ANNALES 3/'93 izvirno znanstveno delo UDK/UDC 314.7(497.12 Piran)"14/16" PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI OD XV. DO XVII. STOLJEČA Lovorka ČORALIČ asistent, Filozofska fakulteta v Zagrebu, 41000 Zagreb, Krčka 1, C R O assistente, Facolta di Lettere e Filosofia delFUniversita degli Studi di Zagabria, 41000 Zagreb, C R O SAŽETAK Avtorica na podlagi gradiva iz beneškega državnega arhiva prikazuje prisotnost in delovanje priseljencev iz Pirana v Benetkah od 15. do 18. stoletja. Obravnava intenziteto njihove prisotnosti, njihovo poklicno strukturo, kraj bivanja, ekonomske zmožnosti, družinske in prijateljske vezi ter duhovno in religiozno življenje. Na koncu razprave so navedeni še sodni procesi, ki jih je proti nekaterim Pirančanom vodilo sodišče cerkvene Inkvizicije. IZVORI I HISTORIOGRAFIJA Doseljevanje, prisutnost i djelovanje doseljenika sa istočnojadranske obale u Veneciji složen je i vremenski dugotrajan proces i pojava koji se tijekom razdoblja dugog povijesnog trajanja može promatrati kao sastavni dio medusobnih veza, utjecaja i prožimanja zapadne i istočne jadranske obale. U ovom radu pokušati čemo ukazati na prisutnost i djelovanje Stanovnika porijeklom iz istarskog grada Pirana u Veneciji u razdoblju od XV. do XVII. stolječa. Rad je nastao na osnovu istraživanja izvorne grade u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Ve- nezia) i sadrži gradu iz fonda notarskih dokumenata, napose oporuka (Notarile testamenti), te, manjirn di- jelom iz fonda spisa ureda inkvizicije Santo officio. U radu čemo stoga, služeči se podacima iz navedene ar­ hivske grade, nastojati ukratko prikazati osnovne vidove djelovanje Stanovnika porijeklom iz Pirana u Veneciji, ukazujuči napose na vremenski okvir i intenzitet nji- hovog spominjanja i prisutnosti, zanimanja, mjesto sta­ novanja, svakodnevni život i obiteljske odnose, prija­ teljske veze i poznanstva, druženja sa doseljenicima iz ostalih dijelova istočnojadranske obale, ekonomske mo- gučnosti, te, naposlijetku, duhovni život i odnos spram vjerskih ustanova u Veneciji. VREMENSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA lako se prisutnost doseljenika iz Pirana u Veneciji može intenzivnije pratiti u širokom vremenskom luku od XIII. stolječa, krajem kojeg Piran dospijeva pod mle- tačku upravu, pa sve do pada Mletačke republike u posljednjim godinama XVIII. stolječa, za naše smo istra- živanje, poradi karaktera izvora koje koristimo, odabrali period od XV. do XVII. stolječa. Usporedujuči i ana- lizirajuči godine nastanka svih dokumenata koje smo koristili prilikom istraživanja, možemo primjetiti da se prisutnost doseljenika iz Pirana u Veneciji može, s ob­ zirom na intenzitet spominjanja, pratiti u nekoliko vre­ menskih razdoblja. U periodu do 1450. godine broj u izvorima spomenutih doseljenika iz Pirana gotovo je neznatan i ograničen na svega pokoji pojedinačni prim- jer. U idučem, nešto širem vremenskom razdoblju (1451-1550. godina) broj doseljenika iz Pirana u Ve­ neciji raste, da bi izvjestan pad doživio u razdoblju 1551-1575. godine. Slijedeči period od 1576-1625. raz- doblje je u kojem u izvorima najučestalije nailazimo na dokumente o prisutnosti i djelovanju doseljenika iz Pirana u Veneciji. Usporedujemo li intenzitet prisutnosti doseljenika iz Pirana sa prisutnošču doseljenika iz ostalih dijelova istočnojadranske obale i unutrašnjosti u Veneciji možemo primjetiti da se, iako stanovite sličnosti postoje, intenzitet rasta, najučestalijeg perioda spominjanja i pa­ da njegovog intenziteta ne podudaraju u cijelosti. Kada je, naime, riječ o doseljenicima iz ostalih gradova isto- čnojadranskog prostora, primjetno je da je period nji- hovog najintenzivnijeg prisutstva i iseljevanja u Veneciju u razdoblju od 1450-1550. godine, te da je več po- četkom XVII. stolječa primjetan znatan pad u odnosu na prethodno razdoblje. Piranski doseljenici, nasuprot torne, svoj največi intenzitet spominjanja u mletačkim 1 0 1 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 dokumentima bilježe upravo početkom XVII. stolječa, te, iako u kasnijim godinama (1626-1700. godine) i ono doživljava stanovit pad, intenzitet njihovog prisut- stva ne opada u onoliko izrazitoj mjeri kao kada je riječ o doseljenicima iz ostalih dijelova naše obale. Raz­ loge ovoj nepodudarnosti potrebno je, pored uzroka i posebnosti u razvoju svakog grada na istočnojadranskoj obali, tražiti i u drugačijoj političkoj i gospodarskoj po- zadini onodobnih zbivanja. Razdoblje 1450-1550. go­ dine za večinu je gradova dalmatinskog priobalnog pro­ stora period koji obilježavaju učestale turske provale u njihovo neposredno zalede. Turskim zauzimanjem ve­ čine zemalja i oblasti balkanske unutrašnjosti onemo- gučena je ili potpuno prekinuta trgovačka komunikacija i promet sa unutrašnjošču Balkanskog poluotoka, što se nakon nekog vremena negativno odrazilo na gospodarsko snagu i napredak večine dalmatinskih gradova, napose onih koji su na posredničkoj trgovini izmedu zemalja i feudalnih oblasti balkanskog zaleda i država i gradova na zapadnojadranskoj obali i me- diteranskom prostoru u cjelini, gradili svoju gospodarsku politiku. Pored toga, neočekivan i znatan priliv izbjeglica iz zaposjednutih zemalja, uz uništeno agrarno zalede koje je, napose nekim gradovima Dalmacije (npr. Zadru) omogučavaloopskrbu i prehranu poljoprivrednim proiz- vodima cjelokupnog gradskog stanovništva tijekom go­ tovo čitave godine, značio je za ionako prostorno sku- čene dalmatinske komune višak stanovništva čijeje izdr- žavanje u velikoj mjeri padalo na trošak same komunalne blagajne. U nemogučnosti da nadu zaposlenje i sebi i svojoj obitelji osiguraju sigurnu egzistenciju, mnogi če se stanovnici dalmatinskih gradova upravo tijekom pe­ rioda 1450-1550. godine učestalo iseljevati u različite dijelovezapadnojadranske obale, pri čemu če Venecija, kao glavni grad njihovog šireg državnog područja, za- sigurno imati jednu od značajnijih uloga. Kada je, me- dutim, riječ o istarskom gradu Piranu, sigurno je da, izuzev u posrednom smislu, turske provale nisu ovom gradu mogle naškoditi i donijeti toliko nedača kao gra­ dovima u središnjem i južnom dijelu istočnojadranskog prostora. Došavši pod upravu Venecije još davne 1283. godine, Piran če, iako u mnogo čemu ograničavan i sputavan mletačkom gospodarskom politikom, uspije- vati razviti vlastiti privredni potencijalzasnovan na proiz­ vodnji i distribuciji soli iz vlastitih šolana, te na, za sve gradove istočnojadranskog priobalnog i otočkog pros­ tora, tradicionalno razvijenoj pomorsko-trgovačkoj priv- redi i brodogradnji.1 Razdoblje u kojem su dalmatinski gradovi počeli znatnije osječati križu i gospodarski zastoj uslijed političkoratnih uvjetovanosti u njihovom nepos- rednom zaledu, a koji je kulminirao upravo tijekom druge polovice XV. i u XVI. stolječu i doveo do de- populacije i migracija na prostor zapadnojadranske oba­ le (nisu zanemarive niti migracije na istarski prostor), nije se u istarskim gradovima pod mletačkom upravom mogao u tolikoj mjeri osjetiti, te oni i dalje žive svojim dotadašnjim ritmom privrednog, političkogi društvenog razvoja. Krajem XVI, te napose tijekom XVII. stolječa nastupa za istarske gradove pod mletačkim dominijem novi period, obilježen sve večom konkurencijom ha­ bsburške luke Trst koji če se kao značajan i nadasve opasan suparnik u velikoj mjeri suprotstaviti njihovom dotadašnjem gospodarskom razvoju. Razdoblje Usko- čkog rata (1615-1617. godine), sve učestaliji i po tamo- šnje mletačke gradove neugodniji sukobi Austrije i Ve­ necije dovodili su do opadanja veza istarskih gradova sa zaledem, smanjenja prometa, te u vezi s tim, znatnog opadanja posredničke trgovine na osnovu koje se ostva- rivala njihova značajna gospodarska dobit. Mletačka po­ litika, napose u vezi proizvodnje i prodaje soli, postaje sve više ograničavajuča i nepovoljnija za Piran, a izgra- dnjom novih šolana, dopremanjem soli iz drugih gradova Apeninskog poluotoka, kao i sve očitijim forsiranjem trščanske luke od Strane habsburških vlasti, gospodarski razvoj počinje doživljavati sve očitiji zastoj. Pokušaji da se krijumčarenjem izbjegne niletački nadzor nad iz­ vozom soli samo če uzrokovati još restriktivniju mletačku politiku, a sve izrazitiji porast cijena, pad opčinskih pri­ hoda i sve prisutnije malverzacije i nezakonitosti mle- tačkih upravnih organa u samom gradu, dovesti če velik dio stanovništva, napose niže društvene slojeve, u stanje krajnje oskudice i neimaštine.2 Traženje izlaza za sve teže osiguravanje egzistencije u vlastitom gradu, mnoge če Stanovnike Pirana nagnati da rješenje potraže isel- javanjem ili privremenim odlaskom u gradove zapad­ nojadranske obale, pri čemu če Venecija, kao njihov glavni i udaljenošču ne isuviše nedostupan grad, zasigur- no imati veliko značenje. Mnogi če od piranskih dosel- jenika u gradu na lagunama ostajati samo privremeno, baviti se tradicionalnim poslovima po kojima je njihov grad bio nadaleko poznat (drvodjelstvo, gradnja bro- dova, pomorstvo i slično), te se nakon nekog vremena vračati u vlastiti grad. Dio njih če, medutim, trajno rje­ šenje svoje egzistencije nalaziti trajnim ostankom u Ve- neciji, te če, zasnovavši ondje i obitelj, u gradu na lagunama ostati do kraja života. Upravo če ova kategorija doseljenika, koji su od doseljenja ostali vezani uz život i djelovanje u Veneciji, te koji su posljednje dane svog 1 O razvoju grada Pirana, napose političkom položaju i gospodarstvu usp: Kandler 1879 ; N icolich 1882, 17-53; Caprin 1889, 159-192 ; Caprin 1968, 124-125, 246-247; Tam aro 1910; Gorlato 1968, 139-146; Pahor-Poberaj s. d .; Pahor 1974, 161-169. 2 U sp . Bertoša 1986, sv. II, 397-398. 1 0 2 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISUTN O ST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 života dočekali u gradu na lagunama, o čemu nam svjedoče i njihove oporuke - osnovni dokumenat kojim čemo se služiti prilikom istraživanja, biti i osnova našeg istraživanja prisutnosti piranskih doseljenika u Veneciji u razdoblju od druge polovine XV. do sredine XVII. stolječa. NAVODENJE U IZVORIMA Doseljenici iz Pirana zabilježeni su u mletačkim do- kumentima svojim i očevim imenom, te gradom iz kojega dolaze u Veneciji. Tek iznimno odnosno svega u dva primjera bilježimo njihova prezimena ili nadimke koji su navedeni uz vlastito i očevo ime doseljenika.3 ZANIMANJA DOSELJENIKA Zanimanja doseljenika u Veneciji podatak su kojeg u dokumentima obično bilježimo uz ime odnosno oz- naku grada iz kojeg doseljenik dolazi. Buduči da je udio uključenosti piranskih doseljenika u pojedinim za- nimanjima nejednak, analizu smo usmjerili na nekoliko skupina zanimanja objedinjenih zajedničkim karakteris­ tikama. Slično večini ostalih doseljenika porijeklom iz različitih dijelova istočnojadranske obale, doseljenici iz Pirana takoder su najčešče u Veneciji bili uključeni u zanimanja i djelatnosti maritimnog i obrtničkog karak- tera. Tako je največi broj u izvorima spomenutih dosel- jenika iz Pirana uključen u različite oblike pomorske privrede koja je u područjima istočnojadranske obale imala višestoljetnu tradiciju, te koja su zanimanja, poradi svoje traženosti u uvijek maritimno usmjerenoj Veneciji, uvijek mogla osigurati egzistenciju gotovo neograniče- nom broju osoba. Piran kao jedno od značajnijih središta brodogradevne djelatnosti i privredivanja na istočnom Jadranu grad je iz kojegje tijekom cjelokupnog razdoblja njegove višestoljetne državne-političke i gospodarske povezanosti sa Venecijom nemali broj pomoraca uklju- čenih u različita i nejednako cijenjena i ekonomski ispla- tiva zanimanja odlazio u grad na lagunama i tamo obavljao svoju osnovnu djelatnost. U našim izvorima susrečemo tako uvijek traženog i cijenjenog zapovjed- nika broda (padron nave), zanimanje koje nije bilo rijetko medu doseljenicima sa istočnog Jadrana.4 Brodar ili bar­ kami tradicionalno je zanimanje mnogih doseljenika iz dalmatinskih i istarskih gradova u Veneciji, pri čemu je obično riječ o vještijem pomorcu koji svoju djelatnost obavlja prevozeči putnike i robu uzduž same Venecije kao i na brojne otoke mletačke lagune.5 Zanimanje običnog mornara, zaposlenog najčešče na nekom od brodova lokalnog karaktera, ali katkada i na galijama i trgovačim brodovima koji su odlazili na daleka putovan- ja u mnoge od zemalja mediteranskog i levantinskog svijeta sa kojima je Venecija održavala intenzivne trgo- vačke i poslovne veze, zasigurno je najčešče spominjano kada je riječ o doseljenicima iz gradova i sa otoka isto­ čnojadranske obale, te ga tako zatičemo i u primjeru grada Pirana.6 Naposlijetku, potrebno je spomenuti da su poneki pomorci svoju djelatnost obavljali isključivo u državnoj službi, što se prilikom navodenja zanimanja oporučitelja u izvoru izričito i navodi.7 lako su doseljenici sa istočnojadranskog prostora naj­ češče zaposleni u nekima od brojnih i traženih zaniman­ ja obrtničkog karaktera (npr. kalafati, drvodjelci, zidari i drugi obrtnici i radnici zaposleni u gradevinsko-te- sarskim zanimanjima napose traženim u mletačkom Ar- senalu), te se može pretpostaviti da su i doseljenici porijeklom iz Pirana takoder bili uključeni u mnoga od sličnih zanimanja, u našim izvorima bilježimo svega je- dan primjer uključenosti u djelatnosti obrtničkog karak­ tera (kovač).8 Razloge torne možemo tražiti i u činjenici da se u mnogim dokumentima ne navode zanimanja doseljenika, ali i u mogučnosti da su mnogi od piranskih doseljenika svoju osnovnu djelatnost ovdje obavljali sa­ mo privremeno, te da su se nakon nekog vremena trajno vračali u svoj grad, ne ostavljajuči iscrpniji spomen o svom prisutstvu i djelovanju u Veneciji. Doseljenici porijeklom sa istočnog Jadrana bili su, kako smo več spomenuli, največim dijelom uključeni u zanimanja maritimnog, obrtničkog i sitnotrgovačkog karaktera. Zanimanja istaknutije društvene vrijednosti i ugleda, kao i intelektualna zanimanja rijetko su ili gotovo izostavljena u strukturi njihovih zanimanja. Stoga je prim­ jer Antonija iz Pirana koji u Veneciji obavlja uvijek tra- ženu i društvenim ugledom vrlo cijenjenu liječničku službu,9 iako predstavlja gotovo osamljenu iznimku, dra- 3 Agnesina condam Francesco V olpe da Piran, Archivio di Stato di Venezia (dalje ASV), Notariie testamenti (daije NT), b. 961, br. 6, 1 8 .4 .1 5 9 1 ; Catarina condam Gasparo Baffo favro da Piran, b. 94, br. 7, 1 8 .12 .1647 . 4 Dom enigho de Pyran patron de nave (umro prije 10.1.1598), NT, b. 635, br. 402. 5 Franciscus da Piran barcarol (umro prije 31 .12 .1591), NT, b. 224, br. 1691. 6 Tomaso de Andrea da Piran mariner, NT, b. 842, br. 711, 22.4 .1606. 7 tuca condam Zuane da Pirano congiorato de C ha Emo provisionato cum le barche dell lllustrissimo Consiglio dei D ieci, NT, b. 641, br. 243, 18 .3 .1541 . 8 Gasparo Baffo favro da Piran (umro prije 18 .12 .1647), NT, b. 94, br. 7. 9 Antonio Piran m edico (umro prije 17 .11 .1578), N T, b. 157, br. 444. 103 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O RA LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 Scuola Dalmata dei SS. Giorgo e Tri fone (Scuola degli Schiavoni) gocjen primjer uspješne uključenosti i djelovanja dosel- jenika iz ovog grada u društvenu i karakterom zanimanja intelektualnu elitu Venecije. lako ne brojni, u gradu na lagunama katkada su zabilježeni i svečenici odnosno crkvene osobe različitih crkvenih službi i samostanskih redova. Djelujuči najčešče u dijelovima grada u kojima je tijekom proteklih stolječa stanovao največi broj doseljenika porijeklom iz različitih gradova istočnog Jadrana (predjeli Castello i s. Marco), ove su crkvene osobe u svakidašnjem kontaktu sa svojim zemljacima ostvarivanim kroz dušebrižničku službu i svakidašnju, neformalnu komunikaciju i poznanstva, predstavljali značajnu sponu izmedu doseljenika iz naj- različitijih područja istočnojadranske obale. Iz Pirana bilježimo tako 1500. godine svečenika Jakova,10 dok je u laički red trečoretkinja sv. Franje (pincokare) uklju- čena 1494. godine piranska doseljenica Agata.11 Naposlijetku, u društvenim ugledom jednoj od naj- nižih skupina zanimanja bilježimo doseljenike (najčešče žene) uključene u služinske poslove. Mnoge doseljenice iz naših krajeva, najčešče kao neudate djevojke ili udo- vice, bile su u Veneciji zaposlene kao služavke u nekoj od mletačkih plemičkih ili gradanskih obitelji, te kao posluga u nekoj od tamošnjih župnih crkava. Iz Pirana u ovoj skupini zanimanja bilježimo Domeniku pokojnog Jakova, služavku zaposlenu u kuči mletačkog gradanina Francesca Rubi.12 MJESTO STANOVANJA DOSELJENIKA Slijedeči, takoder ne manjeznačajan podatako prisut- nosti piranskih doseljenika u Veneciji je mjesto njihovog stanovanja. U izvorima se mjesto stanovanja odreduje prema gradskom predjelu (sestiere) i crkvenoj župi u kojoj doseljenik stanuje (contrata, confinio). Doseljenici porijeklom iz Pirana zabilježeni su u izvorima najčešče kao stanovnici neke od župa predjela Castello, mjesta gdje su tijekom višestoljetne povezanosti istočne i za- padne jadranske obale najčešče obitavali doseljenici sa istočnog Jadrana, napose iz krajeva koji su se tijekom ovog razdoblja nalazili pod mletačkim dominijem (Mle- tačka Istra, Dalmacija, Albanija). Predjel Castello, smješ- ten neposredno uz samo gradsko središte jedan je od prvih napučenih i urbanističkom regulacijom zahvačenih predjela Venecije, a svojim povoljnim smještajem nepos­ redno uz dugačku i za pristajanje brodova nadasve po- godnu obalu (R/va degli Schiavoni) bio je mjesto koje je več i po brojnim nazivima svojih ulica i dijelova (Calle Schiavoncina, Calle Schiavona, Fondamenta degli Schi­ avoni, Calle delle Rasse, Calle Albanesi, Calle dei Fudani, itd.) upučivalo na intenzivnu prisutnost i zastupljenost doseljenika sa područja mletačkogdominija na istočnom Jadranu. Zanimljivo je da se na samoj Riva degli Schiavoni nalazi uklesan u kamenu pristaništa, točno nasuprot prolaza koji vodi prema crkvi s. Zaccaria (sottoportego di s. Zaccaria), natpis STAZIONE Dl CUMA Dl PIRANO kojim se pomorcima koji u Veneciju dolaze iz Pirana omogučuje da u bilo koje vrijeme kada njihovi brodovi pristaju u Veneciju, zauzmu i usidre svoje lade na nave- denom mjestu. U predjelu Castello nalazila se od 1451. godine i bratovština slavenskih doseljenika sa područja mletačkog dominija na istočnom Jadranu, nazvana Scuola degli Schiavoni ili Scuola dei Ss. Giorgio e Trifone (danas poz­ nata i pod imenom Scola Dalmata) u koju su bili uključeni 10 Prete Jacobus da Pirano, NT, b 536, br. 90, 5 .5 .1500 . 11 Agatha da Pirano terzio ordine s. Francesco de s. Rafaelo, NT, b. 672, br. 15, 12 .11 .1494. 12 Dom enica condam Jacomo da Piran al presente serva in casa Francesco Rubi, NT, b. 220, br. 545, 6 .7 .1610 . 1 04 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISU TNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101-116 brojni doseljenici iz najrazličitijih dijelova istočnojadran- ske obale i unutrašnjosti. Zbog svega navedenog, predjel Castello i njegove župe mjesto m su u kojem najčešče bilježimo i doseljenike iz istarskog grada Pirana. Pored župe s. Pietro di Castello (mletačka katedrala do 1807. godine), koja je središnje i najčešče spominjano mjesto prisutnosti, djelovanja i okupljanja naših doseljenika, u predjelu Castello piranske doseljenike bilježimo i u žu- pama s. Antonino, s. Martino i s. Marina, takoder zna­ čajnim mjestima prisutnosti naših doseljenika tijekom svih stolječa njihovih intenzivnih doseljavanja i veza sa gradom na lagunama. Zanimljivo je da se prilikom ozna- čavanja župe stanovanja nekih doseljenika navodi i is- crpniji opis samog mjesta njegovog obitavanja, označen najčešče blizinom nekogod crkvenih objekata (samostan sv. Ane) ili dvorom i palačom koja pripada nekoi od istaknutijih tamošnjih obitelji (Corte de Salamon). 3 Navedeni podaci o prisutnosti doseljenika iz Pirana u predjelu Castello zabilježeni su na osnovu odredivanja mjesta njihovog stanovanja u oporukama doseljenika. U popisu kuča i stanova, te njihovih vlasnika i stanara za predjel Castello iz 1661. godine saznajemo još niz vrijednih podataka o župama i točnim mjestima sta­ novanja doseljenika iz Pirana, kao i o njihovim stanodav- cima, te o višini stanarine koju su plačali. Tako u predjelu s. Martino u Ca' Moresina (na kučnom broju 69), čiji je vlasnik mletački časnik Nicolo pokojnog Nicolo Mo- resini stanuje, pored drugih doseljenika sa naše obale (Margareta Schiavona, Francesca Ragusea) i piranski do- seljenik Antonio koji za afikt stana plača 14 dukata godišnje. U Calle Nuova iste župe (broj 135) stanuje Maria Piranese koja vlasniku kuče Francescu Rosi plača 10 dukata godišnje. U župi s. Zuane Bragora u Calle per andar al Ponte di Corraperi stanuje u kuči Bortola Linfa (broj 120) Kata iz Pirana (Catte Piranese) koja vlasniku plača stanarinu u iznosu od 18 dukata godišnje. U istoj župi u Corte de Ca' Memo, u kuči vlasnika Nicolo Memo (broj 324) stanuje Antonia Piranese i plača za korištenje navedenog stana 24 dukata godišnje. Župa s. Pietro di Castello, najučestalije mjesto zabilježeno u oporukama piranskih doseljenika, i u ovom slučaju je mjesto u kojem se bilježi najviše doseljenika sa isto- čnojadranske obale, te tako i doseljenika iz istarskog grada Pirana. Tako Ivan iz Pirana (Zuanne da Piran) stanuje u kuči Marina Zorzi u Corte del Capo da Morte (broj 1136) i za stanarinu paca 11 dukata godišnje, dok je In Paludo a s. Antonio u kuči Zorzi Bavella (broj 1432) smješten piranski doseljenik Nicolo (stanarina je 33 dukata godišnje).14 Zupe središnjeg gradskog predjela sv. Marka druge su po značenju i učestalosti spominjanja doseljenika sa istočnojadranske obale, te tako i doseljenika iz Pirana. Njihovu prisutnost i djelovanje bilježimo u župama s. Moise i s. Gregorio,15 koje su i u primjeru doseljenika iz drugih gradova istočnojadranske obale najčešče zas- tupljene u strukturi župa stanovanja predjela sv. Marko, te takoder i u župama s. Vio i s. Basso, 6 od kojih se ova posljednja, smještena neposredno uz baziliku sv. Marka, vrlo rijetko spominje kao mjesto obitavanja naših doseljenika. Od preostalih mletačkih predjela (s. Croce, s. Polo, Dorsoduro, Cannaregio) doseljenici iz Pirana spominju se kao stanovnici samo u posljednja dva spomenuta predjela. U predjelu Dorsoduro, smještenom takoder nešto bliže samom gradskom središtu, piranski dosel­ jenici nisu tako učestalo zastupljeni kao u predjelima Castello i sv. Marko, ali se, slično ostalim doseljenicima sa istočnog Jadrana, ipak katkada spominju i kao žitelji župa s. Nicolo dei Mendicoli, s. Angelo Raffaele i s. Margherita17 (nedaleko od ove crkve nalazila se ulica pod nazivom Calle dei Ragusei). Sve navedene župe prisutne su, iako ne tako učestalo kao župe predjela Castello i sv. Marko, i kao mjesta stanovanja doseljenika iz drugih gradova istočnog Jadrana, napose onih koji se tijekom proteklih stolječa nisu nalazili pod upravom Mletačke Republike (Dubrovčani, Senjani, Zagrepčani, itd). Predjel Cannaregio, jednim svojim dijelom smješten nešto podalje od neposrednog gradskog središta i ne- dovoljno prikladan za uplovljavanje brodova i lada naših 13 M arieta fióla condam M athio da Piran... casa mia habitatione posta in contrata s. Pietro Castello in corte delle reverende m onache s. Anna, NT, b. 1021, br. 500, 2 8 .1 2 .1 6 0 2 ; Zuana relicta condam Antonio Piran della contrada s. Antonin, b. 157, br. 444, 1 7 .1 1 .1 5 7 8 ; Natalis condam Natalis de Pirano de contrada s. M arina, b. 914, br. 147, 15 .4 .1 4 6 8 ; Zanetta consorte in primo matrimonio Dom enigho de Pyran... casa mia habitatione in s. Pietro di Castello in corte de Salamon, b. 635, br. 402, 1 0 .1 .1 5 9 8 ; Chiara relicta N ardo da Piran... casa habitation in s. Martino, b. 220, br. 414 , 18 .12 .1602 . 14 ASV, X Savi sopra le decim e in Rialto. Catastico di Venezia, sestiere s. Pietro di Castello, b. 4 20 (estimo 1661): Parocchia s. Martino, p. 134, 135; Parocchia s. Zuane in Bragora, p. 403, 415 ; Parocchia s. Pietro di Castello, p. 245, 253v. 15 Tom aso de A ndrea da Piran... casa mia habitatione in contrada s. Gregorio, NT, b. 842, br. 711, 2 2 .4 .1 6 0 6 ; Rosa moier M archo da Pirano de contrata s M oisé, b. 911, br. 601, 1 .11 .1460. 16 Margareta da Pirano relicta M arci de Pirano de confinio s. Bassi, NT, b. 876, br. 507, 2 .1 .1 4 8 2 ; Piero da Piran condam Antonio habitante nella contrada de s. Vio, b. 49, br. 516, 17 .11 .1586. 17 Agatha da Pirano de s. Rafaelo, NT, b. 672, br. 15, 1 7 .11 .1494 ; Laura moglie N icolo Piranese de s. N icolo, b. 692, br. 280, 1 .8 .1 6 6 1 ; Catarina condam Gasparo Baffo da Piran de contrada s. Margarita in voco volgo detto Cam po Santo alia Carm ene, b. 94, br. 7, 18 .12 .1647 . 105 ANNALES 3/'93 Lovorka ČO R A LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 pomoraca i trgovaca, mjesto je koje nije izrazito prisutno kao mjesto obitavanja doseljenika iz Pirana, te su primjeri njihovog bilježenja u ovim župama više uvjetovani slu­ čajnim okolnostima, nego smišljenim i sustavnim oda- birom mjesta stanovanja (župe s. Sofia, s. Marziale, s. Marcuola).18 U predjelima s. Polo i s. Croce, smještenim daleko od gradskog središta i bez obale pogodne za uplovljavanje i istovar robe iz gradova sa suprotne ja­ dranske obale, doseljenici sa istočnogjadrana zabilježeni su kraj nje rijetko, te stoga ne iznenaduje činjenica da u našim izvorima nismo naišli niti na jedan dokumenat u kojem bi se piranski doseljenik spominjao kao Stanov­ nik neke od tamošnjih župa. Slično torne, piranske dosel- jenike nismo pronašli zabilježene niti na nekom od brojih otoka i otočiča mletačke Lagune (Giudecca, Bu- rano, Murano, itd). SVAKODNEVNI ŽIVOT DOSELJENIKA: OBITELJ I RODBINA, PRIJATELJSKE VEZE I POSLOVNI PARTNERI Svakodnevlje doseljenika činio je, pored obavljanja svakodnevne djelatnosti, život u krugu vlastite obitelji, sastajanje i druženje sa prijateljima i znancima sa kojima su bili povezani zajedničkim predjelima i župama sta­ novanja, bavljenjem istovjetnim poslovima, te zajed­ ničkim porijeklom sa doseljenicima porijeklom iz drugih dijelova istočnojadranskog područja. Mnogi doseljenici dolazili su u Veneciju sa obitelji koja je zasnovana još u domovini, te se obiteljski život, bez obzira na promjenu sredine, nastavljao svojim uo- bičajenim tokom. Nasuprot njima, neki su doseljenici u grad na lagunama dolazili sami, te su njihove obitelji nastajale tek ovdje. Brakovi u kojima kao jednog od supružnika zatičemo doseljenika ili doseljenicu iz Pirana, obično su sklapani sa osobama istovjetnog porijekla (oba supružnika iz Pirana), sa osobama porijeklom iz Venecije ili nekog drugog talijanskog grada (npr. Verona), ali što je posebno zanimljivo, i sa doseljenicima iz ostalih dije­ lova istočnojadranske obale. Tako je Agnesina pokojnog Francesca Volpe iz Pirana u svom drugom braku supruga mornara Ivana pokojnog Stjepana iz Zupe kod Dubrov­ nika,19 dok se Katarina pokojnog kovača Gaspara Baffo iz Pirana spominje kao udovica tkača Ivana pokojnog Bastijana Schiavichi, za kojega na osnovu njegovog pre- zimena sa sugurnošču možemo tvrditi daje podrijetlom sa istočnojadranske obale.20 I kada je riječ o obitelji zasnovanoj u domovini, ali i u slučaju kada ona nastaje u gradu na lagunama, ovaj je krug ljudskih odnosa i veza predstavljao najvažniji i najpotrebniji dio svakod- nevnog života doseljenika. Članovi najbliže rodbine sto­ ga su redovito osobe največeg povjerenja i odanosti, te se njima obično i povjerava izvršenje oporučiteljeve posljednje želje, a u sadržaju same oporuke njima se obično ostavlja največi dio doseljenikove imovine. Su- pružnici tako gotovo uvijek imenuju jedno drugoga za izvršitelje oporuke, ostavljuči im najčešče sav svoj preos­ tali imetak. 1 Kada je riječ o oporukama žena, tada se katkada ističe da, pored ostalog, suprugu pripada i miraz koji je sa sobom donijela stupajuči u brak.22 Djeci se takoder ostavlja odredena novčana svota i poneki predmet iz oporučiteljeve pokretne imovine, te ih se, napose ukoliko jedan od supružnika nije više živ, imenuje i glavnim izvršiteljima oporuke.23 Slični legati namjenjeni su i oporučiteljevoj brači i sestrama, pri čemu je najčešče riječ o dodjeljivanju nov- čane svote. Iznimku predstavlja oporuka piranskog do­ seljenika Petra pokojnog Antonija koji u rodnom kraju posjeduje zemljišne cestice, te ih, želeči da ih nasljedi netko od njegove bliže obitelji koja namjerava trajno obitavati i brinuti se o posjedu, namjenjuje svojoj brači i sestrama.24 Zanimljivu odredbu iskazuje i Francesco pokojnog Petra iz Pirana koji želi da nakon njegove 18 Steffanus de Pirano comorante in contrata s. M arcialis, NT, b. 337, br. 17, 10 .3 .1 4 4 4 ; Francesco de Piran condam Pietro de s. M arcuola, b. 79, br. 382, 1 9 .8 .1519 ; Virginia relicta Francesco da Piran... in casa habitation in contrada s. Sofia, b. 224, br. 1691 , 3 1 .1 2 .1 5 9 1 . 19 NT, b. 961, br. 6, 18 .4 .1591 . 20 N T, b. 94, br. 7, 18 .12 .1647 . 21 Luca condam Z uane da Pirano: Lasso tutto a Bernardina condam Tomin di O b ici de Sale de M arese mia consorte et comissaria, N T, b. 641, br. 243, 18 .3 .1 5 4 1 ; Marieta fióla condam M athio da Piran et consorte in terzo matrimonio Salvador de Bartolo gondoler: ... et voglio che tutto quello che ho et aspetto d'haver sia de mio marido et lo lasso anche mio solo comissario, b. 1021, br. 500, 2 8 .1 2 .1 6 0 2 ; Natalis condam Georgii de Pirano: ... solarn comissariam Luciam uxorem m eam ; Residuum bonorum dimitto Lucie uxori mee, b. 914, br. 147, 15 .4 .1468 . 22 Agnesina condam Francesco Volpe da Piran moglier in secondo voto Zuane d e Steffano de Z up pa m ariner: Lasso tutta la mia dote al Z uan e mió marido qual e ducati 300, NT, b. 961, br 6, 18 .4 .1591. 23 M argareta da Pirano relicta M arci da Pirano: Com issarium filium meum Dom inicum ; Item dimitto Francesco filio meo una vesta de m elioribus; Residuum dimitto Dom inico filio et comissario m eo..., NT, b. 876, br. 507, 2 .1 .1 4 8 2 ; Rosa m oier M archo da Pirano: Lasso lire 14 mio fio Nicolö, b. 911, br. 601, 1 .10 .1460 . 24 Piero da Piran condam Antonio: Lasso a M aria mia sorella la mia casa posta a Piran in M arrana; Item lasso a Simon mio fratello do bande de vigne poste sotto Piran in contra de Spilugola; Item lasso ditto Simon mio fratello un pezo de gardeno posto in contra de Luzan sotto Piran; Item lasso al detto Dom enigho un pezzetto de vigna a Padoan otto Piran; Item lasso a mió fradel 1 06 ANNALES 3/'93 Trg S. Maria Formosa u predjelu Castello (Giovanni Antonio Canal detto Canaletto) smrti njegova supruga Katarina ode u Piran živjeti sa njegovim bratom Ivanom. Ivan je ujedno i glavni nasljed- nik njegovih cjelokupnih dobara, ali če Katarina tijekom svog života zajedno sa njiime raspolagati cjelokupnim dobrima svoga supruga. Iscrpne podatke o rodbinskim vezama i darivanju najbližih članova rodbine bilježimo u oporuci Ivane iz Pirana, supruge krojača Bernardina Badoera, koji se u Veneciju doselio iz Verone. Svojim brojnim nečacima i nečakinjama, djeci njezinog brata Nikole i sestre Mag­ dalene ostavlja največi dio svoje pokretne imovine (odi- ječa).26 Nečacima, koji obojica nose ime Petar, dodijel- juje pravo da, ukoliko mu isplate svotu od 50 dukata u roku od šest mjeseci, zajedno sa njezinim suprugom raspolažu njezinom kučom u Piranu, ali ukoliko dode do nekog sukoba i nečaci pokušaju prisvojiti više prava nego što im to njezinom oporučnom odredbom pripada, kuča i sve ostale pripadnosti pripadaju u potpunosti njezinom suprugu Bernardinu, koji je ujedno i jedini izvršitelj oporuke i glavni nasljednik cjelokupnih preos­ talih Ivaninih dobara.27 Trani un pezzo de mata posto ¡n Val de Siciol sotto Piran, NT, b. 49, br. 516, 17 .11 .1 5 8 6 . 25 Item voglio et ordeno che mía moier Caterina vadi a star a Piran ad mió fradel Zuane, perche tutti l¡ beni miei lasso a mió fratello..., NT, b. 79, br. 382, 19 .8 .1 5 1 9 . 26 Lasso le mié vesture e la mia vesta e mia cappa cioe una vestura com due camise a Nastasia fia del mió fradel Nicoló et una altra vestura e due cam ise a Zuana fia del mió fradel Francesco et una altra vestura con due altre camise a Caterina fia del mió fradel Antonio; Item lasso vesta e cappa a Margarita mogier di mió nevodo N icoló V iezoli; Item a caterina fia de mia sorella M adalena due camise, NT, b. 582, br. 288, 19 .4 .1610. 27 Al ditto mió consorte al qual per la bona vita che mi ha fatto et per li danni et spese in questa mia longa infermita li lasso tutto quel poco che mi attrovo si ben e pochissimo com questa conditione che i miei nipoti Piero Viezoli fio de mia sorella et Piero fiol de N icoló Cucagna mió fratello che habino la mia casa posta in Piran a s. Andrea la qual e de mia detta nezza per uno con questo pero che diano al sudetto mió marido ducati 50 in termine di mesi sei et non esborsando li detti denari in detto termine 107 ANNALES 3/'93 Lovorka ČO R A LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 Ostalim članovima bliže rodbine koji se spominju u oporukama doseljenika (roditelji, unuci, nečaci) opo- ručitelj takoder ostavlja ponešto iz svoje pokretne im- ovine, pri čemu je najčešče riječ o manjoj novčanoj svoti, a rjede im se ostavlja i cjelokupna oporučiteljeva imovina. 8 Slijedeči, za mnoge doseljenike, napose one koji u Veneciji borave bez vlastite obitelji, takoder ne manje značajan i potreban krug svakodnevnog života su pri­ jateljske veze i poznanstva nastala na osnovu podudar- nosti mjesta stanovanja, obavljanja osnovne djelatnosti i svakodnevnog okupljanja i druženja. Krug prijatelja i poznanika sa kojima doseljenici porijeklom iz Pirana stupaju u različite veze istovjetnog je društvenog statusa, podjednakog zanimanja, te sličnih uvjeta života i svakod- nevlja. Pored poznanika koji su iz samog grada na la­ gunama, kao poznanici piranskih doseljenika spominju se doseljenici iz drugih gradova istočnojadranske obale MLETAČKI ARSENAL u predjelu Castello (Zadar, Dubrovnik, Kotor, Paštroviči, Luštica), kao i su- gradani porijeklom iz samog Pirana, te su takvi podaci svjedočanstvo o uvijek prisutnoj svijesti o sličnosti po- rijekla i jezika, kao i ljudskoj potrebi svakog našeg doseljenika da se u svakodnevnim životnim odnosima i situacijama u novoj sredini ponajprije obrati vlastitim sunarodnjacima. Prijatelji i poznanici, kako iz same Ve- necije, tako i sa područja istočnojadranske obale, stoga se učestalo spominju kao svjedoci prilikom sastavljanja oporuke, ali, iako znatno rjede i kao izvršitelji njegove posljednje želje.29 Prilikom raspodjele legata prijateljima i poznanicima, oporučitelj im se obrača izrazima zah- valnosti i povjerenja, ostavljajuči im, kao izraz zahval- nosti za učinjena dobra i sječanje na prijateljstvo, odredenu novčanu svotu ili poneki predmet iz vlastite pokretne imovine.30 Ukoliko je poznanstvo sa nekim od oporučiteljevih prijatelja stečeno na osnovu susta- narskih ili susjedskih odnosa tada se to posebno ističe, te im se pritom izražava zahvalnostza učinjene usluge i skrb prema njima u vrijeme oporučiteljeve bolesti i nemoči.31 Legatima se obdaruju i prijatelji povezani sa oporučiteljem istovjetnom službom i mjestom njezina obavljanja. Tako Dominika pokojnog Jakova iz Pirana, služavka u kuči mletačkog gradanina Francesca Rubi ostavlja ostalim članovima kučne posluge, koji takode borave u Rubijevoj kuči, dio svoje pokretne imovine (odiječa)32 U prethodnom razmatranju govorili smo o legatima koje piranski doseljenici upučuju svojim prijateljima i poznanicima iz Vencije ili iz drugih gradova istočno­ jadranske obale. U oporukama doseljenika iz različitih dijelova istočnojadranskog prostora pod mletačkom upravom bilježimo nekoliko dokumenata u kojima se obdaruju doseljenici podrijetlom iz Pirana. Tako Ana pokojnog Novella iz Luštice u Boki Kotorskoj spominje u svojoj oporuci Katarinu iz Pirana kojoj ostavlja dva svoja krznena ogrtača, tri haljine, jedno pokrivalo i dvije košulje.33 Zemljišne posjede i kuče u Piranu posjeduje di messi sei mió padrone resti padrone asoluto delta casa et se uno de essi miei nepoti esborsera li detti ducati 25 habbia il benefitio delta mitta di essa casa et mió marido delta altra mitta et se per casa detti miei nipoti li volesse meter lite o altri di miei over difficulta de alcuno d'ogni benefitio e tutto sia del mió marido, NT, b. 582, br. 288, 19 .4 .1 6 1 0 . 28 Zanetta consorte ¡n primo matrimonio Dom enigho da Piran: Lasso ducati 10 a mia m adre; Lasso a nezza fu mia soror Helena menega della C ro ce ducati 10; M ió nievo Antonio fu mia sorella H elena lasso residuario di tutto mió et sia mió solo comissario, N T, b. 635, br. 402, 10.1 .1598. 29 Sitn iíar Andrija pokojnog Luke PaStrovic i Iseppo de O rlando D olce svjedoci su prilikom sastavljanja oporuke Laure supruge Nicoló P iranese, b. 692, br. 280, 1 .8 .1661 ; Franulo M aich condam Trifon da Cataro i Francesco condam Jacobo di Agazi spezier svjedoci su Agnesini pokojnog Francesco Volpe iz Pirana, b. 961, br. 6, 18 .4 .1 5 9 1 ; Francesco de Paulo caldelaio i Jacobo de D ona samiter svjedoci su Francescu de Piran condam Pietro, b. 79, br. 382, 19 .8 .1519. 30 Zuana da Piran: Lasso Francescina da Piran una camisa e due traverse, NT, b. 582, br. 288, 1 9 .4 .1 6 1 0 ; Dom enica condam Jacopo da Piran: Lasso Paulina fia Francesco Scipolo una camisa e una traversa, b. 220, br. 545, 6 .7 .1 6 1 0 . 31 Catarina condam Gasparo Baffo da Piran: Lasso a Bartolomeo tentor che tiene in casa mia suo letto, un par linzuoli, un sechio de rame, una calderola, un mantil, un bronziol e una vera d'oro, NT, b. 94, br. 7, 1 8 .1 2 .1 6 4 7 ; Margareta da Pirano relicta M arci da Pirano: Item dimitto Nastasie qua mecum morat in domo omnes meos pannos a dorso, b. 876, br. 507, 2 .1 .1482 . 32 Iseppo fámulo in casa ducati 5; Cecilia fu Zuane, serva Rubi lasso una camisa e a sue fióle M athia e Andriana due camise per una; Giustina sua cam eriera due cam ise; Ursula fia Giustina una camisa, NT, b. 220, br. 545, 6 .7 .1 6 1 0 . 1 08 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISUTNOS7 DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101-116 Lucieta, supruga Stjepana Paštroviča. U svome kodicilu napisanom 1607. godine Lucieta ostavlja dvije svoje kuče i dio jednog vinograda u Piranu Jerolimi, supruzi Petronija iz Pirana, dok je drugi dio vinograda namjenjen nečaku Ivanu Galeotu. 4 Zanimljiva je i oporuka Marije, udovice Andrije pokoj- nog Marina Blancho iz Zadra. Pored dobara u Zadru (kuča), Marija spominje dva vinograda u Piranu, ne obja- šnjavajuči na osnovu čega su joj pripali i u kakvoj je vezi sa ovim gradom. Vinograde ostavlja svom prijatelju stečenom u Veneciji Petru Posaliču, Stanovniku župe s. Maria Zobenigho u predjelu sv. Marko, za kojega se takoder ne može sa sigurnošču utvrditi da je porijeklom iz Pirana.35 Ukoliko je doseljenik tijekom svog života i boravka u Veneciji imao vlastitu poslugu (što je rjedak slučaj), tada je se prilikom sastavljanja oporuke neizostavno prisječa, ostavljajuči njenim članovima u znak zahval- nosti za brigu i trud iskazan u danima oporučiteljeve bolesti, stanovitu novčanu svotu ili ponešto iz svoje pokretne imovine.36 Istovjetan odnos, samo sa obrnutom društvenom i statusnom ulogom darovatelja i primaoca legata, bi- Iježimo u slučaju kada su piranski doseljenici kučna posluga u mletačkim obiteljima. Tako več više puta spomenuta Domenika pokojnog Jakova iz Pirana, slu- žavka u kuči Francesca Rubi, daruje njegovu kčer Paulinu dijelom svoje skromne pokretne imovine (odječa), a sva svoja preostala, zasigurno krajnje oskudna dobra, ostavlja gospodaru kuče, koji je, iako se to u sadržaju oporuke izričito ne navodi, najvjerojatnije i jedini iz­ vršitelj njezine posljednje želje. Od osoba sa kojima je doseljenik uspostavljao kontakt privremenog i slučajnog poznanstva zasnovanog isklju- čivo na kratkotrajnoj poslovnoj potrebi su gradski slu- žbenici odnosno u primjeru oporučnih dokumenata do- seljenika iz grada Pirana, javni bilježnici (notari). Njima se, kao katkada i svjedocima i izvršiteljima oporuke koji nisu sa oporučiteljem u bliskijoj vezi, ostavlja uobičajena manja novčana svota kao nagrada za iskazani trud.38 DUHOVNI ŽIVOT Crkvene župe i tamošnje crkve, samostani, bratov- štine i hospitali mjesta su u kojima se odvija duhovni život svakog Stanovnika Venecije. Prisustvovanje crkvenom bogosložju, svetkovine, blagdani, hodočašča, te čin krštenja, vjenčanja i pokopa odredivali su vjerski život i religioznost svakog Stanovnika. U oporukama piranskih doseljenika iscrpnije podatke o njihovom du­ hovnom životu, te odnosu spram mletačkih vjerskih ustanova nalazimo u onom dijelu oporuke u kojem se navode župne crkve ili samostani koje oporučitelj oda- bireza svoje posljednje počivalište. Kada je riječ o dosel- jenicima porijeklom iz Pirana, primjetno je, na žalost, da se u največem dijelu dokumenata ne navodi mjesto koje su odabrali za svoju sahranu, što je, kada je riječ 0 doseljenicima iz ostalih dijelova istočnojadranske oba­ le, mnogo češči slučaj. Ovaj podatak upučuje nas na pretpostavku da su mnogi doseljenici iz Pirana, i pored toga što su se u trenutku bolesti ili neke iznenadnim 1 nesvakidašnjim okolnostima izazvane potrebe da sas- tave svoju oporuku zatekli u Veneciji, ipak vjerovali da če ih smrt zateči u njihovom rodnom gradu, te da o pojedinostima pokopa nije potrebno govoriti u oporuci napisanoj izvan njega. Zanimljivo se pritom spomenuti da se primjer odredivanja mjesta sahrane u samoj Ve- neciji odnosi na grobnicu mletačke bratovštine s. Fran- cesco della Vigna koja se nalazila u sklopu istoimene župne crkve i samostana u predjelu Castello, najučesta- lijem mjestu prisutnosti i djelovanja doseljenika sa isto­ čnojadranske obale, te tako i grada Pirana u Veneciji.39 Ostali dijelovi oporuke doseljenika iz kojih saznajemo pojedinosti o njihovom odnosu sa mletačkim vjerskim ustanovama, crkvenim osobama, te duhovnom životu, običajima i religioznosti uopče, sadrže podatke o načinu pokopa, držanju misa, te o legatima namjenjenim vjer­ skim ustanovama i crkvenim osobama sa kojima je opo­ ručitelj tijekom svog života bio bliskije povezan. Prvi podatak kojega u nekim oporukama zatičemo prilikom navodenja načina pokopa oporučitelja je navodenje od- iječe (habita) u kojem se pokojnik mora sahraniti,40 te, kao neizostavni dio svake oporuke, nabrajanje broja i 33 Lasso a donna Catarina de Pirano due mié pelizze, una rassa et tre mié veste et la cappa et due camise, NT, b. 768, br. 21, 2 7 .11 .1547 . 34 Lasso due case a Gerolim a moglie di Petronio da Piran e una mezza vigna a Piran; una vigna a Piran laso a Zuane Galeoto suo nevodo, NT, b. 569, br. 133, 21 .9 .1 6 0 6 . 35 H abeo in Pirano duas vineas quas lasso Pietro Posalich de confinio s. M aria Jubenigho... NT, b. 66, br. 287, 7 .9 .1512 . 36 Virginia relicta Francisci de Piran: Lasso a mia cam eriera Bernardina sta qui in casa che me governa uno paro de linzuoli et una cam isa..., NT, b. 224, br. 1691, 3 1 .1 2 .1 5 9 1 . 37 Paulina fióla Rubi una vestura verde, una carpetta de panno crem esina; Residuo lasso suo padrone, NT, b. 220, br. 543, 6.7 .1610 . 38 Agatha da Pirano terzio ordine s. Francesco de s. Rafaelo: Lasso notario ducati doi, NT, b. 672, br. 15, 12 .11 .1494. 39 Agatha da Pirano terzio ordine s. Francesco de s. Rafaelo: mió corpo sia sepolto in schola s. Francesco a Vinea, NT, b. 672, br.15, 1 2 .11 .1494 . 109 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O RA LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101-116 vrsta misa (sv. Marije i gregorijanske) koje se u spomen na pokojnika moraju održati u nekoj od tamošnjih žup­ nih crkava. lako se crkve ne spominju prilikom svakog odredivanja služenja misa, najčešče se radi o župnim crkvama predjela u kojem je oporučitelj stanovao i dje- lovao tijekom svog života. Prilikom navodenja misa oporučitelj nerijetko obdaruje navedenu crkvenu us- tanovu ili crkvenu osobu koja če održati mise njemu u spomen uobičajenim manjim novčanim prilogom.41 U pogrebnoj svečanosti sudjeluju, na izričito naveden zahtjev oporučitelja, i članovi ili predstavnici kaptola župne crkve kojoj oporučitelj pripada, pripadnici jednog od tamošnjih crkvenih redova (npr. jezuiti), kao i si­ romašni malodobni štičenici ondašnjih sirotišta ili ubo- žišta (poveri putti).42 U uskoj vezi sa prethodno navedenim odredbama koje se odnose na pogreb je i običaj slanja jedne ili više osoba u neko od hodočasničkih mjesta u samoj Veneciji ili izvan nje. Kada je riječ o doseljenicima po­ rijeklom iz Pirana u njihovim je oporukama primjetna odsutnost upučivanja u hodočasnička sveta mjesta u samoj Veneciji (tradicionalna svetišta u katedrali s. Pietro di Castello, te u crkvama s. Croce, c. Ternita i s. Lorenzo). Nasuprot torne, u oporuci doseljenice iz Pirana Mar­ garete, udovice Marka iz Pirana bilježimo želju da njezin sin i glavni nasljednik njezinih cjelokupnih dobara Do­ minik pošalje dvije osobe u glasovito svetište s. Maria u Loretu, gdje če se Margareti u spomen održati mise zadušnice i izmoliti oprost njezinih grijeha.43 Neizostavno prisutne u svakodnevnom životu dosel­ jenika, vjerske ustanove vanjski su okvir njihovog duhov- nog života i religioznosti, te je podijeljivanje legata raz- ličitim crkvama, samostanima, bratovštinama i hospi- talima, kao i konkretnim duhovnim osobama uobičajen čin i osobna duhovna potreba svakog pojedinca koji je time nastojao i istaknuti svoju religioznost i ¡skupiti se pred Bogom. Dijelovi oporuke u kojima pojedinac ostavlja dio svoje imovine crkvenim ustanovama i duhov­ nim licima pokazatelj su, pored njegovog duhovnog života i religioznosti, takoder i njegovih imovnih mo- gučnosti. U primjeru doseljenika iz grada Pirana legati namjenjeni crkvenim ustanovama Venecije nisu učestali, te se odnose samo na nekoliko pojedinačnih primjera pri čemu su obdarivane vjerske ustanove koje su u uskoj vezi sa oporučiteljevim mjestom stanovanja i mjes- tom koje je odabrao za svoje posljednje počivalište. Tako Agata iz Pirana, trečoretkinja reda sv. Franje, izra- žavajuči želju da se sahrani u grobnici mletačke bra- tovštine s. Francesco a Vinea, ostavlja istoj bratovštini za troškove sahrane (pro sepoltura) jedan dukat. Kaptolu župe u kojoj obitava (s. Angelo Raffaele) ostavlja dva dukata, dok sva svoja preostala dobra namjenjuje istoj bratovštini s. Francesco a Vinea za spas svoje duše (pro anima mea).44 Simbolične novčane svote namjenjuju se za troškove župne crkve u kojoj oporučitelj stanuje. Tako Natalis pokojnog Natalisa Jurjevog iz Pirana, Sta­ novnik župe sv. Marina u predjelu Castello ostavlja "pro decima" svoje župe jedan dukat.45 Hospitali - posljednje utočište siromašnih i fizički one- močalih, ustanove su koje osnivaju i svojim patronatom uzdržavaju mletačka država (iuspatronato dogale), ple- mičke obitelji ili pojedine crkvene ustanove. Podjela legata hospitalima uobičajena je i često spominjana želja oporučitelja, pri čemu je redovito riječ o obdarivanju nekoliko najpoznatijih mletačkih hospitala (s. Maria della Pieta, s. Zuane Polo, Ospedale degli Incurabili).46 Naposlijetku, dio legata namjenjen je i za siromašne i najugroženije članove društva, najčešče mlade štičenike mletačkih sirotišta i ubožišta (poveri putti e orfane), dok se uobičajenom formulacijom pro anima mea dio, a katkada i cjelokupni imetak oporučitelja ostavlja vjer- skim zakladama ili institucijama za upotrebu u nabožne svrhe.47 Premda se največi dio legata upučenih u nabožne svrhe odnosi na nabrojene crkvene ustanove, dio njih upučuje se i konkretnim osobama koje obnašaju neka od duhovnih zvanja. Svečenici župnih crkava predjela u kojem je doseljenik obitavao i sa kojima je tijekom 40 Zanetta consorte in primo matrimonio Dom enigho de Pyran: corpo mio vestito del habito della M adonna, NT, b. 635, br. 402, 10 .1 .1 5 9 8 . 41 Natalis condam Natalis Georgii de Pirano: Item pro celebrandis missis s. Gregorii ducatum unum; Item pro missis s. M arie ducatum unum ; Item pro missis s. Gregorii pro anima Catarine olim uxori m ee ducatum unum, NT, b. 914, br. 147, 15 .4 .1468 ; Dom enica condam Jacomo da Piran: celebrare... messe M adonna e s. Gregorio, b. 220, br. 545, 6 .7 .1610 ; Margareta de Pirano relicta M arci de Pirano: celebrare messe s. Gregorii pro anima mea, b. 876, br. 507, 2 .1 .1482 . 42 Zanetta consorte in primo matrimonio Dom enigho de Pyran; Voglio tolto capitolo del Castello e 12 gesuati, putti del hospedali, N T, b. 635, br. 402, 10 .1 .1598. 43 M argareta da Pirano relicta M arci da Pirano: Residuum dimitto Dom inico filio et comissario meo quod teneat mittere duas personas ad s. M aria de Loreto pro anima mea, NT, b. 876, br. 507, 2 .1 .1482 . 44 Lasso capitolo della mia contrada ducati doi; Lasso sorori Elene terzii ordinis una mea vesta cum suo mantillo; Residuum lasso s. Francesco Vinea pro anima mea, NT, b. 672, br. 15, 12 .11 .1494 . 45 Item dimitto pro decim a ducato uno, NT, b. 914, br. 147, 15.4 .1468. 46 Zanetta consorte in primo matrimonio Domenigho de Pyran: Lasso ducato uno per Incurabili, Zuane Polo e Pietá, NT, b. 635, br. 402, 10 .1 .1598 . 47 Lucia condam Georgii de Pirano: Residuum lasso pro anima mea, NT, b. 968, br. 282, 9 .1 .1517 . 1 1 0 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISUTN OST DOSELJENIKA 1Z PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJECA, 101-116 svog života održavao različite veze cesto su osobe nje- govog največeg povjerenja, te ih stoga katkada susre- čemo kao izvršitelje ili svjedoke prilikom izricanja po- sljednje oporučiteljeve želje. Sukladno torne u svojstvu izvršitelja oporuke i svjedoka susrečemo svečenike ili redovnike crkava i samostana koji se nalaze u predjelima Castello, s. Marco i Dorsoduro. Tako su svečenici Paulus Rocho ecc/es/e s. Gervasii et Protassii e prete lohannes de Rogeris ecdesie s. lohannis Novi svjedoci prilikom potpisivanja oporuke piranske doseljenice Margarete udovice Marka iz Pirana,48 dok su prete Dominicus condam Antonii de confinio s. Rafaeli e prete Antonio filio Stephani Beltrami subdiaconus s. Rafaeli svjedoci prilikom izricanja posljednje želje Agate iz Pirana, pin- cokare trečeg reda sv. Franje, stanovnice istoimene župe s. Angelo Raffaele u predjelu Dorsoduro. Pored toga, Agata za izvršitelje svoje oporuke imenuje svoje sudruge iz laičkog reda pincokara Corneliju i Albu, dok sorori Elene terzio ordinis ostavlja jednu svoju haljinu sa og- rtačem.49 Nedovoljno su poznate veze Rikarde pokoj- nogBenedetta iz Pirana sa svečenikom bazilike sv. Marka Serafinom kojega oporučiteljica imenuje jedinim izvr­ šiteljem svoje oporuke i glavnim nasljednikom cjelo- kupne imovine.50 Sličan slučaj bilježimo u oskudno sro- čenoj oporuci Lucije pokojnogjurja iz Pirana koja svojim izvršiteljem imenuje Marina Marcello, opata samostana s. Zaccaria u predjelu Castello.51 U svojstvu svjedoka piranskih doseljenika susreču se i duhovna lica koja još nisu dosegla visok stupanj u tamošnjoj crkvenoj hijerar- hiji. Tako pisanju oporuke Stjepana iz Pirana, Stanovnika predjela Cannaregio u župi s. Marcial, prisustvuju klerik Andrija i kapelan Nikola iz iste župne crkve.52 Zanimljivo je spomenuti da su, kao što je to učestala pojava dosel- jenika sa istočnog Jadrana, i u slučaju doseljenika iz Pirana u svojstvu svjedoka njihovih oporuka spomenuti svečenici porijeklom iz nekog od gradova istočnoja- dranske obale. Tako su svečenik crkve s. Moise Nikola iz Dubrovnika i Luka iz Zadra, svečenik crkve s. Samuelis svjedoci prilikom pisanja oporuke Ruže iz Trogira, su- pruge piranskog doseljenika Marka, Stanovnika župe s. Moise u predjelu sv. Marko.53 lako ne znamo ništa pobliže o svečeniku piranskog porijekla Nikoli, sinu pokojnog Marka iz Pirana, iz opo- f ijj Rio San Pietro di Castello ruke njegove majke Margarete saznajemo da je, pored njezine ostale djece, Nikola obdaren skromnim darom sa jednom od najbolje sačuvanih plahti koje se nalaze u Margaretinoj kuči. 4 Obdarujuči mnoge svoje poznanice istogzanata, Do­ minika pokojnog Jakova iz Pirana, sluškinja u kuči mle- tačkog gradanina Francesca Rubi, obdaruje i poznanicu Mariju, štičenicu jednog od franjevačkih samostana u Veneciji jednom svojom košuljom i pregačom.55 Bilježimo i primjer svjedočenja piranskih crkvenih osoba nekom od doseljenika iz ostalih gradova isto- čnojadranske obale. Tako je svečenik Jakov iz Pirana prisutan prilikom izricanja posljednje želje Marije iz Ko- tora, služavke mletačkog gradanina Jacoba Dulci.56 EKONOMSKE MOGUČNOSTI I IMOVINA DOSELJENIKA Doseljenici porijeklom iz Pirana največim su dijelom, kao uostalom i večina doseljenika sa istočnojadranskog prostora, u gradu na lagunama obavljali djelatnosti i zanimanja osrednjeg i manjeg društvenog ugleda koja nisu donosila znatnije ekonomske prihode. Zanimanja maritimnog (mornari, brodari-prijevoznici), sitnotrgova- čkog i obrtnog karaktera nisu iziskivala znatniji početni 48 NT, b. 876, br. 507, 2 .1 .1482 . 49 NT, b. 672, br. 15, 1 2 .11 .1494 . 50 Comissário e herede residuario Serafinus prete s. M arci, NT, b. 911, br. 600, 19 .3 .1470 . 51 Com issário M arinus M arcello abbate s. Zacaria, NT, b. 968, br. 282, 9 .1 .1517 . 52 NT, b. 337, br. 17, 1 0 .3 .1444 . 53 NT, b. 911, br. 601, 1 .10 .1460 . 54 Item dimitto presbítero N icolao filio meo uno lintamine ex melioribus, NT, b. 876, br. 507, 2 .1 .1482 . 55 Lasso M arieta fióla de un convento s. Francesco una camisa e traversa, NT, b. 220, br. 545, 6 .7 .1610 . 56 NT, b. 536, br. 90, 5 .5 .1500 . 1 1 1 ANNALES 3/'93 Lovorka Č O RA LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101-116 kapital, a razgranatost poslovnih veza i komunikacija ograničavala je njihovu djelatnost uglavnom na bopavak u samom gradu. Sukladno torne, večina doseljenika nije u Veneciji stjecalaznatniji kapital, te su podaci o njihovim imovnim mogučnostima, posjedima, novčanim svotama kojim raspolažu, kao i ostalim oblicima stjecanja i ras- polaganja vlastitim imetkom, najčešče neveliki i oskudni. Kada je riječ o doseljenicima iz Pirana primječujemo da se u njihovim oporukama največim dijelom spominju nekretnine stečene u samoj Veneciji, ali i posjedi (ze- mljišta i kuče) koje posjeduju u gradu iz kojeg dolaze, te koje su najvjerojatnije stekli nasljedivanjem očevih ili majčinih dobara. Tako Petar pokojnog Antonija pos- jeduje na piranskom području nekoliko cestica vino­ grada i vrtove (predjeli Maranna,57 Spilugola,58 Luzan,59 Padoano /Padernum/,60 Val di Siciol, 1 koje ostavlja svojoj brači i sestrama koji obitavaju u Piranu.62 Kuču u samom mjestu Piranu posjeduje Ivana iz Pirana, su- pruga mletačkog krojača Bernardina Badoera porijeklom iz Verone, te je, zajednosa svim svojim pravima i pripad­ nostma na ostala dobra u Piranu, ostavlja suprugu i nečacima.63 Poneki od doseljenika iz Pirana ističu u svojim opo­ rukama svoje pravo i vlasništvo nad stanovitom, za naše doseljenike katkada nemalom novčanom svotom, koja je, napose kada je riječ o ženama, dio ili cjelokupan iznos njihovog miraza (izražen u odječi, nakitu i nov­ cu).64 U oporukama se nerijetko može zateči spominjanje dužnika i navodenje osoba od kojih izvršitelji oporučitel- jeve posljednje želje ¡maju pravo potraživati odredene novčane svote. U primjeru doseljenika iz Pirana takvi su primjeri prilično rijetki, te se odnose samo na dio oporuke spomenutog Petra pokojnog Antonija iz Pirana, posjednika nemalog broja zemljišnih cestica u nepos- rednoj okolici grada. Petar u svojoj oporuci navodi kao svog dužnika vlastitog brata Tranija, u čijoj kuči se nalazi dio Petrove imovine (pokretnine), te koji mu je, pored toga dužan i izvjesnu novčanu svotu čiji se iznos pobliže ne iznosi. Petar oprašta bratu sve dugove i dozvoljava mu da se i dalje služi stvarima koje se nalaze u njegovoj kuči, bez obaveza prema ostaloj Petrovoj brači i nasljed- • ■ 65mcima. NEŽELJNI OBLICI PRISUTNOSTI: SUDSKI PROGONI, PROCESI I KAŽNJAVANJA STANOVNIKA PIRANA U VENECIJI Prisutnost i djelovanje doseljenika u Veneciji nije se iscrpljivala samo u do sada opisanim pojavama njihove svakidašnje, zakonski dozvoljene i uobičajene djelat- nosti, več je u ponekom slučaju predstavljala pojavu koja se zbog svog otklona u odnosu na onodobna dru­ štvena pravila smatrala nezakonitom. U različitim fon- dovima Mlatačkog državnog arhiva (npr. Esecutori con- tra la Bestemmia, Giudizi di petizion, itd.) bilo je moguče pronači mnoštvo dokumenata koji se odnose na različite vrste prekršaja zbog kojih je protiv nekih od doseljenika sa naše obale poveden sudski proces, te zbog kojih su kažnjavani različitim, tada uobičajenim mjerama i kaznama. Kada je riječ o stanovnicima Pirana, ukazati čemo na procese protiv optuženih pred uredom In­ kvizicije (Santo Officio) koji je bio nadležan za istražni postupak protiv osoba koje su se ogriješile o vjernost katoličkoj crkvi i vjeri (heretici, klevetnici, luterani, pro­ testanti, vještice, optuženi za vradžbine i čaranja i slič­ no).66 O ovoj je problematici, napose kada je riječ o istarskom području, u historiografiji več podosta pisa­ no,67 te čemo samo ukratko ukazati na neke od procesa koji su se pred uredom crkvene inkvizicije u Veneciji 57 M arrana (M arçana), predio kod Pirana. Spominje se 1282. godine (... et ortum unum de Marçana prope ortum Richasii...), Franceschi 1924, 225, br. 166, 1 .6 .1282 . g. 58 Spliugula (Splilugola), predio kraj Pirana. U dokumentima se spominje 1284. godine (item dimisit partem de vinea sua Spilugulle...); M ihelič 1984, 53, br. 268, 5 .2 .1284 . g. 59 Luçanum (Luzzano), predio kraj Pirana. Spominje se 1283. godine prilikom opisa granica piranske komune (... transeondo recto ultra a capite superiori vinee Sherij de Varnerio de Luçano et eondo inferius per avarnum...), Franceschi 1924, 237, br. 176, 1 283. g. 60 Padernum (Paternum), predio kraj Pirana. Spominje se u izvorima 1272. godine (Item dimisit... partem suam de terra de Pademo iusta vineam lohannis Maçaroli), Franceschi 1924, 191, br. 137, 28 .1 .1272. g. 61 Siçole (Siçolis, Seçolis, Seçole), predio kraj Pirana. Spominje se prilikom razgraničenja Izole i Pirana 1255. godine (... quod universum territorium superius asignatum a conceris pisitis et asignatis in locis predictis versus Piranum et Siçolis), Franceschi 1924, 126, br. 94, 26 .7 .1255 . g. 62 NT, b. 49, br. 516, 17 .11 .1586. 63 N T, b. 582, br. 288, 19 .4 .1610. 64 Agnesina condam Francesco Volpe da Piran: Lasso tutto la mia dote al Zuane mio marido quai e ducati 300, NT, b. 961, br. 6, 1 8 .4 .1591 . 65 Item lasso ducati 10 al ditto Trani mio fradello li quali mi andava debitor e scio II havere impresar; Il restante beni miei... quali mi attrovo in casa del Trani lasso al detto Trani, NT, b. 49, br. 516, 17 .11 .1586. 66 O djelovanju ureda Santo Officio usporedi: G rendler 1977 ; Grendler 1979, 283-340; Pullan 1985, 17-228. 67 U spored i: Processi 1886, 179-218; M iculian 1983-1984, 171-189; M iculian 1979-1980, 215-230; M iculian 1980-1981, 171-240 ; M iculian 1981-1982, 131-169; M iculian 1983-1984, 171-189. 1 1 2 ANNALES 3/'93 Lovorka ČORALIČ: PRISU1NOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI OD XV. DO XVII. STOLJEČA, 101-116 vodili protiv osoba porijeklom iz Pirana u razdoblju XVI. i XVII. stolječa. Največi broj optuženih Stanovnika Pirana tereti se za sklonost, pristajanje i otvoreno za- govaranje protestantskog nauka, pri čemu je dio procesa, kao uostalom i sami optuženi, u uskoj vezi sa ličnošču, djelovanjem i procesom koji se pred istim sudom vodio protiv glasovitog onodobnog vjerskog reformatora iz Ko­ pra Petra Pavla Vergerija (1498-1565), koji se svojim polemičkim spisima i djelovanjem na mnogobrojnim europskim dvorovima istakao kao gorljivi političko-vjer- ski propagator i antipapist. Iz samoggrada Piranazasigur- no najpoznatiji optuženik pred sudom Santo Officio je Giovanni Battista Goineo, pisac iz prve polovice XVI. stolječa (roden oko 1514. godine). Književnim radom započeo se isticati več tijekom svojih sveučilišnih študija u Bologni i Padovi, gdje je učestvovao u onodobnim književnim polemikama postavši uskoro predstavnik ta- da glasovite humanističke škole Romola Amasea. Nakon završenih študija medicine djelovao je kao gradski lije- čnik u Piranu, gdje je, prema optužbi svojih sugradana optužen za herezu, propovjedanje protiv pape i izrazitu sklonost protestantsko m nauku. Tužen je pred predstav- nicima Inkvizicije i u svibnju 1550. započeo je protiv njega proces koji je u Veneciji vodio Santo Officio. Da izbjegne osudu, Goineo je napustio venecijansko područje, sklonivši se najvjerojatnije u neki od pogra- ničnih dijelova habsburškog teritorija. Umro je u pro- gonstvu, a o posljednjim godinama njegovog života i djelovanja nisu nam sačuvani gotovo nikakvi podaci.68 U uskoj vezi sa djelovanjem Goinea, iako ne toliko istaknut i poznat, bio je i njegov brat Nicolo, protiv kojega je iz istih razloga (sklonost protestantskom nauku) započet proces pred sudom Inkvizicije u Veneciji 1579. godine.6 Tijekom XVI. i u prvoj polovici XVII. stolječa još je nekoliko stanovnka Pirana optuženo za zago- varanje i propovjedanje Lutherovog nauka i vjere. O njihovom djelovanju, te samom tijeku istrage postoje opsežni podaci u fondu Santo Officio Mletačkog Dr- žavnog arhiva. Kako bi njihovo iscrpnije razmatranje iziskivalo znatno više prostora i otvaralo područje jedne zasebne problematske cjeline, to čemo samo ukratko navesti osobe, razloge optužbe i vremenski period kada je protiv njih u Veneciji poveden sudski proces. Op- tužbom luteranismo započeo je 1555. godine proces protiv Stanovnika Pirana Antonija Bruzzolija, iste i slije- deče godine vodio se proces protiv svečenika Alvisea Preto, a 1573. godine iz istih je razloga optužen i njihov sugradanin Antonio Venier. Naposlijetku, sredinom prve polovice XVII. stolječa (1626. godine) pred sud Inkvizicije u Veneciji izveden je zbog priklanjanja Lu- therovim sljedbenicima i gradanin Pirana Valengo To- racelli. Eresia je kratko sročeni naslov optužbe protiv piranskog žitelja Kristofora zvanog Grbavac (Cristoforo detto il gobbo) 1550. godine, dok je za govore i istupe protiv službene katoličke vjere (discorsi contro la fede) optužen i izveden pred sud na višegodišnji proces od 1562-1565. godine Michiele Bruto. Seksualne nastra- nosti obično su se prilikom podnošenja optužbe svodile pod zajednički naziv sodomije (najčešče je uključivala homoseksualne odnose), te je njihovu istragu obično preuzimao posebno ustanovljen ured pod nazivom Ese- cutori contra la Bestemmia. Kako je, medutim, piranski fratar Valengo Tisano optužen osim za sodomiju, ta- koder i za urotu protiv svetog ureda crkvene inkvizicije (sodiomia e cospirazioni contro l'lnquisitione)l njegov je slučaj preuzeo i u zasebnom procesu vodio 1573. godine Santo Officio. Poseban oblik krivovjerja činile su optužbe za čarobnjaštvo, vradžbine, komuniciranje sa vješticama i davlom, te nezakonito vršenu Iječničku službu i pripremanje različitih "čudotvornih" napitaka i recepata za bolesnike i (pred)bračnim odnosima ne- 68 Opširnije o ličnosti i djelovanju Giovanni Battista Goinea usporedi: Stankovič 1829, sv. II, 93-95; Processi 1886, 188-211; Cavazza 1980-1981, 135-170; M iculian 1980-81, 226-227. 69 Processi 1886, 215; Cavazza 1980-81, 159, 167-168. ANNALES 3/'93 Lovorka Č O R A LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 zadovoljne osobe. Zbog takvih su djelatnosti najčešče optuživanežene, te tako 1628. godine bilježimo proces protiv Elisabete de Rassi iz Pirana okrivljene pod op- tužbom stregoreria, te 1675. godine protiv Catarme Giuliani koja je pred Svetim sudom optužena za sklonost i primjenu čarobnjačkih umiječa {sortilegio).70 Svi do sada navedeni primjeri odnosili su se na ok­ rivljene pred sudom Inkvizicije. U zbirci popisa op- tuženih i kažnjenihza različite teške zločine i kriminalnu djelatnost, a koja obuhvača period cjelokupne povijesti Mletačke Republike, bilježimo i slučaj optužbe i dras- tičnog kažnjavanja jednog osudenika porijeklom iz Pi­ rana. Riječ je o Andreu Lorenzi, koji je 1671. godine optužen za pokušaj krade dragocjenosti iz riznice ba­ zilike sv. Marka, te je osuden i pogubljen vješanjem71 ZAKLJUČAK Završavajuči naposlijetku ovaj pregled prisutnosti i djelovanja doseljenika iz Pirana u Veneciji možerno is- taknuti nekoliko zaključnih postavki. Doseljavanje, prisutnost i djelovanja Stanovnika Pi­ rana u Veneciji pojava je i proces koji se može pratiti tijekom cjelokupnog razdoblja mletačkog vrhovništva nad ovim gradom. Intenzitet useljavanja i učestalostspo­ minjanja Stanovnika Pirana u Veneciji pritom se ne pok­ lapa u potpunosti sa intenzitetom prisutnosti doseljenika iz ostalih dijelova istoČnojadranske obale, te, poradi vlastitih posebnosti (poštedenostod izravnih turskih pro­ dora, mogučnost nesmetanijeg gospodarskog razvoja), Riva degli Schiavoni početak njihovog intenzivnijeg useljavanja i djelovanja u Veneciji započinje nešto kasnije (krajem XVI. i u prvoj polovici XVII. stolječa). U Veneciji se piranski doseljenici bave djelatnostima karakterističnim za večinu doselje- nika sa područja istoČnojadranske obale (pomorstvo, obrt), ali medu njima bilježimo i, za ostale naše krajeve gotovo nezastupljena zanimanja večeg društvenog ugle­ da (liječnik). Mjestom stanovanja i djelovanja usmjereni su na gradske predjele uobičajene za ostale naše dosel- jenike (Castello, sv. Marko), ali ih zatičemo i u predjelima u kojima je broj doseljenika sa naše obale redovito nešto rjedi (Cannaregio, Dorsoduro). Svakodnevni život i obiteljski odnosi, rodbinske i prijateljske veze osnovni su krug njihovog životnog svakodnevlja, pri čemu se kao osobe sa kojima je prisutan intenzivan svakodnevni kontakt i poslovanje, spominju doseljenici iz različitih krajeva istočnojadranskog prostora (Zadar, Kotor, Du­ brovnik, Paštroviči). lako u oporukama piranskih do- seljenika nismozabilježili obdarivanjecrkvenih ustanova u rodnom Piranu, legati namjenjeni vjerskim institu­ cijama u Veneciji, kao i iscrpnije odredbe o načinu sahrane, svjedočanstvo su njihovog duhovnog života i religioznosti. Baveči se najčešče manje unosnim i dru­ štveno niže cijenjenim zanimanjima doseljenici iz Pirana ne stječu tijekom svog boravka i djelovanja u Veneciji znatnija materijalna dobra, te su njihove imovne prilike u granicama srednje i sitno imučnih pučana, pri čemu važnu ulogu igraju dobra koja su kao roditeljsko nasljede posjedovali u samom Piranu. U Veneciji su, pored broj- nih navedenih, za povijest najčešče anonimnih dosel- jenika, pristizale i osobe od večeg društvenog značaja, pri čemu je najčešče bila riječ o "neželjenom obliku" njhovog prisutstva poradi preslušavanja pred crkvenim sudom Inkvizicije radi optužbe za različite oblike hereze (najčešče luteranizam). Sveukupno uzevši, doseljenici iz Pirana nisu u Veneciji prisutni u onolikom broju i intenzitetu kao doseljenici iz nekih drugih gradova na prostoru mletačkog dominija na istočnom Jadranu (Kotor, Zadar, Šibenik, Split), ali su i pored toga, svojim kontinuiranim dolaženjem i dje- lovanjem, te uklopljenošču u cjelokupan proces dosel- javanja slavenskih doseljenika u grad na lagunama, pred­ stavljali značajan i nezaobilazan fragment ukupnog, vre­ menski višestoljetno prisutnog povijesnog procesa do- seljavanja i djelovanja slavenskih doseljenika sa prostora istoČnojadranske obale i unutrašnjosti u Veneciji tijekom dugog trajanja zajedničkog povijesnog razvoja i medu- sobnog prožimanja ovih dvaju gradova dviju jadranskih obala. 70 Kratke podatke za sve navedene procese protiv Stanovnika Pirana vidi u: Processi 1886, 212-218. 71 Tassini 1966, 305. 1 1 4 ANNALES 3/'93 Lovorka ČORALIČ: PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI OD XV. DO XVII. STOLJEČA, 101 -116 Prilog: Popis oporuka doseljenika iz Pirana sa oz- nakom signature i datumom oporuke 1) Agatha da PiEano terzio OEdíne oEdine s. Frances­ co de s. Raffaelo, NT, b. 672, br. 15, 12.11.1494. 2) Agnesina condam Francesco Volpe da Piran mo- glier in secondo voto Zuane de Steffano de Zuppa, NT, b. 961, br. 6, 18.4.1591. 3) Catarina condam Gasparo Baffo favro da Piran relicta Zuane Schiavichi laner condam Bastían, NT, b. 94, br. 7, 18.12.1647. 4) Chiara relicta Nardo da Piran, NT, b. 220, br. 414, 18.12.1602. 5) Domenica condam Jaco m o da Piran, NT, b. 220, br. 545, 6.7.1610. 6) Francesco de Piran condam Pietro de s. Mar- cuola, NT, b. 79, br. 382, 19.8.1519. 7) Laura moglier Nicoló Piranese, NT, b. 692, br. 280, 1.8.1661. 8) Luca condam Zuane da Pirano, NT, b. 641, br. 243, 18.3.1541. 9) Lucia condam Georgii da Pirano, NT, b. 960, br. 282, 9.1.1517. 10) Margareta da Pirano relicta Marci de Pirano, NT, b. 876, br. 507, 2.1.1482. 11) Marieta fióla condam Mathio da Piran et con­ sorte in terzo matrimonio Salvador de Bortolo gon- dolier, NT, b. 1021, br. 500, 28.12.1602. 12) Natalis condam Natalis Georgii de Pirano, NT, b. 914, br. 147, 15.4.1468. 13) Piero da Piran condam Antonio, NT, b. 49, br. 516, 17.11.1586. 14) Rosa moier Marcho da Pirano de contrata s Moisé, b. 911, br. 601, 1.10.1460. 15) Steffanus de Pirano, NT, b. 337, br. 17, 10.3.1444. 16) Tomaso de Andrea da Piran mariner, NT, b. 842, br. 711, 22.4.1606. 17) Virginia relicta Francesa da Piran barcarol, NT, b. 224, br. 1691, 31.12.1591. 18) Zanetta consorte in primo matrimonio Domenigho de Pyran padrón de nave, NT, b. 635, br. 402, 10.1.1598. 19) Zuana relicta in secondo matrimonio condam Antonio Piran medico, NT, b. 157, br. 444, 17.11.1578. 20) Zuana da Piran cosorte Bernardin Badoer, NT, b. 582, br. 288, 19.4.1610. RIASSUNTO In base al materiale originale degli archivi veneziani l'Autrice delinea nel saggio la presenza e l'attività degli immigrati piranesi a Venezia dal XV al XVII seco/o, rilevando ¡'intensité, dell'immigrazione e la presenza degli immigrati piranesi nei documenti e confrontando la frequenza della loro menzione con la presenza degli immigrati provenienti da altre citté della sponda orientale adriatica e dell'entroterra. Nel saggio si indica il modo in cui gli immigrati vengono menzionad nei documenti veneziani, / loro mestieri e i luoghi di residenza e di lavoro. Usando i dad contenud nelle ultime volonté degli immigrati, l'Autrice presenta le forme e gli ambienti fondamentali in cui si svolgevano la loro vita quoddiana e gli interscambi comunicadvi (famiglia, parentado, rappord di amicizia, soci d'affari). Vengono preséntate in breve le disponibilité e attivité economiche degli immigrati piranesi e, in base ai dad sui lascid alie isdtuzioni ecclesiasdche veneziane, la loro vita spirituale e la religiosité. Nella parte finale del saggio l'Autrice, in base ai dad del fondo archivisdco del Santo Offido, tratta brevemente alcuni esempi di processi giudiziari celebrad contro i cittadini piranesi dal tribunale dell'lnquisizione (imputazioni di luteranesimo, magia, stregoneria e simili). Nelle conclusioni l'Autrice mette nuovamente in rilievo che nonostante alcune spécificité che gli immigrati piranesi mostrano in confronto ad altri immigrati provenienti dalla sponda orientale adriatica (divesa intensité dell'immigrazione e presenza nella vita della citté, l'esercizio dei vari mestieri, ecc.), il processo di immigrazione e di inserimento nelle attivité economiche degli immigrati piranesi va percepito nel quadro piú ampio dei flussi migratori dalla sponda orientale adriatica a Venezia durante il lungo periodo storico in cui le due sponde adriadche erano strettamente legate e si compenetravano. 11 5 ANNALES 3/'93 IZVORI I LITERATURA: Lovorka ČO R A LIČ : PRISUTNOST DOSELJENIKA IZ PIRANA U VENECIJI O D XV. D O XVII. STOLJEČA, 101 -116 Anonim: I più illustri istrîani ai tempi della Veneta Re- pubblica commemorati dagli študenti di Trieste e dell'- Istria nella Université di Padova (Padova 1866) Archivio di Stato di Venezia (dalje: AS V), Notarile Testamenti ASV, Santo offitio ASV, X Savi sopra le decime in Rialto. Catastico di Ve­ nezia, sestiere s. Pietro di Castello, b. 420 (estimo 1661 ) Bertoša, M .: Mletačka Istra u XVI i XVII stolječu, sv. II, Pula 1986, str. 397-398. Caprin, G.: L'lstria nobilissima, sv. I, Trieste 1968, str. 124-125, 246-247. Caprin, G.: Marine istriane, Trieste 1889, str. 159-192 Cavazza, S.: Profilo di Giovanni Battista Goineo, umanis- ta piranese, Atti Rovigno, vol. XI, 1980-1981, str. 135- 170. Costa, A.: Študenti foroiuliensi, orientali, triestini ed istriani all'Université di Padova, Archeografo Triestino, N. S., vol. 20, fasc. II, Trieste 1895, str. 357-389. Franceschi, C. de, Chartularium Piranese, Atti e me- morie della société istriana per archeologia e storia patria (dalje AMSI), god. XLI, vol. 36, Parenzo 1924; god. XLVIII, vol. 43, 1931-1932, str. 19-96; god. XLIX, vol. 44, Pola 1932, str. 27-320; god. L, vol. 45, 1933-1934, str. 255-320; god. Ll, vol. 46, 1934, str. 107-192; god. Lil, vol. 47, 1935, str. 123-230; god. LV, vol. 50, 1938- 1940, str. 171-200. Gestrin, F.: Oris razvoja pomorstva v Slovenskem pri­ morju, Kronika, god. X, sv. 2, Ljubljana 1962, str. 90-94. Gestrin, F.: Piranska komendav. 14. stoletju, prispevek k problemu tehnike trgovine v srednjem veku, Razprave SAZU, sv. 5, Ljubljana 1966, str. 239-263. Gestrin, F.: Piranska popotovanja v 15. stoletju, Kronika, god. XXIII, sv. 2, Ljubljana 1975, str. 74-80. Gestrin, F.: Piranske ladjedelnice in ladjedelci v poznem srednjem veku, Kronika, god. XXII, sv. 3, Ljubljana 1974, str. 170-178. Gestrin, F.: Pomorstvo srednjeveškega Pirana, Dela SA­ ZU, sv. 21, Ljubljana 1978. Gestrin, F.: Prispevek k kulturnomu življenju slovanov v Markah v Italiji (XIV-XVII stoletje), Spomenica Josipa Matasoviča, Zagreb 1972, str. 89-96. Gestrin, F.: Trgovina slovenskih dežel z italijanskimi ob koncu srednjega veka in v XVI. stoletju, Zgodovinski časopis, god. XXIX, sv. 1-2, Ljubljana 1975, str. 89-108. Gorlato, A .: Paesagi istriani, Padova 1968, str. 139-146. Grendler, F.: The Roman Inquisition and the Venetian press 1540-1605, Princeton 1977. Grendler, F.: The "Tre Savii sopra Eresia", 1547-1605: a prosopographical study, u: "Studi Veneziani", Nuova serie, vol. Ill, Venezia 1979, str. 283-340. Kandler, P.: Pirano, monografia storica, Parenzo 1879. Miculian, A.: Contributo alia storia della riforma protes­ tante in Istria, Atti Rovigno, vol. X, 1979-1980, str. 215-230. Miculian, A.: II Santo ufficio e la riforma protestante in Istria, Atti Rovigno, vol. XI, 1980-1981, str. 171-240. Miculian, A.: La riforma protestante in Istria, Atti Rovig­ no, vol. XII, 1981-1982, str. 131-169; vol. XIV, 1983- 1984, str. 171-189. Mihelič, D.: Najstarejša piranska notarska knjiga (1281- 1287/89), Viri za zgodovino slovencev, sv. VII, Ljubljana 1984, str. 53, br. 268, 5.2.1284. Morteani, L.: Contratto de' sali stipulato fra Venezia e Pirano nel 1616, Archeografo Triestino, N. S., sv. XV, Trieste 1889, str. 138-165. Morteani, L.: Pirano per Venezia, Archeografo Triestino, III. seria, vol. 3, fasc. I, Trieste 1907, str. 3-70. Nicolich, E.: Cenni storicostatistici sulle saline di Pirano, Trieste 1882, str. 17-53. Pahor, M.: Piran v obdobju dvojne oblasti (XII.-XIII. stoletje), Kronika, XXII, br. 3, Ljubljana 1974, str. 161- 169. Pahor, M.: Solna pogodba med Piranom in Benetkami iz leta 1616, Kronika, god. V, sv. 1, Ljubljana 1957, str. 14-20. Pahor, M. Poberaj, T .: Stare piranske šolane, Zbirka Spomeniški vodniki, zv. 4-5, Ljubljana s. d. Processi di Luteranismo in Istria, AMSI, anno III, vol. 2, fasc. I-II, Parenzo 1886, str. 179-218. Pullan, B.: Gli Ebrei d'Europa e I'inquisizione a Venezia dal 1550 al 1670, Roma 1985, str. 17-228. Stankovič, P.: Biografia degli uomini distinti dell'lstria, sv. I, Trieste 1828, sv. II, 1829, sv. Ill, 1829. Tamaro, A.: Pirano, Trieste 1910. Tassini, G.: Alcune delle piu clamorose condanne ca- pitali esegute in Venezia sotto la Repubblica, Venezia 1966, str. 305. Zilioto, B.: Frate Lodovico da Pirano (1390?-1450) e le sue Regolae memoriae artificialis, AMSI, god. LIV, vol. 49, fasc. I-II, Pola 1937, str. 189-226. Zilioto, B.: Petronio Pietro Caldana, rimatore piranese del secolo XVIII, Archeografo Triestino, seria III, vol. IX, Trieste 1921, str. 245-298. 116