9 H Bo UPUTSTVO o organizacij! i zadacima komisija za odgojna pitanja pri odborima AFŽ 1950 IZDANJE CENTRALNOG ODBORA AFŽ JUGOSLAVIJE UPUTSTVO o organizaciji i zadacima komisija za odgojna pitanja pri odborima AFŽ Treči plenum Centralnog komiteta Komu- nističke partije Jugoslavije utvrdio je da su u dosadašnjem radu na pitanj ima školstva postignuti vidni uspjesi, ali pored tih nepo- fcitnih uspjeha ipak se nisu postigli željeni rezultati. Kao jedan izmedu uzroka Plenum je ukazao i na to, što u odgojnom djelova- nju nije postojalo jedinstvo i čvrsta poveza¬ nost svih odgojnih činilaca: obitelji, odgojnih ustanova i masovnih organizacija, »jer va- spitanje može biti pravilno u celini samo kao plod napora svih vaspitnih faktora: Parti¬ je, svih masovnih organizacija i škole, pro¬ svetnih ustanova i samih roditelja«. Treči plenum CK KPJ je istakao ulogu i zadatke masovnih organizacija u pomoči ško- 3 li, organiziranju, predškolskog i vanškolskog odgoja, a posebno u pomoči obitelji u odgo- ju djece i ukazao da Narodna omladina i AFŽ treba da imaju više inicijative u orga¬ niziranju i ruko voden ju predškolskim i van- školskim odgojem, a Narodna vlast da osi- gura potrebna materij alna sredstva i ka- drove. Četvrti plenum CO AFŽ razmatrajuči ova pitanja utvrdio je da su organizacije AFŽ takoder u svom dosadašnjem radu na odgo- ju predškolske djece, a naročito u brizi za djecu zaposlenih majki, postigle izvjesne us- pjehe, ukazao na nedostatke, pored ostalih, na nadovoljno izražen odgojni momenat u tom radu. Zbog toga je Četvrti plenum CO AFŽ raz- radujuči ove zadatke ukazao organizacijama AFŽ da taj rad mora i treba ubuduče biti si- stematskiji i organizirani ji — u smislu stvar¬ ne i mncgo veče pomoči u organiziranju predškolskog i vanškolskog odgoja, u pomo¬ či školi, obitelji, Narodnoj vlasti. A zbog po¬ trebe takvog rada u dogovoru sa CO NFJ i CK NOJ organizacija AFŽ preuzima direk¬ tno rukovodenje podmlatkom, što znači od¬ gojem djece od šest do devet godina. 4 Za pravilno i što uspješnije izvršivanje o- vih zadataka, Plenum je preporučio organi¬ zacijama AFŽ uvodenje izvjesnih organizaci- onih mjera. Tako če se od Centralnog odbora do kotarskog odnosno gradskog, rajonskog odbora unutar sekcije »Majka i dijete«, obra- zovati komisije za odgojna pitanja, koje če proučavati ova pitanja, pomoči odborima AFŽ u organiziranju i provodenju u život raznih mjera o pitanju odgoja djece. U obla- snim odborima ove komisije imat če zadatak više instruktorski u smislu stalne pomoči ko- tarskim odnosno gradskim odborima u pro¬ vodenju u život ovih zadataka. Pri osnovnim organizacijama odnosno se- oskim odborima osnovat če se komisije za odgojna pitanja kao pomočno tijelo AFŽ u rješavanju ovog zadatka. U komisije za od¬ gojna pitanja odbori AFŽ okupit če širi krug ljudi, one drugove i drugarice koji se bave pitanjima predškolskog i vanškolskog odgoja, žene aktivistkinje koje imaju volje i smisla za taj rad, prosvjetne, zdravstvene radnike, predstavnike omladine i dr. Preporučuje se da rukovodilac odnosno sekretar komisije za odgojna pitanja u sekciji »Majka i dijete« 5 pri kotarskom odnosno gradskom odboru bude profesionalka. Komisij oni za odgojna pitanja u osnovnoj organizaciji odnosno seoskom odboru ruko- vodi članica odbora, a za ostale članove u- zet če se žene koje imaju volje za taj rad, član aktiva omladine, prosvjetni i zdravstve¬ ni radnici i dr. U selima nastojati da sarad- nja i veza sa školom odnosno učiteljem, bu¬ de što bolja i čvršča. Izbor komisije u osnovnoj organizaciji AFŽ odnosno seoskom odboru Da bi se ovom pitanju dao što veči značaj i uopče ozbiljnije prilazilo ovom zadatku preporučuje se da se vrše izbori komisije za odgojna pitanja na masovnom sastanku. Več samim tim što ovakva pitanja iznosimo na diskusiju postižemo i omogučavamo mnogo veče angažiranje i inicijativu masa za izvr- šenje ovih zadataka, a s druge strane, ljudi kojima povjeravamo rad sa djecom uzet če na sebe veču odgovornost. Na ovom masovnom sastanku kojeg sazi- vamo u saradnji sa omladinom, NF — jedna od članica odbora AFŽ treba da objasni zna- 6 čaj i potrebu rada 'na okupljanju i odgoju djece, iznese potrebu stalnog i organizira- nog rada, saradnju svih činilaca u odgoju, a posebno zadatke koje u torne imaju organi¬ zacije AFŽ. Na isto j konferenci ji bi se izvr- šio izbor odgojne komisije. Napominjemo da u sastav ove komisije ne treba uzimati samo žene, nego se orijentira- ti i na druge — zdravstvene i prosvjetne radnike, aktiviste Crvenog križa, omladine i dr. Broj članova komisije uzimati prema po¬ trebi uopče, a posebno terena. Komisij om ru- kovodi članica osnovne organizacije AFŽ cdnosno seoskog odbora. Zadaci komisije Zadaci komisije za odgojna pitanja su sli- jedeči: 1. da organizira odgojni rad i rukovodi Podmlatkom u saradnji s aktivom Narodne omladine, školom i Narodnom vlasti i u tu svrhu da organizira igrališta i dječje sobe; 2. da prema potrebama svoga terena u sa¬ radnji sa Narodnom vlasti, školom, Omladi- nom organizira pomoč roditeljima u odgoju 7 predškolske djece, da radi na okupljanju djece na igralištima i dječjim sobama i pro- nalazi oblike rada prema prilikama na tere¬ nu za unapredenje odgoja predškolske djece (eventualno organizira posebna igrališta, so¬ be i sl. za tu djecu); 3. da pretresa pitanja saradnje sa školom i nalazi oblike i načine koji če najbolje od- govarati prilikama na terenu da se unaprijedi učenje djece i saradnja roditelja sa školom; 4. da podiže i razvija interes roditelja za pitanja odgoja djece i da ih aktivizira na tem radu. U tu svrhu da organizira uz pomoč prosvjetnih radnika savjetovanja aktivista i roditelja, predavanja, seminare, pomaže osnivanje pedagoških savjetovališta; 5. da najuže saraduje s aktivima za turd- re žene, porodilje, dojenčad i djecu do tri godine; 6. da ofganizira saradnju i pomoč dječjim i omladinskim ustanovama na svom terenu; 7. da pomaže rad pionirske organizacije; 8. da organizira pravilnu i čvrstu saradnju sa svim masovnim organizacijama: Narod- nom vlasti, prosvjetnim radnicima, Narod- nom omladinom, Sindikatom i NF; 8 9. da organizira pomoč i saradnju pro- svjetnih radnika sa terena svoje osnovne or¬ ganizacije, kao i pomoč i saradnju roditelja djece; 10. da putem seminar a osposobi kadrove rukovodilaca aktiva žena za odgojni rad i da im daje punu i stalnu pomoč u radu; 11. da daje inicijativu i prijedloge kako bi osigurali materij alnu osnovu za rad, a to znači urediti igrališta i sobe prema prilika¬ ma i mogučnostima i nabaviti sve što je naj- potrebnije za rad s djecom (igračke, knjige i ostalo). Ovi zadaci pokazuju da članovi komisije treba temeljito da poznaj u svoj teren, da u- stanove koja pitanja treba najhitnije riješiti, pa da od njih počnu i postepeno proširuju svoj rad uz široku aktivizaciju članova NF, AFŽ, NO, prosvjetnih radnika koji bi im u tom smislu bilo u čemu pomogli. Koji su neposredni zadaci komisija i u če¬ mu se sastoji pripremni rad: a) prije svega sazvati sastanak roditelja ■— majki, i na tom sastanku dogovoriti se o svim ovim pitanjima; b) ustanoviti oblik i način okupljanja (svaki dan, jedamput, dvaput ili triput ne- 9 djeljno) na igralištu ili odrediti neko mjesto u dvorištu ili sobi. Radi toga komisija če o- biči teren i pronači mjesto za rad s djecom odmah, a isto tako i mjesto za organiziranje stalnih igrališta ili soba. Zatim če se urediti mjesto okupljanja djece, odrediti vrijeme početka i trajanja rada. Sadržaj i dužina rada če zavisiti od mogučnosti, koje smo za to stvorili, tako da čemo često početi od šetnje sa djecom u obližnji park, šumu i t. d. Kada tražimo mjesto za stalno igralište moramo voditi računa o torne da li mjesto odgovara higijenskim zahtjevima i da li je pogodno za rad s djecom. O tim uvjetima i načinu organiziranja igrališta komisija če nači materijal u listu »l^Iajka i dijete« od 1948 godine, i u prilogu »Žena danas« dvo- broj veljača-ožujak 1950 godine. Kada je nadeno odgovarajuče mjesto, tre¬ ba obavijestiti Povjereništvo narodnog zdrav- lja da utvrdi odgovara li ono svojoj namjeni, jer sva igrališta treba da su odobrena od sa¬ nitarne službe. Naglasili smo da se u provodenju zada ta¬ ka komisija oslanja na aktive žena koji ru- kovode radom sa djecom, odnosno vode bri¬ gu oko igrališta, sobe i dr. 10 Komisija če odmah napraviti pregled — ( tabelu drugarica koje rade u pojedinim akti- vima, vrijeme rada i gdje rade i s kojom djecom. Dobro je da se ovo istakne na ja- vnom mjestu da mogu i roditelji znati kuda da pošalju djecu i kada. Žene u aktivima za rad s djecom treba stalno pomagati, a prije početka njihova ra¬ da treba s njima održati seminar, proučiti materijal i uputiti ih u organizaciju, način i sadržaj rada. U torne zatražiti pomoč od prosvjetnih organa, Narodne vlasti i od pro- svjetnih radnika sa terena osnovne organi¬ zacije. c) Za odgojni rad s djecom treba pripre- miti igračke i razni drugi materijal za dječ- je igre i zanimanje. Važno je dok nije go¬ tovo igralište i uredena soba u prostorija- ma naše osnovne organizacije da smjestimo jedan ormar ili sanduk u kome čemo čuvati igračke i ostali materijal. d) Pristupiti uredenju igrališta i soba, pravljenju pješčanika, ljuljački i drugih sprava. U radu oko igrališta treba angažirati razne ljude, na primjer stolare, bravare, ne¬ ke inžinjere ili tehničare u gradu, a naročito 11 roditelje djece, da bi se što prije nabavio po- treban namještaj i sprave i da bi igralište Isilo što bolje uredeno. Kada' je igralište završeno i odobreno od sanitarnih inšpekcija, treba ga registrirati u narodnom odboru — prosvjetnom povjereni- štvu. Time namečemo i obezbjedujemo pro- svjetnim organima stručni uvid, pomoč i kontrolu, pregled igrališta i odgojnog rada uopče: Dobro je da se uvede u praksu svečano o- tvaranje igrališta, da se eventualno obilje- ži nekim veseljem, igrom i kračim progra¬ mom. Komisija provodi zadatke preko niza aktiva Komisija za odgojna pitanja svoje zadatke na terenu provodi preko niza aktiva žena za odgojni rad. Aktivi su grupe žena koje rade jedan odredeni posao, a stvaraju se te- ritorijalno, — na ulici, zaseoku, bloku kuča, oko igrališta, sobe. Svaki aktiv ima svog ru- kovodioca. Uz komisiju osnovat če se onoliki broj ak¬ tiva koliko iziskuje stvarna potreba na te¬ renu. 12 Komisija razraduje zadatke i dužnosti ak¬ tiva, pomaže im u radu, prati njihov rad i objedinjuje ga. U metodu rada uvodi kao stalan oblik rada savjetovanje sa rukovodio- cima aktiva, na terenu sela — a radi izmje- ne iskustva daje inicijativu kotarskom od¬ boru za organiziranje ovakvih savjetovanja na teritoriju kotara. Aktivi če u svome radu uglavnom obuhva- titi svu predškolsku djecu i djecu Podmlat- ka, pomoč školi i dječjim ustanovama. Tu treba paziti da se ne padne u šablon. Akti¬ vi treba da budu elastični po organizaeioni.n oblicima i da ima ju najrazličitiju sadržinu rada. Na primjer oni če u Kosmetu raditi na torne da majke izvode djecu na zrak, da razbijaju štetne predrasude, da djeca imaju društvo, da se medu njima razvija drugar- stvo, dok u drugim krajevima ovo ne mora biti problem, pa če se i aktivi baviti drugim pitanjima. Aktivi treba da budu dosta širo¬ ki, da imaju stalne članove, čime če se posti- či njihova čvrstina i stvarna aktivnost, a na taj način i izvjesne specijalizacije. 13 Nešto o organiziranju odgojnog rada uopče Prvo što moramo imati prfed očima kada pristupamo organizaciji odgojnog rada jeste da rad naših komisija i aktiva obuhvača dje- cu iz dva razvojna perioda, i to djecu pred- školske dobi i djecu mlade školske dobi od sedam do devet godina, koja idu u I i II raz¬ red. Osim toga naše komisije i aktivi su- sretat če se i sa pitanj ima djece do tri godi- ne, naročito od dvije do tri godine koja več hodaju i trče za starijom bračom i sestra¬ ma, a to znači sa djecom još jednog razvoj- nog razdoblja kao i sa starijom djecom (djeca koja vlakom putuju u školu). U svakom od tih razdoblja dijete se jedno od drugoga razlikuje, interesiraju ga druge stvari i ima drukčije potrebe. O torne treba voditi računa i odgojni rad mora odgovarati dobi i snazi djeteta. Zadatke odgoja odreduje opči cilj našeg socijalističkog odgoja: odgojiti od naše djece gradane nove socijalističke Jugoslavije koji vole svoju zemlju i poštuju druge narode, novog slobodnog i odanog čovjeka čija su shvačanja široka i raznovrsna, čovjeka ko¬ ji če biti moralno i fizički zdrav. Odgojiti 14 svestrano razvijenog čovjeka, graditelja i branioca socijalizma. Taj cilj se ne ostvaruje odjednom u nekom kračem razdoblju dječ- jeg života, nego tokom mnogih godina od roden j a do zrelosti. Ostvaruju ga uz rodite¬ lje, društvo i odgojitelji i svi koji rukovode odgojem djece. Šta od toga što predvida cilj odgoja možemo i moramo ostvariti u pojedi- nom razdoblju života zavisi od tjelesnog i duševnog razvoja djeteta te dobi. Iz ovog opčeg cilja našim aktivima za rad s Podmlatkom slijedi zadatak organizacije života ove djece — života koji če biti ispu- njen raznim radostima, igrama i zanimanji- ma. U tu s vrhu organizirat čemo igrali šta, voditi djecu na izlete, šetnje, kupanje itd. Igra i boravak na čistom zraku djeci te dobi potrebni su da bi mogli pravilno da rastu i da budu zdrava. Osnivanjem igrališta i soba omogučit če mo djeci da se igraju sa svojim drugovima, da se medusobno vole i da nauče zajednički /savladivati teškoče i radovati se. Na taj na¬ čin odgojit čemo kod te djece drugarstvo i smisao za kolektiv. Rukovodeči dječjim igrama i zanimanji- ma upoznat čemo djecu koja tu dolaze, pru- 15 žiti im pomoč i pravilno na njih utica ti, od- gajajuči pozitivne^i suzbijajuči negativne čr¬ te karaktera. Putem stalnog rada sa što više sistema treba provoditi igre i zanimanja s djecom, koja če razvijati kod njih interes, ljubav i pravilan odnos prema učenju, upoznavati ih sa prirodom, radom ljudi i društvenim ži¬ votom. Putem igara, pričanja, razgovora, izradi- vanjem igračaka, manjih učila, črtanjem, i- grama i radovima na pijesku i glini, pjeva- njem, sviranjem, priredivanjem priredaba, izleta, šetnji, posjeta i t. d. razvijat čemo kod d ječe samostalnost, inicijativu i stvarala- štvo, širiti njihov vidokrug znanja i sticanje takvih predstava o svijetu koji ih okružuje, koje isključuju praznovjerje, predrasude i misticizam, a pridonose odgoju naučnog po¬ gleda na svijet. Šta je to Podmladak Podmladak sačinjavaju sva djeca FNRJ od šest do devet godina, koja još nisu dora¬ sla da mogu biti članovi pionirske — samo- stalne dječje organizacije, nego im u svim 16 djelatnostima treba črsto i dobro premišlje¬ no rukovodstvo, odraslih. Podmladak okup- lja djecu od šest do sedam godina koja još ne polaze školu i djecu I i II razreda osnov¬ ne škole. Njihov život van škole treba da je kao i djece od šest do sedam godina, uglav- rom ispunjen igrama i zanimanjima koja odgovaraju djeci te dobi i unose aktivnost, radost u dječji život. Djeca I i II razreda još ne mogu na sebe ozimati obaveze kao članovi neke organiza¬ cije, za njih je dovoljan obavezni školski rad. Ipak u Podmlatku več razvijamo smisao za organizaciju: obilježje, marama, poveziva- nje sa pionirima. Koordinacija s Narodnom vlasti i ostalim masovnim organizacijama U provodenju u život zadataka oko odgo- ja djece, vrlo je važno da odbori AFŽ ostva- re tijesnu i pravilnu koordinacij u rada s Na¬ rodnom vlasti i ostalim masovnim organi¬ zacijama. Putem saradnje sa Narodnom vla¬ sti (prosvjetna odjeljenja, škole i učitelji) obezbjeduju se nužna materijalna sredstva, materijal za odgojni rad, pomoč u organizi- 17 ranju stručnog rada, seminari za aktivistki- nje i uopče pomaže stručno u radu, provodi i csigurava pravilan odgojni rad. Saradnja s Narodnom omladinom:- pored toga što ima stalnog člana u komisijama član aktiva Narodne omladine, odnosno štab pio- nira preuzima rad i povezivanje djece Pod- mlatka s pionirskom organizacij om u torne što če ovu djecu izvoditi na izlete, na neke stalne proslave i svečanosti pionirske orga¬ nizacije. Pionirska organizacija aktivno če saradivati s aktivima AFŽ na igralištima i u dječjim sobama. Proširenj Četvrti plenumi Central- nog odbora AFŽ Jugoslavije na osnovu referata i svestrane disku¬ sije o zadacima AFŽ u socijalistiič- kom odgoju mladog naraštaja donio je slijededu: K E Z O L U C I J U Na osnovu odluka Trečeg plenuma CK KPJ o školstvu, Cetvrti plenum Centralnog odbora razradio je zadatke za organizacije AFŽ. U odgajanju mladih generacija naše soci- jalističke zemlje AFŽ mora djelovati kao masovna ženska organizacija na odgajanju majki kao prvih odgojitelja, na pomoči u ohiteljskom odgoju i svojim organizacionim učeščem u odgojnom radu medu djecom i o- mladinom. Pobjeda u Narodnoj revoluciji, izgradnja socijalizma, pozitivno našli jede svih naših 19 naroda osnova su socijalističkom odgoju na¬ ših mladih generacija. Uspjesi u industria¬ lizaciji naše zemlje, briga za zaštitu majke i djeteta, briga za prosvjetu i kulturu stvara- ju nužne materijalne uvjete za sistematski odgojni rad. Antifašistički front žena u svom dosada- šnjem radu na zadacima odgajanja mlade generacije imao je izvjesnih uspjeha. Ali taj rad patio je od nesistematičnosti, od kam- panjskog načina rada, od nedovoljne koordi¬ nacije s omladinskom organizacijom, pro- svjetnim radnicima i drugim masovnim or¬ ganizacijama. Pitanju odgoja prilazilo se vi¬ še sa Strane zbrinjavanja djece nego sa Stra¬ ne brige za njihovo odgajanje. Cesto su na¬ še organizacije u svom radu na pomoči dječ- jim ustanovama uzimale odgovornost za cje- lokupan rad ustanove, za materijalno izdr- žavanje bez dogovora s odgovornim držav¬ nim odnosno privrednim organima i drugim masovnim organizacijama. Premalo se orga¬ nizacija AFŽ koristila velikim mogučnosti- ma koje joj pruža sistem naše socijalističke demokracije da daje inicijativu, vrši kontro- lu i obavezuje se na odredene zadatke u vezi sa razvijanjem mreže ustanova za zaštitu 20 majke i djeteta, s tim da materijalno obez- bjedenje, stručne kadreve i odgovornost za stručni rad preuzimaju državni organi. Za poboljšanje rada ovih ustanova nisu organi¬ zacije AFŽ dovoljno aktivirale mase žena u grupama narodnih inspektora, komisijama, savjetima i drugim raznim oblicima preko kojih široke narodne mase učestvuju u u- pravljanju i rješavanju raznih pitanja. Odluke Trečeg plenuma CK KPJ donesene za daljnje usmjeravanje i poboljšanje rada svih činilaca na odgajanju i obrazovanju mladih generacija u našoj zemlji postavlja- ju velike zadatke i organizaciji AFŽ, naro- čito u predškolskom, vanškolskom i poro- dičnom odgoju. Odgojiti čovjeka širokih shvačanja, koji voli svoju zemlju, čovjeka smjelog, zdravog i radnog traži zajedničke napore Partije, države, masovnih organizaci¬ ja i obitelji. U torne AFŽ ima slijedeče za¬ datke: 1. ODGAJANJE MAJKE KAO PRVOG ODGOJITELJA Organizacije AFŽ treba da shvate da Se uzdizanje majke kao prvog odgojitelja djece Ž1 socijalističke zemlje postiže širokim politič- kim i kulturno-prosvjetnim radom, uvlače- njem žena u aktivnu borbu za socijalističku izgradnju, aktiviranjem žena u cijelom poli- tičkom, ekonomskem i kulturnom životu zemlje. Plenum Centralnog odbora AFŽ postavlja kao neposredne zadatke u ovoj oblasti svim organizacijama da posvete naročitu brigu upornoj i sistematskoj borbi protiv svake vrste zaostalosti, koja je najjača prepreka na putu daljeg razvoja naših žena, a i cijelog naroda. Borba protiv nepismenosti, protiv svakojakih nazadnih shvačanja, protiv suje- vjerja, borba za likvidaciju feredže, treba da postane stalna, sistematska i uporna da bi dovela do konačnih uspjeha. Organizacija AFŽ treba da, u cilju što ši- reg podizanja higijenskih uvjeta života, za bolju njegu i ishranu djece organizira razne vrste predavanja, seminara, kurseva o zdrav¬ stvenim pitanjima. Isto tako treba da pruži največu pomoč majci i obitelji uopče u odga- janju djece, upoznavajuči ih sa raznim za- štitnim problemima, s organiziranjem disku¬ sije i predavanja o njima, organiziranjem jače veze izmedu obitelji i škole. Naše organizacije 22 mogu odigrati važnu ulogu u daljem razvi¬ janju savjeta roditelja oko pojedine škole, odnosno druge odgojne ustanove. Poveziva- nje roditelja sa dječjim ustanovama bilo ko- jeg tipa treba da ima veliki utjecaj na po- boljšanje obiteljskog odgoja. Dalje, treba objašnjavati majkama sve probleme u koji- ma je djeci potrebno njihovo razumijevanje i pomoč (rad u omladinskoj i pionirskoj or¬ ganizaciji, odlazak na radne akcije i sl.). Treba upoznati žene sa svim onim što im pruža socijalistička domovina kao ženi-majci i onim čim ih osigurava. (Njezina prava u Ustavu, zakonima, uredbama i t. d.). 2. AFŽ KAO ORGANIZATOR I POMOČNIK U PREDŠKOLSKOM I VANŠKOLSKOM ODGOJU D JEČE U našem sistemu školstva, obrazovanja i odgoja, predškolski i vanškolski odgoj ima važno mjesto. Treči plenum CK KPJ utvr- dio je da je postizanje cjeline predškolskog i školskog, vanškolskog i obiteljskog odgoja moguče samo dobrom koordinacijom rada svih činilaca koji imaju presudan utjecaj na razvitak svijesti i mišljenje omladine: pro- 23 svjetnih radnika i ustanova, masovnih orga¬ nizacija, naročito omladinskih i ženskih orga¬ nizacija i obitelji. Ova koordinacija treba da se osjeti ne samo u organizacionim mjerama nego i u sadržaju. naročito prilagodenom uz- rastu djece. Koordinacija rada nikako ne zna- či ujednačavanje u sadržini i oblicima. Od- gojni rad van škole i sa predškolskom djecom treba razvijati u cilju »da on s jedne Strane daje djeci i omladini one elemente vaspita- nja koje škola uopšte, a pogotovo sada, ne može da im u punoj mjeri da (šport, zabava, kolektivnost, svestrano razvijanje individu¬ alnih osobina i sklonosti i etičkih vrlina), a s druge Strane ih neposrednije povezuje sa d ru štvenom stvarnošču i političkom aktiv- nošču i problemima zemlje« — (Iz referata druga Dilasa na Trečem plenumu CK KPJ). a) Organizacija AFjJ uzima direktnu od¬ govornost za rukovodenje aktivima za rad sa predškolskom djecom i Podmlatkom od šest do devet godina. U tu svrhu Plenum zaklju¬ čuje da naše organizacije pridu sistematskom radu preko kurseva, seminara, diskusija, po- dizanju i osposobljavanju kadrova iz redova naših aktivistkinja za rad sa djecom. Tom zadatku moguče je odgovoriti samo u najtješ- 24 njoj saradnji sa omladinskom i pionirskom organizacijom, kao i uz punu pomoč i sarad- nju sa prosvjetnim radnicima i roditeljima djece. Za sistematski odgojni rad s djecom u dogovoru sa organima vlasti stvoriti mini- malnu materijalnu osnovu, kao što su igrali- šta, dječje sobe, kutiči i slično. Kotarski od¬ bor, odnosno Gradski odbor AFŽ odgovoran je za pružanje sistematske pomoči osnovnim organizacijama AFŽ na razvijanju svog rada sa djecom. TJ gradovima i industrijskim mje- stima, u seljačkim radnim zadrugama treba najhitnije provesti stalnu i organiziranu pomoč za zbrinjavanje djece radnih majki za vrijeme njihova rada. Naše organizacije treba da ukazu ubudu- če večji pomoč u radu omladini i pionirskoj organizaciji. b) Briga za materijalni i zdravstveni po¬ ložaj omladine vanredno je važan zadatak naše organizacije. Zdravstveno prosvječiva- nje majki u saradnji sa zdravstvenim orga¬ nima i Crvenim križom treba da pridonese daljem smanjenju oboljenja i smrtnosti dje¬ ce. Isto tako treba organizirano i u dogovo¬ ru sa Crvenim križom preuzimati odgovor- 25 host za održavanje higijene kod djece u ku- či i u odgojnim ustanovama, naročilo u onim ustanovama koje oskudijevaju u kadrovima. Za poboljšanje zdravstvenog stanja djece i omladine od ogromnog su -značaja napori na¬ še države da preko školskih kuhinja, dječjih restorana, podjelom hrane iz MDF, pojacaju ishranu djece. U ovom zadatku naše organi¬ zacije treba da se angažiraju u največoj mje- ri, koristeči se več dosada stečenim isku- stvima. c) Briga za dječje ustanove treba da se dalje razvija u borbi za osposobljavanje ovih ustanova za svoju namjenu. Organizacije AF2 više nego dosada moraju se angažirati u gru¬ pama narodnih inspektora, da u te grupe da- ju najbolje drugarice i pojačaju njihovu od¬ govornost za rad u grupama i pred osnov- nom organizacijom. Preuzimanjem odrecfenih poslova oko ustanove treba da bude u dogo¬ voru sa rukovodstvom ustanove, na primjer organiziranje ekonomije za pomoč ishrane, pomoč u odgajanju sa preuzimanjem odrede- nih dežurstava oko ručka, večere, šetnje i slično, kada u ustanovi nedostaje potrebnog osoblja i t. d. Kotarski odbori, odnosno sve 26 organizacije AFŽ, moraju imati točnu evi- denciju i uvid u rad cjelokupne mreže dječ- jih ustanova na svom terenu i povremeno pretresati pitanje pomoči istima. Treba oži- vjeti patronate naših organizacija nad poje- dinim dječjim ustanovama, lične patronate, aktive za pomoč ustanovama i t. d. d) Briga za djecu pod starateljstvom osta- je stalni zadatak naše organizacije, aktiv¬ nim učeščem u starateljskim savjetima tre¬ ba učiniti da ta pomoč bude stalna i svestra- na. Primjenjivati i dalje razvijati stečena is- kustva u radu o brizi oko ove djece kao što su savjetovanja sa staraocima, posjetiteljke, obilasci i slično. 3. ORGANIZACIJE AFŽ MORAJU VIŠE NE¬ GO DOSADA BITI SVIJESNE SVOG DRU- ŠTVENOG ZADATKA U SISTEMU SOCI- JALISTlCKE DEMOKRACIJE Naše uredenje pruža ogromne mogučnosti za direktno učešče radnih ljudi, kako pojedi- naca tako i članova masovnih organizacija 27 u radu Narodne vlasti. Organizacije AFŽ na pitanjima od neposrednog interesa za žene, na pitanjima zaštite majke i djeteta, na pro- blemima oko predškolskog i školskog odgo- ja djece treba da razviju što veče učešče že¬ na u radu organa vlasti. Učešče AFŽ u ko¬ misijama, savjetima za zaštitu majke i dje¬ teta, u savjetima pri planskim komisijama, u grupama narodnih inspektora i drugim, ne treba shvatiti kao formalnost ili lično za- duženje jedne drugarice nego ovaj rad treba da bude naš važan doprinos na daljem razvi¬ janju zaštite majke i djeteta, na osposoblja- vanju mreže ustanova za majku i dijete i t. d. Naše organizacije treba da daju inicijativu za podizanje najraznovrsnijih ustanova za pomoč radnoj ženi, kako bi svoje slobodno vrijeme mogla korisnije posvetiti svome dje- tetu i sebi (predionice, krpionice, šivaonice, menze, razni servisi za pomoč u kučanstvu, razvijanje mreže prodavaonica za majke i djecu, davanje inicijative za proizvodnju raz¬ nih predmeta, u komunalnim, lokalnim i drugim poduzečima i sl.). Isto tako organi¬ zacije AFŽ treba da pomognu SRŽ pri orga¬ niziranju i stvaranju dječjih ustanova, a na- 28 ročito pri organiziranju sezonskih jaslica i vrtica. Organizacije AFŽ u najtješnjoj saradnji s ostalim masovnim organizacijama, s organi- ma Narodne vlasti, pod rukovodstvom naše Partije, mogu i moraju odgovoriti svom ve- likom društvenom zadatku — brizi za od- gajanje djece i omladine naše socijalističke domovine. 29