Revitalizacija urbanih fokusa (o revitalizaciji i rekonstrukciji gradskih trgova u Slavonskom Brodu) Author(s): Siniša TOMIĆ Source: Urbani Izziv, No. 16/17, PRENOVA (oktober 1991 / October 1991), pp. 54-59 Published by: Urbanistični inštitut Republike Slovenije Stable URL: https://www.jstor.org/stable/44180573 Accessed: 11-10-2018 06:22 UTC JSTOR is a not-for-profit service that helps scholars, researchers, and students discover, use, and build upon a wide range of content in a trusted digital archive. We use information technology and tools to increase productivity and facilitate new forms of scholarship. For more information about JSTOR, please contact support@jstor.org. Your use of the JSTOR archive indicates your acceptance of the Terms & Conditions of Use, available at https://about.jstor.org/terms This article is licensed under a Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To view a copy of this license, visit https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/. Urbanistični inštitut Republike Slovenije is collaborating with JSTOR to digitize, preserve and extend access to Urbani Izziv This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms Št. 16, 17/1991 Siniša TOMIĆ Revitalizacija urbanih fokusa (o revitalizaciji i rekonstrukciji gradskih trgova u Slavonskom Brodu) "...Jedino što je danas apsólutno-to je promjencL Nema pravila, a sasvim sigumo nema ni büo kakve izvjesnosti ni u kqjqj umjetnostt Postoji samo osječanje čudesne slobodě i neograničenih mogućnosti, koje třeba istraživati, kao i osječanje beskrajnih mimdih godina sa njihovim povijesnim grade- vinama u kojima třeba aživatL.." (Philip Johnson, arhitekt) Nekakva čudna sudbina prati Sla- vonski Brod od njegovog postanka. Mnogo puta gradjen, rušen, spalji- van i boinbardiran nikada nije imao sreću da bude dograden, definirán. U grču vječite uloge Feniksa nije stigao izgraditi samosvojan izraz, tradiciju dostojnu njegovih stanov- nika, graditelja i arhitekture koje su stvarali. Brod nikada nije bio opsjed- nut prošlimvjekovima niti inspiriran idejom da njegove gradevine mogu osigurati neku vrstu bęsmrtnosti svojim graditeljima. Jednostavno, ži- vio je, premda paradoksalno zvuči, u nekoj vrsti "privremenog" konti- nuiteta. Pa ipak, uvjekovima, koji su iza nas, grad je nastajao prirodno uz reku Savu i proživljao svoje cikličke période nadahnute izgradnje, ali i période bezumnih razaranja. Ni ně- koliko stotina godina "dodavanja dijelovima" (svojevrsne revitalizacije) nije mu značajnije mijenjald unutra- šnju strukturu i logiku razvoja i tko zna od koga zadane koordināte raz- voja njegove matrice, prepoznavane u stalnim mijenama. Svijest o strateškom položaju grada na granici dvaju "svije tova" i njegova lagaña evolūcija učinila ga je život- nim, naročito nakon izgradnje veli- kog festunga (Tvrdje) i franjevačkog samostana i crkve. Ná sreću grada, u vrijeme pred završetak gradnje, Tvrdja gradena po vaubanovskom principu praktično je postala ne- potřebná. Promijenila se stratēģija i taktika, ratna tehnika, a i otomanski imperij nije više bio posebno snažan kao vjekovni protivník. Zbog toga su ukinute dugogodišnje stroge za- brane gradnje čvrstih (zidanih) ob- jekata na području današnje urbane jezgre, a grad gubi svoju nekadašnju vojnu i stratešku vaznost, te se přet- vara u snažan trgovački i industrij- ski centar. Taj trenutak značio je novo rodenje grada, uspostavljanje nove tradicije u ūrbanizmu kakvog danas pozna- jemo. Oslobadja se ogromna enerģija i kapital neformiranog kapitalistič- kog słoja, te započinje grozničava graditeljska aktivnost. Tada lice mi- jenj aj u vrij edni potezi današnj og glavnog gradskog trga (Korza), Starčevičeve, Mesičeve i ul. Petra Krešimira, gradjeni u tada vladaju- čim eklektičkim stilovima (neorene- sansa, neobarok, neoklasicizem...). Formiraju se današnje insule, skład- no i s mjerom oblikuju se reprezen- tativna pročelja gradskih palača bogatih brodskih trgovaca. Ove no- vostvorene vrijednosti u prostornoin i plastičkom smislu nastale krajem 19. vijeka dogradivane su i u prvoj polovici 20. vijeka sve do početka II. svjetskog rata, kada ovaj grad po- novno proživljava po tko zna koji put sudbinski king razaranja. Ovaj put, kroz cijeli poslijeratni pe- riod, nakon ratnih razaranja broda- ni kao da su izgubili yjeru u ob- novu svog grada, nijemi pred raz- rušenom nekadašnjom lepotom. Na- jednom se izgubilo kaledioskopsko šarenilo brodskih fasada, eklek- tička dekorativnost zamjenjena je sumoniim "obrijanim" fasadama, polurazrušenim gradskim blokovi- ma. Uvijek je bilo više razloga za uklanjanje polurazrušenih objekata nego za njihovu obnovu. Brod ipak nije bio Varšava... Istovremeno, nekadašnja arhitektūra postala je sinonim zaostalosti i "mračnih vře- me na". Na scénu stupaju lokalni i ini "ar- hitekti" i arhitekti-radikalni moder- nisti sa svojim etičkim kodeksima po kojima je povijest efemerna i bez- načajna, a naše dobajedinstveno, pa je stoga i nova arhitekturna momia biti neizostavno odvojena od prošlo- šti. Dok su vremena uvijek bila "ona stara, dobra" odluke o tome koje forme trebaju karakterizirati "vrli, novi svijet" bila je uvijek samo "njihova" i zbog tog oholog ubjedenja oni su punom parom projektirali svoje objekte kao da oni egzistiraju u někom imaginarnom vizualnom vakuumu. Svijest o potrebi, da se nešto ko- načno učini polako se počela boja- žljivo pojavljivati - prije svega u djelovanju mladé genemcije arhite- kata i urbanista u gradu, sredinom osamdesetih godina. Njihovo insisti- ranje na resemantizaciji zaboravlje- nih kodova nekadašnje arhitekture, insistimnje na pitanjima urbane ob- nově, revitalizacije u najširem smis- lu tog pojma, palo je na plodno tlo shvačanja, da sve planirane i maš- tane ąkcije ne znače ništa bez adék- vatne novčane podrške gradskih komunalnih institūcija uz uspostav- ljanje neophodnih rentnih mehaniz- ma kao podłoga za aktivnosti. U kratkom periodu (1988-1991) napravljen je niz korisnih studija koji su detaljno problematizirali pi- tanje revitalizacije i rekonstrukcije povij esne jezgre, te na taj náčin potaknuli sveukupnu urbanu i du- hovnu obnovu (*). Na temelju ovih studija izradjen je provedbeni ur- bánistički pian povijesne jezgre Slavonskog Broda (**), koji je uspo- stavio nove urbanistické i arhitek- tonske regule za interpolacije, rekonstrukcije, restauracije objeka- ta u jezgri. Posebno težak i svakako najzani- ljiviji problem predstavļjaju brod- sk trgovi, kao izuzetno važna i u tradicionalnom smislu korištena mjesta života grada-fokusi života i r da. Autor ovog napisa izradio je idejne i izvedbene projekte za četiri trga kojih je přistup prilagoden ni- vou vážnosti u hijerarhiji fokusa jezgre. 54 This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms URBANI IZZIV CLJĒ33 St. 16, 17/1991 Trg Ivane Brlić-Mazuranić (korzo) Tradicionalno mjesto okupljanja svih ģenerācijā brodana, izuzetno je slikovit dio grada, koji svojom ju- žnom fasadom izlazi na savski kej i stvara izuzetan spoj arhitekture i prirode. Trg je longitudinalan, ob- rubljen eklektičkim palačama, koja su iz raznih razloga izgubile dio svog originalnog obličja, ali su zad rzal e i naglasile urbani habitus centra jez- gre. Projekt je tretirao problem u něko- liko nivoa: prvi-uspostavljanje veza sa íizičkom strukturom okolnih uli- ca, drugi- ulazak u zapuštěna dvo- řišti, rekonstrukcija i sanacija istih uz uvodenje novīli komercijalnih sadržaja, treci-stvaranje novih peša- čkih koridora unutar bloková i ak- tiviranje istih za ugostiteljske i trgo- vačke sadržaje, te povezivanje sa susjednoin blokovima, cetvrto-re- konstrukcija krovišta i konstruktiv- ná sanacija objekata, peto-restau- racija pročelja, šesto-izrada progra- ma prenamjene postoječih poslov- nih prostora sa detaljnom valoriza- cijom poželjnih aktivnosti i sadržaja, sedmo- uredenje partera trga, nova planinietrija i ģeometrija, uspostav- ljanje veza izmedju starih i novih objekata, njihovog ritma, osmo-os- mišljavanje urbanog mobilijara, hor- tikulture i specijalnili rasvjetnih efekata. Projekt revitalizacije ovog trga dao je piijedlog interpolācijā novih poslov- nih objekata. Realizacija se plan ira za 1994. godinu, káda grad slavi 750-godišnjicu postojanja. 100% recycled paper 100% recikliran papir aus 100% Altpapier 55 This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms CŁJB33 št. 16, 17/1991 Trg ispred Hrvatskog doma Predmetna lokacija predstavlja vri- jednu urbanističku cjelinu unutar centralnog gradskog bloka A3. Na lokaciji se pored manje vrijednih pri- zemnica nalazi i zgrada "Hrvatskog doma" podignuta u stilu historiciz- ma 1925 godine u spornen 1000: godišnjice Hrvatskog kraljestva. Po- slijeratnim dogradnjama i pregrad- njama narušene su mu proporcije i izgled. Objekt "Šumarije" gradjen u suvremenom izrazu nije poštivao naslijedene graditeljske pravce i po- red susjednih "kocaka" znatno je de- vastirao okolni ambijent jezgre. Postojeće párteme površine trenut- no su u lošem stanju, te ne omogu- cuju normalno pješačko komuni- ciranje na vrlo frekventnom spojů ulica P. Krešimira i M. Mesića. Uz to, trg je "okupiran" automobilima. Osnovne smjemice za izgradnju da- te su Provedbenim urbanističkim pl nom revitalizacije grad ske jezgre. Urbanističkim i arhitektonskim ije- šénjem uspostavljaju se novi grade- v nski pravci, nova hijerarhija pro- stora u sinislu sadržaja i kvaliteta pješačkih površina, novi prometni pravci kao i konačno definiranje ze- lenih površin. Uvodenjem prometa u podzemnu etažu postiže se kvalitet u smisi u oslobadanja ovog pro- stora kao mjesta dogadanja scen- sko-glazbenih i komercijalnih pri- redbi. Intei-vencijama na objektu "Hrvatskog doma" uspostavlja se cjelovitost pročelja, te se daje moguč- nost interpoliranja sitníh uslužnili sadržaja. FASADA - ISTOK 56 This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms URBANI IZZIV C Št. 16, 17/1991 Trg ispred zgrade SDK Ovaj trg ņastao je izgradnjom stam- beno-poslovnog objekta početkom 50-ih godina (arhitekt Hinko Bauer iz Zagreba), a na mjestu gdje je do poče tka rata eģzis tirala židovská sinagoga-iziizetno kvalitě tua eklek- tička gradevina (graditelji Henigs- berg i Deutsch iz Zagreba) s ķraja 19. vijeka. Projektantsko iješenje bazira se na hipotetskom odčitavanju možda skrivenog Baueroveg razinišljanja o potrebi simboličkog naglašavanja postojanja nekadašnje sinagoge. Iz činjenice postojanja 7 nosećih stu- pova, projektant trga simbolički u nivou partera stvara lik menore-sed- mokrakog sviječnjaka, inače přisut- nóg u židovskqj mitologiji. Na taj náčin naglašava se "genius loci", stvara se pretjfostavka postojanja memorije grada za óne koji znaju izčitavati ovakve poruke. Trg Svetog Trojstva Trg Sv. Trojstva lociran je neposred- no uz istoimenu crķvu i veliki ba- rokni franjevački sainos tan, te uz egzistiranje starog vatrogasnog do- ma gradenog krajem 19. vijeka i ob- jekta nekadašnjeg magistrata, predstavlja pravi "urbani" biser u gradskoj jęzgri. Svojim južnim kri- lom trg putem raskošnog parka iz- lazi na rijeku Savu. Koncept rekonstrukcije preferira uspostavljanje korelacije izmedju ova tri objekta novom obradom par- tera, postavljanjem kandelabera za rasyjętu (redizajnom nekadašnjeg brodskog kandelabra), stvaranjem izrazito pješačke zone, uvodenjem vode kao ambientalno póželjenog elementa, restauracijom pročelja, i revltalizacijom Vatrogasnog doiiia uz uvodjenje ugostiteljskih sadržaja visokog nivoa. Kvadratni koncept trga omogučava fleksibilno odVijanje scenskih, glazbenih, likovnih izložbi i manifestācija, te teži da postane "konkurencija" bučnom Korzu, ali u drugom, kontemplativnom smislu. Dugogodišnji projektantśki rad na temama řevitalizacije i rekonstiTik- cije prostora u Slavonskom Brodu, nebrojeri predavanj i animiranje gradanstva tek sada polučuje pive značajne rezultate. Radovi drugih kolega rezultāti su niza intelige tnih i vise ili manje kvalitetnih radnji na perc piřanju postoječ g ambijénta, odnosa masa objekata i praznili (na svu sreću poslije rata neizgradenili) prostora i niza drugih detalja koji su bili pótrebni za stvaranje urbanis- tičkih i arhitektonskih scenārijā ře- vitalizacije urbane jezgre za koje su gradjani izuzetno zalnteresirani. Onaj tko je shvatio složene momente koritinuiteta i posebnosti švakog za- danog prostora, onaj tko je "prih- vatao" gotovo neuhvatljive niti urbane kompleksnösti i "genius loci" grada, može računati da će donijeti dobro ovom gradu. Oslobodjeni ne- kadašnje restriktivně dogmatizirane estetike modeme arhitekture, ģene- rācijā mladih urbanista i arhitekta eruditivno,. ponegdje čak i romari- tično, ali príje svega žestoko intelek- tualno pristupą brojnim pròble- mima řevitalizacije brodské urbane jezgre sa nadom da če to biti zalog i izvor svih budućih brodskih godina. Siniša Tomic, dipl. inž. arh., Slavonski Brod * Siniša Tomić: "Stanje i problemi hi- storijske urbane jezgre Slavonskog Broda", 1986, Zavod za prostomo planiranje Si. Brod. - A. Basic, Slávko Dakić, Fedor Kritovac, Kruno Le ko, Slaven Letica, Ivan Rogić, Siniša Tomić: "Problemi řevitalizacije stare gradske jezgre i kontaktnog područja u SI. Brodu", Zavod za kulturu Hivatske, Zagreb, 1988. - Siniša Tomić: "Studija podobnosti graditeljske struktuře s valorizači- jom vlasničkih odnosa u urbanoj. jezgriSl. . Broda", Zavod za prostorno planiranje, 1988. - M. Puncer, V. Ambruž sa suradnici- ma, "Konzervatorska studija stare brodské jezgre", Regionalni Zavod za záštitu spom. kultuře, Osijek, 1988. ** Autori: Ivan Čižmek, Aleksandar Bašié, Siniša Tomić, I. Čižmek, Ur- banistički institut Hrvatske - Zavod za prostorno planiranje, Slavonski Brod, 1989. 100% recycled paper 100% recMiran papir aus 100% Altpapier This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms Osiļek. ravTīckar obnovìjena Jasada v zaščite- nem območju "Tvrdá", zadeía iz kasame [foto: Darko Brdarić) Osijék , obnovljena fasada zadęta z tankovsko granato [foto: Darko Brdarić) Naporom navkljub! št. 16, 17/1991 58 This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms URBANI IZZIV C št. 16, 17/1991 (fotodokumentacija: Vjesnik) Petrinja, 7. 9. 1991 (foto: Lidija Japecl ¿Zagreb, Gorryigrad, Ulica Tita Brezovackog 6-8 (18 stoletje). Hiši sta bili last družině Štajduher in krznaija Jurąja Marcinka. (foto: Ranko Markovié) Vukovar, Muzej po bonibandiraryu "Dvorec Eitz" (foto: Jadran Mimica) 100% recycled paper 100% recikliran papir aus 100 % Altpapier 59 This content downloaded from 194.249.154.2 on Thu, 11 Oct 2018 06:22:38 UTC All use subject to https://about.jstor.org/terms