408 KB95 KB201320252018Kundih, KatarinaZubović, Antonijaštevilka:1letnik:44str. 157-188ISSN:0353-6521COBISSID_HOST:16023377URN:URN:NBN:SI:doc-8XWQWK4EhrLexperaPodjetje in deloDirektiva o pravicah delničarjevglasovalne praviceinstitucionalni pooblaščenecskupščinaSpecifičnosti uređenja glasovanja putem punomoćnika na glavnoj skupštini u hrvatskom, francuskom i slovenskom pravu|The article analyzes the issue of proxy voting at the shareholders' general meeting in Croatian, French and Slovenian law. The authors highlight the specific provisions of the legislations and point out to the open issues in its application. Although all three legal systems have harmonized their national legislation with the provisions of Shareholders' Rights Directive, there are significant differences in terms of regulating certain aspects of voting by proxy at the general meeting. These differences include conditions that must be met for appointing a proxy, form of the power of attorney, proxy solicitation and conflict of interest between the shareholder giving power of attorney and the proxy. The authors analyze the specific solutions in the adopted provisions and looks for appropriate solutions de lege ferendaU radu se obrađuje ostvarivanje prava glasa dioničara na glavnoj skupštini putem punomoćnika u hrvatskom, francuskom i slovenskom pravu. Iznose se specifičnosti uređenja glasovanja putem punomoćnika u ispitivanim pravnim poretcima, ukazujući na otvorena pitanja u njegovoj primjeni. Iako su sva tri pravna poretka uskladila svoje nacionalno zakonodavstvo s odredbama Direktive o pravima dioničara, uočavaju se značajne razlike u uređenju određenih aspekata glasovanja putem punomoćnika na glavnoj skupštini. Tako se razlike pojavljuju u pogledu osobe koja se može pojaviti kao punomoćnik na glavnoj skupštini, obliku punomoći, uređenju prikupljanja punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini te postojanju sukoba interesa između dioničara koji daje punomoć i punomoćnika. Autorice analiziraju posebnosti usvojenih rješenja u ispitivanim pravnim poretcima te zaključno daju prijedloge de lege ferendaPrispevek obravnava vprašanje glasovanja na skupščini prek institucionalnih pooblaščencev, pooblaščenih na podlagi organiziranega zbiranja pooblastil, v hrvaškem, francoskem in slovenskem pravu. Avtorici obravnavata pravna pravila v teh zakonodajah in opozarjata na odprta vprašanja. Čeprav je bila nacionalna zakonodaja v vseh treh obravnavanih državah harmonizirana v skladu z Direktivo 2007/36/ES o pravicah delničarjev, pa obstajajo med zakonodajami glede določenih vidikov bistvene razlike. Razlike se nanašajo predvsem na pogoje za postavitev institucionalnih pooblaščencev, na obliko pooblastila, na vprašanje ureditve pooblastila za glasovanje na skupščini in na vprašanje navzkrižja interesov med delničarjem, ki daje pooblastilo, in institucionalnim pooblaščencem. Avtorja v prispevku analizirata sprejete rešitve v nacionalnih zakonodajah in predstavita predloge za ureditev instituta institucionalnih pooblaščencev de lege ferendaTEXTznanstveno časopisjejournalsSlovenian National E-content AggregatorNational and University Library of Slovenia