KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 39 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 juna 1935. PATENTNI SPIS BR. 11616 Capella — Dalmau Francisco, Barcelona, Španija. Postupak za izradu gumenih, spolja našaranih mašinskih čreva. Prijava od 11 maja 1934. Važi od 1 oktobra 1934. Spolja glatka ili snabdevena šarama u obliku uzdužnih pruga gumena creva, izra-djuju se na mašini za creva, a zatim se zagrevaju ili slobodno u jednom kotlu sa vodenom parom, ili sa vazduhom, ili se navlače na jezgra, pa zatim zagrevaju. Za izradu spolja proizvodno našaranih gumenih creva, preporučivan je već jedan postupak, koji se sastoji u tome, što se gumena creva navlače na jezgra snabdevena jako ispupčenim gravurama i što se zatim pomoću spoljnjeg pritiska, naročito pritiska vodene pare, pritiskaju na jezgro, tako da šara probije prema spolja. Taj postupak je upotrebljiv samo kod gumenih creva sa tankim zidovima i sa velikim prečnicima u odnosu na debljinu zida. Osim ovoga poznat je još jeden postupak, prema kome se izradjuju gume za automobile i bicikle, koji se sastoji u tome, što se izradjena creva (prskanjem) navlače na jedno glatko jezgro i što se vulkanizuje pod spoljnim pritiskom, ili pomoću pri tiska vodene pare, ili pomoću zavoja. Gotovo vulkanisana creva skidaju se pre vrtanjem sa jezgra, tako da glatka površina dodje spolja. To je moguće bez daljneg, jer je kod takvih creva debljina zida u cdnosu prema prečniku vrlo mala, tako da crevo ne pokazuje neku vidnu promenu strukture, kada unutarnji zid služi kao spoljašnji. Pronalazak se odnosi naročito na gumena creva malog prečnika i relativno debelih zidova, kao što je to slučaj kod gasnih i irigatorskih creva. Kod takvih creva je vrlo uobičajena veličina na pr. unutarnjeg prečnika od 8mm i spoljnjeg prečnika od 12mm. Ta creva se izradjuju prskanjem, navlače sena gravirano jezgro, podvrgavaju se spoljnjem pritisku, vulkanišu se i zatim se prevrtanjem skidaju. Taj postupak izgleda na prvi pogled da ne sadrži ničeg bitno novog, ali tačno proučavanjem materije pronašlo je čitav niz tehničkih teškoća, koje su sve prvo trebale biti prebrudjene, da bi se došlo do željenih rezultata. Ostranjivanje tog niza teškoća bio je cilj pronalaska, koji je i postignut ovim novim postupkom. Prva teškoća koja nastupa je ta, što se vazduh izmedju jezgra i unutarnje strane creva vrlo teško otstranjuje. Pomoću jakih zavoja može se raditi tako, da se pečevši od sredine prema obema stranama postepeno istiskuje vazduh, što nije ni malo lako, pošto se još negrejana guma vrlo nepotpuno prijanja na graviranu površinu jezgra, tako da praktički nije mogućnost za ostranjenje vazduha Isto dejstvo može se izazvati i u kazanu pomoću spoljnjeg pritiska vodene pare, ali onda postoji opasnost, da i para sa obe strane jezgra udje pod gumu, tako da je taj postupak moguće samo kod upotrebe potpuno glatkih jezgri. Dalja teškoća nastaje, ako se vulkani-sano, prvo iznutra našarano crevo skida sa jezgra pomoću posuvraćenja (prevrtanja). Prevrnute crevo nalazi se u tom slučaju u jednom neprirodnom naponu, jer je unu tarnji zid, koji kod jednog creva od 8mm unutarnjeg prečnika ima obim od oko Din. 15.— 25mm, poslao spoljnim zidom, koji u normalnom slučaju ima obim od oko 36mm i obrnuto, spoljni zid koji ima obim 36mm, poslao je unutarnjim zidom. Prirodno je da takvo crevo ima jaku nameru, da se spolja skuplja, a iznutra da se rasteže, usled čega bi pri povredama nastale pukotine koje bi se od same sebe proširivale. Kod creva koja su dosada prevrtana kao na pr. vazdušna creva za automobilske gume, nedolazi ovo u pitanje, pošto naponi koji nastupaju kod tako tankih creva ne igraju nikakvu ulogu. Te teškoće ostranjuju se prema pronalasku na taj način, što se za vreme pred vulkanisanja creva ovlaš navučenog na jedno izbrazdano jezgro, vodi računa o tome, da se odvodi vazduh iz medjupro-stora jezgra i creva i što se prevrtanje, koje treba da se izvrši pre završnog vulkanisanja, vrši pomoću jednog pritisnog sretstva uz osiguravanje protiv velikog naduvavanja prevrnutog creva, pomoću jednog krutog komada cevi, priključenog na izlazni kraj jednog rezervoara za kom-primovani vazduh. Za izvodjenje ovog postupka mogu se pri predvulkanisanju upotrebiti kruti rezervoari za vazduh, koji su našrafovani na jedan ili obe strane izbrazdanog jezgra i stoje u neposrednoj vezi pomoću jednog kanala sa medjuprostorom izmedju gumenog creva i jezgra. Dalje se može za prevrtanje creva upotrebiti jedan rezervoar napetog vazduha u obliku jedne duge s jedne strane zatvorene cevi u čiju se unutrašnjost postavlja jezgro sa predvul-kanisanim gumenim crevom tako, da se jedan kraj creva posuvrati preko usta otvora rezervoara, dok se pred otvor re zervoara napetog vazduha priključuje jedan krug cevni komad, po čijoj se unutarnjoj strani kotrlja gumeno crevo terano pomoću napetog vazduha. Pod gumenim crevima prema ovom pronalasku razumeju se sva ona creva, koja se izradjuju od kakve bilo mešavine, koja sadrži pored kaučuka i uobičajene dodatne materije, kao što su vulkaniza-ciona sretstva, ubrzivači vulkanisanja, sretstva protiv starenja, boje i otežavajuće materije. Pod šarama u smislu pronalaska, razumeju se šare svih vrsta, koje ne pret-stavljaju uzdužne linije t. j one, koje se ne izradjuju na mašini za creva prskanjem, nego moraju da se izazovu pomoću jedne gravirane forme. U crtežu je pretstavljen u primeru predmet pronalaska. Sl. I. pretstavlja jedan presek kroz jedan kraj jezgra, na koji je priključen jedan rezevoar za vazduh. Sl. II. pretstavlja isti presek kao i si, I. i pretstavlja stanje creva, pošto je para dejstvovala na gumeno crevo. Sl. III. pretstavlja šematski spravu za posuvraćenje u početnom stadijumu prevrtanja. Sl. IV. je odgovarajuća sl. III, i pretstavlja razvijeniji stadijum prevrtanja 1 je nevulkanisano gumeno crevo, 2 je gravirano jezgro, 3 je vazdušna komora, koja je priključena na jezgro pomoću zavrtnog spoja 4. Na spoljnu stranu va-zdušne komore natakne se kraj creva i učvrsti se pomoću jednog vulkanisanog gumenog prstena 5. Zavrtni spoj 4 sna-bdeven je tako vazdušnim kanalima 6, da vazduh može pri spoljnem pritisku pare da odilazi izmedju jezgra i creva u va-zdušnu komoru. Kada jezgro zajedno sa svojim vazdušnim komorama na krajevima dodje u kazan i kada pritisak pare može da dejstvuje na njega, zauzima nevulkanisano crevo položaj nacrlan u si. U, omekšava za vreme prve faze zagrevanja i prdagodjava se sasvim gravuri, a zatim dobija postepeno (kao i svaki artikal za formiranje) elastičnu strukturu vulkani-sane gume Ali pre no što se to sasvim izvrši, prekida se vulkanisanje i crevo se prevrtanjem skida sa jezgra. To se vrš na sledeči način: Jezgro se bez obe vazdušne komore postavi u jedan dugačak rezervoar 7 i jedan kraj 9 gumenog creva, posuvrati se preko ruba otvorene strane 8 tog rezervoara. Zatim se kroz vmtil 10 pušta unutra napeti vazduh, koji dejstvuje u pravcu strelica nacrtanih u sl. IV, prevrće celo crevo i isteruje jezgro. Pri prevrtanju reljefnih creva potreban je, zbog jakog pri-janjanja gume za jezgro, veći pritisak, nego kod glatkih creva. Taj pritisak bi pri izlazu iz rezervoara 7 naduvao u vidu balona Da bi se to sprečiio, drži se pred utokom rezervoara 7 jedna cev sa krutim zidovima 11 prema čijoj se unutarnjoj strani može da kotrlja crevo na taj način, da kotrljajuća se ivica stvara jedan dovoljno veliki luk 13, koji stoji u tačnom odnosu sa debljinom zida tako, da crevo ne trpi niti usled jakog rastezanja niti usled jakog presavijanja. Izmedju obe, jedna prema drugoj pomerajuće se površine nalazi se uvek jedan stalan vazdušni sloj 12, koji potpuno sprečava uzajamno trenje. Na taj način vrši se prevrtanje za nekoliko sekunda. Kod drugih creva, od preko 10 m dužine, naročito ako se radi o crevima većeg prečnika, koja zahtevaju teža jezgra, može da se pomaže rad isterivanja vazdu-hom pomoću vučenja na prednjoj strani jezgra. Kraj jezgra može pri tome probi- tačno da se vodi, da se izlazeće jezgro ne bi zaglavilo na unutarnjoj strani cevi. Prirodno je, da se kao pritisno sretstvo pored napetog vazduha može upotrebiti i neki drugi gas ili neka tečnost, ako na to upućuju naročite okolnosti, jer tri faktora koji pri prevrtanju igraju ulogu su: prilisak pritisnog sretstva, odnos prečnika gumenog creva prema cevi 11 i kvalitet gume, koji se pri tome prolazno vrlo mnogo opte-rećava. Posle ovoga crevo se na glatkom jezgru završno vulkaniše, kako je to već gore opisano, da bi mu se dao jedan prirodan unutarnji napon. Patentni zahtevi: 1.) Postupak za izradu gumenih, spolja našaranih mašinskih creva, naznačen time, što se vodi računa, da se za vreme pred-vulkanisanja ovlaš navučenog creva (1) na jedno izbrazdano jezgro (2), iz medjupro-stora izmeđju jezgra i creva odvodi va-zduh i što se prevrtanje, koje treba da se izvrši pre završnog vulkanisanja, izvodi pomoću pritisnih sretstava uz osiguranje protiv suvišnog naduvavanja prevrnutog creva, pomoću jednog komada krute cevi (11), priključenog na izlaznom kraju jednog rezervoara za vasduh pod pritiskom (7). 2. ) Sprava za izvodjenje postupka prema zahtevu 1, naznačena time, što su pri predvulkanisanju kruti rezervoari vazduha (3) koji su zavrtno spojeni sa jednom ili sa obe strane izbrazdanog jezgra (2), u neposrednoj vezi pomoću jednog kanala (6) sa medjuprostorom izmedju gumenog creva (1) i jezgra (2). 3. ) Sprava za izvodjanje postupka prema zahtevu 1, naznačena time, što za prevrtanje creva služi jedan rezervoar za napeti vazduh (7) u obliku jedne dugačke s jedne strane zatvorene cevi, u čiju unutrašnjost se tako postavlja jezgro (2) sa predvulkanisanim gumenim crevom (1), da se jedan kraj (9) creva posuvrne preko usta otvora (8) rezervoara i što se pred otvor rezervoara napetog vazduha priključuje jedan krut komad cevi (11), po čijoj se unutarnjoj strani kotrlja gumeno crevo terano napetim vazduhom. Ad pat.br. 11616 F/G.J ^SMV?7/.'/s///////////////Z:': V77777777/7///;7//7S7//7/////7l S 6 > o j v i I i/l j, J ! ^ ^'vy//X^77777/7//AV'/7Y//y77Z 7/ v///77Y7^///77////7//////////7^,v I * ■ , ‘■/"■.•V v. > '■ - ■ v.' v.- • •" ■ ■ ■ . ■ ' ' ■ ' H ■■ - : ! ' ' • ■iv- ..; '