533 KB33 KB195520252015Frančić, Anđelaštevilka:letn. 55str. 229-239ISSN:0024-3922COBISSID:60249954URN:URN:NBN:SI:doc-0AS44365hrZnanstvena založba Filozofske fakulteteLinguistica (Ljubljana)croateCroatianhongroishrvaščinahrvaški priimkiHungarianjeziki v stikulangues en contactmadžarščinanoms de famillenoms de famille croatespriimkiOdslik hrvatsko-mađarskih dodira u hrvatskim prezimenima|In the introductory part of the paper the author briefly comments on the history of Croatian surnames, on Croatian-Hungarian language contact and studies of these contacts. A predictable result of centuries-long political union of Croats and Hungarians are Hungarianisms, of which only a smaller part belongs to standard Croatian lexis (e.g. bunda, cikla, cipela, čipka, čopor, karika, kočija, korov, lopov, palačinka, šator, soba). Croatian anthroponymy likewise testifies to the Croatian-Hungarian contact in its own right, both through oikonyms (e.g. Madžarevo, Banfi, Daruvar, Varaždin, Laslovo, Farkaševac) and surnames based on Hungarian elements (e.g. Balog, Gazdić, Janušić, Kanižaj, Matjašec, Nagy, Palfi, Pišpek, Pongračić, Sabolčec, Vargek). The core of the paper deals with the classification of Croatian surnames which contain Hungarian elements, from the perspective of their formation and semantic motivation together with illustrative examples. Taking into consideration the degree to which Hungarian lexemes present in a given surname have been adapted to the Croatian language, the way in which these surnames were formed, all the confirmed instances of Hungarian lexis in Croatian historical lexicography and current Croatian dialects - it is suggested that some of the surnames are based on Hungarianisms originating in Croatia, while some were introduced into the pool of Croatian surnames at different time periods, when their bearers arrived in Croatia. The paper emphasizes, among other things, the need for further identification and research of Hungarianisms in non-standard Croatian dialects as well as in the inventory of personal namesU uvodnome dijelu rada autorica se kratko osvrće na povijest hrvatskih prezimena te na hrvatsko-mađarske jezične dodire i njihovo proučavanje. Pretkazivi rezultat višestoljetnoga državnog zajedništva Hrvata i Mađara jesu i hungarizmi, od kojih je samo manji dio sastavnica leksika hrvatskoga standardnog jezika (npr. bunda, cikla, cipela, čipka, čopor, karika, kočija, korov, lopov, palačinka, šator, soba). O hrvatsko-mađarskim dodirima na svoj specifičan način svjedoči i hrvatska onimija (npr. ojkonimi Madžarevo, Banfi, Daruvar, Varaždin, Laslovo, Farkaševac). Dio onimijske ukupnosti jesu i prezimena temeljena na mađarskim elementima (npr. Balog, Gazdić, Janušić, Kanižaj, Matjašec, Nagy, Palfi, Pišpek, Pongračić, Sabolčec, Vargek). Središnji je dio rada motivacijsko-semantička i tvorbena klasifikacija u hrvatskome prezimenskom fondu zasvjedočenih prezimena s mađarskim elementima popraćena odabranim primjerima. Uzimajući u obzir stupanj prilagođenosti u prezime ugrađenih mađarskih leksema hrvatskomu jeziku, tvorbenu strukturu tih prezimena, potvrđenost leksika mađarskoga podrijetla u hrvatskoj povijesnoj leksikografiji i sadašnjim hrvatskim govorima - pretpostavlja se da su neka na hungarizmima temeljena prezimena nastala u Hrvatskoj, a neka su u različitim razdobljima unesena u hrvatski prezimenik doseobom svojih nositelja. U zaključnome se dijelu rada, uz ostalo, ističe potreba daljnjega popisivanja i istraživanja hungarizama u hrvatskim nestandardnojezičnim govorima te u svekolikome imenskom mozaikuV uvodnem delu prispevka se avtorica na kratko dotakne zgodovine hrvaških priimkov in hrvaško-madžarskih jezikovnih stikov ter njihovega proučevanja. Predvidljiv rezultat večstoletne državne skupnosti Hrvatov in Madžarov so tudi hungarizmi, od katerih samo manjši del spada v leksiko hrvaškega knjižnega jezika (npr. bunda, cikla, cipela, čipka, čopor, karika, kočija, korov, lopov, palačinka, šator, soba). O hrvaško-madžarskih stikih na specifičen način pričajo tudi hrvaška lastna imena (npr. naselbinska imena Madžarevo, Banfi, Daruvar, Varaždin, Laslovo, Farkaševac). Del lastnoimenskih stičišč so tudi priimki, ki slonijo na madžarskih prvinah (npr. Balog, Gazdić, Janušić, Kanižaj, Matjašec, Nagy, Palfi, Pišpek, Pongračić, Sabolčec, Vargek). Osrednji del prispevka je motivacijsko-semantična in tvorbena klasifikacija priimkov z madžarskimi prvinami, izpričanih v hrvaškem priimkovnem fondu, opremljena z izbranimi primeri. Glede na stopnjo prilagojenosti v priimek vgrajenih madžarskih leksemov hrvaškemu jeziku, na tvorbeno strukturo teh priimkov, na izpričanost leksike madžarskega izvora v hrvaški zgodovinski leksikografiji in sedanjih hrvaških govorih, se predpostavlja, da so nekateri na hungarizmih sloneči priimki nastali na Hrvaškem, nekateri pa so se v različnih obdobjih uvrstili med hrvaške priimke s priselitvijo svojih nosilcev. V sklepnem delu prispevka se med drugim poudarja potreba nadaljnjega popisovanja in raziskovanja hungarizmov v hrvaških neknjižnojezikovnih govorih in v celotnem imenskem mozaikuTEXTznanstveno časopisjejournalsSlovenian National E-content AggregatorNational and University Library of SloveniaUniverza v Ljubljani, Filozofska fakulteta