KRALJEVINA SRBA HRVATA l SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITI) KLASA 59 (5) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. APRILA 1926. PATENTNI SPIS BR. 3543. Michael Martinka, inžinjer, Rakosszentmihaly, Ugarska- Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosii pod priliskom pomoću zegrevanja gasovitog radnog srestva. Prijava od 11 aprila 1923. Važi od 1 aprila 1925. Traženo pravo prvenstva od 20 aprila 1922 (Ugarska). U neinačkom patentnom spisu Br. 11636 navedena je mašina, koja treba da izdaje sabijeni vazduh pomoću neposredne upotrebe toplote, a da se on ne pretvara prethodno u mehanički rad- Ova mašina sastoji se iz jednog cilindra za klip, koji na jednom svom kraju stoji u vezi sa kaza-nom za vazduh sa cevima za zagrevanje, dok je drugi kraj cilindra snabdeven ventilima za usisavanje i pritisak. Oba kraja cilindra su medjusobno vezana širokim kanalom za povratak, u kome se nalazi toplotni regenerator. Za vreme kretanja klipa tamo i amo (koje usled jednakosti oritiska, koji vlada na obema stranama klipa, ne zahteva nikakav rad, koji prelazi savladjivanje trenja) hladni vazduh, koji se nalazi na vreloj strani regeneratora i klipa, pritiskuje se kroz kanal za povratak i regenerator, što je u njemu, na stranu suprotnu od regeneratora i klipa sa nepro-menjenom zapreminom, pri čemu se jedan deo vazduha, koji se nalazi na hladnoj strani regeneratora istiskuje kroz ventil za pritisak usled zagrevanja, koje biva u generatoru. Pri povratnom hodu klipa povrati se vazduh u suprotnom pravcu, dakle od tople ka hladnoj strani regeneratora, pri čemu on svoju toplotu predaje regenera-toru. Pošto hladjenje vazduha nastaje pri nepromenljivoj zapremini, to nastupa neko smanjenje pritiska, čime se svež vazduh usisava kroz ventil za isisavanje. Hladjenje, prouzrokovano ekspansijom pre početka periode usisavanja, izravnjava se toplotom, koju za to vreme daje kazan. Ova toplota (po odbitku količina toplote, koje treba odvesti kroz hladnik) stvara ekvivalenat toplote rada. potrebnog za potpomaganje pritisnutog vazduha. Kod mašine opisane u tome patentu okolina igra ulogu hladnika. Veliki škodljivi prostor spojen sa jednim o\akvim uredjenjem i neprekid-mo zagrevanje vazduha ipak smanjuje stepen dejstva jedne takve mašine u tolikoj meri, da je rad nagomilan u guranom pritisnutom vazduhu manji, nego rad, potreban za savladjivanje otpora trenja, tako da praktična primena jedne ovakve mašine izgleda potpuno isključena. Pronalazak se odnosi na poboljšanje stepena dejstva gore pomenute vrste mašina u toj meri, da se upotrebljena toplota može ekonomično iskoristiti. U tom cilju u mesto neprekidnog zagrevanja vazduha upotrebiće se povremeno prekidano loženje upravljano tako, da se pridolazak toplote postiže stvarno na gornjoj granici pritiska termodinamičnog toka, dok za vreme ostalog dela toka biva on prekidan. Zbog toga se gornja granica temperature gasovitog radnog srestva (na pr. vazduha) može popeti znatno iznad najveće temperature regeneratora, ograničene osobinama materijala regeneratorove ispune. Povišenje gornje granice temperature »in. 30.— termodinamičnog toka neće povečati samo termički stepen dejstva, već i odnos proizvedenog pritisnutog vazduha do totalne zapremine hoda cilindra, dakle povećava se znatno spe ifični efekat mašine. Najcelishodnije rešenje za upravljano za-grevanje sastoji se u primeni unutarnjeg sagorevanja, čime se mogu postići ne samo najviše temperature i usled toga visok termički stepen dejstva' sa visokim specifičnim efektom, već će se ono u veliko povečati još i time, što se unutarnje sagore-vanje može izvesti sa najmanjim škodljivim prostorom. Unutarnje sagorevanje korisno se može primeniti još i u takvim slučajevima, kada pridolazak toplote za vreme periode usisavanja na pr. automatskim zatvarajućim orudjem za usisavanje (ventilom) biva isprekidano ili čak i kada se dešava neprekidni pridolazak toplote, jer sabijeni vazduh treba ostvariti u hladnom stanju na pr. kod duvaljki na visokim pećima, jer i u ovom slučaju mali škodljivi prostor, omogućen unutarnjim sa-gorevanjem, povišava stepen dejstva odn. specifični efekt mašine na praktično upotrebljivu meru. Gore navedena mašina utiče dalje na povišenje pritiska pomoću zagrevanja jednog defa vazduha, koji se nalazi na hladnoj strani cilindera, i na smanjenju pritiska hladjenjem te količine vazduha. Usled toga jedan deo cilindrove sadržine ne iskoriš-ćuje se za efekat mašine i smanjuje stepen dejstva time, što taj deo ima da ispuni škodljive prostore. Prema pronalasku ustanovljava se naročito pomoćno uredjenje za naizmenično uvodjenje i izvodjenje odredjene količine gasovitog radnog srestva u odn. iz cilindrove zapremine usled naizmeničnog penjanja i smanjenja pritiska, koji vlada u cilindru odn. prostoru za rad. Pošto je ova količina pomoćnog vazduha isisana iz iste zapremine, u koju je utisnuta, akspanzija će se desiti po istom zakonu kao što će se i kompresija i rad kompresije nadoknaditi za vreme ekspanzije, h i. pozitivni i negativni radovi izjednačuju se. Zbog toga sporedna postrojenja, koja rade pomoću promenljivog penjanja i smanjenja pritiska ne iziskuju teoretski nikakav po-trošak rada. U nemačkom patentnom spisu pome-nutom u početku povratni kanal, predvi-djen izmedju tople i hladne strane cilindra povećava škodljivi prostor na veoma preležan način. Da bi se naime smanjili otpori trenja strujećeg gasa, mora regenerator dobiti po mogućstvu malu dužinu u pravcu strujanja gasa, tako da ta dužina može izneti samo jedan mali deo dužine cilin- dra. Usled ovoga povratni kanal, koji ako rru se širina odmeri suviše izdašno, ima neizbežno znatnu dužinu, znači vrlo znatno povećanje škodlivog prostora. Prema pronalasku ventili za usisavanje i pritisak nameštaju se u prostoru, koji leži na toploj sirani regenerntora, a čija zapremina iznosi toliko puta zapreminu prostora, koji leži na hladnoj strani rege" neratora, da vreo talas vazduha, koji prodire iz regeneratora, ne prolazi kroz ventil za pritisak. Kod ovakog postrojenja povratni kanal može potpuno da otpadne. U ovakvom slučaju pogon klipa zahteva ipak neki potrošak rada, koji premaša rod trenja, tako da se za davanje njegovo mora predvideli mctor. Ovaj motor može se goniti jednim delom sabijenog vazduha, koji daje sama mašina, i može biti sastavni deo mašine, kao što je niže opisano. Druga jedna mogućnost izbegavanja povratnog kanala sastoji se u tome, da mašina ima dva klipa nasilno spregnuta me-djusobno, koji zatvaraju izmedju sebe prostor za rad, koji je rageneratorom, što dej-stvuje zajedno sa uredjajem za grejanje, podeljen u dva dela. Čak i pri upotrebi povratnog kanala može se njegovo štetno dejstvo otstraniti znatno ili potpuno time, što će se u povratni kanal umetnuti jedan regenerator vezan za zglob na njegovoj toploj strani sa pomoćnim prostorom za rad, i pomoćna naprava za grejanje. Dalja mogućnost smanjanja štetnog dejstva povratnog kanala sastoji se u tome, što su dva ili više proslora za rad, pred-vidjeni svaki sa po jednim regeneralorom i napravom za zagrevanje, sa stepenastim povećanjem zapremine rasporedjeni tako, da se ventili za usisavanje i pritisak nalaze na stepenu najveće zapremine, a da se uredjenja, koja služe najžmeničnom povišavanju i smanjenju pritiska; nalaze na stepenu najmanje zapremine. Povratni kanal može otpasti kod ovakvog uredjenja, a ako ga ipak hoćemo upotrebiti, to se on može privezati na taj način, što će on vezivati hladnu stranu stepena najmanje zapremine sa takvim mestom stepena veće zapremine, koju ne može dostići vreo talas vazduha, koji ide tamo amo po prostoru za rad toga stepena za rad. Jednovremenom primenom dva ili više gore pomenutih uredjenja, može se stepen dejstva odn. specifični efekat mašine popeti i dalje. Na nacrtima prestavljena su šematički nekoliko primera izvodjenja pronalaska. Sl. 1 pokažuje mašinu bez navratnog kanala izmedju hladne i vrele strane klipa, a sa jednim naročitim cilindrom za klip za naizmenično povišava nje i smanjenje, pritiska. Mašina je sklopljena dalje sa u-redjenjem, ne prestavljenim u nacrtu, za povremeno umetanje i otstranjenje zagrevanja. A je cilindar ili drugi prikladan prostor za rad, u kome se nalazi radno srestvo, naročito vazduh, 3 je usisavajući ventil, 4 ventil za pritisak a r toplotni regenerator. Ovmj se sastoji iz tela postojanog na toploti, sa velikim brojem uskih kapaka, koji dozvoljavaju vazduhu slobodan prolaz s jedne na drugu stranu regeneratora i obratno, pri čemu telo nagomilava to-plotu, sadržanu u toplom vazduhu i opet je vraća, kad hladan vazduh struji u suprotnom pravcu regeneratora. Regenerator r deli prostor za rad A u dva dela Aa i Ab. U cilindričnom delu 33 prostora za rad predvidjen je klip 16, koji se može pokretati izlomljenom osovinom 22. a je sprava za zagrevanje namešlena na toploj strani regeneratora i može biti zagrevana na pr. slično hladniku u obliku košnice, koja dozvoljava prolaz gasovima u pravcu strelice 13 ili suprotno, dok sredstvo za zagrevanje prestrujava izmedju dvogubih zidova te sprave. Jedan upravljač, ne prestavljen na nacrtu, upravlja povremeno uključivanje ili isključivanje zagrevanja na dole opisani način. U mesto takve sprave za zagrevanje korisnije je predvideti cev ili drugo uredjenje, kroz koji se može u radni vazduh uvesti gorivo u cilju dovoda toplote pomoću unutrašnjeg šagorevanja. Na strani suprotnoj regeneratoru r nalazi se hladnik b, koji se isto tako može napraviti sličan košnici-hladniku, da privuče iz vazduha one količine toplote, koje moraju presudno biti odvedene iz lerrno-dinamičnog toka. Zbog kratkoće regenerator. koji deluje zajedno sa zagrejačem ili hladnikom na gore opisani način, ozna-ćiće se kao jedna jedinka imenom ,.me-njač stanja'1 i obeležiti odgovarajućim slovom R Prema sl. 1 mašina je snabdevena naročitim uredjenjem za povišenje pritiska, koji vlada u prostoru za rad, od donje granieć pritiska p! kružnoga hoda n :i nje govu gornju granicu Pa. Prema presiavljenom primeru ovo uredjenje se sastoji od pomoćnog cilindra 20, koji stoji u vezi sa prostorom za rad i ima pomoćni klip 21, koji je tsto tako priključen na izlomljenu osovinu 22. Krivaja ovoga klioa ima položaj prema krivaji klipa na 90°, -m- je na pr. električari motor. koji goni izlomljenu osovinu 22. na kojoj još stoji i zamajaC 19. Prostote radi da prvo uzmemo da su oba-klipa 16 i 21 nezavisni jedan od dru gog' i da se kreću na ovaj način: Neka se oba klipa 16 i 21 nalaze rta najvišem svom položaju. Neka je prostor Aa ispunjen vodom do visine I. Neka pritisak u prostoru A odgovara na donjoj granici pritiska pr a temperatura donjoj graniči temperature termodinamičkog toka. Da uzmemo da klip 16 stalno stoji u mira dok se klip 21 kreće ka dnu cilinderu Za vreme ovog hoda klipa 21, vazdua. koji ima temperaturu hladnika -b-, sabih, se u prostor za rad A. Jedan deo vazduha sabijenog cilindrom 20 u prostor Ab, struja kroz menjač stanja R u prostor Aa. prji čemu se on zagreje na najveću vrednosti regeneratora, čime se pritisak u prostoru za rad U penje na gornju granicu pritiska p. Kad se postigne gornja granica pritiska, uključuje se zagrejač -s- i klip 16 se pokreće u pravcu strelice 13, dok klip 21 ostaje stalno u miru. Ovim se pritiskuje hladan vazduh iz prostora Ab kroz menjač stanja u prostor Aa, pri čemu se vazduh zagreje na najveću temeraturu ter-modinamičnog toka, koja u znatnoj meri može da prekorači, najveću femeperaturu regeneratora. Pošto ventil za pritisak 4 stoji pod pritiskom pa sprovoda, ne može biti nikakvog drugog povišenja pritiska u prostoru za rad A, već će se ventil za pritisak 4 otvoriti i tečnost iz prostora za rad istiskivati dotle, dok klip 16 ne bude dostigao svoj najniži položaj, i dok cela hladna količina vazduha ne bude preterana u prostor Aa. Gornja površina tečnosti utonula je pri ovome do blizu ventila 3 T 4 od prilike do linije II. U tome trenutku prekida se loženje u napravi za zagrevanje a i klip 21 počinje svoje dizanje na gore, dok klip 16 ostaje u miru. Usled p-voga jedan deo vrelog vazduha struji natrag iz prostora Aa kroz menjač stanja R u hladan prostor Ab, odn. u cilinder 20, Za vreme ovog povratnog toka, predaje vazduh svoju toplotu regeneratoru, dok se količina toplote, koja se mora konačno odvesti iz toka, prihvaća hladnikom b. Čim je klip 21 dostigao svoj najviši položaj, jedan deo vazduha ohladi se na najnižu granicu temperature toka, a time se i pritisak u prostoru za rad smanji opet na donju granicu pi. Kada se sada klip 16 pokreće nagore, to i ostali deo vrelog vazduha struji kroz menjač stanja R iz prostora Aa u hladan prostor Ab i predaje svoju toplotu regeneratoru. Time će se T vazduh ohladiti na donju granicu tempe-., rature, sa čime je u vezi smanjenje za-premine a odgovarajuća količina sveže tečnosti usisa se kroz ventil 3, dok površina tečnosti, ne dostigne opet visinu i; klip . 16 je sada dospeo na svoj najviši položaj. Time šio krivaje klipa 16 i 21 leže jedn-a premci drugoj za 90°, klipovi izvode suprotno kretanje, koje od prilike ima isto dejstvo, kao i gore opisano kretanje klipova. Pogon klipa 21 ne zahteva nikakav rad, koji prekoračuje savladjivanje otpora trenja. Rad izvršen za vreme ekspanzionog hoda klipa 21 nagomilava se u zamajcu 19 a predaje se za vreme sabijajućeg hoda klipa 21. Klip 16 naprotiv kreće električni motor m. Ipak može se jedan deo proizvedenog pritisnutog vazduha privući za pogon klipa 16, pri čemu će se primeniti na pr. postrojenje, koje se da videti u si. 2, kod koga je kraj cilindra za klip, okrenut od menjača stanja, zatvoren i kod koga su prostori, koji leže kraj obeju strana me-njaču stanja, medjusobno vezani pomoću povratnog kanala 32, pri čemu se rad, potreban za kretanje klipa tamo i amo, ograničava na rad trenja. Ukazano je već na to, da takav jedan povratni kanal znači kobno povećavanje škodljivog prostora. Za otstranjenje ovoga nedostatka povratnog kanala, u njemu je prema si. 2 umetnut jedan pomoćni me-njač stanja Rc na koji je priključen pomoćni prostor za rad Ac, koji deluje zajedno sa njime. U si. 2 i ostalim slikama, vrela strana menjača slanja prestavljena je isprekidanom linijom. Iz si. 2 vidi se, da je vrela strana pomoćnog menjača stanja Rc okrenuta od glavnog menjača stanja R, a priključena povratnom kanalu 32 na takvom mestu vrelog prostora Ab, koje leži na većem ostojanju od glavnog menjača stanja - R-, nego granica 28, dostignuta vrelim ta-lasom vazduha, koji izbija iz glavnog me-niača stanja. Kada se usled toga klip 16 kreće suprotno strelici 14, to u kanal 32 i u pomoćni menjač stanja Rc ulazi samo hladan vazduh. Ovaj hladan vazduh se zagreva pri prolasku kroz pomoćni menjač, stanja, tako da će srazmerno mala količina vazduha, koja ulazi iz prostora Ab ulaziti u kanal 32. istisnuti iz pomoćnog prostora za rad Ac toliku količinu hladnog vazduha u gornji deo cilindra 33, koja unosi nekoliko puta veću količinu vazduha od one izvučene iz prostora Ab, Ovim se sasvim otstranjuje štetan uticaj škodljivog prostora, obrazovanog povratnim kanalom 32-Na suprot postrojenja prestavljenog u si- I koje proizvodi sabijenu tečnost, za proizvodnju sabijenog vazduha, služi postrojenje prestavljeno u si. 2, a zapremina vrelog prostora Ab je toliko puta veća od zapremine hoda cilindra 33, da granica 28, do koje dospeva vreo vazduh koji izlazi iz menjača stanja R. ne dospe do uliva kanala 32; S. obzirom na malu brzinu klipa 16 i vazdušnog talasa, koji s njime ima istovremeno kretanje, izmedju vrelog vazduha sateranog u prostor Ab i hladnog, koji treba isterati iz tog prostora, ne vrši se nikakvo znatno mešrnje. Ipak sa klipom 16 može stajati u vezi ploča 29, pomoću poluge, 31, da bi se vreo vazdušni talas o-dvojio od hladnog vazduha koji treba zgusnuti i iztisnuti iz prostora Ab. Pošto su pritisci, koji vladaju s obe strane ploče 29 skoro isti med ju sobom, to nije potrebno nikakvo zaptivanje izmedju ivica 29 i zidova prostora Ab, a za vodjenje ploče po zidovima mogu se predvideti koturi za vodjenje 30. Kod postrojenja prestavljenog u si. 2 nisu predvidiene nikakve pomoćne sprave za naizmenično povišavanje i smanjenje pritiska, kao u sl. 1, već se jedan deo količine toplote promenjene menjačem stanja 2 upotrebljava neposredno za izvršenje ovog penjanja i spuštanja priiiska. Rdjava strana ovoga uredienja je u nekoliko izravnata primenompcmoćnog menjača stanja Rc i pomoćnog prostora za rad Ac, dok se dalje izravnanje može postići primenom upravljanim isključujućim zagrevanjem, naročito unutrašnjim sagorevanjem, kao što je to opisano s obzirom na sl. 1, Dejstvo klipa 16 može se izmeriti na izme' ničnim idenjem napred povraćanjem jednog vazdušnog talasa, koji se stvara drugim prostorom za rad, sagradjenim sa naročitim menjačem stanja i' spojenim sa prvim prostorom za rad, pomoću naročitih kaskada. Takvo uredjenje vidi se u si. 3. Sa prostorom za rad A, i menjačem stanja R, spojen je manji prostor za rad A a i menjač stanja Ra u kaskade. Način dejstva je ovaj: Klip 16 potiskuje vazduh iz cilindra 33 kroz menjač stanja Ra u prostor za rad As, Vazduh, koji dospe u prostor za rad As usled svog zagrevanja, povećava svoju, zapreminu i potiskuje iz prostora za rad As odgovarajuću veliku količinu hladnog vazduha, koja kroz menjač stanja Ri ulazi u prostor za rad Ai. Vazduh, koji je prešao u prostor Ai povećava zagrevanjem u menjaču stanja R istovremeno svoju zapreminu i potiskuje odgovarajuću količinu vazduha iz prostora za rad Ai. Na taj način mogu se spojiti u kaskadu i više od dva prostora za rad. koji imaju stepena-sto uvećane razmere, sa potčinjenim me-njačima stanja, čime zapremina vazduha. potisnuta klipom 16 u prvi prostor za rad izvršuje potiskujuće dejstvo u poslednjem prostoru za rad Ai, koje isnosi nekoliko puta veći stepen potiskujućeg dejstva klipa Ia Pošto zapreminu punjenja cilindra 33 obrazuje neznatan deo poslectnjeg prostora za rad Ai, to se bez ičeg drugog strana cilindra 33 okrenuta od menjača stanja Rs može bez ičeg drugog spojiti sa hladnim krajem prostora za rad A. Kod ovog uredjenja dolazi se na to, da prostori za rad Ai, At i t d. budu dovoljno veliki, kako vreo vazdušni talas, proizveden od hladnog vazduha koji je prešao iz prethodnog prostora za rad, ne bi mogao dospeti do menjača stajna dotičnog prostora za rad, tako da u kaskadi prostora za rad hladan vazduh prelazi stalno sa jednog stepena na drugi, za vreme pritiskujućeg hoda kroz menjače stanja, koji odvajaju pojedine stepene jedan od drugog. Kod ovog uredjenja dovoljan je prema tome srazmerno vrlo mali pokretan klip, bez obzira na trenje, bez radnog efekata, da bi proizveo najeće količine sabijenog vazduha i da bi ga terao iz kompresora u sprovod pod pritiskom. Rad se vrši samo vazduhom strujećim tamo amo kroz pojedine menjače stanja, na račun količina toplote dovedene tome vazduhu- Ali za napredovanje vazduha s jedne na drngu stranu menjača stanja, može se u mesto klipa upotrebiti i druga sprava za teranje na pr. kao sto se vidi iz si. 4 jedan ventilator 18. [pak u ovom poslednjem slučaju, kada za pstranjenje nedostataka škodljivog pro* stora prouzrokovanog povrat im kanalom 32 ne postoje nikakve naročite predostrož-nosti i za proizvodnju povišenja i smanjenja pritiska, nikakve naročite naprave, to je neophodno da se škodljivi prostor smanji u koliko je moguće bar primenom unutarnjeg sagorevanja za dovodjenj toplote. Za taj cilj kod ovog primera prema si. 4 prestavljena je z i dovodjenje goriva cev za ubrizgivanje, za ugljenu prašinu ili za dovod gasa 5, Za postrojenja, koja se vide u si. 1—4, potreban je naročiti motor za pogon uredjenja, koje dejstvuje na strujanje vazduha tamo i amo, t. j. klipa 16 ili ventilatora 18. U si. 5. prestavljeno je postrojerje, koie ostranjuje potrebu spoljašnjeg pogona. To se postiže time, što je klip 16 predvidjen sa debelom klipnjačom 15, tako da klip dejstvuje kao diferencijalni kl p 15, 16. Nađpritisak, koji dejstvuje na veću povr-šinu k)ip=>, teži da pritiskuje klip u pravcu strelice 13. Pošto je pritisak, koji vlada u pravcu kretanja 13 u prostoru za zad, veći od onog u suprotnom pravcu kretanja, to će se za vreme pravca kretanja 13 u za-utajcu 1& nagomilati dovoljno rada, do bi se diferencijalni klip 15 i 16 mogao vratiti na suprot natpriliska, koji deluje u pravcu strelice 13. Ista posledica postiže se uredjenjem prestavljenim u si. 6, kod koga je povratni kanal 32 izbegnut primenom dva klipa 15 i 16, koji su medjusobno prinudno spojeni- na pr. pomoću zajedničke poluge i zajedničke krivaje a izmedju sebe zatvaraju prostor za rad, koji je menjačem stanja R podeljen u dva dela Aa i Ab. Pokretanjem tamo i amo, vazduh, koji se nalazi u prostoru za rad, biva pokretan tamo amo od hladne ka toploj strani menjača pare ođn. u suprotnom pravcu. Pošlo klip 16 ima veći presek od klipa 15, to preostatak pritiska, koji deluje na prvi klip, teži da pokreće klip u pravcu strelice 13. Pošto je pritisak prostora zatvorenog izmedju klipova veći za vreme hoda klipa u pravcu 13, no u pravcu 14, to je dovoljan rad, nagomilan u zamajcu 19 za vreme- pravog hoda, da prevagne suprotni pritisak, koji cb luje za vreme hoda u pravcu 14. U si. 6. je izostavljen pomoćni kompresor 20, 21. Prema si. .1—4 leže ventili 3 i 4 na toploj strani regeneratora, dok si. 5 i 6 proslavljaju. postrojenja, kod kojih se ventili nalaze; na hladnoj strani regeneratora Ovo poslednje postrojenje manje je korisno, jer je kod njega zapremina hoda klipa 16 veća. Dok, prema sl. 1, pomoćni kompresor 20, 21 leži na hladnoj strani regeneratora, prema si. 5 nalazi se ovaj na toploj strani, ali i ovo postrojenje je malo korisno pošto zahteva veću zapre-minu hoda klipa 21. Nije potrebno menjač stanja sagraditi sa naročnini hladnikom, pošto se u mesto hladjenja pri svakom hodu može pustiti da iz prostora za rad izadje izvesna količina toplog vazduha, a koja se može za-menilt svežim vazduhom. Tako na pr. pri upotrebi unutarnjeg sagorevanja pri svakom hodu može se izvesna količina vazduha za rad privući termodinamičkom toku pomoću ispušnog ventila, postavljenog na hladnoj strani regeneratora, i ovu količinu vazduha zameniliodgovarajućom količinom, hladnog vazdaha usisanog za vreme hoda za usisavanje. Patentni zahtevi: 1). Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva, kod koga vazduh, sadržan u prostoru za rad, u naiz-memčnom pravcu prolazi kroz regenerator, koji deli radni prostor u dva dela i na čijoj se jednoj strani nalazi postrojenje za zagrevanje, naznačeno time, što je u pro* štoru za rad, koji leži s jedne strane rege-~ nerafora, sagradjeno postrojenje za zagre-vanjc; upravljeno tako, da pridolazak biva stvarno na gornjoj granici pritiska termo-dinamičkog toka, dok na protiv pridolazak toplote za vreme ostalog dela- toka biva prekidano. J 2) . Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog sreslva kod koga vazduh, sadržan u jednom prostoru za rad prolazi u naizmeničnom pravcu kroz.regenerator, koji deli prostor za rad u dva dela i na čijoj se jednoj strani n lazi sprava za za-grevanje, naznačen time, što dodavanje toplote biva unutarnjim sagorevanjem, da bi se škodljivi prostor za rad sveo na najmanju meru. 3) . Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom piema zahtevu 2. naznačen lime, što dodavanje goriva b.va za vreme perioda usisavanja. 4) . Postrojenje prema zahtevu 3, naznačeno time, što za dovod goriva služi zatvarač za usisavanje (ventil), koji sam radi. 5) . Postroienje za izdizanje gasova ili tdčnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva kod koga vazduh, sadržan u jednom prostoru za rad prolazi u naizmeničnom pravcu kroz regenerator, koji deli prostor za rad u dva dela i na čijoj se jednoj strani nalazi sprava za za-grevanje. naznačen time, sto je prostor za rad mašine, sagradjen sa naročitim pomoćnim uredjenjem za naizmenično uvo-djenje i izvodjenje odredjene količine gasovitog radnog srestva, u, odnosno, iz prostora za rad pomoću povremenog povečanja i smanjenje pritiska, koji vlada u prostoru za rad. 6. Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod priliskom prema zahtevu 5, naznačeno time, što se pomoćna sprava, koja služi za naizmenično uvodjenje i izvodjenje količine vazduha, koja deluje na naizmenično povečanje i smanjenje pritiska, sastoji iz cilindra za klip, čiji je klip spojen sa zamajnom masom. 7. Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva, kod koga vazduh, sadržan u prostoru za rad biva pro-terivan u naizmeničnom pravcu kroz regenerator, koji deli prostor za rad u dva dela i na čijoj se jednoj sirani nalazi sprava za zagrevanje, naznačen time, što su ventili za usisavanje i pritisak name-šteni u prostoru, koji leži na toploj strani regeneratora, čija je zapremina toliko puta veča od zapremine prostora, koji leži na hladnoj strani regeneratora; da vreo vaz- - dušni talas, koji se tiska iz regeneratora, ne prelazi kroz pritiskujući' ventil. 8. Postrojenje za izdizanje:--gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva, kod koga vazduh sadržan u prostoru za.,rad, biva pro-terivan u naizmeničnom pravcu kroz re-generaior, koji deli prostor za . rad u dva dela i na čijoj se jednoj strani nalazi sprava za zagrevanje, naznačeno tirne, što mastna ima dva dva medjusobno prinudno spojena klipa, koji izmedju sebe zaharaju prostor za rad, koji je regene-ratorom, koji dejstvuje zajedno sa spravom za zagrevanje, podeljen u dva dela. 9. Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva kod koga vazduh, sadržan u prostoru za rad, prolazi u naizmeničnom pravcu kroz regenerator, na čijoj se jednoj strani nalazi sprava za zagrevanje i kod koga je predvidjen povratni kanal, koji vezuje medjusobno uredjenja, noložena sa obe strane prostrora, koja služe za pokretanje r-dnog srestva tamo i amo, naznnčeno time, što je u povratni kanal umetnut pomoćni regenerator, sa pomičnim prostorom za rad, vezanim na zglob sa njegovom toplom stranom, i do-moč >o uredjenje za grejanje. 10. Uredjenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom, pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva. kod koga vazduh, sadržan u prostoru za rad, prolazi u naizmeničnom pravcu kroz regenerator, koji deli prostor za rad u dva dela i na čijoj je jednoj strani sprava za zagrevanje, naznačeno time, što su nekoliko odeljenja za izdizanje sa stepenastim povećanjem zapremine, svako sa naročitim regenera-lorom umetnuli jedan za drugim tako, da su tople sirane regeneratora pojedinih stepena okrenule ka stepenu veće zapremine, pri čemu se ventil nalazi na stepenu najveće zapremine, koji upravo obrazuje ode-1 jak za izdizanje, dok se uredjenja, koja dejstvuju na promenu pritiska radnog srestva nalaze na stepenu najmanje zapremine. 11. Uredjenje prema zahtevu 10. naznačeno time, što je klip koji služi za kretanje radpog vazduha postavljen na hladnojšfrani regeneratora, na stepenu najmanje zapre-inine- 12. Uredjenje prema zahtevu 10, naznačeno time, što je prostor, koji leži na strani uredjenja, koje dejstvuje na pokretanje radnog "srestva tamo i amo, okrenutoj od hladne strane regeneralora, dodat na prostor 'za rad,_stepena najveće zapremine. 13. Uredjenje prema zahtevu 7 ili 10, naznačeno time, što je prostor, .koji leži “ha strani uredjenjdi koje deluje na pdkre- tanje radnog srestva tamo i amo, okrenutoj od hladne strane regeneratora. dodat no takvom mestu prostora, položenog na toploj strani regeneratora, koje ne mogu dohvatiti vreli vazdušni talasi, koji nadiru iz re-generolora- 14. Postrojenje za izdizanje gasova ili tečnosti pod pritiskom pomoću zagrevanja gasovitog radnog srestva, kod koga vaz-duh, sadržan u prostoru za rad, prolazi u naizmeničnom pravcu kroz regenerator, koji deli prostor za rad u dva dela, na čijoj se jednoj strani nalazi sprava za za-grevanje i kod koga je predvidjen povratni kanak koji medjusobno vezuje uredjenja, položena sa obe sirane prostora koja služe za pokretanje radnog sreslva tamo i amo, naznačeno time, što je klip pripojen za-mejnoj. masi i izveden kao diferencijalni klip, tako, da preostatak nagomilanog pri tiska u zamajcu, koji postaje za vreme hoda izvršenog sa gornjom granicom potiska termodinamičkog toka, teži da prevagne nastupajući preostatak pritiska za vreme hoda, izvršenog sa donjom granicom pritiska termodinamičkog toka. 15. Uredjenje prema zahtevu 8, naznačeno time, što klip, položen na toploj strani regeneratora ima veći presek, nego klip položen na hladnoj strani regeneratora i š!o je diferencijalni klip, obrazovan time, spojen sa zamajnom masom tako, da pre-estatak pritiska, postalog za vreme hoda, izvršenog sa donjom granicom pritiska ter-modin'arrtičnog toka. teži da prevagne preostatak pritiska, koji je postao hodom, izvedenim,sa donjom granicom pritiska ter-modinamičnog kružnog toka. 16 Uredjenje prema zahtevu 5 i 14 ili 15 .naznačeno time, što je osovina, vezana sa zamajnom masom, pripojena sa spravom (na pr. klipom), koja deluje na naizmečno povećanje; i smanjenje pritiska i što je pre-ostotak preseka diferencijalnog klipa, koji deluje u jednom pravcu, odmeren tako da on teži da orevagne i red trenja sprave, koja deluje na neizmenično povišavanje i smanjenje pritiska. Hiot.Hian .. -‘•v h i. . . 5:.'*' . , A d patent brop 3S&3. /}c/pa lent brojf 3543.