za 90° obrtnim osovinama C D U V po si. 14 đo 18 ne obrazuje nikakvu smetnju za valjke W, pri čemu osovine mogu aksialno biti tako pomerene i zatim jedna za drugom mogu tako biti obrnute za 90°, da njihajući štapovi s mogu dobro proći između valjaka W. Njihajući i presujući uređaji za šareno bojadisanje kanura, koji su opisani pomoću slika 1 do 20 dopuštaju stoga stešnjen raspored valjaka za vešanje, što je od velike vrednosti, pri čemu na ovaj način bivaju omogućene mašine sa velikom sposobnošću rada i malom potrebom za prostorom za šareno bojadisanje kanura. U opšte ovim pronalaskom, koji pruža nove podesne uređaje i načine postupanja pri šarenom bojadisanju kanura, biva postignuto šareno bojadisanje koje odgovara svima potrebama. Patentni zahtevi: 1. Uređaji za njihanje i za presevanje (ceđenje) končanih kanura, koje pri đeli-mičnom bojadisanju (hiniranju, ombrira-nju) svagda bivaju zamakane do izvesne željene granice u rastvor boje, naznačeni time, što su štapovi, šine, cevi, valjci ili tome si. postavljeni iznad rastvora boje tako da mogu biti kretani tamo i amo kako svagda zajedno u istom smeru, tako i svagda u različitom smeru jedno prema drugom, tako, da kanure, odn. delovi kanura, koji su samo do izvesne željene granice zamočeni u rastvor boje bivaju njiha-ni tamo i amo, i po bojadisanju, za vreme vađenja ili po vađenju iz rastvora boje, bivaju presovani (ceđeni) između štapova, valjaka, ili tome si. 2. Uređaj pa zahtevu 1, naznačen time, što su štapovi itd. koji prolaze između kanura ili pored kanura ili između i porod kanura, s jedne strane ili s obe strane suda za boju, postavljeni tako da se mogu u-meštati i vaditi i da pomoću svojih vodiljnih šina mogu biti kretani tamo i amo iznad rastvora boje. 3. Uređaj po zahtevu 1 naznačen time, što su štapovi itd. delimično pritvrđeni na šupljoj osovini, a delimično na drugoj osovini, koja je smeštena u ovoj šupljoj osovini, i što obe osovine zavisno i nezavisno jedna od druge sa štapovima itd. mogu kako da se pomeraju aksialno, tako i da se obrću i za 90°. 4. Uređaj po zahtevu 1 naznačen time, što su štapovi itd. pritvrđeni na dve osovine koje su postavljene jedna pored druge i što se ove osovine zavisno i nezavisno jedna od druge sa štapovima itd. mogu kako aksialno pomerati, tako i' obrtati za 90°. o:::; , ... Adpabentbroj9708. r JT ]Fi9t£~ r — — 5 U — h , L 1 li j L U L F Fig. F Fig 15 n