335 KB65 KB199020252017Mesarić Žabčić, RebekaVrbanec, Magdalenaštevilka:79str. 125-144ISSN:0354-0286COBISSID_HOST:13568077URN:URN:NBN:SI:doc-1FS5NHBShrInštitut za narodnostna vprašanjaRazprave in gradivo - Inštitut za narodnostna vprašanja (1990)izseljenstvopodjetništvopovratne migracijewomanzunanje migraciježenskeIseljenice/povratnice u 21. stoljeću - percepcija povratka u Hrvatsku|This paper is based on the migration experience of five female migrants/returnees from different Croatian regions. During their migration process they were at the same time on the individual, family and social level involved in the process of migration as in model of social network theory. According to this theory migrants use common networks of interests that span over national borders. The paper will show how preparedness for return depends not only on the intention and desire to return to their country of origin, but depends on the individuals current and actual readiness. Except migration experiences, the degree of readiness to return also depends on the migrants perception of institutional, political and economic trends in the country of origin. A positive impacton the homeland will occur only when the return is realized in the moment that is optimal for the individuals return. By using the oral history method, the hypothesis that a high degree of readiness determines the optimal return is confirmedU radu se analiziraju migracijska iskustva petero iseljenica/povratnica iz različitih hrvatskih regija, koje su tijekom migracijskog procesa istovremeno kroz individualnu, obiteljsku, ali i kroz prizmu društvene razine bile uključene u proces vanjske migracije po uzoru na teoriju društvenih mreža po kojoj migranti koriste zajedničke mreže interesa koje nadilaze državne granice. U radu će se prikazati kako pripremljenost za povratak ne ovisi samo o namjeri i želji za povratkom u zemlju porijekla već i o stvarnoj i aktualnoj spremnosti pojedinca. Također stupanj pripremljenosti povratka osim vlastitih migracijskih iskustava ovisi i o percipiranju institucijskih, političkih i gospodarskih kretanja u zemlji porijekla. Pozitivan razvoj za domovinu dogodit će se tek kada se povratak realizira u trenutku koji je optimalan za povratak pojedinca. Metodom usmenog kazivanja potvrđuje se teza kako visoki stupanj pripravnosti uvjetuje optimalan povratakIzraz povratne migracije se ponavadi nanaša na migracijski proces, v katerem se ljudje po daljšem obdobju življenja v tujini odločijo za vrnitev v domovino. Ta članek temelji na izseljenski izkušnji petih ženskih migrantk/povratnic iz različnih predelov Hrvaške. Med migracijskim procesom so bile na individualni, družinski in družbeni ravni vpletene v proces migracije kot model teorije družbene mreže. Po tej teoriji izseljenci - da bi si zagotovili ustrezne pogoje za vrnitev - uporabljajo skupne interesne mreže, ki segajo onkraj nacionalnih meja. Članek na osnovi teh primerov opisuje, kako pripravljenost za vrnitev ne zavisi samo od namena in želje po vrnitvi v domovino, ampak predvsem od trenutne in dejanske posameznikove pripravljenosti. Ta zavisi tudi od njegove percepcije institucionalnih, političnih in ekonomskih razmer v domovini. Izseljenčev povratek bo v domovini naletel na pozitiven odziv le, če bo do njega prišlo v optimalnem trenutku. Ob uporabi zgodovinske metode ustnega pripovedovanja migracijske zgodbe ženskih migrantk/povratnic potrjujejo hipotezo, da je za optimalen povratek nujna visoka stopnja pripravljenostiTEXTznanstveno časopisjejournalsSlovenian National E-content AggregatorNational and University Library of SloveniaInštitut za narodnostna vprašanja