pregledni znanstveni članek UD K 314.18(497.5 lstra)"1981/2001" primljeno: 2003-02-02 DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981.-2001. Nikola VOJNOVIČ HR-52100 Pula, Veruda 17 e-mail: nvojnovi@globalnet.hr IZVLEČEK V pričujočem članku je analizirana depopulacija Istrske župani je v obdobju med letoma 1981 in 2001. Z obdelavo statističnih podatkov iz popisov v letih 1981, 1991 in 2001 je depopulacija analizirana na nivoju 30 občin in 9 mest in statističnih naselij. Ugotavlja se skupno število depopulacijskih naselij in delež v številu, prebivalstvu in površini takšnih naselij po občinah in mestih. Ugotovljena so tudi naselja, ki so izgubila dvakrat več prebivalstva od povprečja Istrske županije, in naselja s prek 50% zmanjšanjem populacije. Analizirana so depopulacijska naselja, v katerih je bila v medpopisnem obdobju 1991-2001 zabeležena rast prebivalcev, iti središča mest in občin, ki so svoje prebivalstvo izgubila v obdobju med letoma 1981 in 2001. Depopulacija je zajela 399 naselij ali 63% istrskih naselij, 26% prebivalstva in 59% površine Istrske županije. Skupaj so depopulacijska naselja v dvajsetih letih izgubila skoraj 17% svojega prebivalstva. Ključne besede: depopulacija, občine, mesta in naselja, Istrska županija, 1981-2001 LO SPOPOLAMENTO NELLA REGIONE ISTRIANA 1981-2001 SINTESI II lavoro esamina lo spopolamento nella Regione istriana ira gli anni 1981 e 2001. Tramite Tanalisi dei dati statistici dei censimenti della popolazione degli anni 1981, 1991 e 2001, e esaminato il fenomeno a livello di 30 comuni, 9 citta e frazioni minori. L considerato il numero complessivo di abitati interessati dal fenomeno e la loro incidenza percentuale sul numero, la popolazione e la superficie dei comuni e delle citta. Sono state evidenziate alcune frazioni che si spopolano ad un ritmo doppio rispetto alia media della Regione istriana e quelle con una riduzione della popolazione superiore al 50%o. Nel lavoro sono analizzati anche abitati, interessati dallo spopolamento, che nel periodo fra i censimenti del 1991 e del 2001 hanno registrato una crescita della popolazione, come pure le citta ed i comuni che nel periodo 1981-2001 hanno registrato un calo della popolazione. Lo spopolamento ha riguardato 399 centri abitati, vale a dire il 63%> del numero complessivo, il 26% della popolazione e il 59%o della superficie delTintera regione. Complessivámente, in vent'anni, gli abitati investiti dallo spopolamento hanno perso quasi il 17% della propria popolazione. Parole chiave: spopolamento, comuni, citta e abitati, Regione istriana, 1981-2001 Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981 .-200 I.. 61-72 UVO D i METODOLOŠKE NAPOMENE Demogeografski aspekt suvremenog razvoja hrvat­skog prostora postaje jecina od ključnih pretpostavki stvaranja uspješne i razvijene države. Istarska županija kao najzapaclnija hrvatska županija predstavlja, zbog svog geografskog položaja kao najvažnijeg elementa valorizacije njenog prostora (Bratulič, Roglič, 1969), priroclnogeografskih obilježja i gospodarstva, jeclnu od regija koja u zadnjih trideset godina bilježi stalan porast stanovništva (Bertič, 1997). U posljednjih dvaclesetak godina postoji nekoliko istraživanja stanovništva župa­nije na razini pojedinih opčina i gradova (Minčir, 1989a; 1995; Kopal et al., 1995) te etničkih skupina (Blaževič, 1994a). Isto tako, u promatranom razdoblju od 1981. do 2001. istraživane su promjene broja stanovnika Istarske županije kroz analizu kretanja broja stanovnika u razii­čitim medupopisnim razdobljima na županijskoj ili op­činskoj razini (Minčir, 1989b; 1991). Daljnja istraživanja donose opču demografsku sliku županije (Blaževič, 1991) ili sagledavaju problematiku promjene broja sta­novnika u urbanim, odnosno ruralnim naseljima (Bla­ževič, 1994b; Gregurevič 1997). Na sličan način anali­zira se korelacija gospodarskih i demografskih kretanja u Istri (Blaževič, 1980; Ačimovič, 1993). Svi navedeni ra­dovi su problematiku depopulacije obradivali djelomič­no u okvirima postavljenih ciljeva svakog istraživanja. Medutim, smanjenje broja stanovnika na razini stati­stičkih naselja u Istarskoj županiji prikazano je u sklopu sveobuhvatnog istraživanja depopulacije u Hrvatskoj u razdoblju od 1869. do 1981. godine u radu "Depopu­lacija u Hrvatskoj - korijeni, stanje, izgledi" (Nejašmič, 1991). Ov o istraživanje, jedino od navedenih, analizira promjene broja stanovnika na razini naselja kao bitne razine demografske analize (Friganovič, 1980). Medutim, nakon ovog rada nije bilo cjelovite ocjene depopulacije po naseljima Istarske županije. Stoga su poslije objave konačnih rezultata popisa 2001. stvoreni uvjeti za analizu depopulacije po na­seljima Istarske županije u razdoblju od popisa 1981. godine, kad je bio zadnji popis koji je obuhvatilo spo­menuto istraživanje I. Nejašmiča, do popisa 2001. Medupopisno razdoblje 1981.-1991. i 1991.-2001. ob­uhvača nekoliko ključnih socijalno-ekonomskih promje­na koje su zahvatile Istarsku županiju i Republiku Hrvat­sku. Medupopisje 1981.-1991. vremenski se poklapa s razdobljem najboljih rezultata hrvatskog i istarskog turizma - "razdoblja rekorda" (Vojnovič, 2002), dok razdoblje 1991.-2001. označava promjenu državno­pravnog okvira Hrvatske, oružanu obranu nacionalnog teritorija te prestrukturiranje cjelokupnog gospodarstva. Sukladno ovome, dolazi do krize i pada, ali kasni je i do obnove istarskog gospodarstva i turizma. Prema tome, svrha je ovoga rada ustanoviti broj i geografsku raspodjelu naselja Istarske županije koji su u dinamičnom socio-ekonomskom razdoblju medupopisja od 1981. do 2001. bilježili pad broja stanovnika. Na­dalje, svrha rada je izračunati i prikazati udjele depo­pulacijskih naselja u ukupnom broju naselja, stanov­ništvu i površini svake opčine i grada kao i Istarske županije u cjelini uključujuči sjedišta opčina i gradova. Konačno, svrha je ustanoviti depopulacijska naselja koja bilježe oporavak u razdoblju od 1991. do 2001. kao i ona koja gube stanovištvo clvostruko više od prosjeka depopulacijskih naselja županije te ona koja su u zadnjih clvacleset godina imala pad stanovništva veči od 50%. Stanje depopulacije u razdoblju od 1981. do 2001. usporeclit če se s clepopulacijskom slikom u razdoblju od 1953. do 1981. koju je istražio Nejašmič u spomenutom radu "Depopulacija u Hrvatskoj" (Nejaš­mič, 1991) te ustanoviti trendovi u demografskim kreta­njima depopulacijskih naselja u navedena dva popisna razdoblja. Posebno če se usporecliti stanje i broj de­populacijskih naselja koja su u ova dva razdoblja izgubila više od 50% stanovništva. U radu se koristila metoda prikupljanja te obrade statističkih i drugih podataka s tri popisa stanovništva: 1981. (SZZS, 1984); 1991. (DZS, 1993) i 2001. (DZS, 2002) po naseljima Istarske županije uključujuči karto­grafski prikaz. Prostorni okvir rada su naselja, opčine i gradovi Istarske županije kako ih je bilježio popis 2001. godine. Stoga se polazi od današnje administrativno­teritorijalne podjele, a nekadašnjih sedam opčina (Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj) dijeli se na sadašnjih devet gradova i 30 opčina. Neke novo­formirane opčine nastale su spajanjem teritorija poje­dinih naselja iz dvije bivše opčine (opčina Oprtalj na­stala je iz dijelova bivših opčina Buzet i Buje). Pojedine opčine su u medupopisnom razdoblju proširile teritorij preuzevši i osamostalivši naselja susjedne opčine i grada (Opčini Medulin se iz grada Pule priključuju naselja Pješčana Uvala, Valbonaša, Vinkuran i Vintijan koja postaju samostalna statistička naselja). Poseban problem je naselje Sveta Marija na Krasu koju službena statistika na popisu 2001. iskazuje kao dio teritorija grada Uma­ga, iako je naselje podijeljeno izmedu Buja i Umaga. U ovom radu to nije utjecalo na konačne rezultate pa se priklonilo službenoj statistici. Na zadnjem su se popisu pojavila nova samostalna statistička naselja koja su po prvi put popisana kao takva. Najviše novonastalih na­selja je u sjeverozapadnoj i južnoj Istri. Na teritoriju Buja se izdvajaju dva naselja (Bibali i Plovanija), Novi­grada jedno (Mareda), Umaga šest (Crveni Vrh, Duba, Finida, Katoro, Križine i Monterol) i opčini Meclulin četiri (Pješčana Uvala, Valbonaša, Vinkuran, i Vintijan). U večini navedenih naselja radi se o transformaciji vikendaških i turističkih naselja u stalna naselja. Zbog nepostojanja statističkih podataka za 1981. i 1991. no­vonastala su naselja pribrojena svojim nekadašnjim ma­tičnim naseljima. Na taj se način izbjegla umjetna de­populacija nastala izdvajanjem novih naselja iz posto­ječih matičnih naselja. Na popisima 1981. i 1991. na­ Nikola VOjNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKO) ŽUPANIH 198 I.-200 I., 61-72 selja Buzet i Fontana te Umag i Umag-Komunela prika­zani su kao zasebna statistička naselja, a na popisu 2001. prikazani su kao jedinstveno naselje Buzet, ocl­nosno Umag. Shodno tome, za potrebe ovog rada, na­selja Buzet i Fontana prikazuju se kao Buzet, odnosno Umag i Umag-Komunela kao Umag. Zbog navedenih razloga u radu je obradeno 631 naselje. U kartografskim prikazima koristi se karta statističkih naselja iz Prostor­nog plana Istarske županije (ZPUIŽ, 2002a) koja obuh­vača sva naselja prikazana na popisima. Površina sta­tističkih naselja Istarske županije preuzeta je iz doku­mantacije Površina naselja Istarske županije (ZPUIŽ, 2002b). U izračunavanju udjela površina koja depopu-I i raju nisu obuhvačene površine istarskih otoka čija je ukupna površina samo 10 km2 (Hidrografski institut JRM, 1955; Zemljopisna karta, 1993), ali s obzirom na njihovu nenaseljenost to nije utjecalo na prostorni opseg depopulacije. Zbog različitih metodologija popisa 1981. i 1991. te 2001. godine korištena je metoda koja je predložena u radu "Medupopisna promjena broja sta­novnika Republike Hrvatske 1991.-2001. po gradovima i opčinama" (Kušen, 2001) prema kojoj se usporeduju stalni stanovnici popisa 2001. i ukupno stanovništvo 1981. i 1991. godine. Pad stanovništva u depopula­cijskim naseljima izračunat je i prikazan kao stopa ukupne promjene broja stanovnika izmedu dva popisa. Zbog velikog broja naselja u Istarskoj županiji kao i ustanovljenih depopulacijskih naselja u radu nije ih moguče tablicom prikazati, a da se pritom ne naruši zadani opseg rada. Stoga su osnovni pokazatelji pri­kazani zbimo m tablicom na razini gradova i opčina te kartogramima. REZULTATI I RASPRAVA Na prostoru Istarske županije u medupopisnom je razdoblju od 1981. do 2001. godine 399 naselja za­bi I ježi lo pad broja stanovnika. Depopulacijom je zahva­čeno 63% od ukupnog broja naselja, 26% stanovništva, odnosno 59 % površine županije. Ukupno su, u dvadeset godina, depopulacijska naselja izgubila gotovo 17% svog stanovništva (tabl. 1 i si. 1). Teritoriji gradova i opčina koje u navedenom razdoblju nije zahvatila de­populacija su Novigrad, Pula i Rovinj, odnosno Brto­nigla, Fažana, Ližnjan, Medulin, Sveti Petar u Šumi i Vrsar. To su priobalne opčine i gradovi s visoko razvije­nim turizmom te rastučim uslužnim djelatnostima. Osim toga kod Pule, Rovinja, Fažane i Vrsara radi se o opči­nama i gradovima s jednim ili dvama naseljima. Izuzetak od ovih obalnih gradova i opčina jest opčina Sveti Petar u Sumi koja broji samo jedno naselje, a nalazi se u srednjoj Istri. Za ovu opčinu vežu se pogoni prehrambene indus­trije koji djelomice osiguravaju ostanak mladog i zrelog stanovništva, a dobre prometne veze s Pazinom i Pulom umanjuju nedostatak ostalih uvjeta. Prostorno promatra­no, najmanju depopulaciju imaju obalni, zapadni i južni dijelovi Istre od rta Savudrija do rta Kamenjaka. Ovaj prostor uključuje u zaledu dijelove užeg gravitacijskog prostora grada Pule i obalnih turističkih gradova Poreča, Rovinja, Umaga i Novigrada. Drugi, znatno manji, povezan prostor bez depopulacije je gravitacijski prostor Grada Pazina koji uključuje južne dijelove teritorija grada te dijelove susjednih opčina Žminj i Gračišče. Grad Pazin je svojom industrijskom, prometnom i uprav­nom funkcijom (glavni grad Istarske županije) vezao djelomice stanovništvo oklnog prostora te je stvorio, u usporeclbi s razdobljem 1953-1981. novu zonu bez de­populacije Svi ostali prostori bez depopulacije su izoli­rani "otoci" okruženi depopulacijskim naseljima (si. 1). Takvi "otoci" leže uz važnije prometne pravce ili se naslanjaju na zalede turističkih i obrtničkih zona pri­obalnih gradova i opčina. Največe povezane površine s depopulacijom obuhvačaju dijelove sjeverne i sjevero­istočne Istre. To je brdsko-planinski kraj Čičarije i Učke s naseljima koja se nalaze na granicama gravitacijskh utjecaja Buja, Buzeta, Pazina i Labina ili se naslanjaju na susjednu Primorskogoransku županiju ili Republiku Sloveniju. Ov o depopulacijsko poclručje pokazivalo je istu clemografsku sliku kao i u razdoblju 1953.-1981. pa bi se tek socioekonomskim inovacijama uključujuči poboljšanje prometne i druge infrastrukture moglo, kao u pazinskom području, preokrenuti demografske trendove. Nadalje, depopulacijska naselja nalaze se na rubovima gravitacijskog utjecaja sjedišta nekadašnjih opčina (Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj). Isto tako, naj­veči dio slabije turistički valorizirane obale jugoistočne Istre bilježi depopulaciju. To su naselja koja se nalaze na rubovima dnevnog gravitacijskog utjecaja Labina i Pula izvan dominantnog cestovnog pravca Rijeka - Pula. Prema udjelu depopulirajučih naselja u ukupnom broju naselja največi udio imaju opčine Motovun u kojem sva četiri naselja depopuliraju, slijedi Lanišče (92,86% naselja), Pičan (90%), Oprtalj (87,50%). Naj­veči broj depopulirajučih naselja uključenih u teritorije gradova ima grad Buzet (75,36%). Sve ove opčine te Grad Buzet nemaju izlaz na more i nalaze se u spo­menutom području sjeverne i sjeveroistočne Istre. Izuz­mu li se iz razmatranja gradovi i opčine bez depo­pulacijskih naselja, onda samo gradovi Poreč s 22,44%, Umag s 23,53% i Pazin s 44,44% te opčina Kaštelir-Labinci s 40% imaju udio takvih naselja u ukupnom broju naselja ispod polovice. Prostorno, navedeni gra­dovi te opčina Kaštelir-Labinci nalaze se u spomenute dvije zone s najmanjom depopulacijom. Prema udjelu stanovništva koje depopulira u ukup­nom broju stanovništva u spomenutom razdoblju naj­veče udjele imaju gradovi Labin i Buzet (oko 3/4 od ukupnog stanovništva) te opčine Raša i Lanišče (preko 90%) odnosno Pičan, Tinjan, Kanfanar i Cerovlje s više od 4/5 depopulirajučeg stanovništva. Djelomice se pro­stor navedenih gradova i opčina poklapa s več nave-denim područjem sjevera i sjeveroistoka županije, ali se Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANI)! 1981.-2001., 61-72 Tablica 1: Depopulacijska naselja u Istarskoj županiji u medupopisnom razdoblju 1981.-2001. po gradovima opčinama (SZZS, 1984; DZS, 2002, ZPUIŽ, 2002a; 2002b). Table 1: Depopulated settlements in the Region of Istria in the 1981-2001 intercensal period per towns and municipalities (SZZS, 1984; DZS, 2002, ZPUIŽf 2002a; 2002b). Depopulacijska naselja GRAD / opčina * bro j stanovništvo 1981 2001 BUJE 9 898 755 BUZET 52 4847 4081 LABIN 10 9398 8594 NOVIGRAD 0 0 0 PAZIN 8 1416 1129 POREC 13 482 313 PULA 0 0 0 ROVINJ 0 0 0 UMAG 4 1031 854 Bale 2 227 161 Barban 21 2170 1870 Brtonigla 0 0 0 Cerovlje 13 1747 1438 Fažana 0 0 0 Gračišče 6 1220 966 Grožnjan 7 629 421 Kanfanar 15 1486 1207 Karojba 3 1195 1085 Kaštelir-Labinci 6 616 574 Kršan 16 2022 1466 Lanišče 13 577 350 Ližnjan 0 0 0 Lupoglav 7 849 601 Marčana 15 3002 2686 Medulin 0 0 0 Motovun 4 1261 983 Oprta I j 14 969 638 Pičan 9 2050 1682 Raša 19 4124 3176 Sv. Nedelja 14 2080 1402 Sv. Lovreč 22 886 747 Sv. Petar u Sumi 0 0 0 Svetvinčenat 13 1553 1336 Tin jan 7 1727 1488 Višnjan 34 1548 1191 Vižinada 17 990 797 Vodnjan 2 3716 3550 Vrsar 0 0 0 Zminj 24 2287 1851 UKUPNO 399 57003 47392 pad % 15,92 15,80 8,56 0 20,27 35,06 0 0 17,77 29,07 13,82 0 17,69 0 20,82 33,07 18,78 9,21 6,82 27,50 39,34 0 29,21 10,53 0 22,05 34,16 17,95 22,99 32,60 15,69 0 13,97 13,84 23,06 19,49 4,47 0 19,06 16,86 Udio clepopulacijskih naselja u stanov­ broju naselja % il ištvu (prosjek) % površini% 56,25 16,05 36,77 75,36 73,11 89,51 58,82 73,62 70,55 0 0 0 44,44 14,12 36,95 22,41 2,82 15,64 0 0 0 0 0 0 23,53 8,25 9,67 66,67 18,83 54,60 75,00 69,46 70,18 0 0 0 86,67 84,01 89,91 0 0 0 85,71 71,07 74,25 70,00 62,09 60,59 75,00 84,90 89,65 75,00 74,83 75,70 40,00 47,56 32,82 66,67 52,56 75,18 92,86 90,70 95,54 0 0 0 87,50 71,08 90,50 68,18 72,32 72,41 0 0 0 100,00 100,00 100,00 87,50 71,87 89,35 90,00 85,93 90,96 82,61 91,31 87,05 70,00 56,01 71,31 70,96 58,26 67,70 0 0 0 68,42 63,31 70,62 87,50 85,30 85,40 75,56 59,50 75,12 70,83 74,46 70,15 50,00 66,59 51,46 0 0 0 72,73 58,40 68,58 63,23 26,45 59,44 *Naselja koja su na Popisu 2001. prvi put popisana kao samostalna priključena su nekadašnjim matičnim naseljima kako bi se izbjegla umjetna depopulacija. Zbog toga se ukupan broj naselja u pojedinim opčinama ili gradovima u ovom radu razlikuje od onog utvrdenom na zadnjem popisu. / The settlements, which were in the 2001 census surveyed as independent, have been incorporated into the former parent settlements in order to avoid artificial depopulation. This is the reason why the total number of settlements in separate municipalities or towns differs in this work from the number established during the last census. Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981.-200 I., 61-72 SI. 1: Depopulacijska naselja u Istarskoj župani ji u razdoblju 1981 .-2001. godine. Fig. 1: Depopulated settlements in the Region of !stria 1981-2001. proširuje prema obali (Labin, Raša i Kanfanar). U socio­ekonomskom pogledu razlozi izrazite depopulacije u gradu Labinu i opčini Raša su ukidanje rudnika kame­nog ugljena i zatvaranje industrijskih i drugih pogona zbog prestrukturiranja gospodarstva, pa ovo nekad !migracijsko područje postaje problemska mikroregija unutar Istarske županije. Pretpostavlja se da če daljnja prometna izolacija gradnjom cestovnog "Istarskog ipsi­lona" preko srednje Istre dodatno utjecati na nastavak depopulacije u istočnoj Istri. Neke od navedenih opčina nalaze se na granicama gravitacijskih utjecaja večih gradskih središta (Pičan, Cerovlje, Kanfanar i Tinjan). Najmanje udjele depopulirajučeg stanovništva u ukup­nom broju stanovnika' imaju gradovi Poreč i Umag (ispod 1/10 stanovništva) odnosno Pazin i Buje (ispocl 1/5). Svi ovi gradovi nalaze se u dvije zone s najmanjom depopulacijom. Samo dvije opčine s pojavom depopu­lacije, Bale i Kaštelir-Labinci, imaju udio takvog stanov­ništva ispod 50%. Največi udio u površini imaju depopulacijska naselja u opčinama Lanišče (95,54% ukupne površine opčine), Pičan (90,96%), Lupoglav (90,50%), Kanfanar (89,65%), Oprtalj (89,35%) i Cerovlje (89,31%) te Grad Buzet (89,51%). Večina ovih opčina obuhvača planinske i brdske dijelove županije s prostorno velikim naseljima (Lupoglav, Lanišče i Cerovlje) ili usitnjenim i rascjep­kanim naseljima male površine u sklopu velikog teri­torija (grad Buzet). Najniži udio depopulirajučih naselja u ukupnoj površini imaju gradovi Umag (9,67% ukupne površine grada) i Poreč (15,64%) što se prostorno po­klapa s najjačom turističkom valorizacijom u proteklih dvadeset godi na jer je turizam otvarao mogučnosti inovacija i uvodenja novih djelatnosti koje su svoju lokaciju tražile u relativno jeftinijim lokacijama zaleda Nikola VOJNOVIČ: DLTOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 198 I .-200161-7 2 SI. 2: Depopulacijska naselja Istarske županije koja su u razdobij u 1981 .-2001. !mala pad stanovništva od 35% (dvostruko več/ od županijskog prosjeka) do 50%. Fig. 2: Depopulated settlements of the Region of !stria in intercensal period 1981-2001 with decrease of population from 35% (double than Istrian county) to 50%. turističkih mjesta. Depopulacijska naselja zauzimaju manje od polovica teritorija grada i opčine u Bujama (36,77%) i Pazinu (36,95%), odnosno Kaštelir-Labin­cima (32,82%). Največi pad broja stanovnika depopulacijskih na­selja u razdoblju 1981.-2001 bilježe opčine Lanišče (­39,34%), Oprtalj (-34,16%), Sveta Nedelja (-32,60%) i Grad Poreč (-35,06%). Nasuprot tomu, najmanji pad u broju stanovnika bilježe depopulacijska naselja grada Labina (-8,56%) te opčina Vodnjan (-4,47%) i Kaštelir-Labinci (-6,82%). U Istarskoj županiji su ukupno 52 naselja čija depopulacija dvostruko premašuje županijski prosjek za takva naselja. U relativnim udjelima oni čine 8,24% svili 13,03% depopulacijskih naselja županije (tabl. 2). Prostorno su rasporedeni u svim dijelovima regije. Nešto veča koncentracija zamjetna je u sjevernim i sjevero­istočnim područjima županije (si. 2). Najviše takvih naselja ima Grad Buzet (9) te opčine Oprtalj (7) i Viš­njan (5). Opčina Oprtalj ima največi udio takvih naselja u ukupnom broju naselja (43,75%), slijede Cerovlje (26,67%) i Motovun (25%), a sve tri opčine nalaze se u brdsko-planinskom dijelu županije. Ukupno su 43 naselja u županiji koji gube preko 50% stanovništva. Takva naselja čine 6,81% svih naselja Istarske županije i više od 1/10 depopulacijskih naselja (tabl. 2). Naselja s takvim paclom najčešče su zapuštena i na kraju potpuno propadaju. Prostorno su ovakva naselja izolirani "otoci" u različitim dijelovima županije. Nešto veča koncentracija je u prostoru u sjevemomsjeveroistočnom dijelu regije (si. 3). Tako največi broj takvih depopulirajučih naselja ima grad Buzet (6) te Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981.-2001., 61-72 Tablica 2: Naselja u Istarskoj županiji koja su od 1981.-2001. !mala smanjenje 30-50% i iznad 50%.* Table 2: Depopulated settlements of the Region of Istria in intercensal period 1981-2001 with population decrease from 35% to 50% and over 50%.* GRAD / Broj na sman selja sa en jem udio (%) naselja sa smanjenjem 35-50% udio (%) naselja sa smanjenjem iznad 50% Opčin a u ukupnom u broju depopulac. u ukupnom u broju depopulac. 35%-50% >50% broju naselja naselja broju naselja naselja BUZET 9 6 13,04 17,31 8,70 11,54 POREČ 0 4 0 0 6,90 30,77 Barban 2 2 7,14 9,52 7,14 9,52 Cerovlje 4 1 26,67 30,77 6,67 7,69 Grožnjan 1 2 10,00 14,29 20,00 28,57 Kanfanar 3 1 15,00 20,00 5,00 6,67 Kršan 3 1 12,50 18,75 4,17 6,25 Lanišče 2 7 14,29 15,38 50,00 53,85 Marčana 1 1 4,55 6,67 4,55 6,67 Motovun 1 0 25,00 25,00 0 0 Oprtali 7 1 43,75 50,00 6,25 7,14 Pičan 1 0 10,00 11,11 0 0 Raša 3 3 13,04 15,79 13,04 15,79 Sveta Nedelja 2 0 10,00 14,29 0 0 Sveti Lovreč 1 7 3,23 4,76 22,58 33,33 Svetvinčenat 1 1 5,26 7,69 5,26 7,69 Višnjan 5 3 11,11 14,71 6,67 8,82 Vižinada 3 3 12,50 17,65 12,50 17,65 Zrni n j 3 0 9,09 12,50 0 0 UKUPNO 52 43 8,24 13,03 6,81 10,78 *Tablica ukljucuje samo opcine i gradovi koji imaju takva naselja. / Table includes only municipalities and towns with depopulation settlements. opčine Lanišče (7) i Sveti Lovreč (7). Sveti Lovreč, iako na rubu prosperitetnog dijela županije, ima velik udio sitnih naselja koji najprije depopuliraju. Največi udio u ukupnom broju naselja ima opčina Lanišče (50%), a si !jede Sveti Lovreč (22, 58%) i Grožnjan (20%). Nasuprot tomu, u Istarskoj županiji u razdobij u od 1981. do 2001. godine postoji 90 clepopulirajučih na­selja koji su u medupopisju 1991.-2001. imala porast stanovništva, a čine gotovo 1/4 (22,56%) svih depo­pulacijskih naselja (tabl. 3). Prostorno su rasporedeni u svim dijelovima županije, a največa je koncentracija u rubnom pojasu dnevne gravitacije obalnih gradova na zapadnoj obali, odnosno bivših opčina Pula, Rovinj, Poreč i Buje (si. 4). Apsolutno, najviše je takvih naselja na teritoriju Grada Buzeta (5), odnosno u opčinama Višnjan (12), Sveti Lovreč (11) i Marčana (9). Največe udjele takvih naselja u ukupnom broju depopulacijskih naselja i maju Grad Labin (40%) te opčine Marčana (60%) i Sveti Lovreč (52,38%). Opčine Bale, Kaštelir-Labinci, Lanišče i Oprtalj nemaju nijedno depopu­lacijsko naselje koje u zadnjem medupopisju (1991­2001.) bilježi porast stanovništva. Od 9 gradskih naselja i 30 sjedišta opčina, 12 njih (30,77%) bilježi pad broja stanovništva u promatranom razdoblju (tabl. 4). Največi pad ima grad Labin (-7,34%), a od opčinskih središta Raša (-23,08%), Lanišče (­18,26%) i Karojba (-15,80%). Večina gradova i opčina čija sjedišta depopuliraju nemaju izlaz na more. Izuzetak su Grad Labin te opčine Kanfanar, Marčana, Raša i Vodnjan. Od navedenih samo Labin preko Rapca, Vodnjan preko Peroja i Marčana preko Duge uvale !maju jaču litoralizaciju i turstičku valorizaciji!. Rezultati depopulacije u razdoblju od 1981. do 2001. usporedili su se s prethodnim istraživanjima za razdoblje od 1953. do 1981. koje je proveo I. Nejašmič (Nejašmič, 1991). Usporedbom ovih dvaju istraživanja dolazi se clo zaključaka da je depopulacija u prethodnom razdoblju bila izrazitija i zahvačala daleko veči terirorij, stanov­ništvo i naselja (tabl. 5). Tako je u razdoblju od 1953. do 1981., 581 istarsko naselje bilo zahvačeno depopulaci­jom što je 92,08% svih naselja, gotovo 50% stanovništva i gotovo 90% površine. Stanovništvo depopulacijskih na­selja opalo je za 37%. Prostorno, u razdoblju od 1953. do 1981., depopulacija nije zahvačala samo širu okolicu grad Pule, uski obalni pojas uz gradove Rovinj, Poreč, Novigrad i Umag te gradove Buzet, Labin i Pazin. Poslijeratna industrializacija u prvih trideset godina (1945.-1975.) i vanjska migracija jače je praznila ruralni prostor županije, nego kasnija intezivna obalna turistička valorizacija (1981.-2001.). Broj depopulacijskih naselja ANNALES • Ser. hist, sociol. • 14 • 200 4 • 1 Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981.-2001., 61-72 SI. 3: Depopulacijska naselja Istarske županije koja su u razdoblju 1981.-2001. !male pad stanovništva veči od 50%. Fig. 3: Depopulated settlements of the Region of !stria in intercensa! period 1981-2001 with decrease of the population more than 50%. u razdoblju od 1981. do 2001. pao je na 399, što je 63% svih naselja, četvrtina stanovništva i 60% površine župa­nije. U to m razdoblju depopulacijska naselja bilježe dvostruko manji pad od 17%. Usporedbom ovih dvaju razcloblja za skupinu depopulacijom najugroženijih na­selja, onih čiji je pad premašivao 50%, clolazi se do sličnih rezultata (tabl. 6). U razdoblju od 1953. do 1981., 188 naselja bi I ježi lo je pad veči od 50%, dok je u razdoblju od 1981. do 2001. njihov broj smanjen na samo 43. U prvo m razdoblju ovakva su naselja, osim nepravilne raspršenosti po cijeloj županiji, tvorila nepre­kinutu cjelinu na području istočne Bujštine, največeg dijela Buzeštine i sjevemog dijela Labinštine. U drugom razdoblju pojava ovakvih naselja svedena je na izdvo­jene i izolirane slučajeve u svakoj mikroregiji županije. Broj naselja koja su imala pad broja stanovnika veči od 50% najviše je smanjen u zapadnoj, sjevernoj i srednjoj Istri. Ovakvi rezultati ukazuju na činjenicu da se broj najkritičnijih naselja znatno smanjio, odnosno da se socioekonomski utjecaj gradskih središta razvojem, prometa i opče infrastrukture proširio. Poboljšanjem opčih životnih uvjeta uvodenjem vode, električne ener­gije, telefona te poboljšanjem prometne dostupnosti gradnjom cesta i uvodenjem redovitog javnog prijevoza. ANNALES • Ser. hist, sociol. • 14 • 200 4 • 1 Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIjl 1981 .-20016 1 -72 Si. 4: Depopulacijska naselja (1981-2001) Istarske županije koja su u medupopisnom razdoblju 1991.-2001. !mala porast broja stanovnika. Fig. 4: Depopulated settlements (1981-2001) of the Region of I stria which are in intercensal period 1991-2001 increase number of the population. Ovakvi rezultati ukazuju na opče načelo po kojoj veliki dijelovi opčina i gradova u unutrašnjosti Istarske županije depopuliraju za razliku od obalnih dijelova koji bi I ježe stalan rast stanovništva uzrokovan litoralizacijom koja je započela prije istraživanog razdoblja, ali se na­stavila od 1981. do 2001. Istraživanja su potvrdila pret­postavke o največoj depopulaciji u sjevernim i sjevero­istočnim dijelovima županije, rubnim područjima gravi­tacije gradova i problemskim područjima sa stagniraju­čim gospodarstvom. Ovakva kretanja stanovništva ogra­ničavaju socio-ekonomski razvoj u velikom dijelu regije i mogu uzrokovati znatna ograničenja u provodenju županijskag te gradskih i opčinskih prostornih planova. Tako je potpuna obnova najugroženijih depopulacijskih naselja (s padom večim od 50%) nemoguča u sadašnjim uvjetima. Daljnja istraživanja dobno-spolne strukture, obrazovne strukture, prirodnog priraštaja, fertilnog kon­tigenta te migracijskog salda depopulacijskih naselja dale bi još potpuniju sliku stanovništva županije. Nikola VOJNOVIC: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ZUPANIJI 1981.-2001., 61-72 Tablica 3: Depopulacijska naselja (1981-2001) Istarske župani je koja su u medupopisnom razdoblju 1991.­2001. !mala porast broja stanovnika.* Tab. 3: Depopulated settlements in the Region of Istria (1981-2001) with population increase in the 1991­ 2001 intercensal period.* GRAD/Opčina Broj Udio (% ) u broju depopula­ cijskih naselja 1981-200 1 BUJE 3 33,33 BUZET 5 9,62 LAB IN 4 40,00 PAZIN 1 12,50 POREČ 4 30,77 UMA G 1 25,00 Barban 3 14,29 Cerovlje 2 15,38 Gračišče 2 33,33 Grožnjan 1 14,29 Kanfanar 4 26,67 Karojba 2 66,67 Kršan 2 12,50 Lupoglav 1 14,29 Marčana 9 60,00 Motovun 1 25,00 Pičan 2 22,22 Raša 4 21,05 Sveta Nedelja 1 7,14 Sveti Lovreč 11 52,38 Svetvinčenat 6 46,15 Tinjan 1 14,29 Višnjan 12 35,29 Vižinada 6 35,29 Vodnjan 1 50,00 Zminj 1 4,17 UKUPN O 90 22,56 *Samo opčine i gradovi koji imaju takva naselja. / Only munici­palities and towns with depopulated settlements. Tablica 4: Sjedišta gradova i opčina koja su u razdoblju 1981.-2001. bilježila pad stanovništva. Table 4: Seats of towns and municipalities with popu­lation decrease in the 1981-2001 intercensal period. SJEDIŠTE PAD (% ) BUZET 1,21 LABIN 7,34 Kanfanar 5,40 Karojba 15,80 Kaštelir 5,66 Lan išče 18,26 Marčana 2,03 Motovun 12,95 Raša 23,08 Svetvinčenat 15,05 Tinjan 14,10 Vižinada 4,83 Vodnjan 4,49 ZAKLJUCAK Medupopisno razdoblje od 1981. do 2001. vremen­ski se, u prvo m dijelu, podudara s najjačim turističkim prometom, promatrano kroz ukupan broj turista i ostva­rena nočenja na prostoru Istarske županije i Republike Hrvatske te, u drugom razdoblju, promjenom državno­pravnog okvira i gospodarskog sustava. U vremenu ocl 1981. do 2001. godine u Istri je 399 naselja ili 63,23% svili naselja bilježilo pad stanovništva. U istom raz­doblju četvrtina istarskog stanovništva depopulira, a depopulacija zahvača 3/5 površine županije. Širok pojas depopulacijskih naselja zahvača sve dijelove Istarske županije. Največa je koncentracija u njezinim sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima. Istovremeno, kao poslje­dica litoralizacije izazvane kupališnim turizmom i dru­gim djelatnostima vezanim za obalu, zanemarivanjem poljoprivrede u unutrašnjosti te jačanjem centralnih funkcija največih gradova izdvajaju se dva područja bez depopulacije: područje priobalnih naselja od rta Ka~ menjaka do rta Savudrije i područje okolice Grada Pazina. Ovakva gospodarska i prostorna orijentacija znatno je doprinijela i doprinosi depopulacijskim pro­cesima u unutrašnjosti. Najteže stanje depopulacije jest u naseljima čiji je pad veči od 35% (clvostruko pre­mašuju prosjek županije) i onima u kojima se od 1981. do 2001. stanovništvo prepolovilo. Ukupno je 95 takvih naselja ili 15% svih naselja županije, odnosno 24% svih depopulacijskih naselja. Ova vrsta depopulacijskih na­selja prevladava u sjevernim i sjeveroistočnim dijelo­vima županije. Nasuprot tomu, 90 depopulacijskih na­selja u razdoblju od 1981. do 2001., bilježi porast stanovništva u zadnjem medupopisju (1991-2001). Tak­va naselja čine gotovo četvrtinu depopulacijskih naselja i 14% od ukupnog broja naselja, a največu prostornu koncentraciji! imaju na rubovima zapadne obalne zone koja ne depopulira. Centralne funkcije i značaj opčin­skih i graciskih sjedišta nisu u potpunosti utjecale na izostanak depopulacije. U 12 sjedišta opčina i gradova javlja se pad stanovništva koji se kreče od 1-23%. Usporedba depopulacijskih trendova u razdoblju od 1953. do 1981. i od 1981. do 2001. ukazuje da se de­populacija u posljeclnjih dvadeset godina smanjila, odnosno da su se zona naselja s porastom stanovništva proširila s uskog obalnog pojasa južne i zapadne Istre prema unutrašnjosti, a u središnjoj Istri koja gravitira Gradu Pazinu stvorena je još jeclna zona bez depo­pulacije. Broj naselja s padom večim od 50% smanjen je sa 188 u razdoblju od 1953. do 1981. na 43 naselja u razdoblju od 1981. do 2001. Nastavak depopulacije na prostoru Istarske županije može u značajnoj mjeri omesti provedbu prostornih i gospodarskih planova razvoja pojednih dijelova regije. Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA LI ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981.-2001., 61-72 Tablica 5: Usporedba stanja depopulacije 1953.-1981. (Nejašmič, 1991) i 1981.-2001. na prostoru Istarske županije. * Table 5: Comparison of depopulation between the 1953-1981 (Nejašmič, 1991) and 1981-2001 periods in the Region of Istria. * DEPOPULACIJSKA NASELJA Medupopis o STANOVNISVO UDIO (%) DEPOPULACIJSKIH NASELJA U razdoblj e BRO J PAD % BROJU NASELJA STANOVNIŠTVU POVRŠINI 1953-1981 581 36,85 92,08 49,70 87,28 1981-2001 399 16,86 63,23 26,45 59,44 *lzračunao autor. / Assessed by the author. Tablica 6: Depopulacijska naselja s padom večim od 50% u medupopisnim razdobljima 1953.-1981. i 1981.-2001. po mikroregijama. * Table 6: Depopulated settlements with decrease greater than 50% in the intercensal 1953-1981 and 1981-2001 periods per microregions. * MIKROREGIJE DEPOPUL. NASELJA S PADOM VECIM OD 50% 1953-1981. 1981-2001. Sjeverna Istra 53 14 Zapadna Istra 82 20 Južna Istra 9 4 Istočna Istra 24 4 Srednja Istra 20 1 Istarska župani ja 188 43 *Mikroregije predstavljaju teritorij nekadašnjih opčina Buje, Poreč, Rovinj (Zapadna Istra), Buzet (Sjeverna Istra), Pazin (Srednja Istra), Pula (Južna Istra), Labin (Istočna Istra). / Microregions constitute the territory of the former municipalities of Buje, Poreč, Rovinj (Western Istria), Buzet (Northern Istria), Pazin (Central Istria), Pula (Southern Istria), and Labin (Eastern Istria). ZAHVALA Autor zahvaljuje dipl. ing. Tatjani Brajnovič-Širol, dipl. ing. Gordani Kuhar i dipl. ing. Brunu Nefatu na iz­računu površina statističkih naselja. DEPOPULATION IN THE REGION OF ISTRIA BETWEEN 1981 AN D 2001 Nikola VOJNOVIC HR-52100 Pula, Veruda 17 e-ma i I: nvoj novi@gIobaInet. hr SUMMARY The paper analyses the phenomenon of depopulation during the 1981-2001 period in the Region of Istria, which encloses seven former municipalities in the Croatian part of Istrian Peninsula, i.e. Buje, Buzet, Labin, Pazin, Porec, Pula and Rovinj, or the present thirty municipalities and nine towns. In the 1981-2001 period, three censuses were carried out, whose results are dealt with in this paper at the levels of settlements, towns and municipalities. In the stated period, the Region of Istria went through some major socio-economic and political changes. In the Region, a total of 399 depopulation settlements were established. Depopulation affected 63% of its settlements, 26% of population and 59% of the Region's surface area. The depopulation settlements lost almost 17% of their inhabitants. Nikola VOJNOVIČ: DEPOPULACIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 1981 —200 I61-7 2 Two areas with no depopulation processes were established. The first spreads in the wider coastal zone from Cape Savudrija in the northwestern part of the Region to Cape Kamenjak in the Region's extreme south, while the second (smaller) area is situated in the Region's central part, covering the area of gravitational influence of Pazin, the Region's centre. These zones enclose three towns (Novigrad, Pula and Rovinj) and six municipalities (Brtonigla, Fažana, Ližnjan, Medulin, Sveti Petar u Šumi and Vrsar) with no depopulation settlements at all. Depopulation affected settlements in all parts of the Region, particularly its'north and northeast. In these areas, municipalities and towns hold the greatest share in the depopulation settlements' surface area, number and inhabitants. The most distinct depopulation (population decrease from 35 to 50% and over 50%) was established in 95 settlements or 15%o of aH Region's settlements, or in 24%> of all depopulation settlements, lying in different parts of the Region, with most of them situated in its north and northeast. A certain recovery in the last intercensal period of 1991-2001 was noted in 95 settlements or 24% of all depopulation settlements. These are situated in all parts of the Region, with somewhat greater concentration on the margins of coastal towns' gravitational influence. Depopulation affected a total of 12 municipalities' and towns' seats. The majority of these municipalities and towns have no exit to the sea, while the rest of them have no significant coastal economy. Key words: depopulation, municipalities, towns and settlements, Istrian County, 1981-2001 VIRI IN LITERATURA Ačimovič, M . (1993): Neka gospodarska i demografska kretanja u Istri. Gospodarstvo Istre, 6, 2. Pula, FET, 141 ­ 153. Bertič, I. (1997): Istra-geografska obilježja. Geografski horizont 2/1997. Zagreb, HGD , 11-34. Blaževič, I. (1980): Utjecaj turizma na proces litora­lizacije i na transformaciji! agrarnog pejzaža u Istri. Spomen-zbornik proslave 30. obljetnice GDH . Zagreb, GDH , 25-38 . Blaževič, I. (1991): Demografske značajke Istre. Gos­podarstvo Istre, 4, 4. Pula, FET, 7-15 . Blaževič, I. (1994a): Talijanska manjina u Istri nakon Drugog svjetskog rata. Gospodarstvo Istre, 7, 1-2 . Pula, FET, 73-82 . Blaževič, I. (1994b): Demografski aspekt urbanih sre­dišta Istarske županije. Zbornik radova "Susreti na dra­gom kamenu". Pula, FET, 541-552. Bratulič, V., Roglič, J. (1969): Istra-prošlost i sadašnjost. Zagreb, Bi noža epoha. DZS (1993): Popis stanovništva 1991. Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po naseljima. Dokumentacija 911. Zagreb. Friganovič, M . (1980): Neke mjere raspršenosti pro­mjena broja stanovništva u opčinama i opčinskim sre­dištima SR Hrvatske 1948-1971. godine. Spomen-zbor­nik proslave 30. obljetnice GDH . Zagreb, GDH , 83-97. Gregurevič, O . (1997): Študija ruralnog prostora Župa­nije istarske, 140. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb, Arhi­tektonski fakultet-Zavo d za urbanizam. Hidrografski institut JRM (1955): Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Split. Kopal, M., Ancelj, B. & F. Kopal (1995): Gospodarska, demografska i ostala obilježja opčine Svetvinčenat. Gos­podarstvo Istre, 8, 1-2. Pula, FET, 3-11 . Minčir, D. (1989a): Analiza i prognoza demografskih kretanja u opčini Pula. Gospodarstvo Istre, 2, 3. Pula, FET, 23-40. Minčir, O. (1989b): Tendencije kretanja stanovništva Istre (od 1857 do 1981. godine). Gospodarstvo Istre, 2, 1. Pula, FET, 23-28. Minčir, O. (1991): Demografska kretanja u pojedinim opčinama i dijelovima Istre. Gospodarstvo Istre, 4, 1. Pula, FET, 37-53. Minčir, O. (1995): Razvoj stanovništva grada Poreča. Gospodarstvo Istre, 8, 1-2 . Pula, FET, 37-52. Nejašmič, I. (1991): Depopulacija u Hrvatskoj- korijeni stanje, izgledi. Zagreb, Globus nakladni zavod. Pokos, N. (2001): Medupopisna promjena broja stanov­nika Republike Hrvatske 1991-2001. pogradovima i op­činama. Hrvatski geografski glasnik, 63. Pula, HGD , 67 ­ 85. SZZS (1984): Popis stanovništva, clomačinstva i stanova u 1981. Beograd, Savezni zavod za statistiku. Vojnovič, N. (2002): Geografski aspekt selektivnog tu­rizma Istarske županije, Magistarski rad. Zagreb, Priro­doslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. DZS (2002): www.dzs.hr: Popis 2001. Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima i stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju popisa, po naseljima. Zagreb, Državni zavod za statistiku. ZPUIŽ (2002a): Prostorni plan Istarske županije. Pula, Zavod za prostorno uredenje Istarske županije. ZPUIŽ (2002b): Dokumentacija: Površina naselja Istar­ske županije. Pula, Zavod za prostorno uredenje Istarske županije. Zemljopisna karta (1993): Zemljopisna karta hrvatskih otoka. Zagreb, Školska knjiga.